SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FAKULTET STROJARSTVA I RAČUNARSTVA

- Strojarstvo -

Kolegij: Numerički upravljani alatni strojevi

Od digitalizacije do CAD/CAM
Seminarski rad

Leo Čerkez

Mostar, siječanj, 2016 Isabella Vračević

Sadržaj

1. Uvod.....................................................................................................1

2.Općenito o digitalizaciji.......................................................................2

3. Metode 3D digitalizacije......................................................................3

4. Mjerenje sa CAD modelom.................................................................4

5. Definicija CAD/CAM............................................................................5

6.Povijest nastanka CAD sustava programiranja................................7

7. Zaključak..............................................................................................8

8. Literatura..............................................................................................9
 1. Uvod
Tehnologija je posljednjih desetljeća ubrzano rasla i razvijala se, te kao takva, ušla u
sve grane društva i znanosti. Strojarstvo je jedna od onih grana gdje je tehnologija
utjecala na samu izvedbu skoro svih tehnoloških procesa. Iako je sama srž
strojarstva i proizvodnje ostala ista kao i prije trideset ili četrdeset godina, uvelike su
olakšane same faze te proizvodnje kao i njena izvedba.

Računalna podrška procesu konstruiranja proizvoda podrazumjeva programska

rješenja kojima računalo rješava određene zadatke koje inače rješava konstruktor u
procesu razvoja proizvoda

Posao konstruktora je u prošlosti bio pretrpan poslićima pripreme proizvodnje koji su

oduzimali mnogo vremena te umarali konstruktora. Crtanje, kotiranje, šrafiranje i
slični šablonski poslovi nisu ostavljali vremena konstruktoru da se bavi kreativnim i
inovativnim promišljanjem, što je njegova primarna zadaća.

Od same digitalizacije pa sve do proizvodnje podržane računalom, u daljnjem tekstu

ćemo se upoznati sa osnovama tehnologije vezane za proizvodnju, od konstruiranja
pa do stvaranja.
 2. Općenito o digitalizaciji
Optičke metode za trodimenzionalno mjerenje oblika zadnjih deset godina imaju
naglu ekspanziju na tržištu. Primjenjuju se u različitim područjima kao što su:
kvaliteta
kontrola, arheologiji, medicini, auto industriji i zrakoplovnoj industriji itd.

Optička mjerna metoda je bez kontaktna mjerna metoda. Mjerni uređaji koji koriste
optičke mjerne metode za vizualizaciju objekata nazivaju se trodimenzionalni optički
digitalizatori (3D skeneri). Razvoj novih proizvoda potaknuo je razvoj novih mjernih
metoda. Prijašnji proizvodi su imali ravne konture i bilo ih je jednostavno izmjeriti, dok
današnji proizvod ima zakrivljene konture pa klasični načini mjerenja nisu više
mogući.
 3. Metode 3D digitalizacije

Razvoj tehnike naročito informatičkih sustava dovelo je do razvoja velikog broja

metoda 3D digitalizacije, zasnovanih na različitim principima. U ovisnosti o primjeni
tehnologije 3D digitalizacije metode se mogu podijeliti na:

• pasivne metode;

• aktivne metode.

Pasivne metode nemaju interakciju sa objektom i uglavnom se koriste u

istraživanjima vizualizacije u informatici, gdje se oblik predmeta dobiva na temelju
jedne ili više digitalnih slika. Pasivne metode daju loš rezultat digitalizacije te se ne
mogu koristiti u industriji. Aktivne metode koriste interakciju s objektom koji se
digitalizira. Neke od interakcija s objektom su: kontakt s objektom (ticalo),
strukturirano svijetlo, laser itd.

Postoje dvije vrste aktivnih metoda:

a) kontaktne metode;

b) bez kontaktne metode.

Kontaktne metode (koordinatni mjerni strojevi) karakterizira kontakt objekta koji se

mjeri i senzora koji provodi mjerenje (ticalo).
 4. Mjerenje s CAD modelom
Sa razvojem strojarskih tehnologija dolazi do razvoja proizvoda sa složenom
geometrijom.
Usporedno se razvijaju i metode mjerenja i kontrole. Konvencionalne metode su
postale ograničavajući faktor kod razvoja novih proizvoda. Današnji proizvodi imaju
kompleksnu površinu i nije ih moguće kontrolirati konvencionalnim metodama.

Strategija usporedbe s CAD modelom mogu biti različite:

 Ručna metoda gdje se ručno se pronalaze iste točke na CAD modelu i
mjerenom
objektu.

 Best fit metoda gdje se mjereni objekt pokušava automatski poklopiti s CAD
modelom. Program traži istu geometriju na CAD modelu i na mjerenom obliku.

 3-2-1 metoda gdje se određuju tri točke u jednoj ravnini, dvije u drugoj ravnini
i jedna točka u trećoj ravnini.

 RPS metoda gdje konstruktor definira određene ravnine i geometrije preko

kojih
se treba preklopiti izmjereni objekt s CAD modelom.

Slika 1.
 5. Definicija CAD/CAM
Pojam CAD/CAM je akronim za Computer-Aided Design/Computer-Aided
Manifecturing odnosno računalom podržano konstruiranje/računalom podržana
proizvodnja. Termin CAD/CAM podrazumjeva sustav koji inženjer može koristiti kako
za razvoj, tako i za proizvodnju proizvoda. Zapravo, ovo znači da, kada je proizvod
jednom dizajniran u CAD sustavu, tada CAM sustav upravlja automatiziranim,
računalno kontroliranim strojem, koji će ga napraviti. Ovakvi strojevi poznati su kao
CNC strojevi, što je akronim za Computer Numerical Control – računalno upravljani
stroj.

CAD i CAM su u temelju različite stvari. CAD omogućuje izradu dizajna proizvoda, a
CAM kreira proizvodne procedure i postupke za njegovu obradu. Sa CAD-om se
kreira nešto digitalno (računalna slika i model proizvoda), a sa CAM-om se kreira
nešto fizikalno (stvarni proizvod).

CAD je program koji koristi kompjutersku grafiku za razvoj, analizu i izmjene tijekom
postupka oblikovanja proizvoda.

Prema ovoj definiciji CAD-a, bilo koja aplikacija koja sadrži računalnu grafiku i
aplikacija prilagođena inženjerskim funkcijama u procesu dizajna je klasificirana kao
CAD aplikacija. To je jak pokazatelj da CAD programi mogu biti raznoliki, te da
variraju od geometrijskih alata za manipulaciju oblicima do alata za vizualizaciju
rezultata koje analiziramo. Ipak, osnovna zadaća svih CAD alata se nalazi u
definiranju geometrije.

Konfiguracija CAD-a se sastoji od tri osnovne cjeline:

 Ulaz – tipkovnica, miš, grafička ploča, digitalizator

 Obrada – PC računalo, operacijski sustav i pripadajući CAD programski paket
 Izlaz – crtač, pisač

CAM (Computer-Aided Manufacturing) je računalom podržana priprema za

proizvodnju i obuhvaća prevođenje projektnih informacija u tehnološke informacije i
proizvodnju sa različitim razinama automatizacije. To se ostvaruje različitim tipovima
NC (Numerical Control) te CNC (Computer Numerical Control) strojevima kao što su
CNC glodalice, bušilice i mnogi drugi slični strojevi.

Postoje dva tipa CAM sustava: procesno orijentirani i geometrijski orijentirani.

Procesno orijentirani CAM sustav fokusiran je na obradu, što uključuje efektivno
korištenje strojeva, alata i vremena obrade. Geometrijski orijentirani CAM sustavi
fokusirani su na geometriju, zapravo kompleksnost geometrije i općenito
geometrijske uvjete. Prvi uključuju jednostavne geometrijske forme dok drugi
obuhvaćaju vrlo kompleksne geometrije.

Spajanje CAD i CAM-a u CAD/CAM napravljeno je iz razloga kako bi se ostvario

racionaliziraniji tok informacija od projektiranja do izrade nekog proizvoda. Najviše se
to ostvaruje tako da se stvoreni i spremljeni podaci u CAD-u višestruko iskoriste za
slijedeće faze proizvodnje.

CAD sustavi se u većini slučajeva daju dodatno nadograditi sa CAE softverskim

programima, pomoću kojih se mogu raditi detaljniji proračuni i simulacije vezane za
proizvod čak i tijekom konstrukcije proizvoda.

CAE (Computer Aided Engineering) označava tehnologiju koja obuhvaća upotrebu

računalskih sustava za analizu CAD geometrije i dopušta kreiranom modelu da
simulira i uoči kako će se proizvod ponašati, tako da se model može redefinirati i
optimizirati. CAE vrši analizu i testiranje statičkog, dinamičkog i toplinskog ponašanja
projektiranog dijela kao i optimizaciju strukture u skladu s funkcijom cilja.

Svi detalji vezani za planiranje same izrade proizvoda spada u CAPP (Computer
Aided Process Planning). CAPP označava skup računalom podržanih aktivnosti koje
pojednostavljuju rad projektanta tehnoloških procesa. CAPP predstavlja kritičnu
vezu, ali i most, između projektiranja, odnosno dizajna (CAD) i proizvodnje (CAM).

Na slici 2. vidimo kronološki raspored od ideje razvoja određenog proizvoda do same

izrade.
Slika 2. Od ideje do stvaranja proizvoda kroz CAD/CAM

Razvoj
proizvoda

Konstruiranje Norme

Modificiranje Pravila
CAD Crtanje Tablice

Mjerenje i kotiranje Katalozi

Proračuni (Funkcionalnost, Čvrstoća i sl.)

CAE Optimizacija (Montaža, Težina, Volumen)

Simulacija (Ukupan sustav ili dio)

Priprema strojeva

CAPP Priprema materijala

Osiguranje kvalitete

Odabit alata

CAM Odabir redoslijeda operacija

Pisanje i simulacija NC programa

Unos NC programa i izrada proizvoda

Proizvod
 6. Povijest nastanka CAD sustava programiranja
Računalo je dugo vremena bilo sredstvo za razne proračune. Tek kasnije je uočeno
da se ono može upotrijebiti i u druge svrhe. Grafičku primjenu računala je pokrenula
američka vojska pedesetih godina. Tada je, naime, napravljen prvi grafički sustav
pod imenom SAGE (Semi Automatic Ground Environment). Šezdesetih godina se
računalna grafika uvodi i u zrakoplovnu i automobilsku industriju.

1963. godine MIT razvija sustav SKETCHPAD koji je prvi omogućio grafičku
interakciju s računalom. Taj program je omogućavao crtanje jednostavnih oblika na
ekranu pomicanjem posebno razvijene olovke sa fotoelektričnom ćelijom. Program je
funkcionirao na način da fotoelektrična ćelija svaki put kad bi se stavila ispred ekrana
emitirala električni puls, a elektronski top je ispalio elektrone direktno prema tom
električnom pulsu. Dalje je samo trebalo uskladiti tu olovku i elektronski top tako da je
elektronski top ispaljivao elektrone na zaslon kako se je olovka micala, i na tom
mjestu gdje je bila olovka nacrtao na kursor. Taj program smatra se pretkom
suvremenih programa za računalom podržano crtanje kao i glavni prodor razvitka
računalne grafike. Korijeni Sketchpad-a vise se i u današnjim programima za crtanje
u načinu crtanja. Na primjer, ako želimo nacrtati kvadrat na ekranu računala, ne
trebamo crtati četiri savršeno ravne linije, već samo moramo reći računalu da želimo
nacrtati kvadrat i zadati mu početnu poziciju i veličinu kvadrata.

Prve komercijane CAD aplikacije korištene su u velikim automobilskim i zrakoplovnim

tvrtkama, kao i u elektronici upravo zbog toga što su si samo velike korporacije mogle
priuštiti računala sposobna da izvršavaju tako kompleksne kalkulacije.

Kad su računala postajala sve dostupnija, i područja primjene ovih aplikacija su se

ubrzano širila. Krajem šezdesetih godina je francuski proizvođač letjelica Avions
Marcel Dassault počeo s programiranjem grafičkog programa za izradu crteža. Iz
toga je nastao program CATIA. Mirage je bio prvi zrakoplov koji je razvijen pomoću
tog programa. Tada je za takav program još bilo potrebno super-računalo.

Osamdesetih godina razvijaju se CAD programi koji su dostupni za osobna računala,

čime se započinje trend masovnog smanjivanja odjela za izradu nacrta u manjim i
srednjim poduzećima, što daje mogućnost mnogim inženjerima da osnuju vlastite
radionice vezane za nactre.

Danas CAD alati nisu ograničeni samo na crtanje i prikazivanje, već omogućuju i
mnoge druge primjene čime se korištenje CAD-a proširilo na mnoge aktivnosti i
organizacije širom svijeta.
 7. Zaključak
CAD/CAM tehnologije donijele su revoluciju u razvoju proizvoda i proizvodnji. CAD
tehnologije danas su skoro potpuno automatizirale postupak dizajna, dok su CAM
tehnologije to isto omogućile u postupku proizvodnje. Proizvodni strojevi s
računalnom potporom, poznatiji kao CNC strojevi danas su potpuno kompjuterizirani i
računalno upravljani.

CAD nije stvoren kako bi računalo zamijenilo konstruktora. Čak naprotiv, CAD
podržava konstruktora u onim poljima gdje leži njegova najveća snaga, a to je u
kreativnosti i inovativnosti. Zadaća programa je da olakša i ubrza stvaranje,
modificiranje i izmjenu crteža te ostavi konstruktoru vremena za druge poslove.
Također, poslovi koji se uvijek odvijaju po istoj shemi kao npr. kotiranje, šrafiranje ili
potraga u tablicama ili katalozima, sada su uveliko olakšani i preuzeti od strane
računala. Računala su ujedno i mnogo prikladnija i mnogo brža od konstruktora. CAD
sustavi su zamijenili pomoćna sredstva koja su konstruktori svakodnevno koristili te
koja su skoro stotinu godina ostala nepromijenjena. Sve u svemu, modificiranje i
promjena crteža je sa CAD-om uvelike olakšana.

Uz pomoć CAE-a usavršava se proizvodnja te se, uz iskustvo inženjera, oslanja na

na lako dostupne i pregledne norme i tablice. Tako se smanjuje broj nepravilnih
proizvoda i bespotrebnog trošenja materijala.
 8. Literatura
1. CAD/CAM Tehnologije, Milenko Obad, 2009.

2. http://cadalati.blogspot.ba/2010/12/cadcamcappcae.html, 15.01.2016.

3. NC/CNC Handbuch 97/98, Hans B. Kief. , 1997.

4. CNC Handbuch 2009/2010, Hans B. Kief i Helmut A. Roschiwal., 2009.