UNIVERZITET U SARAJEVU

ŠUMARSKI FAKULTET

RAZLIKE I SPECIFIČNOSTI POJEDINIH VRSTA DRVEĆA BITNIH ZA

NJIHOVO PREPOZNAVANJE I USPOREĐIVANJE
SEMINARSKI RAD

Mentor: Prezime i ime, br. indexa:

mr. Jelena Knežević Avdić Ilma, 5248

Sarajevo, januar 2020.godina

SADRŽAJ
1.UVOD…………………………………………………………………………………………………………....3
2.RAZLIKE IZMEĐU ČETINARA I LIŠĆARA ( MAKROSKOPSKA IDENTIFIKACIJA )…..4
2.1.MAKROSKOPSKA IDENTIFIKACIJA ČETINARA……………………………………………6
2.2.DRVO BEZ SMOLENICA……………………………………………………………………………6
2.3.DRVO SA SMOLENICAMA………………………………………………………………………..6
2.4.MAKROSKOPSKA IDENTIFIKACIJA LIŠĆARA…………………………………………….10
2.5.PRSTENASTO POROZNO DRVO………………………………………………………………10
2.6.RASTRESITO DIFUZNO POROZNO DRVO……………….……………………………….16
3.ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………………………….…26
4.LITERATURA…………………………………………………………………………………………………27

2
 1.UVOD

Identifikacija drveta je naučna metoda za određivanje porodica, rodova i

ukoliko je to moguće i vrste drveta, po makroskopskim i mikroskopskim
karakteristikama njegove anatomske građe.
Stalne genetski uslovljenje i pouzdane karakteristike građe drveta se koriste u
identifikaciji. Na poprečnom presjeku se najbolje uočavaju varijacije u
anatomskoj građi drveta. Zbog toga su ključevi za makroskopsku identifikaciju
drveta razrađeni na bazi teksture i strukture poprečnih presjeka.
Po raznim autorima postoje različiti ključevi za makroskopsku identifikaciju
drveta, ali i pored svojih nedostataka kao veoma praktičan pokazao se ključ po
Špoljariću. Ključ koji je izradio Špoljarić razrađen je na temelju karakteristika
poprečnog presjeka uz upotrebu lupe povećanja 5-10 puta.
Identifikacija nekih porodica te mnogih rodova nije pouzdana do vrsta. Iz tih
razloga u ključu je primijenjena binominalna nomenklatura samo kod onih
rodova kod kojih je moguća pouzdana identifikacija do vrste.
Pri identifikaciji dolazi do subjektivnih grešaka. Da bi se ove greške svele na što
manju mjeru, klasifikacija promjera pora i širina trakova izvršena je po
vidljivosti prostim okom, ili lupom.

3
 2.RAZLIKE IZMEĐU ČETINARA I LIŠĆARA (MAKROSKOPSKA IDENTIFIKACIJA)

Kod lišćara je bitna karakteristika u makroskopskoj i mikroskopskoj identifikaciji

i raspored i veličina pora na poprečnom presjeku drveta. Po terminologiji IAWA
raspored pora u drvetu lišćara umjerene i tropske zone može biti sljedeći:
1.PORE POJEDINAČNO RASPOREĐENE- svaka pora je potpuno okružena
elementima drugog tipa.
2.PORE MNOGOSTRUKE- pore su raspoređene u skupinama po dvije ili više i
spljoštene na dodirnim plohama.
Mnogostruke pore mogu biti u dva rasporeda:
a)pore u radijalnom nizu sa spljoštenim dodirnim membranama;
b)pore u skupini zbijene u nepravilne aglomerate sa poligonalno-spljoštenim
dodirnim membranama;
3.PORE U LANCU- u redu ili nizu pojedinačnih pora koje nisu tangentno
raspoređene.
4.RASTRESITO POROZNO DRVO-pore približno jednake veličine i gustoće po
čitavom godu ili se promjer i gustoća pora u godu postepeno mijenja od ranog
prema kasnom drvetu.
5.PRSTENASTO POROZNO DRVO- izrazito veće pore u zoni ranog drveta. Krupne
pore ranog drveta izgrađuju prostim okom dobro uočljivu zonu ili vijenac na
početku svakog goda.
Drvo lišcara je nejednolike građe sa trahejama i tkivo izeđu drvnih trakova se
sastoji djelimično iz traheja koje su uklopljene u vlakanca i parenhim.
Četinari su u odnosu na lišćare jednostavnije i homogenije građe.
Najjednostavnije drvo četinara ( Araucaria i Taxus ) izgrađeno je od aksijalnih
traheida i parenhima traka.
Četinari nešto složenije građe sadrže i aksijalni parenhim ( Juniperus, Cupressus,
Sequoia ).
Kod četinara sa smolenicama ( Picea,Larix i Preudotsuga ) u građi osim
osnovnih elemenata nalaze se i kratke traheide traka i epitelni parenhim.

4
 Radijalni presjek borovine pod mikroskopom
(Pinus spp.)

Raspored traheja ranog i kasnog drva u prstenastno-poroznom drvetu na

poprečnom presjeku

5
 2.1.MAKROSKOPSKA IDENTIFIKACIJA ČETINARA
Drvo bez smolenica:
Ozljedne smolenice i smolne vrećice kod četinara nisu normalna karakteristika
građe drveta.
Drvo sa smolenicama:
Uzdužne smolenice izgledaju na poprečnom presjeku drveta kao svijetle ili
tamne tačke, a radijalne smolenice izgledaju kao uski traci.

2.2.DRVO BEZ SMOLENICA

JELA (Abies spp. Mill, PINACEAE)
Kod ove vrste traci su nevidljivi prostim okom. Traheide ranog drveta jele
lupom su jedva uočljive. Rano drvo je široko i svijetlo. Kasno drvo osrednje
široko, nešto tamnije od ranog drveta, dobro vidljivo. Prelaz ranog drveta u
kasno drvo istog goda postepen.

Poprečni presjek jelovine (Abies spp.) uvećan 10 puta (drvo bez

Smolenica)

6
BOROVICA ( Juniperus spp. L., CUPRESSACEA )
Traheide ranog drveta lupom su nevidljive. Rano drvo je široko i svijetlo. Kasno
drvo usko i znatno tamnije od ranog drveta. Prelaz iz ranog u kasno drvo istog
goda je uzak i dosta širok. Granica goda je krupnovalovita ili slabovalovita,
rijetko pravilnokružna. Srž bijelosmeđa, crvenkasto smeđa ili ljubičastocrvena.
Drvo je slabijeg do intezivnog trajnog mirisa.

2.3.DRVO SA SMOLENICAMA

SMRČA ( Picea spp. Dietr., PINACEA )

Kod ove vrste drvo je bakuljavo i bjeložućkasto. Kasno drvo je nešto tamnije od
ranog drveta, usko do srednje-široko i dobro vidljivo. Smolenice su jedva
uočljive prostim okom. Traheide ranog drveta su lupom jedva uočljive.

Poprečni presjek smrča (Picea spp.) uvećan 10 puta (drvo sa smolenicama)

7
TVRDI BOROVI ( Pinus spp.L.,PINACEAE )
Srž je crvenkastosmeđa. Smolenice su dobro vidljive prostim okom.

Poprečni presjek borovine (Pinus spp.) uvećan 10 puta (drvo sa

smolenicama)

8
ARIŠ ( Larix spp. Mill., PINACEAE )
Smolenice su jedva uočljive prostim okom. Traheide ranog drveta su lupom su
vidljive.

Poprečni presjek ariša (Larix spp.) uvećan 10 puta (drvo sa smolenicama)

9
 2.4.MAKROSKOPSKA IDENTIFIKACIJA LIŠĆARA

PRSTENASTO POROZNO DRVO

Pore ranog drveta su mnogo krupnije od pora kasnog drveta, u pravilu dobro su
vidljive prostim okom.
Krupne pore izgrađuju na početku svakog goda prsten poroznog ranog drveta
koji je obično oštro omeđen od zone gušćeg kasnog drveta.
RASTRESITO (DIFUZNO) DRVO
Pore ranog drveta jednako su velike ili samo nešto veće od pora kasnog drveta,
u pravilu jedva uočljive ili nevidljive prostim okom.

2.5.PRSTENASTO POROZNO DRVO

Podjela prstenasto poroznih lišćara izvršena je na osnovu rasporeda pora u zoni

kasnog drveta. Pore mogu biti raspoređene na sljedeće načine:
Pore kasnog drveta pojedinačno, u malim skupinama i kratkim radijalnim
nizovima. (Jasen);
Pore kasnog drveta u radijalnom rasporedu. (Hrast, kesten);
Pore kasnog drveta u tangentnom rasporedu. (Bagrem, brijest);

10
JASEN ( Fraxinus spp.L., OLEACEAE )
Pore ranog drveta su dobro uočljive prostim okom, u vijencu od 1 do 4. Pore
kasnog drveta vidljive samo lupom, malene, pojedinačne, u malim skupinama i
u veoma kratkim radijalnim nizovima: u širokim godovima katkada i u
nepravilnim, isprekidanim, tangentno-valovitim linijama.

Poprečni presjek jasena (Fraxinus spp.)

11
HRAST ( Quercus spp., FAGACEAE )
Drvni traci su vidljivi prostim okom dok su pore ranog drveta odlično vidljive
prostim okom, u vijencu od 1 do 3 niza. Pore kasnog drveta veoma zbijene,
nepravilno poligonalno, raspoređene u užim ili širim radijalnim zonama. Krupne
pore srži, a djelimično i bjeljike, potupuno ispunjene tilama.

Poprečni presjek hrasta (Quercus spp., FAGACEAE)

12
PITOMI KESTEN ( Castanea spp. Mill., FAGACEA )
Traci nevidljivi prostim okom, jedva uočljivi lupom. Pore ranog drveta odlično
vidljive prostim okom, u širokom vijencu od 5 do 7 nizova, prema kasnom
drvetu umanjuju se postepeno. Pore kasnog drveta sitne, raspoređene u
svjetlijim, jedva uočljivim radijalnim, često nepravilno razgranjenim zonama.

Poprečni presjek kestena (Castanea spp. Mill., FAGACEAE)

13
BAGREM ( Robinia pseudoacacia L., PAPILIONACEAE )
Traci jedva uočljivi ili nevidljivi prostim okom. Pore ranog drveta dobro vidljive
prostim okom, u uskom vijencu od 1 do 3 niza, u srži sve ispunjeno tilama. Pore
kasnog drveta pretežno u skupinama, rijetko pojedinače prema granici goda
raspoređene u rijetke, isprekidane, nepravilne tangentne zone.

Poprečni presjek bagrema (Robinia pseudoacacia L., PAPILIONACEAE)

14
POLJSKI BRIJEST ( Ulmus caprinifolia Gleditsch., ULMACEAE )
Pore ranog drveta vidljive prostim okom, u uskim godovima samo u jednom
nizu. Pore kasnog drveta raspoređene u uske, valovite i nepravilne, često
isprekidane tangentne zone, prema granici goda sve uže. Traci nevidljivi
prostim okom

Poprečni presjek brijesta (Ulmus spp., ULMACEAE)

15
 2.6.RASTRESITO ( DIFUZNO ) POROZNO DRVO

Pore u ranom drvetu brojnije i mnogo gušće, obično i nešto veće nego u
kasnom drvetu. Zona ranog drveta svjetlija i poroznija od zone kasnog drveta.
Pore ranog i kasnog drveta gotovo jednako velike i prilično jednoliko
raspoređene po godu. Razlika u gustoći i veličini pora u ranom i kasnom drvetu i
lupom se teško razabire.

TREŠNJA ( Prunus avium L.,ROSACEAE )

Granica goda uvijek dobro vidljiva radi svjetlije i široke zone ranog drveta.
Godovi izrazito sitno-porozne građe. Srž je blijedožutocrvenkastosmeđa.

Poprečni presjek trešnje( Prunus avium L.)

16
BUKVA ( Fagus spp. L., FAGACEAE )
Pore ranog drveta lupom uočljive, ekstremno guste. Pore kasnog drveta lupom
nevidljive. Granica goda među širokim tracima, valovito izbočena prema van.
Široki traci zauzimaju oko 1/10 površine poprečnog presjeka drveta. Srž
blijedocrvenkasta.

Poprečni presjek bukve (Fagus spp., FAGACEA)

17
OBIČNI GRAB ( Carpinus betulus L.,BETULACEAE )
Pore ranog drveta lupom jedva uočljive, veoma guste. Granica goda uz široke
trakove jako uleknuta prema unutra, između trakova prema van izbočena,
nepravilno valovita. Veoma široki traci blijedi, rijetki, pravilno raspoređeni.

Poprečni presjek graba (Carpinus betulus L.)

18
JAVOR (Acer spp.L., ACERACEAE)
Traci širi ili jednako široki kao pore ranog drveta, osrednje gusto raspoređeni,
među susjednim tracima nema više od 3 pore. Pore ranog drveta lupom dobro
vidljive, veoma guste. Pore kasnog drveta lupom jedva uočljive ili nevidljive.
Pore ranog i kasnog drveta jednolično raspoređene po godu, pretežno
pojedinačno i u kratkim radijalnim nizovima.

Poprečni presjek javora (Acer tataricum L.)

19
LIPA ( Tilia spp.L., TILIACEAE )
Traci uži od pora ranog drveta, rijetko raspoređeni, među susjednim tracima
ima u pravilu više od 3 pore. Pore ranog drveta lupom vidljive, ekstremno
guste. Pore kasnog drveta lupom jedva uočljive, rjeđe nego u ranom drvetu.
Pore ranog i kasnog drveta pretežno u skupinama.

Poprečni presjek lipe (Tilia spp.L.)

20
KRUŠKA (Pirus spp.L., ROSACEAE)
Pore ranog drveta lupom dobro vidljive, ekstremno guste. Pore kasnog drveta
lupom jedva uočljive, jednako široke ili malo šire od trakova. Traci vidljivi lupom

Poprečni presjek kruške (Pirus spp.L.)

21
BREZA ( Betula spp.L., BETULACEAE )
Pore ranog i kasnog drveta jedva uočljive prostim okom, lupom odlično vidljive,
jednoliko i gusto raspoređene, u kasnom drvetu nešto manje, gotovo sve šire
od drvnih trakova. Granica goda prostim okom slabo uočljiva, lupom dobro
vidljiva.

Poprečni presjek breze (Betula spp.L.)

22
TOPOLA ( Populus spp.L., SALICACEAE )
Pore u kratkim radijalnim skupinama i nizovima. Srž blijedosmeđa do
blijedosiva.

Poprečni presjek topole (Populus spp.L.)

23
ORAH ( Juglans spp.L., JUGLANDACEAE )
Pore pojedinačne i u kratkim radijalnim nizovima. Pore ranog i kasnog drveta
malobrojne i jednoliko raspoređene, u uskim godovima jednake veličine, u
širokim godovima prema kasnom drvetu sve manje, na granici goda nevidljive
prostim okom, u srži često ispunjene smeđim tilama. Granica goda dobro
uočljiva samo u semi-prestenasto-poroznim godovima. Tangentni nizovi
parenhima u kasnom drvetu lupom uočljivi.

Poprečni presjek oraha (Juglans spp.L.), pore dobro vidljive prostim okom

24
 3.ZAKLJUČAK

Na poprečnom presjeku drveta najbolje se uočavaju varijacije u anatomskoj

građi drveta, da bi se mogle dobro uočiti karakteristike poprečni presjek mora
biti što glađi.
Glatki presjek se prvo posmatra prostim okom, a zatim lupom. Identifikacija se
vrši na prosušenom, zdravom i zrelom drvetu vanjskih godova. Kod lišćara je
bitna karakteristika u makroskopskoj i mikroskopskoj identifikaciji raspored i
veličina pora na poprečnom presjeku drveta.

25
4.LITERATURA
1. Gurda, S., Musić. J., 2015: Anatomija i greške drveta, Sarajevo
2. http://www.woodanatomy.ch/

26