Ove godine ide preko 200 hadzija. Letovi su planirani za 26., 28. i 29. juli, iz Beograda.

Hadžije će biti
obavješteni kojoj grupi i kojeg datuma polaze. Povratak je 22. i 23. avgusta.

U današnjoj hutbi govorimo o hadžu, u želji da vas upozorimo na ozbiljnost ove obaveze, pogotovo
onima koji su u mogućnosti da je izvrše.

Hadž je obaveza svakom punoljetnom i pametnom muslimanu i muslimanki, ukoliko imaju materijalne
i vjerske uvjete da ga obave.

Hadž je jedan od stubova islama i zbog toga ga je obavezno obaviti jedanput u životu, naravno, ako
je osoba u mogućnosti.

U Kur'anu, u 97. ajetu sure Ali Imran, stoji:

“Hodočastiti Kabu dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti; a onaj koji neće da vjeruje –
pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome.”

U suri El Hadždž, 27-28. ajet, Allah, dž.š, kaže:

”I oglasi ljudima hadž! – dolazit će ti pješke i na kamilama iznurenim; dolazit će iz mjesta dalekih, da
bi koristi imali i da bi u određene dane, prilikom klanja kurbana, kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo
ime spominjali”.

U svom govoru Allahov poslanik, a.s., je podsticao vjernike da obavljaju hadž. Tako je jedne prilike
rekao:

”Islam se temelji na pet stvari: svjedočenju da nema Boga osim Allaha, da je Muhammed, a.s.,
Allahov Poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, postu mjeseca ramazana i obavljaju hadža”.

Na oprosnom hadžu Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao:

”O ljudi, Allah vam je propisao obavljanje hadža, pa ga obavljajte”.

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je čuo Allahovog poslanika, a.s., kako kaže:

”Ko obavi hadž ne čineći pri tome grijehe i prijestupe, vratit će se čist od grijeha kao na dan kada ga
je majka rodila”.

On, također, prenosi da je Muhammed, a.s., rekao:

”Umra do umre briše ono što je između njih od grijeha, a za ispravan i primljen hadž nema druge
nagrade osim Dženneta”.

Poštovana braćo, obratimo pažnju na završetak ajeta iz sure Ali Imran: ”a onaj koji neće da vjeruje –
pa, zaista, Allah nije ovisan ni o kome”.

Dobro razmislimo! Ukoliko nam je Allah, dž.š., dao mogućnost da obavimo hadž, a mi ne želimo ili
nećemo, označeni smo kao nevjernici. Hazreti Omer, r.a., je rekao: “Ko je u mogućnosti da obavi
hadž, pa ga ne obavi, svejedno je za njega, umro on kao Jevrej ili kao kršćanin”. (Sahihu-l- Buhari)
U vrijeme obavljanja hadžskih obreda, na Arefatu, hadžije uče dove, a najbolja dova je baš tu, na
Arefatu. Muhammed, a.s.,u hadisu kojeg bilježi Muslim, kaže:

“Najbolja dova je dova na dan Arefata, a najbolje što sam rekao i što su govorili poslanici prije mene
je: Nema Boga osim Allaha Jedinog, On nema sudruga, Njemu pripada vlast i zahvala, On oživljava i
usmrćuje i On sve može”.

( LA ILAHE ILLELLAHU VAHDEHU LA ŠERIKE LEHU LEHU-L-MULKU VE LEHU-L-HAMDU VE

HUVE ‘ALA KULLI ŠEJ'IN KADIR.)

Čuli smo kako Muhammed, a.s., govori o vrijednosti i hadža i umre, pa zar ima iko ko ne bi poželio
obaviti hadž i umru ako su mu date mogućnosti, osim onih koji ne vjeruju?!

Mogli bismo o hadžu i umri pričati danima, ali lični doživljaj posjete Allahovoj, dž.š., kući i gradu Meki,
koju je Allah, dž.š., učino Svetom, je doživljaj kojeg je nemoguće opisati.

Nemojmo propustiti da nam prođe prilika , ako imamo mogućnost?!

A oni koji nemaju mogućnosti za hadz planirajmo da koljemo kurbane.

A šta znači kurban?

Sama rijec ‘kurban‘ izvedena je iz glagola ‘karrebe‘, koji znaci ‘pribliziti se‘. Ovim nazivom Allah dž.š.
odredjuje smisao i cilj klanja kurbana – pribliziti se Allahu dz.s, Njegovoj milosti, oprostu i zastiti.
Allahu nije potreban kurban, meso ili krv. On je neovisan od toga. On od nas zeli bogobojaznost,
pokornost i blizinu Njemu Uzvisenom. Samo je takav kurban kabul kod Allaha dž.š. i samo od takvih,
bogobojaznih kurban ce biti primljen.

Zašto prinosimo žrtvu Allahu?

Svrha klanja kurbana je iskazivanje odanosti i spremnosti na zrtve radi ocuvanja vjere. Njegova krv
cuva nasu krv i krv nase djece – onako kako je kurban sacuvao Ismaila a.s. i njegovu krv.

A šta možemo da naučimo iz klanja kurbana?

Mudrost izvršavanja ovog propisa jeste u tome da se covjek nauci zrtvovati na putu svoje vjere,
zajednice i domovine, za dobro svih ljudi. Kasnije, svaka druga zrtva u zivotu, ne predstavlja
poteškocu.

Ko je duzan zaklati kurban

Prema šeriatskim propisima – svaki musliman i muslimanka koji u vrijeme prva tri dana kurban
bajrama budu posjedovali preko svojih kucnih potreba imovinu – bilo koje vrste..

Ashab Ebu Hurejre veli da je Allahov poslanik Muhamed a.s., za one koji imaju mogucnost da zakolju
kurban a nece, rekao:

"Ko je u mogucnosti zaklati kurban, pa ga ne zakolje, nek se ne priblizava nasoj musalli (mjestu
gdje se zajednicki klanja bajram namaz)".