Razred: VII

Nastavna jedinica: Futur prvi
Tip časa: Obrada novog gradiva
Nastavna metoda: Kombinovana i individualizirana
Oblici rada: Individualni, frontalni, rad u grupama
Sredstva i pomagala: Listići, grafoskop, likovni radovi
Futur prvi je složen glagolski oblik koji se može obraditi na više načina. Za savremeni nastavni proces neophodno je aktivirati
sve učenike na nastavnom satu kako bi izlagano gradivo naučili na času, s obzirom na to da učenici nerado uče glagolske
oblike. Nekoliko dana prije izvršiti pripreme s jednom grupom učenika, jer čas mora biti interesantan i iznenađenja su
neophodna. Odabrati učenika koji će nepravilno izgovarati glas ć u enklitičkoj promjeni pomoćnog glagola htjeti. Jedna grupa
učenika će pripremiti jednu kraću dramsku izvedbu.

Evokacija – uvodni dio časa

1. ja ču 1. mi čemo
Čas početi ponavljanjem o pomoćnim glagolima. Za promjenu pomoćnog glagola htjeti prozvati već pripremljenog učenika. On će to uraditi ovako: 2. ti češ 2. čete
Nakon toga slijede učeničke reakcije pa se na grafoskopu prikazuje slika tkalačkog stana i daje objašnjenje: 3. on 3. oni
Šta označava ovo (ču, češ, če, čemo, čete, če)? Jeste li nekada čuli da neko kaže: Ja čem. Nekada se ovo čem često govorilo. Postoje još ponegdje ona če one če
stare sprave na kojima se če. O čemu je zapravo riječ? Te sprave nazivaju se razboji ili stanovi. Možete ih vidjeti u muzejima ili starim bosanskim ono ona
kućama. Na njima se tka. Znači (čem, češ, če, čemo, čete, če) označava (ja tkam, ti tkaš, on tka, mi tkamo, vi tkate, oni tkaju). Ovdje usput objasniti i
važnost pravilnog izgovora i upotrebe glasova ć i č.
Sada ponoviti i znanja o infinitivu.

Razumijevanje značenja – glavni dio časa

Učenici ispisuju na školskoj ploči rečenice u kojima upotrebljavaju enklitičke oblike pomoćnog glagola htjeti i infinitive. Kada ispišu nekoliko
rečenica, najavljujemo cilj časa:
Futur prvi (osnovno značenje i tvorba)
Na osnovu primjera na tabli učenici mogu i sami izvoditi zaključke:

Složen glagolski oblik kojim se Tvori se od nenaglašenih/ Futur prvi glagola na -ći uvijek se piše Futur prvi pomoćnih glagola biti:
označava radnja (stanje ili zbivanje) enklitičkih) oblika pomoćnog odvojeno i ne ispušta se krajnje i: 1. ja ću biti/bit ću biti ćemo/bit ćemo
koja će se desiti poslije trenutka u glagola htjeti i infinitiva glagola koji ću ići, ćeš ići, će ići, 2. ti ćeš biti/bit ćeš biti ćete/bit ćete
kojem se o njoj govori. se mijenja. ćemo ići, ćete ići, će ići. 3. on će biti/bit će biti će/bit će

Pored osnovnog značenja futurom prvim
se mogu obilježiti:
– radnje (ili stanje ili zbivanje) koje su
se desile u prošlosti (historijski ili
pripovjedački futur koji je rijedak u
svakodnevnom govoru): Upitah ga je li
jeo. "Nisam ništa jeo", reći će mi on.
Futurom se mogu obilježiti radnje (stanja ili
zbivanja) koje se odnose na svako vrijeme
(svevremenski, poslovični/gnomski)
futur: Podmuklo pseto najprije će ujesti.
Futur prvi pomoćnih glagola htjeti:
1. ja ću htjeti/htjet ću mi ćemo htjeti/htjet ćemo
2. ti ćeš htjeti/htjet ćeš vi ćete htjeti/htjet ćete
3. on će htjeti/htjet će oni će htjeti/htjet će
Refleksija – završni dio časa
U ovom dijelu časa učestvuje grupa koja je bila zadužena za malu dramsku
predstavu. Izvode dramatizaciju s malo izmijenjenim stihovima T. S. Eliota
„Četiri kvarteta“.
Pod prostranim i ogromnim drvetom uvijek zelene krošnje sjede djed Perfekt i sin
Prezent. Mali Futur, sin Prezentov, mrsi djedovu sijedu bradu i pita:
- Tata, hoćeš li ti biti star kao djed?
- Hoću, ali tada ću biti Perfekt.
A Perfekt će reći: - Svi se rađamo za budućnost, sazrijevamo kao Prezent, a kad
ostarimo, odlazimo u Perfekt.
- Znači – mudruje Futur – ja ću biti... ja ću biti prezent, tata, ti ćeš biti perfekt, a
djed će biti...
- Davno prošlo vrijeme – pluskvamperfekt – nasmija se djed.
- Ja sada radim, djed je prije radio, a ti ćeš poslije nas raditi.
Futur je dugo razmišljao: Kad budem ostario, ja ću tada biti???
Razred: VII
Nastavna jedinica: Antun Pavlovič Čehov, Vanjka

Nakon interpretativnog čitanja učenike podijeliti u grupe. Svaka grupa će dobiti zadatke, posebnu pažnju posvetiti analizi glavnog lika.
Npr.:
Prva grupa pokušava obrazložiti posljedice i uzroke Druga grupa pokušava
Vanjkinog nesretnog života u velikom gradu. obrazložiti dva svijeta koja žive Svijet grada Svijet sela
u glavnom junaku: svijet velikog
grada (sadašnjost) i svijet sela iz
kojeg je potekao, njegova prošlost.
Ime lika Pokušati pomoću Venovog
dijagrama naći i zajedničke
Šta se dogodilo osobine koje vezuju prošlost i
sadašnjost – svijet grada i sela.
Posljedice Uzrok

osjećanja
Treća grupa radi prijelomne događaje. tuga, sreća, misli,
radost uspomene,
ljudi, mjesta
Događaj 1 Problem
likovi
Događaj 2 okolnosti
Razrješenje problema Vanjka djed
Događaj 3 mjesto radnje
kalfe
vrijeme radnje
gazda i gazdarica
uzrok

posljedice