DJELATNOSTI REMONTNOG BRODOGRADILIŠTA

1. Planirano održavanje broda

2. Popravci broda
3. Remont broda
4. Preinaka broda
5. Modernizacija broda
1. Planirano održavanje broda
Predstavlja unaprijed pripremljen proces održavanja broda koji se
sastoji od planiranog pregleda i potrebnih popravaka otkrivenih
nakon pregleda, ili tijekom navigacije broda. Takoñer uključuje i
periodički pregled zahtjevan od strane klasifikacijskog društva ili
nacionalnih vlasti.

Ono uključuje planirano održavanje za koje:

- nije potrebno dokovanje broda. To je obično godišnji pregled i
inspekcija broda kad je brod u luci, koji uključuje pregled,
održavanje i popravke na nadvodnom dostupnom djelu broda,
kao i podvodni pregled, popravci i održavanje izvedeno od strane
ronioca.
- je potrebno dokovanje broda. Predstavlja periodičko održavanje
koje uključuje pregled i popravke podvodnog dijela trupa broda,
brodskog vijka i osovine, kormila, struka i štenca kormila,
pramčanog propelera, podvodnog dijela boje trupa, katodne zaštite,
kutija usisa mora, podvodnih oplatnih ventila, i ostalih podvodnih
detalja koji nisu pregledani i održavani za vrijeme održavanja
broda u luci.
2. Popravci broda
Obuhvaćaju potrebne popravke uvjetovane:
- neočekivanim kvarovima na opremi broda,
- uslijed oštećenja u oluji,
- zbog nasukavanja ili udara u podvodne hridi,
- zbog požara ili eksplozije,
- zbog bilo koje situacije kada je sigurnost broda, posade ili tereta
ugrožena.

U ovisnosti o stupnju oštećenja ono može zahtijevati dokovanje

broda.
3. Remont broda
Predstavlja specijalan veoma opsežan i zahtjevan način planiranog
održavanja broda. Namjera je produljuje vijek trajanja broda
renoviranjem brodskog trupa i opreme na način da se brodu i
brodskoj opremi vrate svojstva što je bliže moguće onima kakvi su
vladali kod novogradnje.
Iako je remont broda po opsežnosti sličan modernizaciji ili
preinaci, on ne uključuje izmjenu sistema modernijim i novim,
nego samo osigurava rad sistema kao da je nov.
4. Preinaka broda
Kada se uvjeti na svjetskom tržištu promjene i brod ne zadovoljava
svoju misiju te nije isplativ u eksploataciji, jedna od mogućnosti je
njegova preinaka, koja uključuje neku od slijedećih aktivnosti:
- prenamjenu broda
- povećanje nosivosti,
- poboljšanje stabiliteta,
- produljenje broda,
- izmjenu pramčanog bulba,
- dodavanje i preureñivanje opreme za rukovanje teretom
5. Modernizacija broda
Modernizacija broda primjenjuje se kada je brod ili brodska oprema
zastarjela i time brod postaje nekonkurentan na svjetskom tržištu.
Modernizacija uključuje zamjenu postojećih elemenata brodske
opreme ili trupa, sa novim i modernijim, koji omogućuju bolju
proizvodnost i sigurnost broda.
GLAVNE KARAKTERISTIKE REMONTNIH
BRODOGRADILIŠTA
Remontna brodogradilišta potpuno su drukčije opremljena od
brodogradilišta za novogradnje.
Opremna luka. Brod koji dolazi u remontno brodogradilište teži je, i
prema tome ima veći gaz nego što to ima novogradnja, što zahtjeva
dublju opremnu luku u odnosu na brodogradilišta za novogradnje
Dizalice. Kod remontnih brodogadilišta dizalice nisu projektirane za
dizanje teških tereta, ali trebaju zadovoljiti veću visinu dizanja kako bi
zadovoljile potrebe dizanja materijala na brod na doku. Kod
brodogradilišta za novogradnje glavna karakteristika je nosivost
dizalica kako bi se zadovoljilo dizanje što većih i bolje
Radionice: Kod remontnog brodogradilišta opremni radovi čine
glavninu posla, te su radionice opremanja nositelji posla, u koje se
ravnopravno uklapa i radionica za izradu brodskog trupa. Kod
brodogradilišta za novogradnje jezgru čine radionice vezane su za
gradnju brodskog trupa, oko kojih organiziraju radionice opremanja.
Vještine: Radnici remontnih brodogradilišta su fleksibilni i
svestrani, prilagoñeni rješavanju različitih vrsta poslova i zanata, s
radnim vještinama prilagoñenim rješavanju problema direktno na
brodu. U brodogradilištima za novogradnje vlada usko
specijalizirana podjela rada prema kojoj radnici obavljaju samo onu
djelatnost za koju su usko specijalizirani.
Oprema i alati: Remontna brodogradilišta zahtijevaju više
specijaliziranog, priručnog i prijenosnog alata i opreme
prilagoñenih za direktan rad na brodu. Brodogradilišta za
novogradnje uglavnom koristi fiksne specijalizirane alate i opremu
smještene u radionicama opremanja.
Lokacija: Remontna brodogradilišta nalaze se u blizini velikih
morskih luka, ili na plovidbenom putu izmeñu njih, kako bi se
umanjilo skretanje broda od normalne plovidbene rute.
Brodogradilišta za novogradnje mogu se nalaziti u bilo kojem
području koje konfiguracijom obale i dubine mora zadovoljava
gradnju broda.
Planiranje rada: Kod remontnih brodogradilišta teško je izvršiti
detaljno planiranje rada i procjenu vremena završetka radova, jer se
većina potrebnih radova detaljno utvrdi nakon dolaska broda u remontno
brodogradilište kod pregleda, demontaže ili rastavljanja elemenata
opreme i brodskog trupa. Kod brodogradilišta za novogradnje moguće je
detaljno izvesti planiranje, jer se većina radova i procesa odvija po
unaprijed poznatoj dokumentaciji.
Gat (obala opremne luke): Kod remontnih brodogradilišta mora
omogućiti dovoljno mjesta za privremeni smještaj i odlaganje opreme
koja se skida ili popravlja, a da se pri tome ne remete transportni putovi.
Kod brodogradilišta za novogradnje najbitnije je osiguranje transportnih
putova s što je manje moguće praznog hoda.
VRSTE REMONTNIH BRODOGRADILIŠTA S
PRIPADAJUĆIM RADIONICAMA OPREMANJA I
OPREMOM
-ovise o veličini i složenosti posla koji se obavlja u remontnom
brodogradilištu. Moguće se 3 vrste remontnih brodogradilišta:
1. Remontna brodogradilišta koja se bave i remontom i konverzijom
odnosno modernizacijom potpuno su opremljena s radionicama
slično kao i brodogradilišta za novogradnje. Imaju:
- više dokova za mogućnost prihvata brodova različitih veličina
i nosivosti
- opremnu luku opremljenu s fleksibilnim dizalicama,
osiguranim dobrim transportnim rutama prema radionicama,
-dobra pokrivenost s doka s električnom energijom,
komprimiranim zrakom, plinom i kisikom, protupožarnim
sistemima i hidrantima, telefonskim vezama, odvozom otpada,
-Posjedovanje različitih prenosivih i fiksnih alata, naprava,
sprava i opreme prilagoñenih za brz i pogodan rad izvan
radionica i rad direktno na brodu
-Prikladne i osposobljene radionice:
-Brodskih cjevara
-Brodskih električara
-Brodskih mehaničara
-Brodskih bravara
-Brodskih limara
-Brodskih stolara
-Brodskih izolatera
-Brodskih ličilaca, brusača i zavarivača
-Konstrukcijski ured
2. Manja remontna brodogradilišta koja se bave samo održavanjem
popravcima i remontom nemaju raspon dokova za dokovanje
različitih veličina i nosivosti brodova,već su bazirana na:
-jednom doku ili više manjih dokova
-Opremnoj luci prilagoñenoj za održavanje i popravak broda bez
potrebe za dokovanjem
- radionicama osposobljenim za direktan rad na brodu
3. Remontna kompanije koja imaju samo radionicu bez opremne
luke za pristajanje broda i doka. Takve kompanije opremljene su s
mobilnim radionicama na kotačima ili specijalnim brodovima
radionicama, opremljenim s prenosivim strojevima, alatima i
napravama i osobljem sposobnim za održavanjem i popravcima
broda u plovidbi ili lukama. Ponekad takve kompanije imaju svoje
vlastite radionice u više važnih i strateških luka na glavnim
transportnim putovima, koje osiguravaju popravak i održavanje
broda duž tih ruta plovidbe..
ODRŽAVANJE BRODA OD STRANE BRODOVLASNIKA
Izrañuje se plan održavanja i pregleda koji ovisi o politici
održavanja broda od strane brodovlasnika,
Čimbenici koji utječu na plan i poslovnu politiku održavanja broda
od strane brodovlasnika su slijedeći:
-gubitak ugovorenog tereta
-gubitak povjerenja i kredibiliteta na tržištu
-pružanje mogućnosti preuzimanje tereta od konkurencije
-kvarenje tereta ako je roba podložna kvarenju
-troškovi posade koja ne proizvodi novu vrijednost
-povećanje fiksnih troškova
Većina redovnog održavanja i pregleda broda izvodi se od strane
posade za vrijeme plovidbe broda. Za one poslove održavanja i
pregleda koji se ne mogu izvesti u plovidbi izvode se u luci za
vrijeme ukrcaja i iskrcaja tereta.
 Popravci i održavanje broda mogu biti izvedeni na više načina
što ovisi o poslovnoj politici održavanja od strane
brodovlasnika, vrsti i obimu posla, te samom pristupu
održavanju:
- popravci i održavanja broda s vlastitim ljudima. U tu svrhu
mogu se u glavnim strateškim lukama formirati vlastita
poduzeća zadužena za popravak brodova iz flote, ili oformiti
putujuće timove koji su osposobljeni izvesti popravke u luci ili
na brodu u plovidbi. Ti timovi mogu već unaprijed pripremiti
brod za popravak i održavanje kada brod stigne u luku
- popravci i održavanje broda izvedeni od strane
specijaliziranog poduzeća s kojim je brodovlasnik sklopio
ugovor o održavanju broda. Ugovor može uključivati jedan
brod ili cijelu flotu. Ugovorom se mogu definirati redovni
pregledi, održavanje broda, popravci i osiguranje rezervnih
dijelova.
- popravci i održavanje broda prema politici kada je ono potrebno
prema planu ili kvaru. Dakle ugovara se pojedinačno za svaku
aktivnost posebno, a u ovisnosti o veličini posla mogu biti
ugovoreni remontnim kompanijama kada nije potrebno
dokovanje ili s remontnim brodogradilištem za velike i
kompleksne popravke
VRSTE PREGLEDA PREMA ZAHTJEVU
KLASIFIKACIJSKOG DRUŠTVA

1. Osnovni pregled postojećih brodova

Osnovni pregled, u svrhu izdavanja odgovarajućih statutarnih

isprava, je potpuni pregled objekta prije njegovog stavljanja u
službu, koji uključuje pregled svih stavki na koje se odnosi
odreñena isprava kako bi se utvrdilo da odgovaraju postavljenim
zahtjevima, te da je njihovo stanje zadovoljavajuće s obzirom na
namjenu objekta.
Osnovni pregled se sastoji od:
1. Provjere značajki objekta koje se odnose trup, strojeve,
opremu i ureñaje ugrañene na objekt, u svrhu utvrñivanja
njihove usklañenosti sa propisanim zahtjevima primjenjivim
za izdavanje pojedine statutarne isprave.
2. Pregleda strukture trupa, strojeva i opreme u svrhu
utvrñivanja da su propisno održavani i u zadovoljavajućem
stanju i da su prikladni za službu za koju je objekt
namijenjen, te da na istima nisu provedene neodobrene
preinake.
3. Provjeru da su na objektu dostupne sve propisane isprave, te
brodske knjige, priručnici i ostale upute i dokumentacija,
kako je navedeno u propisanim zahtjevima primjenjivim za
izdavanje pojedine statutarne isprave.
2. Redovni pregledi

Redovni pregledi su obvezni pregledi kojima podliježe

postojeći brod u propisanim vremenskim razmacima, te se
mogu obaviti odjednom ili unutar dopuštenog vremenskog
perioda.
2.1 Godišnji pregled
Godišnji pregled je opći pregled stavki koje se odnose na
pojedinu svjedodžbu, u svrhu utvrñivanja da se iste održavaju i
ostaju u zadovoljavajućem stanju s obzirom na namjenu broda.
Opseg pregleda:
- pregled trupa i cjevovoda, te utvrñivanje da li su u
odgovarajućem stanju,
- vizualni pregled oplate trupa i ureñaja za zatvaranje,
- ispitivanje vodonepropusnih prolaza,
- pregled izloženih paluba,
- pregledati otvore tankova tereta, brtvljenje, poklopce, pražnice i
protupožarne zaslone,
- pregled odzračno / dozračnih ventila tankova tereta i naprave za
sprečavanje prolaza plamena,
- pregledati naprave za sprečavanje prolaza plamena na odušnicima
prema svim tankovima goriva zauljenog balasta, te taložnim
tankovima,
- pregledati sustave cjevovoda tereta, goriva i odušivanja,
- ispitivanje pumpnih stanica i tunela za cjevovode,
- ispitivanja stanja svih sustava cjevovoda,
- pregled balasnih tankova.
2.2 Meñupregled

Meñupregled je pregled odreñenih stavki koje se odnose na

pojedinu svjedodžbu, u svrhu utvrñivanja da se iste održavaju i
ostaju u zadovoljavajućem stanju s obzirom na namjenu broda
Meñupregled se treba obaviti za vrijeme drugog ili trećeg
godišnjeg pregleda, ili u vremenskom periodu izmeñu njih.
Opseg pregleda:
- pregled tankova tereta i tankova balasta prema tablicama 39
i 41,
- pregled sustava tereta, balasta, cjevovoda pare, pregled
odušnika, kolektora za odušivanje i kapa odušnika koji su
smješteni na palubi,
- za tankere za prijevoz ulja sa dvostrukom oplatom od pet do
deset godina starosti potrebno je izvršiti pregled tipičnih tankova
balastne vode.
2.3 Periodični pregled

Periodični pregled je pregled odreñenih stavki koje se odnose na

Svjedodžbu o sigurnosti radio-opreme teretnog broda i
Svjedodžbe o sigurnosti opreme teretnog broda, u svrhu
utvrñivanja da su iste u zadovoljavajućem stanju i prikladne za
uporabu obzirom na namjenu broda.
2.4 Obnovni pregled

Obnovni pregled je pregled odreñenih stavki koje se odnose na

pojedinu svjedodžbu, koji uključuje, dodatno zahtjevima godišnjeg
pregleda, preglede, ispitivanja i provjere dovoljnog opsega da se
utvrdi da su pregledane/ ispitane stavke u zadovoljavajućem stanju
obzirom na namjenu broda za slijedeći period valjanosti odnosne
svjedodžbe.
Nakon obavljenog Obnovnog pregleda brodu se izdaju nove
svjedodžbe, za razliku od ostalih redovnih pregleda nakon kojih se
brodu potvrñuju postojeće svjedodžbe.
Obnovni pregled se mora obaviti prije isteka valjanosti odnosne
svjedodžbe.
3. Postupni pregled

Na zahtjev brodara, Klasifikacijsko društvo može u zamjenu za

obnovni pregled odobriti da se trup broda i oprema trupa i/ili strojni
ureñaj i/ili rashladni ureñaj pregledavaju po sustavu postupnih
pregleda, što znači da se umjesto odjednom (prilikom obnovnog
pregleda), svake godine vrši pregled 20 - 25% stavki (prema listi
odobrenoj od Klasifikacijskog društva), uz uvjet da se do završetka
valjanosti brodu izdane svjedodžbe pregledaju sve stavke.
Najveći dozvoljeni razmak izmeñu dva pregleda pojedine stavke
iznosi pet godina (uz mogućnost odgode do tri mjeseca).
4. Pregled podvodnog dijela trupa

4.1 Pregled trupa na suhom (dokovanje)

Kod svih čeličnih brodova, osim putničkih, pregled trupa na
suhom obavlja se najmanje dva puta u svakom petogodišnjem
razdoblju valjanosti Svjedodžbe o sigurnosti konstrukcije teretnog
broda ili gdje je primjenljivo Svjedodžbe o sposobnosti broda za
plovidbu.
Pregled podvodnog dijela trupa se uobičajeno obavlja za vrijeme
pregleda trupa na suhom (dokovanja).
Najveći dozvoljeni razmak izmeñu dva pregleda na suhom iznosi
36 mjeseci.
4.2 Pregled trupa u vodi

Pregled trupa u vodi obavlja se u zaštićenom akvatoriju i uz

dobru podvodnu vidljivost te poželjno tamo gdje je slabije
morsko (vodeno) strujanje.
Brod mora biti na lakoj vodenoj liniji a podvodni dio trupa mora
biti čist radi omogućavanja detaljnog pregleda.
Pregled podvodnog dijela trupa se može obaviti u vodi umjesto
svakog drugog pregleda trupa na suhom i to za brodove:
1. Do 15 godina starosti.
2. Kojima je Klasifikacijsko društvo dodijelio oznaku IWS.
3. Kada se pregled podvodnog dijela trupa ne obavlja u sklopu
Osnovnog ili Obnovnog pregleda
4. Kada se prethodni pregled podvodnog dijela trupa obavio na
suhom.
5. Ostali pregledi
5.1 Izvanredni pregledi
Izvanredni (prigodni) pregled je obvezni pregled kojem podliježe
postojeći brod:
1. Nakon što pretrpi nezgodu (havariju) ili se pronañu nedostaci
koji mogu utjecati na sposobnost broda za plovidbu.
2. Prigodom popravaka ili obnove dijelova broda.
3. Prilikom odgode redovnih pregleda u skladu s propisanim.
4. Kad je brod u raspremi dulje od jedne godine
5. Prigodom privremene promjene namjene ili područja
plovidbe.
6. Kad to za odreñeni brod zahtjeva Uprava države zastave ili
Klasifikacijsko društvo, kao dodatak redovnim pregledima.
5.2 Pregledi popravaka za vrijeme plovidbe

Popravci trupa, strojnog ureñaja ili opreme, koji utječu, ili bi

mogli utjecati na odgovarajuću brodu izdanu ispravu, i koji bi se
obavili od strane posade ili osoblja ukrcanog na brod za vrijeme
plovidbe moraju biti unaprijed planirani.
Kompletan postupak popravka, uključujući njihov opseg i
potrebu za nazočnost eksperta za vrijeme plovidbe, potrebno je
dostaviti unaprijed na odobrenje Klasifikacijskom društvu.
Ako brodar ne izvijesti Klasifikacijsko društvo dovoljno
unaprijed o planiranim popravcima Klasifikacijsko društvo
može suspendirati izdane isprave.
Organizacijski modeli kod
remonta broda
 Radovi na remontu, preinaci i održavanju broda su kompleksni i
predstavlja tipičan primjer radioničkog pristupa proizvodne
organizacije.
To je radno intenzivan posao s visokim stupnjem potrebnih radnih
vještina s limitiranim mogućnostima za uvoñenjem automatizacije.
Većina poslova izvodi se direktno na brodu i sastoji se od
pregleda, skidanja, rezanja i popravaka na postojećim elementima
strukture broda, cjevovoda, strojnim ureñajima, kabelskim stazama
i elektro opremi.
Složenost posla povećava i činjenica da se većina dijelova
popravlja i izrañuje u radionicama brodogradilišta umjesto da se
kupuje nova oprema.
Svaki posao koji se odrañuje na brodu je jedinstven i specifičan, a
u ovisnosti o veličini i složenosti posla definiraju se i
organizacijski modeli remontnog brodogradilišta.
Veliki i složeni radovi traže veća i složenija postrojenja i
upravljanje proizvodnjom. Mali i jednostavni radovi mogu biti
izvedeni s jednostavnim postupcima koji zahtijevaju manje
složeno upravljanje proizvodnim procesima.
Gdje je prag primjene složenijih organizacijskih modela ovisi o
procjeni svakog posla u procesu remonta broda što je prikazano
slijedećom slikom.
1) Organizacija rada po sistemima i funkcijski model
organizacije poduzeća
2) Organizacija rada zonama i projektni model organizacije
poduzeća
3) Organizacija rada po detaljnim zonama i matrični model
organizacije poduzeća
 Veličina i složenost radova postavljaju zahtjeve u traženju i
odabiru pristupa (organizacijskih modela) za obavljanje poslova;
složeni brodograñevni radovi zahtijevaju veće kapacitete
radionica, veći broj radnih sati i radnika, veći utrošak el.energije
itd.
Opsežni radovi zahtijevaju u najvećoj mjeri model zonskog
pristupa remontu i preinakama, baziranog prema modelu grupne
tehnologije.
Manji i jednostavniji radovi mogu biti efektivno riješeni
radionicama manjih kapaciteta te manje sofisticiranim
organizacijskim modelima.
Sistemski pristup (System-Oriented Work Breakdown Structure)
je tradicionalan pristup brodskom opremanju. Naziva se još i
funkcionalni pristup jer se podjela rada obavlja prema funkcijama.
Bazira se na podjeli prema sistemima broda (sistem hidraulike,
protupožarni sistem itd.), bez obzira na njihov smještaj i veličinu na
brodu.
Koristi se kod manje zahtjevnih poslova opremanja, odnosno
remonta i preinaka.
 Zonski pristup u remontu broda je pristup u kojem je se poslovi
i radne aktivnosti organiziraju prema zonama odnosno prostorima
broda, a unutar toga prema fazama i aktivnostima odnosno
zanatima koji učestvuju u procesu remontnih radova.
Podjelom broda po zonama olakšavaju se poslovi visoke
složenosti. Primjenom zonske metode olakšava se pristup
poslovima planiranja, ispitivanja i podjele i izvršavanja opsežnih
i kompleksnih poslova.
To je jednostavan sistem kojim se planiranje i poslovi
prilagoñavaju obimu rada u bilo kojoj fazi izrade i napredovanja.
Funkcijska ili funkcionalna organizacijska struktura logična je
posljedica podjele rada kod rasta poduzeća i prva je organizacijska
struktura nastala povijesnim razvojem poduzeća.
Temelji se na podjelu aktivnosti unutar poslovnih funkcija na
principu sličnosti i neposredne povezanosti poslova. Poslovne
funkcije podložne su daljnjim podjelama ili grupiranjima, ovisno o
veličini i djelatnosti poslovnih sustava.
Organizacijske jedinice koje obavljaju poslove jedne poslovne
funkcije obično uz naziv funkcije navode i naziv organizacijske
jedinice kao što je to sektor, odjel, "department" pa čak i "division"
– divizija, iako je ovaj zadnji naziv češće u primjeni kod
predmetnih ili teritorijalnih organizacijskih struktura.
Funkcijska organizacijska struktura najčešće se nalazi u malim i
srednjim poduzećima, ali i u velikim poduzećima ukoliko proizvode
jedan proizvod ili uslugu, zatim kod poslovnih sustava s
jednostavnim rutinskim tehnologijama odnosno kod poslovnih
sustava koji rade u stabilnom okruženju.
Projektna organizacija koristi se za složene i velike projekte.
Članovi tima dolaze iz postojećih organizacijskih jedinica i formiraju
jednu zasebnu organizacijsku jedinicu odnosno projektnu skupinu
kojom rukovodi voditelj projekta, odgovoran menadžeru poduzeća.

Po završetku projekta skupina se raspušta, a članovi tima vraćaju se

u svoje matične organizacijske jedinice.
Matričnu organizacijsku strukturu koristimo kad se
organizacijskom strukturom mora omogućiti istovremeno
zadovoljavanje nekoliko zahtjeva tj. maksimiranje nekoliko dimenzija
istovremeno, kao npr. proizvoda, tržišta, teritorija i vremena.

Matrična organizacijska struktura pogodna je forma za poduzeća koja

rade na više projekata odjednom.

Osnovna je podjela tada izvršena po funkcijskom modelu, dok je

"nadodana" struktura prema projektima.
Tada su funkcijski dijelovi strukture u "servisnom" odnosu prema
projektnom dijelu strukture.
Ovlaštenja i odgovornosti ostvaruju se po "vertikali”, a po
"horizontali" upravljanje i voñenje projektom.
Matrična struktura otklanja slabosti "projektne organizacije" i daje
fleksibilnost organizaciji.
RADOVI U DOKU
RADOVI NA VANJSKOJ OPLATI

Nakon izlaska broda na suho započinje pranje podvodnog dijela broda

mlazovima slatke vode pod visokim pritiskom od najmanje 100 bara.

Time se s površine odstranjuju kloridi, alge, trave, školjke i sl. Ako na

oplati ima zauljenih površina, one se čiste raznim otapalima.

Mjesta na kojima ima rñe čiste se pjeskarenjem, ili mlazom vode pod
visokim pritiskom 700 do 2000 bara (suha ili mokra priprema površine).
pranje oplate mlazom slatke vode pod visokim pritiskom
Originalni sloj boje na mjestima pjeskarenja se obnavlja, nakon
čega se cijela vanjska oplata oboji prema želji brodovlasnika.

Kada hrapavost površine podvodnog dijela brodske oplate postane

prevelika zbog brojnih slojeva stare boje i lokalnih ogrebotina
uslijed struganja oplate o hridi i razne plutajuće prepreke, cijeli
podvodni dio oplate se čisti, skida se kompletna rña i boja, te se
izvrši nanošenje nove boje.
Proizvoñač boje daje savjete, vrši kontrolu i inspekcijske preglede
pripreme površine i samog bojenja.

U ovisnosti od starosti broda, veličine, cijene i područja plovidbe,

izabire se pogodan sistem bojenja.
Radi pregleda podvodnih dijelova broda, vrši se pregled od strane
nadležnog klasifikacijskog društva, u pratnji predstavnika brodovlasnika
i brodogradilišta.
Naglasak je na pregledu kormila, propelera, propelerne osovine, udubina,
oštećenja, stanja boje, rñe, lomova, stanja zavara i oplatnih priključaka.
Uočeni nedostaci koji utječu na klasnu notaciju broda moraju se otkloniti
tijekom dokovanja broda, meñutim manji nedostaci koji nisu zahtijevani
za popravak od strane klasifikacijskog društva, mogu biti otklonjeni
prema izboru i dogovoru s brodovlasnikom.
Priprema brodskog trupa za bojenje

Priprema površine brodskog trupa od velikog je značaja za vijek

trajanja boje i njezino zaštitno djelovanje.

Ona obuhvaća operacije koje se sastoje od uklanjanja nečistoća,

obraslina, starog premaza, masnoće, produkata korozije, soli, prašine, i
ako je potrebno uklanjanja kiselina i lužina.
Čim brod izañe na suho započinje se s radovima pripreme površine, što
ovisi o području brodskog trupa koje je potrebno odgovarajuće
očistiti.

Područja brodskog trupa i njegovih tankova na kojima se izvodi

priprema površine su slijedeća:

• brodski trup ispod plovne vodene linije do kobilice broda,

• brodski trup iznad plovne vodene linije,
• dijelovi brodskog trupa na kojima su primijećena oštećenja,
• područja pramčanih i krmenih propelera, te kormila broda,
• tankovi tereta, goriva, balasta, pitke i napojne vode.
Načini pripreme brodskog trupa i njegovih tankova mogu biti
slijedeći:

• mokra priprema (mlazom vode pod velikim pritiskom),

• suha priprema (pjeskarenje),
• mehanička priprema.
Nanošenje zaštitnih premaza

Neposredno prije nanošenja premaza, a u cilju što uspješnije i potpunije

prijanjivosti premaza na površinu brodske strukture, potrebno je izvršiti
kontrolu temperature i vlažnosti zraka.

Utjecajni faktori koji se mjere su temperatura zraka, relativna vlažnost

zraka, temperatura površine i prisutnost vlage na površini čelika
brodskog trupa.
Temperatura zraka se mjeri termometrom.
Relativna vlažnost zraka se mjeri higrometrom, a temperatura
površine metala brodske strukture se mjeri kontaktnim termometrom.
Na osnovu temperature zraka i relativne vlažnosti može se odrediti
minimalna dozvoljena temperatura površine metala brodske strukture
na koji se nanosi zaštitni premaz.
Ta vrijednost se očitava iz posebnog dijagrama koji se zove
nomogram.
Najniža temperatura površine metala brodske strukture do koje se
može nanositi zaštitni premaz iznosi 3°C iznad temperature rosišta.
Ovo se može testirati puhanjem daha prema površini.
Ako se na površini vlaga kondenzira, mora nestati u nekoliko minuta.
Temperatura rosišta je temperatura na kojoj započinje kondenzacija,
jer se na toj temperaturi postiže maksimalni tlak para. Relativna
vlažnost je tada 100%.
Ako se temperatura spusti, vlaga će kondenzirati na hladnijim
površinama.
Odnos izmeñu relativne vlažnosti, temperature zraka i temperature
površine
Kod nanošenja zaštitnih premaza razlikuje slijedeći premazi:

• temeljni premaz,
• meñupremaz,
• antivegetativni premaz za podvodni dio vanjske oplate,
• završni premaz.
Defektacija brodskog trupa
Defektacija je postupak kojim inspektor klasifikacijskog društva
zajedno s predstavnikom brodovlasnika i brodogradilišta obavlja
pregled i inspekciju oštećenja. Inspektor samostalno odreñuje koje
će površine biti ispitivane. Najčešće se pregledavaju tankovi goriva
i balasta te usisi mora.
Defektacijom se radi uvid u lomove, istrošenja elemenata trupa
djelovanjem vanjskih čimbenika, pukotine, zaostala naprezanja i sl.
Svi podaci se unose u tablice i nacrte.
Nakon pregleda potrebno je obaviti usporedbu upisanih podataka sa
već postojećim. Ukoliko se uvide defekti koji su izvan ograničenja
za taj dio površine, inspektor obavlja provjeru okolnih površina
kako bi uvidio razmjere defekata te način njihovog uklanjanja.
Ukoliko je istrošenost veća od dopuštene lim se pojačava ili
zamjenjuje.
Defektacija se prema opsegu može podijeliti na:
- kontrolnu – koja uključuje nasumce odabrane pojedine
limove i elemente strukture,
- djelomičnu – za ograničeni broj elemenata u odreñenom
dijelu brodske strukture,
- potpunu – za sistemsko ispitivanje svih elemenata brodskog
trupa.
Uočeni nedostaci kod defektacije dijele se na:
- lomove – nedostaci koji onemogućuju daljnju upotrebu
konstrukcije. Ti nedostaci moraju se ukloniti na način koji će se
odrediti u ovisnosti o tehničkim mogućnostima i ekonomskoj
opravdanosti.
- oštećenja – nedostaci koji samo onemogućavaju rad u
normalnim uvjetima eksploatacije. Oštećenja mogu biti:
a) Istrošenje.
Istrošenje uzrokuje smanjenje dimenzija elemenata trupa zbog
korozije, erozije i mehaničkog oštećenja.
b) Preostale deformacije koju uzrokuje promjenu konstrukcije
izazvanih preopterećenjem.
c) Pukotine nastale zbog koncentracije naprezanja, zamora
materijala i sl.
Dokumentacija o obavljenoj defektaciji trupa broda, zajedno sa
nacrtima razvijene vanjske oplate, paluba, nepropusnih pregrada, na
koje su naneseni rezultati defektacije i obavljenih popravaka čuva se
na brodu, u tehničkoj službi brodovlasnika i u klasifikacijskom
zavodu.
Na tim nacrtima unesu se izmjene preostalih debljina limova,
veličine pregiba, čime se sve koristi ekspert radi ocjene cjelokupnog
tehničkog stanja broda prilikom posljednjeg pregleda brodskog
trupa, odnosno brodovlasnik radi planiranja opsega remonta.
Stupanj istrošenosti konstrukcije trupa broda može biti:
- opća istrošenost - smanjenje debljine nekih detalja brodskog
trupa,
- lokalna istrošenost – smanjenje debljine nekih detalja brodskog
trupa,
- maksimalna lokalna istrošenost – najveće smanjenje debljina
detalja trupa na jednom mjestu ("izjedeno" mjesto).
Mjesta defektacije odreñuje inspektor klasifikacijskog društva.
Posebnu pažnju potrebno je obratiti na istrošenje konstrukcije u
području tankova za gorivo, balast, te koferdama, kaljuža, usisnih
zdenaca itd. Ukoliko se prilikom defektacije ustanovi da istrošenja
prelaze dopuštene granice, provodi se defektacija proširenog obima.
 Defektacija istrošenih limova

Pri općem istrošenju lima, potrebno je obaviti mjerenje debljine

limova na dva ili tri mjesta prema slici

Slika 36. Mjerenje debljine brodskog lima na tri pozicije prilikom defektacije brodskog trupa [1]

Srednja preostala debljina lima odreñuje se iz:

δsr = Σ δi / n ; δsr = srednja preostala debljina lima ; δi = debljina
lima na i – toj mjernoj točki; n = broj mjernih točaka.
Slika 3.1 debljina lima sa obzirom na jačinu korozije
Debljina lima mjeri se pomoću ultrazvuka, tj. instrumenata koji
mjere debljinu lima (bez boje iznutra). Nekada se to mjerenje
obavljalo bušenjem rupe na limu promjera 10 mm i mjerenjem
debljine mjerilom (ako se misli da su očitanja instrumenta
netočna). Tada ekspert mjerenja debljina može tražiti takav način
mjerenja.
Trajne (plastične) deformacije brodskog trupa

Pod tim deformacijama podrazumijevamo tri osnovne

skupine:
a) ulupine,
b) valovitosti,
c) ulegnuća.
 Ulupine

Ulupine su deformacije dijelova limova trupa broda u jednom

polju izmeñu ukrepnih elemenata, bez deformacije tih elemenata.

LEGENDA:
a – udaljenost izmeñu susjednih ukrepnih elemenata
b – duljina trajne plastične deformacije
f – veličina ulupine
Veličina ulupina na trupu tolerira se ako one ne prelaze veličine
koje su navedene u donjoj tablici.
Valovitosti

Valovitosti su zaostali pregibi izmeñu nekoliko susjednih ukrepnih

elemenata, bez deformacije tih elemenata, kao što je prikazano na
slici:

LEGENDA:
a – udaljenost izmeñu susjednih ukrepnih elemenata
f – veličina trajne plastične deformacije
Valovitosti čija je veličina f/a veća od 1/15 moraju se ukloniti
ravnanjem
 Ulegnuća

Pri ulegnuću na vanjskoj oplati broda gdje je omjer f/l bilo koje
ukrepe strukture veći od dopuštenih veličina (tablici br. 4), moraju se
ukloniti deformacije. Mjeri se veličina maksimalnog progiba (kod
ulupina i valovitosti), progib nosača u području maksimalnog
progiba, visina strukture nosača, njegovo odstupanje od osnovne
linije (za ulegnuća). Pri tome se smatra da ulupine, valovitosti i
ulegnuća manja od 20 mm ne treba registrirati u nacrte.
 Slika 40. Ulegnuća vanjske oplate broda [1]

LEGENDA:
l – udaljenost izmeñu susjednih ukrepnih elemenata i nosača
h – veličina struka nosača
f – veličina ulegnuća
Mjerenja su obavljaju ravnalom sa milimetarskom podjelom, tako
da se letva postavi iznad deformacija u više položaja da se izbjegne
utjecaj hrapavosti, pa se izračuna srednja aritmetička vrijednost
dubine deformacije. Pri tome treba paziti na to da otklon ukrepnih
elemenata (zbog ulegnuća vanjske oplate broda) od njihove osnovne
ravnine ne smije biti veći od l/h prema tablici:

Ako taj omjer prelazi vrijednosti iz tablice ili je manji od 0,14,

dopušta se ostavljanje dodatnog nosača u području maksimalnog
otklona ili dopunskih traka zavarenih uz slobodni pojas nosača.
PREGLED I IZVOðENJE REMONTA SKLOPA KORMILA

Kormilom broda omogućava se upravljanje brodom, na način da se

brod drži u zadanom kursu ili da se osigura promjena kursa u željenom
pravcu. Smješteno je na krmi broda.

Prema obliku poprečnog presjeka kormila dijelimo na plosnata i

strujna.

Prema položaju kormila s obzirom na njegovu osovinu, razlikuju se

balastna, poloubalastna i nebalastna izvedba kormila
Najčešće su u upotrebi obična i viseća kormila.
Obična su kormila vezana za brodski trup preko osovine kormila i
jednog ili više ležaja na krmenoj statvi.
Viseća kormila vise izvan trupa broda, a za brod su isključivo vezana
preko vlastite osovine.
Pregled kormila, njegove osovine i ležajeva izvodi se kako bi se
ustanovila zračnost u ležajevima i pad kormila.

Potrebno je kontrolirati sljedeće:

• zračnosti štenca kormila,
• pad kormila,
• zračnost struka kormila.
Zračnosti štenca kormila

Zračnost štenca kormila kontrolira se zbog provjere veličine istrošenja i

ovalnosti ležajeva, i to u križ u smjerovima lijevo-desno, pramac-krma.

U obzir treba uzeti preporuke i upute proizvoñača kormila.

Posebno je to bitno kod umjetnih materijala, gdje zračnosti mogu ovisiti

o klimatskim uvjetima.

Mjerenje zračnosti štenaca kormila izvodi se obuhvatnim mikrometrom i

mikrometrom za provrte.
Pad kormila

Pad kormila se kontrolira zbog provjere veličine istrošenja štenaca i

spuštanja kormila prema dolje.

Pad kormila i propelerne osovine kontrolira se pomoću mjernih

listića (sondi) ili pomičnim mjerilom na pozicijama prikazanima na
slici xxx..

Štenac i matica moraju biti tako osigurani da spriječe relativno

pomicanje i odvrtanje.
 LEGENDA:
A. Zračnost gornjeg štenca
kormila
B. Zračnost donjeg štenca
kormila
C. Pad kormila
D. Pad propelerne osovine

Kontrola zračnosti kormila i pada propelerne osovine

Zračnosti struka kormila

Kod struka kormila kontrolira se istrošenje ležaja mjerenjem

zračnosti i to u smjeru a-a i b-b.

Smjer a-a predstavlja mjerenje u smjeru lijevo-desno, dok smjer b-

b predstavlja mjerenje u smjeru pramac-krma, kao što je prikazano
na slijedećim slikama.
Pozicije mjerenja istrošenosti Pozicije mjerenja
ležajeva struka kormila istrošenosti struka kormila
Sve očitane zračnosti upisuju se u tablice, u koje se još upisuje
alat za izvoñenje mjerenje zračnosti, datum kada se izvodi
mjerenje zračnosti, ime i prezime zaposlenika brodogradilišta koji
je izvodio mjerenje zračnosti.
Prilikom demontaže i remonta kormila, takoñer se vrši provjera
struka kormila.
Struk kormila se transportira u radionicu, postavlja na tokarski stroj,
te se na označenim pozicijama prema slici xxx izvodi mjerenje
centričnosti struka kormila.
Ukoliko se uoče bilo kakva oštećenja ili istrošenja struka kormila,
pristupa se njegovoj reparaciji i obradi na tokarskom stroju.
Pozicije mjerenja istrošenosti struka kormila na tokarskom stroju
Struk kormila na tokarskom stroju u radionici
Izrada novih ležajeva

Kada je zračnost u ležajevima struka i štenca kormila veća od

dozvoljene, kormilo se demontira, te se izrañuju odgovarajući novi
ležajevi. Ležaj se izrañuje s nadmjerom tako da u spoju s gnijezdom
čini čvrsti dosjed. Zato se prije obrade ležaja izmjeri provrt gnijezda
ležaja, kako bi se u radionici ležaj obradio na "nadmjeru" koja će
kod navlačenja novoga ležaja u gnijezdo osigurati preklop za čvrsti
dosjed.

Mjerenja zračnosti se izvode za ležaj i gnijezdo struka i štenca, na

pozicijama prikazanima na slici xxx u smjerovima a-a i b-b. Smjer
a-a predstavlja mjerenje u smjeru lijevo-desno, dok smjer a-a
predstavlja mjerenje u smjeru pramac-krma. Sve izmjere upisuju se
u posebne obrasce, prikazane tablicom xxx.
Gnijezdo ležaja i sam ležaj obično se izvodi u stepenastom obliku
kao na slici xxx.

Pozicije mjerenja istrošenosti ležaja i gnijezda ležaja

Montaža novih ležajeva

Kod montaže novih ležajeva prvo se obrañuje provrt gnijezda

ležajeva. Obrada gnijezda se izvodi s posebnim tokarskim strojem,
koji se naziva baren.

Prije postupka bareniranja vrši se viziranje gnijezda struka i štenca

kormila na pozicijama označenim na slici xxx.
Pozicije mjerenja istrošenosti za viziranje nosivog ležaja kormila s
ležajem u peti kormila
Viziranje se izvodi žicom koja se provuče kroz provrt u središtu
gornjega ležaja kormila i kroz oba gnijezda štenca ležaja, te se s
mikrometrom kontrolira centar žice u odnosu na provrt.
Žica kojom se izvodi viziranje nategnuta na principu viska s
utegom.
U novije vrijeme umjesto žice koristi se laser, a princip rada s njim
je isti kao i kod žice.
Nakon postavljanja žice u centar gnijezda, na gnijezdu ležaja se
trasiraju krugovi za mjerenje i kontrolu mjere na koju je gnijezdo
potrebno obraditi tokarenjem s barenom.
Nakon obrade gnijezda, ponovno se nategne žica i vrši kontrola
centracije.
Mjerenje se izvodi u smjerovima pramac-krma i lijevo-desno kao
što je to prikazano slikom xxx.
Sa broda se uzimaju mjere provrta gnijezda prema kojima se, za
potrebe uprešavanja s čvrstim dosjedom, u radionici obrañuje
vanjski provrt novog ležaja.
Remont konusa štenca i kormila

Za konus štenca i kormila takoñer se izvode kontrolna mjerenja

zračnosti, kako bi se utvrdilo njegovo istrošenje ili eventualno
oštećenje.
Remont konusa vrši se navarivanjem i obradom konusa lista
kormila i štenca, tako da štenac prilikom svoje montaže normalno
nasjeda na svoju prethodnu poziciju.
Da bi se prekontroliralo nalijeganje konusa štenca na konus
kormila, potrebno je konus štenca namazati s plavilom (blaga
tempera u ulju) i staviti u list kormila kako bi se pojavljivanjem
sitnih točkica na površini konusa utvrdilo prianjanje konusa
unutar lista kormila.
Ako se na površini konusa nalaze veće točkice, njih je potrebno
odstraniti brušenjem.
Ovakav način kontrole nalijeganja je obavezan i vrijedi za
predaju sistema kormila klasifikacijskom društvu.
PREGLED I REMONTNI RADOVI KOD PROPELERA I
PROPELERNE OSOVINE

Pregled i mjerenje pada propelerne osovine daju informacije o

stanju ležajeva i brtvenica statvene cijevi, istrošenosti i ovalnosti u
više pozicija i to prema slici xxx gore-dolje, lijevo-desno.

Propisi klasifikacijskog društva predviñaju da se svakih pet godina

propelerna osovina demontira i izvrši pregled ležajeva statvene
cijevi iznutra.

Propeler se prilikom toga demontira specijalnim alatima

brodogradilišta.
Mjerenje istrošenosti bijelog metala ležaja i pada osovine vrši se
posebnom mjernom napravom (mikrometrom) koja se nalazi na
brodu. Pozicije i rezultati kontrole upisuju se u poseban obrazac,
koji se dostavlja predstavniku brodovlasnika.
Očitane vrijednosti usporeñuje s vrijednostima iz instrukcione
knjige proizvoñača osovine propelera.
Ako očitane vrijednosti nisu u dopuštenim granicama, mora se
izvršiti zamjena ležaja na osovini. Osovinu kontroliramo s
obuhvatnim mikrometrom, a ležajeve s mikrometrom za provrte.
Prije izvoñenja pregleda i remontnih radova propelera i njegove
osovine potrebno je u području propelera odgovarajuće očistiti
metalne površine brodskoga trupa.
Pozicije očitanja zračnosti kod pada propelerne osovine
Demontaža propelera

Propeler je na propelernu osovinu spojen pomoću konusa i

matice, pri čemu je navoj matice suprotan od smjera okretanja
propelera, jer bi u protivnom došlo do samoodvrtanja matice.

Dva su osnovna razloga za demontažu propelera:

• oštećenja propelera,
• slabe radne performanse propelera.
. Demontaža brodskog vijka
Kod pregleda oštećenja kontrolira se stanje lopatica propelera, kao
i pojava pukotina ili korozije propelera.
Pojava pukotina ili korozije propelera utječe na smanjenje njegova
stupnja učinkovitosti, a time i smanjenje brzine broda u
eksploataciji.
Za postizanje iste brzine tada je potrebna veća snaga motora, što
opet utječe na veću potrošnju goriva.
Ukoliko propeler za odreñeni brod ne zadovoljava radne uvjete u
eksploataciji, na doku može doći do njegove zamjene i ugradnje
novog propelera boljih performansi i svojstava.
Kod demontaže propelera izvode se slijedeće aktivnosti:
• skida se kapa propelera koja služi za zaštitu matice propelera i navoja
osovine,
• skida se matica propelera,
• matica propelera se zaokrene u suprotni položaj, ponovno zavrne na
navoj osovine i postavi se ploča za izvlačenje koja se pričvrsti za
glavčinu propelera s najmanje 4 distantna vijka,
• izmeñu matice propelera i ploče za izvlačenje postavi se hidraulički
alat u obliku prstena sa klipom, koji služi za dobivanje aksijalne sile
za izvlačenje propelera,
• kroz posebno predviñene rupe na glavčini propelera, tlači se ulje koje
stvara tanki uljni film izmeñu glavčine propelera i osovine, prilikom
čega dolazi do razdvajanja konusnih površina, čime se smanjuje sila
potrebna za aksijalno izvlačenje propelera,
• pomoću transportnih sredstva propeler se diže i lagano spušta na pod.
Nakon demontaže, propeler se transportira u radionicu gdje se vrši
ispitivanje površinskih pukotina na lopaticama propelera nastalih zbog
zamora materijala, ili oštećenja.
Kod ispitivanja koristi se metoda bez razaranja, pomoću penetrantskih
tekućina.
Prilikom ispitivanja moraju biti prisutni predstavnici klasifikacijskog
društva i brodovlasnika, kojima se nakon ispitivanja dostavlja izvješće i
rezultati ispitivanja.
Ovi rezultati se usporeñuju s dopuštenim vrijednostima iz instrukcione
knjige proizvoñača propelera.
Pozicije i rezultati ispitivanja upisuju se u posebne obrasce remontnog
brodogradilišta.
U radionici se na propeleru izvode slijedeći radovi:

• poliranje za potrebna ispitivanja i mjerenja,

• provjeravanje i korekcija manjih istrošenja,
• izglañivanje manjih postotaka istrošenja,
• brušenje i poliranje,
• kontrola izvedenih radova od strane klasifikacijskog društva,
• odobrenje za montažu propelernog sustava.
Navlačenje propelera na propelernu osovinu

Navlačenje propelera na propelernu osovinu izvodi se na način da se

pomoću transportnih sredstava propeler podigne i postavi na konus
propelerne osovine.
Montira se matica propelera, koja se uvije na cilindrični dio osovine
vijka s navojem.
Izmeñu matice i glavčine propelera postavlja se hidraulički alat sa
klipom, koji se brtvi okruglim prstenom. S pomoću posebne ručne
uljne pumpe tlači se ulje kroz otvor hidrauličkog alata, te se ostvaruje
aksijalna sila potrebna da se propeler potisne na konus osovine.
Da bi se smanjila aksijalna sila navlačena propelera na konus
osovine, kroz posebna priključna mjesta na glavčini propelera tlači
se ulje u žljebove konusnog dijela propelerne osovine, te tako nastaje
tanki uljni film koji razdvaja konusne površine glavčine propelera i
osovine.
Tlak ulja iznosi 600 do 800 bara.
Film ulja umanjuje mogućnost oštećenja dosjednih površina prilikom
navlačenja ili skidanja propelera, a sila za aksijalno potiskivanje je
osjetno smanjena.
Istovremeno, dok se izvod tlačenje ulja u žljebove konusa propelerne
osovine, izvodi se i aksijalno potiskivanje propelera na konus
osovine s pomoću hidrauličkog alata.
Kada se postigne zahtijevani položaj vijka na konusu osovine, ulje pod
tlakom se ispušta u spremnik. Time se postiže vrlo čvrst stezni spoj
konusa glavčine propelera i osovine. Takav spoj dovoljno sigurno može
prenositi moment s osovine na propeler. Konusi za takve spojeve iznose
1:15, 1:20 i 1:30.

Nakon navlačenja brodski propeler se mora osigurati pritezanje matice

propelera, a matica se osigurava protiv odvrtanja na osovinu vijka.
LEGENDA:

1 PROPELERNA MATICA
2 PREŠA
3 PROPELER
4 PROPELERNA OSOVINA
5 KOMPARATOR
6 PUMPA ULJA ZA PREŠU
7 PUMPA ZA PODMAZIVANJE GLAVINE
8 VISOKOTLAČNA CIJEV PREŠE
9 VISOKOTLAČNA CIJEV
10 MANOMETAR
11 DISTANTNI PRSTEN
Na brodu se mora nalaziti odobreni dijagram navlačenja
brodskog propelera na konus osovine u ovisnosti o temperaturi,
zatim ureñaj za mjerenja pomaka i knjiga uputa potrebnih za
postavljanje i skidanje propelera. Na glavčinu, maticu i osovinu
propelera mora se utisnuti oznaka uzdužnog i obodnog položaja
propelera u odnosu na osovinu. Kod postupka navlačenja
propelera očitavaju se sile i tlak navlačenja koji se upisuju u
tablicu xxx i moraju odgovarati rezultatima proizvoñača.

Dijagram navlačenja propelera govori s koliko se najmanjom,

odnosno najvećom silom mora navlačiti propeler na osovinu
propelera. Prevelika sila navlačenja može uzrokovati oštećenje
propelera ili osovine propelera, dok se s premalom silom
propeler ne uspije montirati ispravno, tj. propeler ne doñe do
krajnje pozicije montaže.
Demontaža propelerne osovine

Za pregled oštećenja propelerne osovine postoje dva načina njezine

demontaže:
• ako je prirubnica propelerne osovine manja od osovine i spojena
SKS spojkom, moguće je izvlačenje osovine izvan broda kroz
provrt statvene cijevi,
• ako je prirubnica propelerne osovine veća od osovine potrebno je
na strukturi vanjske oplate izrezati otvor za izvlačenje osovine van
broda.
Izvlačenje propelerne osovine van broda izvodi se svakih pet godina.
Taj je postupak propisan od strane klasifikacijskog društva.

Ako su zračnosti u granicama tolerancija, propelerna osovina se vraća

natrag na mjesto, spaja se s meñuosovinom, te se kontrolira mjera
provrta kalibriranih vijaka na prirubničkom spoju osovine i
meñuosovine.
PREGLED I REMONTNI RADOVI OPREME ZA SIDRENJE

Pod opremom za sidrenje podrazumijevaju se sidra, sidreni lanci,

lančanik, sidrena ždrijela, sidrene niše, sidrena vitla i štoperi.

Pregled, kontrola i održavanje opreme za sidrenje mora se izvršiti

najmanje svakih pet godina.

Pregledi se vrše u prisustvu predstavnika klasifikacijskog društva,

brodovlasnika i brodogradilišta.
Kod pregleda i remonta opreme za sidrenje izvode se slijedeće
aktivnosti:
• demontaža sidra, sidrenih lanaca i njihovo rastezanje u doku. Vrši
se kako bi se omogućilo izvoñenje mjerenja i kontrole opreme za
sidrenje,
• odspajanje uza sidrenih lanaca spojenih skidljivim karikama (kenter
karika),
• mokro i suho čišćenje sidrenih lanaca, sidra i lančanika,
• pregled i kontrola sidra i sidrenih lanaca od strane zapovjednika
broda i inspektora klasifikacijskoga društva,
• mjerenje istrošenosti pojedinih karika sidrenoga lanca,
• označavanje sidrenih karika koje je potrebno zamijeniti,
• pregled dodatnog sidrenoga lanca u brodskom inventaru,
• pregled i testiranje sidrenih vitala, provjera kočionog sistema i
štopera sidrenih lanaca,
• nanošenje zaštitnih premaza i kontrolnih oznaka uza na sidrenim
Razvlačenje sidrenog lanca i sidra na pod doka
Pregled sidra i sidrenih lanaca započinje njihovim izvlačenjem s
dizalicom i rastezanjem duž poda doka.

Sidreni lanci i sidro peru se s mlazom vode pod visokim

pritiskom, čime se s njih odstranjuju obrasline i nečistoće.

Rastavljanje sidrenog lanca vrši se odspajanjem svih skidljivih

(kenter) karika sidrenog lanca.
Mjerenjem debljine karika sidrenog lanca provjerava se njihova
istrošenost zbog korozije i habanja.
Dozvoljeno istrošenje promjera karike sidrenog lanca iznosi do 12% od
izvornog promjera.
Svaka uza sidrenog lanca gdje se utvrdi istrošenje veće od dozvoljenog
mora se zamijeniti.
Za kontrolu istrošenosti karika sidrenih lanaca. koriste se pomična
mjerila. Izvodi se i mjerenje težine sidra.
Smanjenje težine sidra ne smije biti više od 10% od izvorne težine
sidra.
Sidra za koje se utvrdi manja težina od dozvoljene moraju se zamijeniti.
Mjerenje debljina karika sidrenog lanca
Karike sidrenih lanaca se brzo troše.

Redovno se karike bliže sidru jače istroše, pa se kod ponovne montaže

čitav lanac može zaokrenuti, tako da se na sidro spoji onaj kraj lanca
koji je ranije bio spojen u lančaniku.

Pregled i mjerenje istrošenosti sidara i sidrenih lanaca zahtijevano je

najmanje svakih pet godina Pozicije na kojima se izvodi mjerenje
istrošenosti karika sidrenih lanaca prikazane su na slici xxx. .
Pozicije mjerenja sidrenih lanaca kako bi se utvrdila njihova istrošenost
Ovisno o starosti broda utvrñuje se koje su aktivnosti potrebne za
pregled i remont opreme za sidrenje prilikom boravka broda u
doku.
Kada se procjeni da će brod ubrzo ići na dokovanje, nužno je da
zapovjednik broda nastojati smanjiti radnje sa sidrenom opremom
koliko god je to moguće
Pregled i remont lančanika

Kod spuštanja i razvlačenje sidrenih lanaca na podu doka, vrši se

pregled lančanika. Posebna pozornost se posvećuje stanju rešetki na
kojima leže sidreni lanci.

Rešetke treba montirati tako da preuzimaju težinu sidrenih lanaca

kod namatanja u lančanik.

Nakon pregleda, lančanik se prekontrolira, odgovarajuće suho

pripremi pjeskarenjem, te zaštiti zaštitnim premazom koji se naziva
bitumastic.
Smještaj sidrenog lanca u slančaniku
PREGLED BRODSKIH KUTIJA USIS MORA

Brodske kutije usis mora služe u svrhu usisa mora: za punjenje

tankova balasta broda i smještene su u tankovima balasta, za usis
mora rashladnog i protupožarnog sistema te sistema pranja
morskom vodom, i smještene su u strojarnici.

Pumpa požara u nuždi ima svoj vlastiti usis mora s pripadajućom

kutijom usis mora.
Zaštitne rešetke kutija usis mora na oplati broda
Pregled brodskih kutija usisa mora vrši se skidanjem zaštitnih
rešetki, koje služe za sprječavanje usisavanja nečistoća i morskih
organizama u sistem brodskih cjevovoda, te čišćenjem i
nanošenjem zaštitnog premaza prema uputama proizvoñača boja,
na isti način kao i izvoñenje radova korozijske zaštite kod ostalih
dijelova podvodnog brodskog trupa.
Pregled brodskih kutija usis mora
PREGLED BRODSKIH OPLATNIH PRIKLJUČAKA I
VENTILA
Oplatni priključci i ventili služe za izbacivanje iskorištene morske vode
i pročišćene otpadne vode izvan broda.
Prilikom pregleda brodskih oplatnih ventila vrši se njihova demontaža,
transport u radionicu i rastavljanje.
Zatim slijedi čišćenje dijelova ventila izloženih korozijskom utjecaju
morske vode, brušenje i čišćenje sjedišta ventila, testiranje prianjanja i
brtvljenja, nanošenje zaštitnih premaza i ponovna montaža ventila s
novom brtvom.
Kod ponovne montaže ventila posebnu pažnju potrebno je posvetiti
provjeri brtvljenja, kako kod razdokovanja broda ne bi došlo do
propuštanja vode.