Professional Documents
Culture Documents
СРПСКО АРИЈЕВСКИ ИЛИ АРХАИЧНО СРПСКИ РЕЧНИК PDF
СРПСКО АРИЈЕВСКИ ИЛИ АРХАИЧНО СРПСКИ РЕЧНИК PDF
SLOBODAN M. FILIPOVI]
RE^NIK SRPSKO-ARIJ(EV)SKI
ILI ARHAI^NO-SRPSKI
S DODATKOM KORENA
SARDONIJA, BEOGRAD
7519. GODINA
2010.
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 2
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 3
Posle Boga do|e re~, zatim dobro delo, a jedini put duhovnosti vodi kroz
lavirint znawa:
Iskrenost nije vrlina, ve} du`nost, jer uvek ni~e ono {to je posejano.
Otuda je vile ~uvaju, a razgone la` i prevaru.
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 4
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 5
PREDGOVOR
5
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 6
Nebrodi,* sa Helma. Nebrodi su od loze Meda (Berouz), a kako su Medi isti narod
sa Hiksima (de Bunsen), koji su osvojili Vavilon, odakle su oti{li u Misir (Be-
rouz), onda imamo direktna svedo~ewa, da su opservatoriju u Vavilonu gradili
Srbi, glavni narod Biblije i tada{weg sveta, poznatiji na Istoku pod imenom “Ja-
vani” (kowanici, jaha~i). Kako je onda mogu}e da Sveto pismo nezna za Srbe? Zna,
vrlo dobro, ali pod prikrivenim imenom Havili (< Sabiri, Safiri > ar. Kafiri),
u semitskom obliku izgovora srpskog imena, starije ortoepije.
Havil ili Sabir i Nebrod su sinovi Husa, koji je u biblijskoj geografiji
oznaka za Mediju, {to zna~i porod Hamov. Za{to se onda Medi u biblijskom ro-
doslovu pripisuju Hamovom bratu Jafetu? Medija ili Srbija je izvorno Madija,
koja je dobila ime po medu, a ne po Jafetovom sinu Madaju (jel. Madaj, bibl. Medaj).
Latini i Jelini pod mimikrijom Mizi (< lat. Moesia, Medija) podrazumevaju medske
Srbe (Milojevi}) s Helma, od kojih su i azijski Medi, ali wihov rodona~elnik
Ham je u biblijskoj geografiji oznaka za Afriku? Ovo odre|ewe Hama je samo for-
malno ta~no, jer Hamovaca ima na sva tri kontinenta, ali wihova domovina je
Evropa, odakle su oti{li u Misir, preko Vavilona i Hanana. Ham je izvorno Ev-
ropa (Helm), nazvan ”zemqa Jovan”, od arijskog javana, jaha~, kowanik, u mno`ini
”Javane”, kako su na Istoku zvali Mede ili Arijevce. To zna~i, da je Jovan dobio
ime po Javanima i on je Hamov porod, kao {to su to Madaj, Gomer, Dardan, Sar-
bat, Ilir, Pelazg, Mesah, Madaj... jer, Srbi (Sloveni) su Fisonci iz Podunavqa
(Pseudo-Cesarije).
Medi su iz Evrope preko Azije, oti{li u Misir, ali je srpsko ime na
Istoku starije od arij(ev)skog. Srbi su stariji od Misiraca (J. Fresl), {to ovi
sami tvrde za medske Brige (anti~ki Srbi), da su najstariji narod na svetu (Hero-
dot). Starinci Asirije su Subareji, a Sev. Kine Sabiri, dok je Sabarija staro ime
Samarije. Fresl i Nikoli} ka`u da su srpska plemena {ire}i se prirodnim mi-
gracijama, vladala Azijom, ve} na 3500-4000. s.e. Srbi su obitavali na ogromnom
prostoru izme|u Sev. Kine i evropske Skitije, a po wima je dobio ime Sibir,
prvobitno Sirbir (Milojevi}).
Tre}e i najva`nije svedo~ewe koje povezuje prva dva, jeste ~iwenica da je
srpski car Vavilona potomak Nebroda, koji je po biblijskom rodoslovu (CIP, ka-
talogizacija 2008) sin Husov, unuk Hamov i praunuk Nojev. Vremenska razlika
izme|u rodona~elnika Nebroda i istoimenog cara-potomka je oko 3500. godina.
Ako ovom vremenskom peridu dodamo jo{ 4000. godina, koliko ima do sada{wih
plemenika Nebroda, koji i dan-danas `ive na Helmu, onda dobijamo antropogeo-
grafski kontinuitet rodoslova srpskog plemena Nebrodi, u ukupnom rasponu od
oko 7500. godina. Ovaj kontinuitet loze Hamove u Evropi, od koje su Havili (Sa-
biri), Medi, Sarbati, Kimeri, Sribali, Pelazgi, Dardani, Iliri, Geti, Daki,
Srbi... jedinstven je primer u poslepotopskoj istoriji sveta i od posebnog zna~aja,
jer, Sveto pismo je verodostojno samo uz saglasnost drugih argumenata.
Kontinuitet rodoslova od 7500. godina, sve do Nojevog praunuka, nedri
jednu logi~nu pretpostavku, da su pradeda (Noje) i stri~evi}i (Jafet i Sem) istog
roda, iz ~ega proisti~e zakqu~ak da su Srbi jedini prepotopski narod. Bibliski
rodoslov Jevreja po Semu (Simu) je bez kontinuiteta, s prekidom od najmawe 3200.
g., koliko nedostaje od rodona~elnika Sema do Sale, oca Eberovog, a pod Eberom
------------------------------
* Pleme Nebrodi su iz starog Rasa, mesto Le{ak, blizu Male i Vel. Ninaje, kod Novog Pazara. Jedan
deo je pre{ao na islam, dok je drugi preseqen u Hercegovinu.
6
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 7
treba razumeti eponimnog pretka Ibera, kako su zvali Ju`ne Srbe (Iberi, is-
kvareno Iveri, pa Jevreji). To zna~i, da je prenagla{eni biblijski rodoslov Jevreja
fikcija ili srpsko predawe, pa je Andre Kaku potpuno u pravu, kada ka`e, da je
ugaritska kultura temeq jevrejske religije (Jakoni}). Jahve je bog Rig Vede, a kod
Ugari}ana brat boga Bela. Da su biblijska znawa asirska, svedo~i i pri~a o Noju,
koja postoji u Vavilonu, tako|e kod Inda i Dogona, a isto predawe imaju Peru
i Polinezija, kako je zabele`io nema~ki kartograf Humbolt. Osim prisvojenih,
u Svetom pismu ima i izmi{qenih pri~a, kao {to je ona o Hananovom pro-
kletstvu, koja za ciq ima opravdawe jevrejskog genocida (Isus Navin, 6, 21), po osvo-
jewu Hanana (Pavlov).
Istorijski pohod Arij(ev)aca, pre 4000. godina, predstavqa prekretnicu u
istoriji sveta, jer, oni su iz Sedmore~ja Helma oti{li u vojni pohod na Istok,
sa znawem prerade gvo`|a, upotrebom kowa i civilizacijskim odnosom prema saz-
nawu i `ivotu. Istovremeno, s pohodom Nina Belovog na Istok, wegov brat
Piko je oti{ao na Zapad (Nikoli}). Otuda su beli narodi naseqeni od Britan-
skih ostrva do Bombaja i od Afrike do Skandinavije. To je raspon od nultog do
72 stepena geografske du`ine i {irine, koji se numeri~ki uz simboliku ovog
broja, poklapa s brojem Lagi}evih prevodilaca Svetog pisma (Pavlov).
Analogija vedskih nebeskih voda su sedam reka na zemqi, pa Sedmore~je
Helma nije slu~ajno zemaqski raj i ona severna zemqa obiqa iz sumerskog pre-
dawa, koje su preuzeli starozavetni proroci. Ovaj motiv postoji u Euhemerovoj
Svetoj istoriji koja govori o “zlatnom dobu” qudskog roda, kada su smrtnici
`iveli zajedno s bogovima. Potvrda ove legende nalazi se u pri~i o zemqi
Ra{ana, mitskoj Hiperboreji, zemqi Titana, zlata i obiqa, sa severnom granicom
na polarnom krugu. O ovome svedo~i Avesta, navode}i da je arijevski rod (Airuana
Vaejo) `iveo u sre}noj zemqi, gde sunce sija jedanput godi{we. Potvrdu prastare
srpske legende i zdravog prostora za `ivot, daje i sveti kalendar Maja (colkin),
u kome je prostor Srbije na geografskoj karti zemqe obele`en pe~atom “rezona-
ntnog ~oveka”, simbolom osnove zdravog funkcionisawa (Verigi}).*
Srbija se nalazi na putu ptica selica, u najraznovrsnijem eko sistemu Ev-
rope, ta~no na sredini magnetosforskih vratnica ili mesta gde “sun~ev vetar”
ulazi u atmosferu Zemqe. Na suncu se odvija fuzija vodonika u helijum, sa po-
sledicom fisije na atomskom nivou, poznate kao “sun~ev vetar” ** ili mitolo{ka
rajska reka, u interplanetarnom prostoru od sunca do pupka neba.. Ova elektro-
magnetna sila ulazi u atmosferu zemqe, kroz isto~ne ili zapadne magnetosfor-
ske vratnice i uvek “udara” tri puta u nematerijalni geomagnetni krst zemqine
atmosfere (Stevan~evi}), preko koga uti~e na sva doga|awa na na{oj planeti,
kru`e}i oko we. To je Rasa, mitski potok Veda, nama danas poznat kao Okean.
Nematerijalni krst severne polulopte Zemqe je fokusator magnetnih
oscilacija, u kome magnetno poqe zemqe, ima oblik “ocila” (Stevan~evi}). Ovaj
astronomski simbol, poznat je u srpskom predawu kao “~asni krst” i postoji u
kontinuitetu, kako preistorije Helma, tako u svetovnoj i profanoj umetnosti an-
tike, ravnopravno prisutan na ode}i, oru|u i oru`ju bogova, heroja, vladara i
obi~nih smrtnika (Nikoli}). “^asni krst” srpskog grba, s ocilima na grudima-
------------------------------
* Sedmi galakti~ki ton i jedna od 52 galakti~ke kapije.
** Goran Miti}, Uvod u novu fiziku, Ni{, 2008: M. Stevan~evi}, Tajne sun~evog vetra, 2005 Bgd.
7
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 8
Bogdan Mramorac
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 9
ISTORIJSKI PUTOKAZ
Istoriju ne pi{e qubav prema istini, iako svaki narod ima pravo na sop-
stvenu pro{lost, koja predpostavqa znawe i istorijsku svest: “Ja }u biti zado-
voqan ako moj posao bude od koristi onome ko tra`i istinita znawa u
pro{losti, a tako isto i o tome, {to se po hodu ~ovekove radwe mo`e opet do-
goditi” (Tukidid).
Za istoriju Srba postoji preko milion izvora (“Fact”), od kojih zvani~na
nauka u Srbiji koristi samo dve stotine, {to u procentima iznosi 0,02 %!? Ovaj
podatak ~ini unapred zavr{enom svaku raspravu, po pitawu istorijske istine o
Srbima, jer, “nema nauke bez rasprave”. Upravo iz dogmatskih razloga, zvani~na
"nauka" do~ekuje neprincipijelno argumente o samobitnosti i kontinuitetu Srba
na Helmu (Balkanu). Nau~na istina se progla{ava za jeres, uz podsmeh, razli~ite
neprijatnosti, pa ~ak policijsko i sudsko gowewe. Logika neistine se temeqi na
ukidawu slobode izbora, pa je sasvim jasno za{to se ona brani dogmom, korupci-
jom i represalijama, ali ovaj zakqu~ak ne daje odgovor na su{tinsko pitawe
uzroka prikrivawa. [ta je to tako va`no u vezi s istorijom Srba, {to treba po
svaku cenu prikriti? Za{to svi mogu da govore ono {to nisu, samo Srbi ne
mogu da ka`u ono {to jesu (Nikoli})?
Odgovor na prethodna pitawa i necivilizovan odnos prema srpskoj
pro{losti je jedna sasvim prosta i jednostavna istorijska istina: Srbi su ba{ti-
nici kulturnog isto~nika sveta, a Sedmore~je Helma (Balkana) kolevka savremene
civilizacije, stara 75 vekova po srpskoj eri brojawa vremena i podudarna s po-
sledwim mega-potopom. Svedoci ove trdwe su brojni: narodno predawe (srpsko, in-
disko, jelinsko), mitologija, jezik, pismenost, zemqoradwa, arheometalurgija, pravni
zakoni i obi~aji, genetika, zemqopisna imena, vodonimi i oronimi Evrope i
Azije, arheologija, Rig Veda, Sveto pismo i pisani istorijski izvori, a posebno
astronomija.
Kultura predpostavqa sedela~ki na~in `ivota, pa je zemqoradwa u kon-
tinuitetu od 7500 g. prvi svedok-savremenik, poslepotopskog kulturnog isto~nika
sveta (Renfru), koji je iznedrio pismenost na prostoru prvobitne Evrope (Tejlor,
Budimir, Pe{i}, Dereti}, Vin). Nosioci ove kulture, koja je ~ove~anstvu darovala
pismo i broj, jesu starinci Sedmore~ja ili Podunavqa, imenom Arij(ev)ci, koji su
sami sebe zvali Srbi ili Ra{ani (=Raseni). Kulturni uticaj Sedmore~ja ili Po-
dunavqa se ra{irio zemqinim {arom, na sve ~etiri strane sveta, rezultiraju}i
velikom sli~no{}u u jeziku, mitologiji, obi~ajima, imenima mesta, visova i vo-
dotokova, kako Istoka, tako i Zapada.
Srbi `ive u Evropi od preistorijskog vremena ([afarik), a upori{na
ta~ka civilizacije Sedmore~ja (Helma) i savremenog sveta, je sedela~ki na~in
`ivota i zemqoradwa, u kontinuitetu od 7519. g., koja je iznedrila nastanak pi-
smenosti i arheometalurgije, pa je Pokret za Evropu iz koga je nastala Evropska
9
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 10
II.
U praistorijskom vremenu razvio se narod bele rase sa sedi{tem u Po-
dunavqu (Dereti}), a wegova neolitska prosveta postaje zajedni~ki imeniteq na
prostoru dana{we Evrope i M. Azije (Klark, Bo{-Gimpera, Klo{e, Piren, Gloc).
Srbi su starinci Evrope (Priko de Sent Mari), a Dunav prasrpska reka
(Rober), na ~ijim obalama je nastala prva civilizacija starog kontinenta (Pe{i}).
Ra{anska prosveta Podunavqa i Pomoravqa spada u najstarije pisane spomenike
Evrope (Bilbija). "Samo na osnovu geografskih imena, mogu da se popune praznine
evropske praistorije" (Marej), jer, onomastika Evrope i Azije je ilirska (Milojevi},
H. Skalova, I. Vuk~evi}), a Srbi Ilirije najstariji me|u Srbima koje zovu Slove-
nima (Rober).
Istorodnost kulturnih sadr`aja na neolitskim lokalitetima od Krita i
Tesalije, preko Vardarske i Kosovske oblasti, du` Pomoravqa i Podunavqa i
daqe na sever sve do Dwepra i Dwestra, pro{iruju}i prastranstva Tripoqske
kulture, koja izme|u ostalog sugeri{e i istorodnost etni~kih grupacija (Pe{i}).
Tripoqska kultura se karakteri{e kao srpska (V. Hvojka), a prosveta neolitskog
stanovni{tva zapadno i severno od Dunava istovetna je onoj koja se {iri od
Ma|arske do severne Nema~ke i od Galicije do Belgije (^ajld).
Istorijski pravac {irewa kuturnih uticaja u smeru zapad-istok, saglasan
je tvrdwi Amrajna, da Indija nije domovina evropske kulture i mitologije (Ni-
koli}). Pikte sme{ta postojawe jednog pranaroda sa zajedni~kim imenom Srbi
(Ra{ani), izme|u Indije i krajwih granica Evrope (Nikoli}). Miler tako|e tvrdi
da je postojao jedan narod s prajezikom, rasprostrawen po celoj Evropi, a to je sr-
pski narod (Nikoli}). Poliboj zna za taj narod u klasi~no doba i tvrdi da nije
latinskog, ni jelinskog, niti galskog jezika (Sasinek). Svetlost (znawa) je oti{la
na Istok, "sa zapawuju}im kulturnim dostignu}ima Podunavqa" (Pe{i}, Nikoli},
Hartman). Evropa nije uvoznik, ve} kolevka svetske kulture (Nikoli}), u kojoj je Po-
dunavqe arhetip (Gimbutas), a Srbi Helma ba{tinici poslepotopske civilizacije.
Da bi se prikrilo srpsko ime arij(ev)ske kulture i wihovo iskonsko
stani{te na Helmu (Sedmore~je) kao kulturni isto~nik sveta, izmi{qeni su ne-
kakvi "Indogermani" i "Indoevropqani", koji nikada nisu ni postojali, u proto-
istoriji, ni preistoriji, niti istoriji (Gavela, Nikoli}). Oni su izronili su iz
magle "nau~nog" imperijalizma, krajem XVIII veka i "okrenuli na glavu" istinu o
10
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 11
III.
Savremena istorija sveta zapo~iwe prvim pohodom Srba na Istok, iz
dana{we Srbije, pod Ninom Belovim (Sirbin, Herodot, Eusebije, Dereti}), koga Stari
zavet naziva Nebrod (lat. Nimrod), jer je bio iz srpskog plemena Nebrodi, koje i dan-
danas postoji na Helmu. Otuda, starozavetni prorok Mina naziva Vavilon imenom
Nebrodija, po wenom vladaru. U ovom pohodu do Indije, koji se poklapa sa pro-
dorom Hiksa u Misir, ravnopravno sa Srbima u~estvovali su i staro-Arapi,
me{avina Srba s Ku{itima, {to svedo~i Sveto pismo.
U Indiji su Srbi imali nekoliko dr`ava. Najpoznatija od wih je Serbika,
na prostoru izme|u Hinda i Skitije (P. Mela) koja je proizvodila najkvalitenije
gvo`|e u starom veku i izvozila svilu, ukqu~uju}i kinesku. Donedavno je prisu-
stvo Srba bilo prou~avano u {kolskom programu Indije, a posebnost je da ben-
galski jezik ima blizu 50% srpskih re~i, od kojih preko tri hiqade ne postoje
ni u jednom drugom jeziku na svetu, osim u srpskom i bengalskom (Arsenovi}), Da
ne bude zabune, jelinski pisci u vreme Lesandra Makedonskog svedo~e da u In-
diji postoji bela i crna rasa, sa preko 60 rali~itih naroda i plemena (Dereti}).
Uticaj arij(ev)ske kulture na Daleki Istok najvidniji je u religioznom si-
stemu budizma. Japanska kultura je pod uticajem arij(ev)skih Aina ili naroda
[erbis, a kineska pod uticajem Haldejaca i plemena Sa(r)bira (Safira), starinaca
Severne Kine. Srbi su `iveli na prostoru od Himalaja do Skitije i ostavili
ime dana{wem Sibiru. Na ovom prostoru su prasrbi vladali Azijom, pribli`no
pre {est do sedam milenijuma (Fresl). Prostorno najve}a srpska dr`ava na Istoku
je bila Asirija (prvo haldejsko i drugo Serbonovo carstvo), ogromna dr`ava ra-
zli~itih naroda koja je zauzimala pola Azije, ali u kojoj su samo vladar i plem-
stvo bili srpski.
U azijskoj Mediji, Srbi su ~inili ve}inu u genezi dana{wih Persijanaca,
koji nose arij(ev)sko ime Iranci, po pokrajini Arijani. Taj procenat je jo{ ve}i
kod Turaka. Na prostoru dana{we Turske, bile su tri srpske dr`ave u konti-
nuitetu: Hetija, Brigija i Qudeja, pa je u u genezi dana{weg stanovni{tva u~estvo-
valo ~ak tri ~etvrtine Srba. Brigi, najbrojnije pleme arij(ev)skih Meda, koji su
znali tajnu prerade gvo`|a (bibl. Halivi), preseqeni su u M. Aziju, gde su poz-
nati pod imenom Heti ili Iberi (Iveri), kako su zvali Ju`ne Srbe. Od Ivera
(Ibera) su Gruzini, Jermeni i Jevreji, koji svoje ime duguju Iverima, od kojih po
sopstvenom predawu poti~u i dana{wi zapadnoevropski narodi, jer, Skiti i Sar-
bati su istog porekla s Germanima i Keltima (Arijan, Prokopije).
Istovremeno s Ninovim pohodom na Istok, wegov brat Piko (sahrawen na
Kritu) je preduzeo pohod na Zapad, do Britanskih ostrva (Diodor, Dereti}, Nikoli}).
Vendi ili Severni Srbi su pre Hrista, ka`e Ketr`inski, naselili Pomeraniju
(Pomorje) i Balti~ko (Srpsko ili Venetsko) more. To naseqavawe, O. Lut i O. Lukov
i} datuju na po~etak drugog milenijuma: “Oko 2000. godine s. e. skandinavski pro-
stor je dostigao talas naroda koji je do{ao iz podunavskih ravnica” (Jakoni}).
Markal te narode imenuje kao Kimbre, Kelte i Teutone (Dereti}).
Zapadnoevropski Gali ili Kelti su po sopstvenom predawu od Briga (jel.
Frigi). Od iste trojanske loze Julija su Latini, Englezi, Irci, Vel{ani i [koti
(Skiti), a Sikambrijski Franci imaju legendu da su od Merovinga, odnosno Tro-
11
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 12
janaca, povezanih s kraqevskom ku}om Arkadije. Trojansko narodno ime Gali ili
Kelti nije etni~ki pojam, ve} stale{ko ime arij(ev)skih Kimera (bibl. Gomer), u
me{avini naroda, o ~emu svedo~i Cezar u Galskim ratovima, kada ka`e da se oni
ne mogu sporazumeti me|u sobom. Najbrojniji Gali ili Kelti bili su Germani, a
wihovo najbrojnije pleme Surebi (na lat. kartama s.e.), kasnije ponem~eni i pre-
ina~eni u Suebe, [vabe i Sveve. Keltski deo Evrope zvao se Iberija ([afarik),
a sva keltska plemena koja su slavila boga Teuta, nazvana su Teutoni, odakle je
nastao izraz Toj~e > Doj~e, za dana{we Nemce.
Po Iberima je nastao i naziv Iberija za [paniju, bogatu gvozdenom rudom,
iz tog razloga naseqenu u vreme Serba Makeridovog (drugi pohod, XIV vek s.e.), koji
je granice svog pan carstva od Indije do Britanskih ostrva obele`io Serbono-
vim stubovima, koji se danas zovu Herkulovi, po jelinskom nazivu za Serbona. O
tome svedo~i Klement Aleksandrijski kada ka`e, da je Herkul prihvatio stubove
sveta od Atlanta varvarina. Kod Jelina, Serbon ima pridevak “Davlija”, jer je
ikonografski predstavqan kako davi lava, {to simboli{e red i kulturu u
gu{ewu `ivotiwskih nagona (Dereti}). Pohodima na Istok i Zapad, anti~ki Srbi
su u~estvovali u genezi mnogih naroda, ali, ~ak i tamo gde je wihovo prisustvo
bezna~ajno u fizi~kom tipu, duhovni uticaj je bio presudan.
Tre}i pohod Srba na Istok vodio je Lesandar Makedonski, s humano-uni-
verzalnom idejom slobode, bratstva i jednakosti, slede}i po sopstvenim re~ima we-
gove prethodnike. To zna~i da sva tri vojna pohoda Srba na Istok, nisu bila
klasi~na osvajawa, ne} su za ciq imala {irewe kulture. Lesandar je prvi vla-
dar na planeti, koji je materijalno podredio duhovnom, a silu qudskom pravu na
egzistenciju (Ki}ovi}). Wegov `ivot je bio borba, osvajawa kultura, a krajwi ciq
mir (Ki}ovi}). Stoga, ne treba da ~udi, {to Lesandra neki smatraju "Hristom pre
Hrista", pogotovo {to je on progla{en za bo`ijeg sina. Nekanonski spisi Sve-
tog pisma zapo~iwu wegovim delima, Kuran kao i persijski pesnici smatraju ga
svojim prorokom, a Jevreji veli~aju kao Davidova sina, bez obzira na skoro sedam
vekova vremenske razlike.
Mnogo vekova kasnije, Petar Veliki }e podsetiti Srbe, u svom pismu, u
kome ih poziva na ustanak protiv Turaka, da u wihovim venama te~e krv Lesan-
dra Velikog. Otuda je primetno nametqivo, uporno nazivawe Lesandra Makedon-
skog “grkom”, bez obzira na wegovu izjavu da je “sin Filipov i Jelina”. Ovo drugo
treba shvatiti u prenosnom smislu, jer, wegov otac Filip je bio zvani~ni hege-
mon Atine, koji je napravio prvu dr`avu Jelinima, pa su oni iz tog razloga pre-
osetqivi kada je u pitawu i samo ime Makedonija.
Pored Indoevropqana, druga nau~na prevara prerasla u zabludu jesu "stari
Grci", koji tako|e nikada nisu postojali (Amrajn, @unkovi}), "naro~ito ne kao no-
sioci kulture" (Nikoli}). Oni koje danas zovu Grcima, ne vole to pogrdno ime i
sami sebe s pravom zovu Jelini, jer to su dva potpuno razli~ita naroda: Grci su
Huriti, a Jelini isti oni Pelazgi (anti~ki Srbi), koji su asimilovali ne{to Hu-
rita, ali su primili wihov jezik i srbizirali ga u toj meri, da se on danas ubraja
u arij(ev)ske jezike (^ajld). Otuda je veliki poznavalac istorije Egeja i Orienta,
Filip Felmerajer ve} 1830. godine, u vreme najve}eg filohelenskog “odu{evqewa”
Evrope, u kwizi O Moreji, odrekao svaki etni~ki kontinuitet “Grka”, zak-
qu~iv{i da su Srbi pranarod dana{we Gr~ke (Nikoli}).
12
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 13
------------------------------
* Kari su jelinsko ime za Pelazge (Tukidid) ili Vare, ~uvare Minovog carstva na Pelagu.
13
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 14
14
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 15
Gligorijem” (Milojevi}). Isto ka`e u XIII veku papa Urban VIII, koji Srbe naziva
"prvoro|en~ad" u krilu crkve.
Hri{}anstvo je po definiciji stara srpska vera, institucionalizovana i
zaogrnuta hri{}anskom dogmom, ideologijom i hijerarhijom. Istoriski svedok ove
tvrdwe je Eusebie Pamfil, episkop cesarejski iz Palestine, pisac dotada{we
hronike sveta, koji je kao savremenik i u~esnik Nikejskog sabora zapisao da je
srpsko-rimski car Konstantin uveo narodne (srpske) obi~aje u hri{}anstvo, kako
bi pridobio narod za novu religiju. Uostalom, Sv. Avgustin izri~ito ka`e da je
hri{}anstvo ono {to postoji oduvek, samo ga sada zovemo hri{}anstvom.
Na istom saboru gde je Hristos progla{en za boga glasawem, izvr{ena je
religiozna mimikrija hri{}anstva, koja sama po sebi predstavqa dokaz istorij-
skog kontinuiteta Srba na wihovim iskonskim stani{tima. Okretawem stare
vere na glavu i ukidwem narodnog imena, izbrisana je stara istorija Srba, a nova
je skrojena “doseqavawem Slovena”. Posao je dovr{en ukidawem srpske ere bro-
jawa vremena, 75 vekova unazad, koja se danas naziva jevrejskom, hri{}anskom ili
vizantinskom, iako Jevreji nisu stariji od 30 vekova (Saul), hri{}anstvo od 20, a
"Vizantija" od 6 vekova.
Lesandar Makedonski je izvr{io reformu kalendara, koji su Lagi}i pre-
neli u Misir, a Sozigen dao Cezaru, po kome je ovaj srpski kalendar nazvan “ju-
lijanski”, uz pomerawe kalendarskog po~etka na Mali Bo`i} (1. januar). Usvajawem
radova Dionisija Malog (krugovi sunca i meseca za uskr{we tablice), srpskog mo-
naha u Rimu iz V-og veka, po~iwe brojawe vremena posle Hrista. Uvo|ewem nulte
ta~ke kalendara po Hristovom ro|ewu (Arhontius) i reformom kalendara u X
veku, ~iji je protokol preveden na jelinski, stvoren je “julijanski” kalendar sa
“vizantinskom” ili Hristovom erom. Tako je, uz administrativni papski ukaz (Gre-
gorije), u ciqu usagla{avawa sa srpskim kalendarom, ovaj ukinut, zajedno sa sr-
pskom erom od 5508. godine s.e. Pored toga, sa zabranom ilirskog crkvenog obreda,
ukinuta je i primogenost srpske apostolske crkve.
“Sloveni” su pored “Indoevropqana” i “starih Grka”, tre}i izmi{qeni
pojam i zabluda u “nauci”, koju su uveli crkveni pisci, u ciqu brisawa srpskog
imena, jer, staro ime “Slovena” je Srbi, kako ka`u Gotlob, Krek, Veltman, Ni-
koli}, Dereti} i mnogi drugi autori: “Ispo~etka su se svi Sloveni zvali Srbima
ili Vendima (Rober): Svi slovenski narodi su se u prastaro vreme zvali Srbi
(Kalaj): Kod Rumuna, Srbi su drugo i op{te ime za sve Slovene (Jorga): Istovet-
nost Lu`i~kih Srba sa helmskim (balkanskim), poti~e iz prastarih vremena, kada
su se svi Sloveni zvali Srbi (Dobrovski). Serbi, ~ija je dr`ava tako velika, da od
wih vode poreklo svi slovenski narodi, kao {to oni sami tvrde (Zarivari (@ari-
var, u prevodu Nikoli}a), bavarski geograf, IX vek). Pravo i op{te ime svih slovena
bilo je Srbqi (Carl von Czoernig).
Naziv “Sloveni” vezan je za Vislanske Gete (Kon~ar), odnosno jedno malo
getsko pleme sa Ilmenskog jezera (Ra~ki). “Sloveni” su autohtoni na prostoru
----------------------
* Naj~e{}a od ovih imena za anti~ke Srbe su: Arij(ev)ci, Raseni ili Ra{ani (jel. Tra~ani, = Rusi,
-ni, Rasi, Rosi,), Medi, Heti (asir. Hati), Iliri, Veneti, Vani, Panoni, Peoni, Vindi (Indi), Vendi, Geti
(Goti), Daki, Peloni, Sarbati (jel. Sarmati), Sa(r)bini, Dalmati, Iberi, Gali ili Kelti, Germani, Pelazgi, Mi-
nijci ... Anti~ka istoriografija ne razlikuje Pelazge od Minijaca, niti Ilire od Ra{ana, kao {to ne razli-
kuje Srbe od Hrvata.
15
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 16
izme|u Rajne i Labe ([embera), ali su u VI veku “naseqeni kao pe~urke posle
ki{e ” na ogromnom prostoru od Rajne do Dona, izme|u Balti~kog, Kaspijskog,
Crnog, Egejskog i Jadranskog mora (Sasinek).
Preci Slovena su Sarbati (Pashalna hronika), a oni su `iveli na 800 go-
dina pre Trojanske bitke (Eusebije). Anti~ka Evropa nezna za Slovene, jer “je
bila srpska, kulturno, jezi~ki, a dobrim delom i narodski (Dereti}). Da je ova tvr-
dwa ta~na, neoborivo svedo~e Heti i Hetidi, koji su bili na prostoru od Ponta
do Iberije. Ni danas, posle skoro 4000. godina, nema grubih dijalektolo{kih pre-
laza, na ne{to skra}enom prostoru od Crnog mora do Alpa. Upravo, u arealu
mediteranskog genotipa, istovetnog prepotopskom genomu (Sforca-Kavali).
Sve tri "nau~ne" bajke o “Grcima”, “Slovenima” i “Indoevropqanima”,
imale su velikog saveznika, u ~iwenici da za Srbe u posledwa ~etiri mileni-
juma postoji preko 750 imena, koje zvani~na nauka prikazuje kao posebne narode.
Ovoj zabludi, ve} na prvi pogled protivure~e brojni istorijski fenomeni, od obr-
nute kulturne asimiliacije do nepostojawa bilo kakvih materijalnih tragova,
me|u koje na prvi pogled pada u o~i nestanak svih ovih "naroda" sa istorijske
scene, bez ikakvog traga, osim naravno "starih Grka".* Odgovore na ove istorij-
ske fenomene u vezi istorije Srba, pru`a Vatikan sa svojom listom popisa za-
brawenih kwiga, necrkvenog sadr`aja.
Posle propasti Zapadnog srpsko-rimskog carstva u petom veku, isto~ni
deo carstva je pre`iveo jo{ hiqadu godina, a Srbi do Nemawe imaju 49 (54) sr-
pskih vladara. Ova dr`ava se naziva romejskom, iako sve do devetog veka nema
vladara Romeja. Poznatija je pod politi~kim nazivom Vizantija, koji je uveo Volf
u XVI veku, verovatno posprdno, po imenu malog seoceta Bizant, u koje je Kon-
stantin, srpsko-rimski car, smestio svoju prestonicu, u simboli~nom susretu
Istoka i Zapada, kojima je gospodario.
U nekim zemqama Evrope, nauka je ve} pomerila doseqavawe “Slovena”
na prvi i tre}i vek, jer postoje Srbi Plinija i Tolomeja ili Argonova dr`ava,
zvana Srpsko carstvo (Zonara). Ova pomerawa stavova o “doseqavawu” su veoma
zna~ajna, jer, bri{u “seobu naroda” u IV veku. Da je seoba izmi{qena, svedo~i
oma{kom u korist istine, ~ak i Vatikanska enciklopedija, kada ka`e za epi-
skopa Nikitu iz Remizijane (Bela palanka), da je “u~io hri{}anstvu divqe Srbe”.
Pa otkuda Srbi u Beloj palanci, tri veka pre “zvani~nog doseqavawa”?
U petom veku Ra{ka (Trakija) le`i isto~no od Dalmacije, kod Sarbatije
i ima jednu veliku i pet malih provincija (Horenski), a u stanovnike evropske
Sarbatije (jel. Sarmatije), ubrajaju se i Huni (Tolomej), koji nisu etni~ko ime.
Isti~e se zajedni{tvo Huna i Srba (Teofilakt) ili se ~ak identifikuju (Kedrin).
Atilino carstvo je srpsko (Venelin). Atila Me~eslavi~, bio je Veliki knez ki-
jevski, “po svedo~ewu wegovih prosve}enih neprijateqa veran zadatoj re~i, mudar
u savetima i milostiv u molbama” (Prisk, Veltman).
U Evropi je posle propasti zapadnog dela srpsko-rimskog carstva pos-
tojalo vi{e Srbija: Danska, Tudelska, Tuluska, Balti~ka (Nikoli}), a u sedmom
veku, Evropa se zvala “Srpsko more”, jer su postojale tri Srbije: Jadranska,
Da~ka i Severna ili Balti~ka (Ravenski). Arapski pisac Ibn-Rusteh u devetom
veku ka`e za Srbe, da su od Atlantika do zemqe Goga i Magoga, a Masudi u de-
setom, da obitavaju od centralne Azije do Pirineja i da su oni narod Andaluz-
ije (Dereti}). Za Skite, Vende, Ante, Sribale, Svene, Fine, Pruse, Ilire i
Ra{ane ka`e se da su etni~ki Srbi (Orbini).
16
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 17
17
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 18
Slobodan M. Filipovi}
18
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 19
O JEZIKU I PISMU
Nevidqivi svet ima svoje univerzalne zakone, kao i vidqivi. Jedini si-
stematizovani oblici nevidqivog reda vidqive stvarnosti su Vede u pisanom i
srpsko narodno predawe, u usmenom obliku. Otuda su srpski i arij(ev)ski ili
arhai~no-srpski, dve recenzije, jedinog duhovnog jezika na svetu, jer, stara srpska
vera je opis Prirode, kao i kwige Veda, koje imaju zabranu tuma~ewa.
Najstariji jezik na svetu je arij(ev)ski ili arhai~ni srpski. To je “majka
jezik”, na kome je napisana Rig veda, najstarija kwiga na svetu. Poslevedsku re-
cenziju arij(ev)skog jezika i pisma na Istoku, “okamenio” je u IV veku s.e. indij-
ski gramati~ar Panini, a taj jezik, devanagari, “pismena bogova”, poznat je i kao
"staroindijski", po regiji govora ili "sanskrit", vi{evekovni literarni izraz za
arij(ev)ski jezik na Istoku (< arij. samskrta, "lepo slo`en", srp. krtina). Na Za-
padu je Franc Bop 1816. g. uveo naziv sanskrit, umesto arij(ev)skog, iz politi~kih
razloga, u ciqu prikrivawa srpskog imena, jer, nepostoje}i narod "Sanskri}ana”
su “Sloveni Istoka”. U prilog ove tvrdwe ide sinhronizovana promena anti~kog
naziva Helm u Balkan, koju je uveo nema~ki geograf Cojne, ne{to ranije, 1808. g.,
u vreme Prvog srpskog ustanka.
Izvorna, (pred)vedska recenzija arij(ev)skog jezika u Evropi, odvojila se u
savremeni srpski (slovenski), koji spada u grupu najsavr{enijih, fleksivnih je-
zika, sa najsavr{enijim pismom i slovnim vrednostima u azbuci, koja ne postoje
u jelinskom, niti evropskim azbukama (Rober). Da su (pred)vedska i poslevedska re-
cenzije arij(ev)skog, oblici jednog te istog jezika, dovoqno svedo~e identi~na gra-
mati~ka pravila (razlika je samo u dvojini, koja je u savremenom srpskom jo{ uvek epski
prisutna). Otuda je Valter Vist u pravu, kada ka`e da je “sanskrit” nastao od vend-
skog (v)indskog) ili srpskog jezika. Indima su klasi~ni pisci zvali Ari(je)vce na
Istoku, a ovde su u pitawu dve recenzije jezika, jednog te istog srpskog naroda:
u op{tem imenu Arij(ev)ci ili plemenskom Vindi (Indi), po kojima je dobila ime
Indija u srpskoj redakciji.
Sve prou~avane azbuke na svetu, nastale su iz jednog zajedni~kog izvora
(Celer), ali, jedini direktni ba{tinici majke-jezika su poslevedska recenzija
arij(ev)skog na Istoku (devanagari) i srpski (slovenski) jezik u Evropi. Paninijeva
recenzija se naziva staro-indijski jezik, po (V)indima, {to je ispravno, ali je
ispravniji oblik arhai~no-srpski, po suimenu Srbi, za op{te i narodno ime
Ari(je)vaca. Samo, {to kod pore|ewa arhai~nog i savremenog srpskog jezika, treba
voditi ra~una o ~iwenici da su jezici starog veka vi{e zadwenep~ani, za raz-
liku od savremenih, koji su pomereni ka predwenep~anom izgovoru (Markovi}).
Starosrpski i arij(ev)ski ili arh. srpski imaju dosta suglasni~kih grupa, {to
uve}ava broj slova, koji je pribli`an u oba jezika. Pisma su im slovna, a slovne
vrednosti identi~ne ili stilizovane, s tom razlikom {to je arij(ev)sko slogovno.
Jezici se razlikuju po gra|i i materiji, a za jezik kolena srpskog (slo-
venskog) koji uzima kao prvi materijalni dokaz drevnog i samostalnog narodnog
19
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 20
stabla, [afarik ka`e: Tako izvoran, samostalan, ~ist, gramati~ki savr{en, bogat
i na toliko nare~ja razdeqen jezik, kakav je srpski (slovenski), nije mogao nastati
bez samoniklog i starodavnog naroda. Jo{ ka`e, da je srpski jezik nezavisne pri-
rode i da ne poti~e ni od jednog evropskog jezika.
Jedino srpski jezik ima direktnu vezu s arij(ev)skim, po gra|i i formi,
dok su svi ostali evropski jezici nastali preko jelinskog prenosnika. Da ovo nije
ta~no, kako bi svi Srbi (Sloveni) imali zajedni~ku re~ za pojam “pisati” (Le`e),
a srpski jezik mogao da bude najstariji neklasi~ini kwi`evni jezik Evrope?
Istovremeno, srpski jezik je najbogatiji po formi i gra|i, a tesno povezan s je-
linskim i latinskim, uz uz posebnost glasovnih oblika, koji ne postoje u evrop-
skim jezicima. Istorijski odgovor na ova pitawa daju Sarbati, koji su `iveli na
800. godina pre Trojanske bitke (Euzebije), a oni su preci svih “Slovena” (Bergman),
jer, od Sarba(ta) ili Meda poti~u svi dana{wi Sloveni (Pashalna hronika).
Arhai~ni ili starosrpski jezik i pismo zvali su se zajedni~im imenom
kurilica (Nikoli}), koju Surovjecki naziva “bogovjedika”, Pe{i} “vin~anica”, a
Dereti} “srbica”. Kurilica je vremenski starija od nastanka Rima i Jelina i
utisnuta je na maloazijskom “belegu iz Srba”, sa reke Srbice, na kome je uklesan
Zakonik pismom kurilice, na 800. g. pre n.e., ~iji su potpisnici Srbi. Ovaj za-
konik je ~itao Lesandar na svom putu za Istok, a on je savremen prvom jevrejskom
spomeniku kneza Me{e (Nikoli}, Dereti}), pisanom aramejskom kurilicom. Osim
Lesandra, bukvicom kurilice pisao je sv. Pavle svoju Poslanicu soluwanima, o
~emu svedo~i i potpis ispod portreta sv. apostola Petra i Pavla, koji se ~uva
u vatikanskom odelewu Relikvija (Nikoli}). Sv. Jeronim je u ~etvrtom veku ku-
rilicom preveo Vulgatu. Istim pismom pi{e i Skender-beg Crnojevi} u XV
veku, ali, ime srpskog pisma kurilice je uz pomo} srpskog sve{tenstva u slu`bi
Romeja, promeweno u “}irilicu”, po imenu ]irila (Dereti}), koji je “u Hersonu
zatekao jevan|eqe i psaltir, ruskim (srpskim) slovima pisan”. Da je ovo ta~no,
svedo~i srpsko ^etvorojevan|eqe iz VI veka (Biti), napisano kurilicom.
Prasrbi su pismo smatrali bo`ijim darom, po slici vaseqene, u kojoj re~
izra`ava ideju, a broj zakonitost. Dr`ali su da je presto bo`iji od kamena, kao
i nebeski svod, pa su pisawe na kamenu smatrali za najve}u svetost. Diodor ka`e
da je ~itao Sorbejeve (Orfejeve) zapise na kamenim plo~ama, koje su vremenski
pribli`ne kurilici Atestinskih tablica, najstarijim (venetskim) gramati~kim
pravilima (M. Bor). Kurilica je tajno pismo runa, ali i misirskih sve{tenika
(hieratikus), na kome je Tot uklesao zakone qudske pre potopa (Maneto), a Lesan-
dar ih obnovio posle potopa (Tablica mudrosti). Bukvica kurilice kori{}ena je
na Kritu, u Mikeni, Troji, Iliriji.
Jelinska pri~a vezuje wihovu pismenost za Kadma Feni~anina i pismo koje
je on doneo, u XV. veku s.e. To je filistejsko ili pela{ko pismo, kurilica kojom
su pisali pela{ki pesnici Lino, wegov u~enik Sorbej (Orfej), Pronapi} i
(M)omir, besmrtni pesnik Ilijade. Grci ili Huriti nisu mogli koristiti ovo
pismo anti~kih Srba, ne samo zbog glasovne nesavr{enosti svog organa za govor,
ve} i zbog slova koje ne postoje u wihovom pismu.
Jelini su hvalisavi kada je u pitawu pro{lost i u svemu preteruju. Pli-
nije datuje wihovu pismenost na VI v. s.e., o ~emu daje potvrde misirski prvo-
sve{tenik Saisa, koji je Solonu prilikom posete Misiru rekao, da su Jelini kao
mala deca, koja su u pro{losti bila u mraku, jer su tek nedavno dobili pismo.
Da je to ta~no, svedo~i vremenski pribli`an Pizistratov prevod Ilijade, koji
20
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 21
nedri jedno logi~no pitawe, ako je Ilijada “gr~ka”, za{to je onda prevo|ena i sa
kog jezika? Svaku sumwu da je u pitawu jezik negrka, uklawa Platonovo izviwewe
pesniku Ilijade, zbog promene teksta prilikom prevoda, uz obrazlo`ewe vre|awa
nacionalnih ose}awa “Grka”. Ono je dato u vreme kada se u Atini jo{ uvek go-
vorilo jezikom Ilijade i odr`avale Vendidijske (Vendske) igre.
Naziv Feni~ani nije etni~ko ime, ve} naziv za azijske Filistejce (Pela-
ste), koji se pripisuje Jevrejima, iako ovi nikada nisu bili moreplovci. Feni~ani
sigurno nisu prona{li pismo (Tejlor), jer to je pela{ko pismo koje postoji pre
Feni~ana, ali je wihova zasluga {to su pismo razneli po celom svetu, usled tr-
gova~kih potreba. Uostalom, jo{ u anti~ko vreme je zabele`no da su Feni~ani
neopravdano stekli slavu pronalaska slova, koja su samo prihvatili (Diodor Sik.).
Arij(ev)ski, arhai~no-srpski, devanagari, st. indijski ili sanskrit je "majka"
jezik, {to nije sporno. Za{to se onda celokupna etimologija u nauci temeqi na
jelinskom, latinskom ili jevrejskom jeziku? “Svi nau~nici koji ne vladaju sr-
pskim dijalektima trude se da wima nerazumqive stare natpise tuma~e na gr~kom
ili latinskom, a kada im to ne uspe, tra`e spas i re{ewe u jevrejskom, jer ne}e
ni da vide, ni da znaju, da su sva tri jezika nastala od srpskog. Ako ovi natpisi
nemaju ikakav smisao u gr~kom, latinskom ili jevrejskom jeziku, onda ih “poznati”
svetski nau~nici odmah proglase za falisifikate, u ~emu je be~ko-normanska
istorijska {kola postigla svetsku afirmaciju” (Nikoli}). Kakva je onda to "nauka",
u kojoj je sin stariji od oca? Ona, koja ne}e da vidi, da je dana{wa alpska no{wa,
koja se naziva frigijskom (brigijskom) ista kao trojanska, skitska, avestanska,
da~anska na Trajanovom ili gotska (getska) na Teodosijevom stubu (Nikoli}).
Pismo se ne mo`e odvojiti od broja, pa se postavqa pitawe za{to se isto-
vetni brojevi koji postoje pre {est milenijuma u Vin~i, ne zovu danas vin~an-
skim, ve} “rimskim”, iako je Rim (Ruma) vremenski vi{e nego duplo mla|i? Prvi
pisani podaci o Rimu su 400 god. mla|i od wegovog nastanka i vremenski su pri-
bli`ni sa odlukom rimskog Senata o uni{tewu rasenskih (etrurskih) pisanih do-
kumenata. Osim toga, nije sporno da su Apenini naseqeni s Helma, da su Latini
poreklom od Dardana i da su Rimqani kako Livije bele`i, najvi{e obrazovawe
sticali u Ceri na rasenskom jeziku (Nikoli}).
Isti je slu~aj s arapskim brojevima, koje Arapi zovu indijskim, a zna se
da su ih arij(ev)ski Indi (< Vindi) preneli u Indiju. Arapski brojevi su naprav-
qeni od aramejske kurilice (Dereti}), u kojoj su slova do tada slu`ila kao bro-
jevi. Oni postoje u brojnoj vrednosti pisma kurilice, koja je na|ena na 54
preistorijska lokaliteta u Srbiji.
Pismenost prasrba dala je i prvi zakonik na svetu u 12 kwiga, poznat kao
Manuov zakonik. Mane je otac ~ove~anstva i zakonodavac, ~ije su refleksije Hamu-
rabijev zakonik, Hetski zakoni, “beleg” iz Srba, Lesandrova humano-univerzalna
ideja ili zakonodavstvo srpskih careva, Konstantina i Justinijana, koje se danas
naziva Rimskim pravom, iako je ono samo Dvanaest tablica (Ki}ovi}). Manuov i
Du{anov zakonik su identi~ni, samo {to je Du{anov pisan kao ustav, u jednoj
kwizi (Petkovi}).
Treba naglasiti, da je Du{an jedini vladar posle Lesandra, koji zakonski
ograni~io svoju (samo)voqu. Duga tradicija vladavine zakona, rezultirala je kod
Srba specifi~nim ose}awem samilosti, {to najlep{e ilustruje epski nadahnut
pozdrav upu}en potpunom neznancu: Bogom brate neznana delijo! Otuda je starim
21
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 22
Srbima ropstvo bilo nepoznato, jer su oni takav odnos smatrali nedostojnim
~oveka.
Preci dana{wih Srba su imali civilizacijski odnos prema saznawu i du-
hovnom nasle|u. Otuda su oni te`ili materijalnom oslobo|ewu u svakodnevnom
`ivotu. “U Prirodi ne postoje ~uda, ve} ono {to qudi misle da su ~uda“ (Sv. Av-
gustin). Srbi su jedini narod ~ija se znawa i obi~aji zasnivaju na osnovnim nebe-
skim kretawima, {to zna~i da su makrokosmi~ka i op{te~ove~anska. Drugi
narodi ta znawa preuzimaju i progla{avaju za svoja, ali, ozbiqan problem nastaje
kada se duhovni jezik iz nerazumevawa tuma~i mikrokosmi~ki i “spu{ta” na men-
talne i materijalne taktile.* Mewati obi~aje zna~i remetiti ravnote`u u pri-
rodi (Radakri{nan), Primer takve promene prirodnog upliva je proslava Nove
godine. U pro{losti je ona bila o Mladom letu (tok Ostvarewa), pa je pomerena
na zimski suncovrat (tok Stvarawa) i po~etak uzlazne putawe zemqe, {to za po-
sledicu ima promenu bio-ritma, jer, planeta zemqa o ravnodnevici preseca ma-
gnetno poqe Mle~nog puta, a tada kosmi~ke sile deluju poja~ano, o ~emu Wego{
peva:
“Pa se ~udim na Novu godinu,
{to je o{}ela qudima,
ra{ta nije s po~etkom prole}a,
kad se sunce s juga povrati
i kad po~nu dnevi napredovat,
kad se zemqa obu~e zelewu,
i stvar svaka kad na woj dobije,
novi `ivot i vid sasvim novi.”
------------------------------
* Analiza nekoliko duhovnih pojmova, pomo}i}e nam da shvatimo za{to su starovekovne kulture
bile na vi{em kulturnom stupwu od dana{wih:
Duhovni pojam mita je od korena mit’, par, dva, utakmica, koja se odnosi na smenu dana i no}i, od-
nosno direktne i indirektne svetlosti, koja ~ini tok Stvarawa. Mit je stvarnost u neprekidnoj promeni, a ne
bajka kako ka`u Jelini, koji su od ovog duhovnog pojma napravili mat. taktil, mitos, pri~a. Alegorijski pri-
stup je najop{tiji, pa bajkoviti svet mita slu`i preno{ewu znawa, kroz mitsku simboliku. Ali, ako mit
tuma~imo bukvalno onda imamo samo bajku.
Re~ “mufte” se danas upotrebqava kao materijalni taktil ili mentalni kod Hinda. Nastala je od
duhovnog pojma mukte, “najvi{a milost”, duhovno oslobo|ewe, {to je ideal posve}enika i karma-joge.
Pogrdna re~ “varvarin” poti~e od barbara, nearijac, u smislu necivilizovanog odnosa prema saznawu.
Ovu promenqivu konstantu duhovnog pojma, koji je bio uslovqen sticawem znawa, Jelini su pretvorili u ne-
promenqivu kostantu pogrdnog materijalnog taktila, vezanu za etni~ku pripadnost, jer, onaj ko nije ro|en pod
“sretnom zvezdom”, zauvek ostaje varvarin.
Mitolo{ki simbol {estougla je duhovni pojam za trojno kretawe svetlosti u toku Stvarawa, dnevno
s vrhom nagore i no}no s vrhom nadole. Trougao s vrhom nagore je simbol Trojstva, a spojeni trouglovi se u
srpskim mitolo{kim pripovetkama zovu “sun~ev pe~at”, jer, prelamawe svetlosti daje {estougao. Od ovog du-
hovnog pojma, napravqen je materijalni taktil, op{tepoznat kao magen David ili Solomonov pe~at, pa ispada
da su ova dvojica starija od prelamawa svetlosti.
Jedini op{te~ove~anski heroj Jelina je Prometej. To je materijalni taktil koji je nastao od imena
pramat’a, bog Nava ili duhovni pojam, za gorwi {tap koji se koristi za va|ewe `ive vatre. U jelinskoj pri~i,
oli~ewe ovog {tapa je Prometej, literarno predstavqen kao “kradqivac vatre od bogova”.
22
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 23
^itawe i pisawe su po~etak svakoga dobra, jer, ose}aj za lepo podsti~e bla-
gorodnost. Istina se uvek prvo javqa u formi lepog i zato najumniji qudi u~e
od Prirode (Odavi}). Lepota }e spasiti svet (Dostojevski), jer ima jedne veli~ine
srca, koja nadilazi veli~inu uma (Du~i}). Postoji samo iskrenost du{e. Sve ostalo
je pri~a.
Sava Vrbica
23
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 24
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 25
SKRA]ENICE:
avg. avganistanski
azerb. azerbejxanski
akad. akadski (= asirski)
ant. anti~ki
ar. arapski
arij. arijski
arm. aramejski
asir. asirski
arh. arhai~ni
afg. avganistanski
balt. balti~ki
brig. brigiski (= frigijski)
v. vidi
vav. vavilonski (= asirski)
ved. vedski
ven. venetski
vl. vla{ki
gal. galski (st. fr.)
germ. germanski (st. nem.)
ir. irski
it. italijanski
zem. zemqopisno
jap. japanski
jevr. jevrejski
jel. jelinski ili srbizirani huritski (gr~ki)
kazah. kazahstanski
kalm. kalmi~ki
kelt. keltski
kimr. kimerski
kin. kineski
kopt. koptski
l. li~an, -no
lat. latinski
lu`. lu`i~ki
ma|. ma|arski
maj. majanski
med. medicinski
misir. misirski (st. egipatski)
mlet. mleta~ki
mong. mongolski
nar. narodni
nem. nema~ki
norv. norve{ki
25
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 26
per. persiski
pl. pleme, -nski
prov. provansalski
ra{. ra{anski (= rasenski ili etrurski)
reg. regionalno
rum. rumunski
rus. ruski
sven. svenski ({vedski)
sem. semitski
srp. srpski
sr. sravni
st. stari
st.isl. staro-islandski
sum. sumerski
sup superlativ
tib. tibetski
tur. turski
fen. feni~ki
fin. finski
fil. filistejski
fr. francuski
ukr. ukrajinski
cig. ciganski
cinc. cincarski
~ag. ~agajski
~e{. ~e{ki
han. hananski
hald. haldejski
het. hetski
{p. {panski
{atr. {atrova~ki
{ipt. {iptarski
{kot. {kotski
[. [opluk
[um. [umadija
SIMBOLI
√, koren re~i
>, <, postalo od...
26
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 27
Ono {to je logi~no ne mora biti istinito, ali, istina mora da bude
logi~na i podrazumeva princip da se nepoznato saznaje pomo}u poznatog. Klasi~na
etimologija je zasnovana na gramati~kim pravilima, {to je veoma nepouzdano, jer
je uslovqena organom za govor i nema dovoqan stupaw op{tosti, ~ak ni u istom
selu, a kamoli na {irem prostoru. Nova metodolo{ka re{ewa u ovom re~niku
sistematizovana su analogno prirodi, na binarnom sistemu, pomo}u spoqa{weg
(forma) i unutra{weg govora (spota), koje prati koren re~i, kao prva materijalna
~iwenica, jer, tri ta~ke su uslov ravnote`e u Prirodi, kako u materijalnom
tako u duhovnom smislu.
Za mitolo{ku gra|u ovog re~nika prete`no su kori{}eni Milojevi},
Vitez, Nodilo, Trojanovi}, ^ajkanovi}, A. Ki}ovi} i istra`iva~ki rad Vl. Mar-
kovi}a, za jezi~ku Monier, Fasmer, Skok i \. Popovi}, za istorijsku Dereti} i
Nikoli}, a biblijske komentare dao je N. Pavlov.
Zahvaqujem se svima koji su pomogli pri izradi ovog re~nika i ujedno iz-
viwavam, onima koji smatraju propustom to {to nisu u navodu registra. Nije
bilo namere, ve} je u pitawu propust u radu. U po~etnoj fazi prikupqawa gra|e
dr`ao sam se validnog nau~nog stava, da ova vrsta rada ne zahteva nu`no izvore.
U toku rada promenio sam stav, zbog ozbiqnosti posla, ali propust je ve} bio
u~iwen. Primedbe ove vrste, kao i sve argumentovane primedbe, bi}e bi}e isprav-
qene u slede}em izdawu.
Autor
27
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 28
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 29
A
Ab(h)azi, -ja, v. abaz > st. rus. Obezъ, rus.
Abaza.
abazija, v. a i bazati.
abaija (prekriva~ od abe), v. aba.
Aban, v. Apa.
a (negacija), a, (an) > jel. á, án, lat. a, in, eng. abanacija, v. ab i anus.
in, a.s. un: „ (up.- potvr.), ved. naravno:
Abarid, b'ƒra, molitva: Vi{wi + d’‚r‚,
blizu, pribli`no, direktan, prema, u,
dar > jel. Abaris, -idos, Hiperborejac,
ka, na.
Apolonov prorok, koji je leteo na
Kratko "a" je i danas negacija u J. Sr- zlatnnoj streli i le~io qude.
biji, ali, mo`e da ima i suprotno zna-
abat, v. opat.
~ewe.
abati (tro{iti), v. aba.
ab (predmetak u neg. smislu), ƒb'va, golem,
~udovi{te, RV VI, 71, ~udovi{an, ne- abaxija, v. aba i xija > srp. Abaxi}, -in.
prirodan, ogroman, stra{an, RV I, 39, √ Abdije (sluga: an|eo Sol. kruga), v. bdeti
b’a. > ar. 'abd, sluga.
ab, ƒpa, udaqen(ost), odstojawe, natrag, abdest (avdest, Vuk), ƒp, voda + hƒsta, ruka
izvan, bez, s izuzetkom, √ ‚p > lat. ab, > per. abdest, obredno prawe ruku.
eng. of. abdikacija, ‚bdika, godi{wi, godi{wak,
aba (sukno), ‚√b'‚, postati vidqiv, o~igled √ bad' > lat. abdicatio, - re.
an > asir. ababu, sjajan, svetao, ar. ‘aba, Godi{wi Sabor odr`avan je po bo`-
debelo sukno, tur. aba. ijem primeru. Mogu}e je da ova re~
a ba (a be), ‚√ b'’, prisutnost ili blizina, stoji u vezi s bo`anskim parom Pravde
okrenuti se ka ne~emu, RV I, 51, pri- (Dereti}).
bli`iti se (= abe, ave, ab’naja, abje, Abdulah, v. Abdije i Alah > ar. Abd-
abije) > jel. afar, odjednom, afnos, izo- ulāh, sluga Alaha.
biqe. aben (zlo, traqavo: stvar od abe), v. aba.
“A be” je uzvik iznena|ewa pri izne- aber, b'ƒra, glas pesme ili molitve: stvo-
nadnom susretu, [. riti zvuk, (pre)no{ewe: ime Vi{weg, √
Abadon (jevr. Nav), abud'nƒ, dno, RV I, 24, b'™i > asir. abaru, ar. habär, tur. haber,
√ bud' > kopt. Abbaton, jevr. abaddón, rum. haber, jel. hampéri: lat. appelatio, -are,
razarawe, jel. puthmín, jap. futon, du{ek eng. appeal.
za pod. aberacija, bƒrat, preno{ewe, prono{ewe,
aba`ur, ‚b'‚sura, svetao, -le}i (= ‚-b’‚sva- dopirawe, √ b’™i > lat. aberatio, eng.
ra), √ b'‚s > fr. abatjour. aberration.
abaz (vrag), ‚b'‚sa, privi|ewe, prikaza, √ aberdar, v. aber i dar > ar. per. hhabar-
b'‚s > hald. be{a, vrag, asir. bi{a, zao, dar. A. je lice (oru|e) koje ne{to objav-
lo{, jakutski abasu, zloduh, jednook, s quje, po utvr|enom pravilu.
gvozdenim zubima, ar. abas, lav, jevr. abisal, v ambis.
abaz, sjajiti, tat. abaza, glup, nerazbo- ablokacija, v. ab i lokacija.
rit, jel. abasa.
abiogeneza, v. a, bio i geneza.
U srp. jeziku a. ima pogrdno zna~ewe:
abioza, v. a i bio.
“Apav (alav) kako abaz”.
abiostatika, v. a, bio i statika.
Abaz (asir. kraq), v. Abas.
abis (zla godina), v. abaz.
abnormalan, v. ab i normalan.
29
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 30
30
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 31
Avakum, ‚vuka, otac (dramski), √ va~ > Ovaj pozdrav je glasovno sli~an obred-
jevr. Habaqquq. nom pozdravu bahanata, upu}enog bogov-
Liturgija je izvorno obredna drama, ima.
umetni~ki izvo|ena, jer qudi verske Aveq, v. Havel > asir. ablu, sin, ar. Habil,
pojmove od iskona najlak{e prihvataju jevr. Hevel, ~e{. Havel, eng. Abel.
pomo}u mitolo{kih predstava. Ave Marija, v. ave i Marija.
avan (stap, mu`ar), avana, (na)terati, √ av Averno, rum‚-b'ava, jezero sa slanim isp-
> cinc. (h)avane. arewima (< rum‚, jezero), √ ram > lat.
avantura, avantarƒ, posredovati, sredwi: Avernus, sveto jezero kod Kume, jel. aor-
razli~it, √ av? > n. lat. adventura, fr. nos, "bez ptica" (zbog smrtonosnih ispa-
aventure, eng. adventure. rewa).
Avar, ƒvara (= savara), niska roda, A. je ~uvala Sirbila iz Kume, koja je
podre|en, ime bogiwe Nava, √ av > srp. zajedno s Ajnejom si{la u Nav, jer je
Obar, rus. Obrov, jel. Abar, tur. avar. pored jezera, u gustoj {umi bila jedna
avarija ({teta, kvar), ƒvara, male vredno- pe}ina za koju se verovalo da je ulaz u
sti, u najni`em stepenu > rus. avƒriя: dowi svet.
-ьsskый, lat. avares, fr. avarie, it. avaria, avet, v. utvara > st. srp. aveta, pro}i,
nem Havarie. iste}i, srp. avetan, rus. яvvˆtьssя, asir.
avaris (het. isturen {anac), pura, tvr|ava, uhatu, vr. vile? ar. äft, per. afet, nesre}a,
mesto s vi{e objekata okru`eno rovom, tur. âfet
√ pur. aviza, v. vid > it. avviso,-are.
avaria{, v. avaris. avlija, ‚laja, mesto stanovawa, dvori{te,
Afganistan, v. ovan i stan. uto~i{te, √ l‡ > asir. ‚lu, mesto sta-
novawa, misir. alea, staza do hrama,
Sazve`|e Ovan ili mitski Zlatoruni
ras. avle{, sused, rus. a“l (Kavkaz, Ber-
Ovan je obele`je ravnodnevice.
berija), rum. avlie, ar. ‘āliuä, jel. aýlí, lat.
Avgust, agƒstja (= agƒsti), ime boga Nava aula, tur. (h)avli.
i vladara zvezde Canopus: polubo`a-
Avlija, v. avlija.
nsko ime tvorca medicine i stihova
Veda, √ ag > lat. August, augustus, svet, avorija (slon. kost), v. ivoar > it. avório.
eng. Augustus > Gus, jel. augoustos. avra (bogomoqa), b'ƒra, uputiti molitvu,
Ovo duhovno ime stoji kosmogonijski u upori{te, prenos, pru`awe, sprovo-
vezi sa zvezdom Sirijus ili Veliki |ewe, √ b'™i > jevr. hebra, tur. rum.
pas, koja se ne vidi na nebu od 10. juna. cinc. havra.
Ponovo se pojavquje na nebu o Preo- Avram, v. Abraham.
bra`ewu, 19. avgusta, pred jesewu ra- avramija (ogrta~ tamne boje), ab'rƒ, oblak
vnodnevicu. Otuda su mesec avgust, u .
> srp. obla~iti (-ka), slov obleka.
koji pada po~etak jesewe ravnodnevice, avramiti, v. Avram.
kao i latinska titula dobili ime po avxija (lovac), v. av i xija.
Agastji, vladaru zvezde Sirijus.
aga, ag'ƒ, zlo, zao, opasan: ime za zloduha, √
avgust, v. Avgust. ag' > asir. egu, greh, rus. aga, ar. per.
Avgustin, v. Avgust > eng. Au(gu)stin. azerb. tur. aga, vl. zemqe, gospodar, vo-
ave, avê, pro}i, si}i, oti}i, RV V, 49, √ i jna titula (u~enima se obra}a s efe-
> lat. ave (Ceasare morituri te salutant). ndi).
31
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 32
32
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 33
agr (ponosit, ohol: jak (kafa), ƒgra, mera za ada (ostrvo), ‚d’, splav, plovilo (= vad’’),
ja~inu: predwi, prvi: glavni deo ne~ega, √ ad > tur. ada.
√ g™‡ > lat. agrestis, divqi, jel. agrias. Ada, v. ada.
agrama (velika bolest), agrimƒ, glavni, a da, a√ d’a, povezati na odre|en na~in,
osnovni, najva`niji > tur. agramak, srp. o~i gledno, svakako, zaista (add'„, u
gramak (u kletvi). ovom pravcu, naravno: ad’a, zatim, jed-
Agram (gorwi deo (grad), tvr|ava), v. akro. nako) > avest. adā.
Staro ime Agrama je Sarbie (Serbi- Adad (asir. bog Oblaka), v. Dodol.
novo), dana{wi Zagreb. [am{i-Adad je ime osniva~a dinastije
agrar, v. agro. Amori}ana u Asiriji.
agrafa v. a i grafo > jel. ágrafos. Adakale (ime ostrva), v. ada i kale > tur.
agresor, arg’ê{vara, bog Nava, √ arg’ > ada kalesi.
lat. aggressio, -or. Adam, ad'amƒ, najni`i (ad'ama•ga,
Srpski mit se zasniva na ve~itoj bo- najni`i broj, jedan), najgori: lo{a qu-
rbi svetlosti i tame, pa narod sve ono bavnica ili gazdarica, √ ad > asir.
{to je neprijateqsko pripisuje Navu. adamu, tamno obojeno: adam, ime asir-
Agrijani, agrijƒ, prvoro|eni, RV I, 13, naj- skog kraqa, misir. adam (adem), ~ovek,
stariji, najdaqi, prethodan, raniji, naj- jevr. adám, ~ovek (napravqen od zemqe),
boqi deo, RV IV, 37 > jel. (A)grai, pl. iz jel. Adám, lat. Adam.
Dodone, u (M)omirovo vreme. Po arijskom ili srpskom predawu otac
Agrijani (Agrami) su jedno od imena za i majka ra|aju samo telo, a du{a dolazi
Srbe u anti~ko vreme. Srbi u vojsci od boga. Mitska simbolika pada bo-
Lesandra Velikog su nazivani ovim `anske du{e u "tamnicu tela", pre-
imenom. U katoli~koj redakciji pogr- ne{ena je na biblijsku pri~u o duhov-
dno se tuma~e pomo}u jel. agrias, zve- nom padu prvog ~oveka, jer je jeo sa "dr-
riwi. veta saznawa", koje je kao i Isusovo
agro, -(poqe, poqski), ƒxra, poqe, ravnica, drvo “samopregora”, istog postawa, od
√ ax > jel. ágrós, lat. ager: eng. acre, a.s. vaseqenskog ili drveta `ivota.
acer, jevr. arká, zemqa. Zmija i jabuka u pri~i o Adamu su fa-
agrobiologija, v. agro, bio i logo. lusnog karaktera. Agripa Kolowski
izri~ito ka`e, da zmija u padu prvog
agrokultura, v. agro i kultura > lat.
~oveka zna~i falus, a wega predstavqa
agricultura.
Mikelan|elova slika u Luvru, s dve
Agron (tit. ime), ƒgrima, predwi, RV V, 44, smokve izme|u kojih se vije zmija (So-
koji prethodi, najstariji, principski, fri}). To dokazuju i brojne neolitske
zakoniti, √ ang? > asir. Sargon. venere s Helma, u predstavama zmije na
Agronovo carstvo se naziva “Srpsko levoj strani tela (Vukanovi}), koje
carstvo” (Zonara). Argon je car Srba prethode biblijskoj pri~i.
koji su Iliri (Dereti}, Patrologija). Jabuka po srpskom predawu raste u
agronom, -ija, v. agro i ime. raju, na vrhu vaseqenske planine (ne-
agropedologija, v. agro, pedo i logo. beski pol.), a li{}e jabukovog drveta
agrosfera, v. agro i sfera. kori{}eno je u obredu posve}ewa bogu
ad (Nav), ad'ƒs, dole, ispod, dowi region > Nava.
zend. ada, dole, ispod, st. srp. adъ, jel. Ada Me|ica, v. Ada i me|a.
Hadēs, lat. ad(inferos): rusin. had, zmija.
33
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 34
34
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 35
35
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 36
36
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 37
aktinizam (hem. dejstvo sun. zraka), v. akt alabuka (graja, galama), v. ala i buka >
> jel. actis, -nos. srp. Alabakovi}.
aktinijum (hem. el.), v. aktinizam. alav, v. ala > srp. Alavawa, Alavanti}.
aktinogram, v.. aktinizam i gram. Ala je pro`drqiva na letinu. Veruje
Akuminkum, v. kamen > lat. Acimincum, se da ale igraju “vrzino kolo” na mestu
anti~ko ime Slankamena i Petrovara- gde je letina uni{tena. Od wihove
dina. igre nastaje vihor.
akutan (jak, iznenadan), ‚k’ta, namera, Alavuk (nadimak), v. ala i vuk.
svrha htewe, pobuda, podsticaj na akti- alaj (vojska), alaja, pripravnost, budnost,
vnost, `eqa, ciq, uspeh, rezultat, √ k’ stalnost (al„jja, “napada~”, pridevak
> lat. acutus. Gromovnika) √ l‡ > st. srp. alaj, vojna
aku{er, kau{ala, stru~nost, ve{tina (su formacija (Asirija, Rodanija), jel. ilē,
protno ‚kau{ala), ume{nost, iskustvo: kelt. alasta.
predstaviti, do~ek > fr. accoucheuse, alaj-bbarjak, (vojna zastava), alaj i barjak
eng. accoucheur. > tur. alajbeg.
ak~am (parwak, ispisnik), √ kram, pri- alal, v. halala > asir. al‡lu, jak, sna`an:
bli`iti se, pribli`nost > tur. akram. al(a)lu, ja~ina, snaga, allallu, jak, heroj,
ak~ija, ƒk{i, oko, √ a{ > bug. ah~ija. rus. alala, ar. halal.
ak{am (prvi mrak, zalazak sunca), √ A. je u zna~ewu: pravedan, blagoslov,
k{ƒm, tlo (k{ƒma, RV II, 39) > per. sre}a, opro{taj, snaga ili ume}e, a
sam, ve~e, jevr. akšam, puniti se, tur. stoji u vezi sazve`|a Ovan, koje donosi
aksam, zalazak sunca. Novo leto i obnovu prirode.
al (st. srp. crven, ru`i~ast), aru, sunce (> alalija, v. a i lele > jel. àlaleīn.
‚r’, `utomrk: vr. drveta s crvenim alaliti (oprostiti), v. alal (= alati,
cvetovima), √ ™i > tur. al: ar. Al-hamrāh, biti u stawu, spre~iti).
{p. alizari, crvena boja. alam (tur. ru`i~ast), v. al.
al, (st. srp. beda, napast), v. ala > ra{. ala, alaman (razbojnik, hajduk, Vuk), h‚ra–‚, ko
asir. allu, ja~ina, snaga. uzrokuje otimawe ili grabqewe
ala, valƒ, "prekrivalac", vrag ki{nih (h‚ram), √ h™i > tat. alaman, lupe`.
oblaka, ime zloduha koji donosi lo{e U srp. jeziku a. ima jo{ zna~ewa glad-
vreme, kasnije nazvan Bala, √ val > bug. nice, neotesanog ili podmuklog ~oveka.
hala, vetar s ki{om, jel. hala, grad alamanka (vr. sabqe), v. alaman.
(tu~a).
alamet, v. alem > tur. alamet, beleg.
A. je sli~na zmaju i misli se da ima
alamuwa, v. alaman.
osobitu duhovnu snagu u odnosu na
a`dahu, te leti i navodi oblake i grad A. je nepromi{qen, brzoplet ~ovek.
na letinu (Vuk). One napadaju Sunce i alapa~a, ‚l‚paha (= ‚lapana), √ lap.
Mesec, uzimaju pamet i zdravqe. alas, alasa, neaktivan, lew (‚lasa), umrtv-
Gromovnik vragobija gromom bije zlo- qen: pribli`iti, naprezati, √ las >
duhe, me|u kojima je i (V)ala, vrag ma|. halasz.
obla~ne naravi. alat, v. al > srp. alatu{a, ri|a kobila.
ala (uzvik kretawa), olax, izbaciti, iste- alat (oru|e), al‚ta, stru~an, sposoban:
rati, pokrenuti √ ox > jevr. ‘alak, fr. uzrok razdora, √ al > ar. alet, ālāt, tur.
aller. alet, alât.
37
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 38
Alatir, grah†d’‚ra, polarna zvezda, pu- Albion je naziv za [kotsku, a kod Je-
pak neba, podupira~ vasione (< grƒha, lina za Britaniju, koja je imala pet po-
“hvata~” Vel. zmija, Sunce), √ grah > ar. znatih naroda: Englezi, Briti, [koti,
altā'ir, "leta~", "ptica" (pol. zvezda Orao Pikti i Latini (Beda).
u Alfi, M Medved). album, v. belo > lat. album, -en.
A. je mitska bo`anska planina, na kojoj alga, algƒ, prepone (anat.): savijena ivica
raste (vaseqensko) jabukovo drvo. Ona gde se dva luka spajaju, √ al > lat. algae,
je “pupak neba”, a na wenom vrhu je zla- mal. agar-agar, vr. alge.
tna jabuka (Severwa~a) oko koje se Aldebaran (ar. ime zvezde), b’ara–a, glav-
okre}u Malo i Veliko Koledo. Veruje na zvezda Bika, ime ~etvrte mese~eve
se, da }e onaj ko ubere od ovih jabuka ku}e, √ b’ri.
postati gospodar sveta, {to je samo A. je najsjajnija zvezda Bika, koja sledi
simbolika za postizawe (zvezdanog) zna- Plejade. Spada u kraqevske zvezde i
wa. ~uvar je istoka, koji se ikonografski
Alatu (asir. vav. bogiwa Nava), atala, ime prikazuje s jednim okom. Kod Asteka je
za pakao, √ at. oli~ewe boga No}i.
alauxa (lapavica), v. oveqa~a > jel. álaho aldum (direk, zlatan), v. altun.
sýni. alev (crven), v. al > per. tur. alev.
Alah, v. Valah > ar. tur. Allāh, Illāh, bog. Aleksa, alakê{vara, gospodar Alake,
alba, b’ala, belo, √ b’al > lat. albus, beo. rajskog stani{ta “rizni~ara” ili boga
Alba, v. alba. Obiqa, √ al > eng. Alexis.
Albanija, v. alba > lat. Albanus. U narodnom razumevawu Aleksa je
Albanija na Kavkazu dobila je ime po "bo`ijak ili bo`iji ~ovek".
Albi (Beligradu), kao i ona mla|a na Aleksanadar, v. Lesandar > ar. Al-
Helmu (po Beligradu, danas Beratu), Iskāndār, jel. Alézandros (umek{avawem
kojoj su kumovali Normani. Ispravno te~nog suglasnika na po~etku re~i):
bi bilo da se zove Arbanija, po obla- Alézandra, lakonsko bo`. ime.
sti Raban u Epiru, odakle je naziv Ar- Aleksandrija, v. Aleksandar.
banasi, koje je austrougarska carevina Leksandrija je prvobitno imala oblik
pretvorila u Albance. makedonske kape. Podignuta je na mestu
Postoje jo{ dve Albanije: apeninska po Tira, koji je osvojen i poru{en, jer su
Askanijevoj Alba Longi i {kotska, po Tirci poslali Lesandru krunu, ali mu
kraqu Albana}u, tako|e iz loze Julija, nisu dozvolili da prisustvuje obredu
tako da obe imaju dodirnih ta~aka s Melkarta, u gradskom hramu.
drugom Albanijom. Aleksandrovac, v. Aleksandar.
Albigeni, v. alba. aleksija, v. a i leksika.
albin, v. alba. Aleksinac, v. Aleksa.
Albina, v. albin > lat. Albunea, ime vile alem (dragi kamen), ƒlam, ve{t, stawe,
ili si(r)bile: Albinus. mogu}nost: prikladan, odgovaraju}i, po-
Albion (kelt. “brdska zemqa”), v. urvina desan, √ al > ar. ‘aläm, alin, svet, vreme,
> ir. Albbu: eng. ravine, gudura. stawe, dr`ava, znak, ukras, mustra: tur.
Na starim kartama planina Albion je alem, simbol, zastava, jevr. halem.
Dinarski venac (I-IV vek s.e), koja se na- Alemani, v. alaman > it. alemanno, Nem
ziva Srpske planine (Strabon). ac, Alemagna, Nema~ka, {p. Alemania,
38
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 39
fr. Allemagne: lat. Alemannicus, pride- (anat.): ru~ka na kov~egu, √ al > rum.
vak Karakale (Kasius). halca, ar. tur. halca, jel. halkas, eng. groin.
Nemci se prvi put 351. g. pomiwu u Alkatu (asir. kraqica Nava), v. Arka-
alpskim zemqama kao pla}enici, Fran- dija.
ces et Saxones (Sasinek), a ime german- Almagest, v. valija, mega i sintaksa.
skog plemena Alemani stoji u vezi A. je prevod Tolomejevog astronomskog
zanata ratovawa, koje u obliku “ala- dela.
man”, ima pogrdna zna~ewe u Aziji i
alov (~uvarka), palava, vr. korpe za hvat-
Evropi.
awe ribe, √ plu > rum. halan.
Alemanija, v. Alemani.
aloka (jaruga), v. jaruga > jel. áloka.
A. je suime za Nema~ku, koje se po-
alosan (zaposednut vragom), v. ala > srp.
gre{no vezuje za Leman, jer, udru`eni
alosawe, ludilo.
Franci, Saksoni i Burgundi su 481. g.
pokorili Helvetsku ili Ra{ku (Raetia) alosija (krupan ~ovek), v. ala.
na Lemanu, gde su osnovali sasaksonsku Alpi, ravˆ, planina (= avi), √ ru > lat.
kraqevinu (Sasinek). Alpes, -inus, kelt. alp, brdo, eng. alp.
alemdar, v. alem i dar > tur. alemdar, Altana (st. srp. Zlatana), v. altan.
barjaktar. A. je ime po crvenkastoj boji zlata.
alen, v. al > srp. halen, crveneti se, jevr. Altaj ("Zlatna planina"), v. al > rus.
halen. Altƒй, mong. Altä, kalm. Altä.
Alep, v. Haleb > jel. Alubi, st. anadolski altan, v. al > rus. altin: altыnn, vr. novca,
toponim, ~uven po rudniku srebra. mong. altan, zlato, tat. altun.
ali, √ l‡, postaviti iznad, zatvoriti > lat. “Altan ~elo” juna~kog speva je ~elo
alias, ina~e, druga~ije, sem toga. zlatom ukra{eno ~elo.
aligator, aligi, zmija + g’antika, kro- altar, v. Alatir > st. srp. alъttarь, rus.
kodil > it. alligatore, {p. el lagarto. altarь, st. nem. altâri, rum. altar, lat. al-
alija (nenaseqena spah. zemqa), v. avlija. tare: -us, visok, jel. altari(on): latreía, obo-
`avawe.
Alija, al„jja, “napada~”, Gromovnik, √ l‡
> ar. ali, visoko, uzvi{eno, gorwi deo. Vrh Alatira je “pupak neba” i sveti
oltar u kojem Gromovnik ili Perun
Alil (por. ime), v. alal.
okre}e Svarogov to~ak ili Zverokrug
aliluja (liturgijski uzvik), v. lele i uja (Vles kw.).
> st. srp. aliluja, jevr, hal'lúja, hallal, eng.
aluvijum, v. plovan.
hallelulia, jel. álliloýia: lat. alleluia.
aludirati, ‚lo—ajati, pokrenuti, kome{-
Svaki po~etak je "uz bo`ju pomo} ",
ati, agitovati, √ lu— > lat. alludere.
naro~ito u dramskom izvo|ewu obreda.
al~a(k) h‚laka, kow crvenkaste boje, √ hal
Alimpije, v. Olimpija.
> srp. Al~akovi}.
Alinka, alˆ–{a, vrsta zloduha, √ al >
aqkav, ƒ-kavˆ, nerazuman, RV VII, 4, √
srp. Alin~i}, Aleti}.
kavˆ.
Alisej, v. Jelisije.
am, √ am, slu`iti, u~vrstiti > rus. st. srp.
alica (vr. tre{we, crvene boje), v. al. jam, mesto gde se mewa kowska oprema,
ali{ah, v. alija i {ah > ar. Alīšāh, vel. tur. geim, ma|. ham.
car, vrhovnik. ama, re~. ƒma, `estina, zamah, √ am > asir.
alka (Vuk), algƒ, savijena ivica gde se dva ‚ma, ne, nije, ar. amma, ali, rum. ama,
luka spajaju, alka na vratima crkve (va- zaista, bug. ami, jel. ámí, ámé.
laka, narukvica, prsten), prepone
39
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 40
40
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 41
Amergin (prvi ir. druid), v. Amerigo. Amon, homagni, obredna Vatra (< h‘ma,
Amerigo, mƒr‡~i, ime Praboga, √ m™‡ > obredno prosipawe masla), √ hu > Hu-
{p. Amerigo. man, glavni bog elamskog panteona,
Amerika, v. Ameri} > jevr. Merika, Se- misir. Amen, jevr. Amon (Aman), jel.
verna zvezda, gde po verovawu sekte Ammōn: pers. homa, mitska ptica sre}e
(lit.), srp. oman, jedna od sedam vrsta
Esena idu dobre du{e posle smrti.
svetih biqaka stavqanih u paqenicu:
X. Mar~ izvodi ime Amerika upravo
rusin. Homa, por. ime.
od esenskog oblika re~i “Merika”, za
Severwa~u, v. Ameri}. Drugo tuma~ewe Homan je obred sa paqenicom Ogwu, go-
poziva se na bo`ansku planinu Meru, spodaru i stare{ini svih qudi, RV
{to je etimomolo{ki potpuno isto, jer VIII, 1, ~uvaru svetih obreda i posred-
Severwa~a je na vrhu ove mitske pla- niku izme|u qudi i bogova.
nine. A. je misirski bog plodnosti i Nava
(kasnijeSunce (Ra), predstavqen s qud-
Ameri} (obredno ime sela), mƒr‡~i, Sev-
erwa~a, zvezda u Vel. Medvedu, gde po skom ili glavom ovna i ovnujskim ro-
vedskom verovawu odlaze du{e onih govima. Simbol je stvarala~ke mo}i
qudi, koji su pravilno vr{ili obrede Ovna o ravnodnevici. Nalazi se u tek-
> hindi Marici, bogiwa Majka, povezana stovima piramida, najstarijim reli-
s obredom zvezdi Severwa~i, gioznim spisima. Od XIV veka s. e.
Amonov sve{tenik u Tebi, bio je jedna
Ime Ameri}a prvi put se pomiwe u
od najva`nijih li~nosti u misirskoj
popisu iz 1528. g., a tuma~i se kao is-
dr`avi.
kvaren keltski naziv ili mitolo{ki,
po imenu Merkura, sina bogiwe (Zla- Amor (Eros), v‚mƒ, drag, ugodan, pri-
tarice) Maje (P. Mili}evi}). Nalazi vla~an, qubazan, bog Qubavi: lepa `e-
se u blizini manastira Kastaqan. na (v‚môru, `ena lepih bedara), √ van
> lat. Amor: it. amoretti.
ametist, mattƒ, biti pijan, √ mat > it.
matto, lud, jel. a-méthustos. Eros je zami{qan u obliku de~aka.
U starom veku se smatralo da a. po- Amoriti (Mori}i), v. Mari > akad.
ma`e protiv pijanstva. amurru, misir. amar, sum. martu, jevr.
mori.
am i n (obredno-potvrdna re~), aminƒ,
po{tovati, u~vrstiti (amani, put, sta- U prvom ili Haldejskom carstvu go-
za), √ am > srp. aminovati, asir. omn, spodstvo Amorita je skoro cela Azija.
misir. amen, jevr. āmēn, neka bude, jel. Pisani izvori Amori}ane (Muru, Amu-
amēn, ámín, a.s. lat. amen. ru, Arim, Aram), prikazuju kao Ari-
jevce. Amoriti su arijevski Feni~ani
N. Vitez tuma~i re~ “amin” pomo}u
(Vadel), ta~nije Filistejci, koje Bib-
misti~nih slogova “hum” i “am”, izgo-
lija naziva Kananiti. Zajedno sa He-
varanih na po~etku i kraju vedskog
tima nalaze se u bliskoj zajednici na
teksta.
vi{e mesta starog Istoka (Sajs).
Amina, v. amin > ar. Amina, verna.
amorfan, amurtƒ, bez oblika, √ mur~’ >
amitoza, amit’ƒs, razdvajawe (= amit’a), √ jel. amorfe.
m‚ > jel. amýttō.
ampir, v. imperija > fr. empire.
amnezija, amnƒs, iznenada, √ am > jel.
amplituda ({irina), v. plitak > lat. am-
amnēsis, se}awe.
plitudo.
amnion, v. jagwe > jel. amnós.
41
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 42
ampula, ƒmbud’ara, {to dr`i vodu, vod- Otuda su se u kosmogonijskoj pri~i, me-
ono{a, oblak, √ amb > lat. ampula, bo- sopotamski bogovi sastajali svakog
~ica. prole}a, da odlu~e o sudbini sveta.
amulet, m’likarta, korenita ili teme- analogija, v. ana i logo > jel. analogía.
qna ~iwenica, √ m’l > lat. amuletum, Ana Perana, annap“rna, “puna hrane”,
ar. hamajli, zapis, tur. hamail. "hraniteqica", oblik bogiwe Nava, √
A. je izvorno vezan za jelu (mulika), po- ad > lat. Anna Peranna, st. ital. bogiwa,
zornicu srpskog mita. hindi Annapurna, vrh na Himalajima.
amfi, -(oko, -lo), v. oba > jel. amfí. A. Perana je bogiwa praznovana o mar-
amfibija, v. amfi i bio. tovskim idama, pored Tibra, u vezi
amfigeneza, v. amfi i geneza. plodnosti.
42
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 43
Angur je ime za goru (Avalu) u Argo Andrija, -na (kal. ime), ‚gnid’r‰ja, mesto
nautima, koju deli reka od nepregledne paqewa obredne vatre, koje ukqu~uje i
ravnice Laurion (panonske), blizu stene sve{tenika (Agnid’ra) > eng. Adrian, An-
Kaulija~ke (Kalemegdan), gde `ive Si- drew, fr. Adrien, -ne.
ndi (Apolonije, Timaget). Andrijevdan je u narodu Me~kin dan, a
Andaluzija, v. anta i Luzitanija > {p. medved je `ivotiwa Nava, obele`je
Andalusia, ime pokrajine. zime i nekultivisane sirove snage.
Diodor Sikulski je zabele`io da su od Andrijevica, v. Andrija.
svih Srba najhrabriji Lu`i~ki Srbi A. je nazvana po crkvi Andrijevnoj.
iz [panije. Strabon pi{e o wihovim
andro, -(~ovek, mu{karac), v. Andra.
osobinama i obi~ajima, a Plinije ka`e
da su `iveli u Portugaliji i [paniji,
androgin, v. andro i gine.
osobito u Galiciji i Lu`ici. android, v. v. andro i vid.
Andaluziju tuma~i Milojevi} kao “Lu- andrologija, v, andro i logo.
`i~ku krajinu”, u kojoj su `iveli Srbi androgamija, v. andro i gamos.
(Masudi). Neki je tuma~e po imenu Van- androgeneza, v. andro i geneza.
dala. androgonia, v. andro i gen.
Ande, -on, a–—a, ime boga Nava, poi- androkefal, v. andro i kefalo.
stove}enog s kosmi~kim jajem, √ and >
androliti, v. andro i lito.
srp. Andasura, Anda~i}.
andromanija, v. andro i manija.
Vedsko, sum. asir. ili Sorbejevo (Or-
fejevo) zlatno vaseqensko jaje, magijska
androfobija, v. andro i fobija.
je posuda, iz koje proisti~e `ivotni An|a, v. an|ama.
princip, od koga su stvoreni Nebo i an|ama, awxana, ime mitske zmija, no},
Zemqa. Mikrokosmi~ki gledano, ~ovek vatra, √ awx > per. henğam, beda, jad.
je tako|e "posuda", u koju Gospod uliva A. je u srpskom predawu prikriveno
"vodu `ivota". ime za vraga: beda, jad. Prikazuje se kao
Andesila (vila kolovo|a), ƒnd'as, tama, bi}e koje luta po svetu, napada i mu~i
tmina, mra~an: nerazumqivost, √ and’. qude.
andra (bo`anstvo sl. vili), h‚ndra ime an|eo, a•g'ƒl‡, neprijateq greha (ang'a,
zlo duha Nava, smrt, umirawe (= h‚- zlo, greh + √ l‡), √ ang' > gal. angele,
ntra), rat, borba, propast, kraj, zavr- jel. ángelos, vesnik, lat. angelus.
{etak, √ hind. An|eli su ~uvari nebeskih vrata, za
Andra, ‚gnŠd’ra, RV II, 36, {to pripada koje se veruje da pale no}u mesec i zve-
sve{teniku Agnid’ri (< agnˆ-d’, sve- zde.
{tenik koji pali obrednu vatru) > jel. An|elija, v. an|eo > jel. Aggelos, k}i
anēr, andrós, ~ovek (energija, mu{kost). boga Neba.
andrak (vrag, ne~ista sila), ~andraka, ]orava An|elija je naziv za jak stu-
Mesec, krug meseca, mese~ina, √ ~and > deni vetar sa snegom (me}ava), jer narod
rus. andrak, per. andre(n)k, tuga, nesre}a, dovodi vetar u vezu s an|elima. To je
jad. }erka Baba Zime, epska vila, `ena
U obi~nom govoru: “Koji ti je andrak”. Strahiwina i sestra vojvode Mom~ila
andra~a, v. andrak. u juna~kom spevu.
A. je {uma, te{ko prohodan predeo, aneks, aneka, odvojeno, vi{e od jednog,
~estar, a "{uma" i "posednutost" su mnogo, √ an > lat. annexus.
obele`ja Nava.
43
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 44
44
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 45
45
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 46
A. je kosmi~ka zmija Nava, bog des- A. je bog Sunca, muzike, le~ewa, pro-
trukcije i uni{tewa, suprotan bogu ricawa i poezije. Wegovi atributi su
sunca Ra, ~iju barku stalno napada. lav, luk, lira, omfalos i trono`ac.
Apija (najstarije ime Peloponeza), ƒpja, po- apoteka, v. botega > srp. apateka (pateka),
vezano s vodom, √ ‚p. patikarija, lat. apotheca, jel. apotēkē,
apireksija (= apiri~an), v. a i paro. ma|. patika.
Apis, pa{u, Bik, √ pa{ > misir. hep, Prva apoteka otvorena je u Dubro-
h‚pi, sveti Bik, oli~ewe Ozirisa, jel. vniku, po~etkom XIV-og veka.
Apis. apoteoza, v. apo i Teos.
apnuti, ‚pn‘ti, uzeti posed, prodreti, √ apostol, v. postulatum > n. lat. aposto-
‚p. latus, it. apostolico: jel. apóstolos.
Apo (avest. bog Voda), v apa. Najve}a bo`ja dela u apostolskoj is-
apo, -(od, daqe, raz-, natrag, opet), ƒpa, daqe toriji propovedana su na srpskom (ve
od, odstojawe, udaqenost, prestanak ne- ndskom) jeziku, ka`e Kristian Henin,
ke radwe, iskqu~ivawe, odstrawivawe; u svojoj neobjavqenoj kwizi Re~nik
nazad, √ ‚p > jel. ápó. Venda (Nikoli}).
apologet, v. apo i Geti. U jelinskom jeziku re~ apostol ima
zna~ewe “odaslan”, u prenosnom smislu,
apogej, v. apo i Gea > jel. apó-gaion.
od a, negacija + postola, “bez obu}e”. U
apograf, v. apo i grafo. Jevan|equ po Mateji, gl. 10, opisano je
apodan, v. apo i pod. Hristovo uputstvo u~enicima, da idu
apokarpija, v. apo i Karpa. bez obu}e, bosi me|u narod i propove-
apokrif, aprak‚{a, skriven, tajan, ta- daju hri{}anstvo (Dereti}).
man, nevidqiv, √ ka{ > jel. apokrufos apostolke ("bezobu}e"), v. a i postola >
(apo-krýptō < puna-kripita), lat. apo- jel. stellein, stolos.
cruphus. apotropejon, v. apo i tropi > jel. apo-
apolid, v. apo i pod > jel. ápolis, apólidos. tropaion.
apologija, v. apo i logo. apofonija, v. apo i fono.
Apolodor, v. Apolon i dar. apraksija, v. a i praksa > jel. apraxía.
A. je pela{ko ime. april, v. Afrodita > lat. aprilis, jel, áprí-
Apolon, v. Apula > het. Apuluna{, los.
germ. Phol, Belobog, u Akvitaniji, Abe- A. je "biqober", mesec obnove `ivoto-
lio, lat. Appolo, -linis: jel. Apollōn: apol- davne mo}i biqaka, vezane za prole}nu
luōn, uni{tavawe. ravnodnevicu i Ladu, oli~ewe pl. Ve-
Bel, Belobog, Serbon, Apolon, Melkart nere (Varo).
ili Herakle su razli~ita imena za apriori (unapred), ‚√ p™‡, zadovoqiti, za-
istog boga. Pod imenom A. su Beloboga dobiti (= ‚pr‰, zastupati, odobravati
slavili Skiti i Jelini. U Arkadiji je razli~itost, svojstvenost, jedistvenost,
nazivan Pan ili Faon, "sjajni", a ostala stimulisati) > lat. a-priori.
plemena su ga zvala Foibos, "gatalac". Izraz "apriori" je nastao po vedskim
Feni~ani su ga zvali Adon > adonaj, moj "‚pr‰" stihovima, koji prethode obred-
Gospod. Ovidije mu daje epitet "beli". noj ponudi.
Apolon je u Ilijadi srebrnoluki bog aps, upas, sedeti pored ne~ega, biti na
koji sija poput Meseca). usluzi, imati pod rukom, (po)slu`iti,
√ as > asir. apsasata, sfinga.
46
Recnik arijski 6.12.2010 13:24 Page 47
apsana, upasana, ~in sedewa ili posto- A. je rakija od mleka i kvasca na Al-
jawa, na dohvat ruke, uslu`en, ~ekati taju ili pirin~ana rakija na Istoku.
na ne{to, prisutnost, obzir, odnos, ust- arak (tabak hartije), v. varak.
anoviti. araluk (koridor, hodnik), v. ara i luk >
apsida, v. svod > jel. (h)apsis, -dos, lat. rum. aralik.
apsis. aram (prokletstvo), ‚ramb'a, po~etak, po-
apstinent, ƒpsu, RV VII, 4, bez hrane, √ reklo, dramski po~etak zavere (< ƒram,
b'‚s > lat. abstinens. podesno, svrhovito, spremnost, pripra-
Apsu (sum. bog Plodnosti), ‚pas, voda > vnost, dovoqno(st), RV I, 142, po`uri-
asir. Apsu, an|eo Bezdana i bog Plod- vawe, RV VIII, 46, √ ™i > bibl. aram,
nosti: apsu, Nav ili dowi svet, hald. kletva materijalnog i duhovnog uni-
apsu, misti~ni simbol "nebeskih voda". {tewa, jel. ara.
Mesopotamski Apsu (Abzu) je tako|e aramba{a, v. aramija i ba{a > ar. tur.
oli~ewe vodenog ambisa. haramibaşa, vo|a razbojnika.
aptika (vr. drvenaste biqke), ‚bdika, jed- Aramejci (Arimi), v. Arim > jevr. arám,
nogodi{wa biqka, √ bad' > srp. ab'd, Sirija, jel. Aramaios, lat. Aramaeus.
aptika, [. Jelini su Mede zvali imenom Arimi
Aptovac, v. aptika. (Nikoli}),
po kome je nastao naziv Ara-
Apula (rasenski bog Sunce), pula, bog Na mejci.
va, √ pul > jel. apolluōn, uni{tavawe. aramija, v. haramija.
Apulija (domovina Kikera), v. Apula. Aran|el, -iija, v. arhon i an|eo > st. srp.
Apulunas (het. bo`. Kapije), v. Apula > arhaggel, arhan|eo, na~elnik an|ela
asir. abulu, kapija. stare{instva, koji nose bo`iji presto,
A. je hetsko bo`anstvo kapija, koje jel. arhaggelos.
brani od zla. Ovog boga i danas slave Aran|elovac, v. Aran|el
u [umadiji kao "majaluk", ki}ewe ka- Aran|elovo, v. Aran|el.
pija, na sv. Jeremiju (Avram(iju), 1. 5. jer araneografija, v. Arahna i grafo.
se tada otvara “kapija” koja deli ”ovaj” araneologija, v. Arahna i logo.
od ”onog” sveta.
aran`irati, ara~ajati, pripremiti, pr-
U ovozemaqskom `ivotu, dvarad’ara, irediti, dovesti u red, dogovoriti se
je bogiwa za{tinica ulaza u dom, ona unapred, prilagoditi, √ ra~ > gal. ran-
koja ”dr`i dveri” ku}e. gier, fr. arrange(u)r, -gement.
Ara (oli~ewe Kletve), v. aram > jel. Ará. arankati (napasti, navaliti), v. Arata >
U Zend avesti, bog Nava je Ariman. it. arrancare.
ara (oltar), ara, kru`ni oltar, radius Arap (ime po tamnoj puti), √ lamb, za-
kruga, pre~ka to~ka Vremena, √ ™i > laze}e Sunce > rus. Arap, ukr. (G)arap-
tur. ara, interval, prostor izme|u dve nik, ~ovek crne puti, rum. agar, hindi
ta~ke. arab, ~ovek koji nije u~vr{}en u veri:
ar(a)ba (vr. kola), rab'i, deo kola, √ rab' > tat. tur. ~ag. Agar: araba, ar. arab, Ara-
ar. tur. araba, cinc. arăbă, rum. roaba, jel. pin lutalica: 'arab, arapin stanovnik
árampás. pustiwe: areb, arapin varo{lija, nem.
arabeska, v. Arapi. Arabier.
Arabistan, v. Arap i stan > ar. Arebi- 1. Mitski predak Arapa je Ismail, po
stan. majci Agari, koja je bila tamne puti.
arak, v. rakija. Tamna ili crna boja je u (srpskom)
47
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 48
mitu je obele`je Nava, koji zapo~iwe Arbutina (por. ime), ƒrbuda, ime zmijo-
na zapadu, strani sveta na kojoj sunce likog zloduha vode, ubijenog ledom, √
zalazi. Zbog svoje crne puti Arapin je arb.
u mitu pore|ewe za vraga ili dowi arvanija, v. avramija > tur. harvani.
svet, ~ije je obele`je crna boja, po kojoj
Arg, v. Argo > jel. Argos, stooki div (sav-
su A. dobili ime u srpskoj redakciji.
ladao satira kradqivca goveda).
2. Na Istoku je etimologija imena
argat (nadni~ar), v. argatovati > jel. er-
Arapi druga~ija. Nekada{wa granica
gátes, nadni~iti.
izme|u Indusa i Arapa bila je na reci
Sarabis danas Arabis, u ~ijoj dolini je argatovati (argatovati), arxati, raditi,
`iveo narod Arba (< Sarba), za koje poslovati, ste}i, pribaviti, √ arx >
Strabon ka`e da su kumovali imenu nem. arbeiten.
Arapa (Dereti}). To zna~i da su Arapi Arga, v. Argo > jel. Argi, devojka koja se
na Istoku dobili ime po Srbima. U hvalila da je br`a od Sunca.
prilog Strabonove izjave stoji ~iwe- Motiv ove hvale je identi~an srpskoj
nica, da su staro-Arapi po kulturi mitolo{koj pripovetki “Devojka br`a
bili veoma sli~ni, pa ~ak i `iveli sa od sunca”.
Srbima, u zajedni~koj dr`avi Asiriji. Argo, arkƒ, Sunce, {amansko ime, √ ar~ >
Arapovac, -a~a, v. Arap. lat. Argus, jel. Argō, ime sina boga
Ararat (bibl. pl. potopa), kurara, pla- Neba: arges, sjajan.
nina, √ gur. Sunce je sin bo`iji u svim mitologi-
Arata (Areta, st. srp. bog Rata), ari{ša, jama, a jelinska poznaje vi{e li~nosti
nepovredivi", "siguran", bog Rata, √ ™i s ovim imenom. Jedan od wih je sagra-
> ar. Attar, prislamski bog rata: nem. dio brod Argo, sa 50 vesala, u zna~ewu
rot. “sun~eva barka” (dnevna ili no}na), u
aratos (o lo{oj stvari, Vuk), v. Arata > kojoj sunce plovi preko neba.
jel. aratós, srp. rotosiqati. Argo (zvezd. kolo ju`. sazve`|a), v. Argo.
U obi~nom govoru: “Aratos ga bilo”! Argonauti, v. argo i navo > jel. Argona-
Arahna, araka, paoka (< ara), √ ™i > jel. utes, “nebeski mornari” (ep Apolonija
Arachne, qudejska (lidijska) preqa: Ro|anina, upravnika Lesandrijske bi-
arachne, lat. aranea. blioteke, u vreme Lagi}a.
Motiv Argonauta je trojanski ili mi-
arahnide, v. Arahna i vid.
nijski, u svakom slu~aju prejelinski.
arahnoliti, v. Arahna i lito. Nije inokosan u evropskoj kwi`evno-
Arba (ant. ime Raba), v. Rab. sti. Osim srpskom narodnom predawu
Arbanasi (nar. i zem. ime), v. Raban > (Zlatoruni ovan), pesniku Ilijade i
cinc. Arbines. Apoloniju Ro|aninu, ovaj motiv je poz-
Arbanija, v. Rabanija. nat i finskoj Kalevali, kao lajt motiv
arbija (kolac, motka (alatka), ƒrbuda, iz- speva, u kome glavni junaci u “crvenom
raslina, okruglast, √ arb > gal. herbier, ~unu” plove u dowi svet, da na|u ^aro-
lat. arbor, drvo, -etum, herbarium, eng. bni mlin.
herb Arbor dau, fr. arbre: arbàlete, vr. sa- Argos (Pelazgijski), v. agro > pel. arg,
mostrela, tur. harbi. zemqa: poqe (Strabon).
arbitar, arˆtra, RV X, 46, pobuda, uprav- Pre Trojanske bitke, po svedo~ewu
qawe, √ ™i > lat. arbiter, arbitrarius, ara- (M)omira, cela teritorija dana{we Je-
trum, eng. arbiter. lade zvala se Argos Pelazgijski (Ar-
kadski), Ilijada, II, 681 = “Zemqa
48
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 49
pela{ka” (Arkadska). Kasnije, ovaj na- pada Gromovniku), √ ard > n. lat. arre-
ziv odnosi se samo na Peloponez. nda, {p. arrendamiento.
argument, arg'a (= arg’ja), cewen, vredan, area(l), v. oreol > lat. area, -le.
koristan, zaslu`an: opa`aj, prijem, Areopag, v. Arej i breg.
do~ek, √ arg' > lat. argumentum, -atio. Ares (Arej), ari{ša, “nepovredivi", "sigur-
argumentovati, arg'ati, biti od vredno- an”, bog Rata, √ ™i > jel. Arēs, Aris, eng.
sti. Aries, -etis, sazve`|e Ovna.
ardasina, v. Sardi > fr. ardasse, -ine. Ka`u da je postojbina Aresa Ra{ka
Persijska svila uvo`ena je iz Ser(b)i- (Trakija).On je bio glavno i op{te bo-
ke (Petore~je). `anstvo st. Srba, koji su wegovo obe-
Ardvina (ime gal. bogiwe), v. Artemida le`je, gvozdeni ma~ (ri{šƒ), prinosili
> gal. Arduina, bogiwa za{titnica Ar- u paqenicu.
dena. arest, -ant, v. ari{te > n. lat. arrestum
A. je galska Artemida, ~iji se kult (arrestans).
odr`ao do sredweg veka (Bejxent, He- Ari, „rja, po{tovan, uva`en ~ovek, pri-
nri i Linkoln). padnik plemenitog stale`a, √ ™i > het.
Ardeni, v. Ardvina > kelt. Arduenna, fr. arri, plemenit.
Ardennes. Ari je naziv za arijevske Hete (Vadel).
ardentan, g'armita, patwa izazvana to- Ovo je tako|e ime za Arijj(ev)ce, kod
plotom, √ g'™i > gal. ardant, lat. ardeo, Hinda i Ahemenida.
ere, -ns, -tis, goreti, ardeus, goru}i, vreo, arija (vedro nebo, H), sarƒju, plavetnilo
usijan: plah, ardor, `ar; eng. ardent: it. neba, √ s™i > gal. celestial, fr. seren,
ardito. vedro, jel. aithría, lat. celestis, caelum,
ardija, ƒrd'a, mesto, deo, strana, √ ard > nebo: Aria.
tur. ardi, lat. ardus, eng. yard: earth, nem. arija (melodija), sarƒju, vazduh, vetar > it.
Erde. aria, jel. aer: aura, lat. aer, fr. air.
Ardieji (< Sardieji), v. Sardi. Arijadna, v. arija (vedro nebo) > jel.
Ardieji su zajedno s Autarijatima i Ariádnē, k}i kritskog kraqa koja je
Nestima imali u V-om veku s.e. dr`avu pomo}u klupka konca na{la izlaz iz
od Neretve do Skadra (Ivanovi}), sa Lavirinta.
sedi{tem na @abqaku, u kome je sto- U srpskom mitu oli~ewe Zore je lepa
lovao Vardilo (Dereti}). To je ujedno devojka koja “zlatnom” `icom veze “ko-
najstariji pisani pomen jedne srpske nac od vedra neba” ili preslicom mota
dr`ave na Helmu. pre|u, da zora “br`e svane”, iz lavi-
ardov, ararˆnda, posuda za sok obredne rinta (No}i).
mese~eve biqke, RV I, 139 (= arara), √ arijanizam, v. Arije.
™i. Su{tina odbrane Arijeve glasi da (bog)
ardura (svetlucawe mora), v. ardentan. Otac nema po~etak, a Sin ima.
arena, are–“, {to nije pra{wavo (bogovi Arije, v. Arij(ev)ci > eng. Arian, lat. Aria-
i wihovi putevi), nebeski, RV I, 56, bo- nus.
govi, RV X, 143, √ ™i > lat. arena, bo- Arij(ev)ci (= Ariji), „rja, po{tovan, uva
rili{te, harena, peskovit. `en ~ovek (= arjƒ RV IV, 1: arja: ƒrja:
arenda (napolica), ard'endu, polovina me- ƒrjan), pripadnik prve tri kaste, go-
seca (= ard'endrƒ, polovina koja pri- spodar: qubazan, podesan, posve}en (od-
an), drag: u pozdravu zna~i po{tovawe,
49
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 50
a kao pridev po{ten √ ™i > avest. arua, Aristaj, v. Rista > jel. Aristaios, lat. Ari-
-en, jel. Arios, Medi (Herodot), st. ir. staeus.
Erin, ir. Eire, per. Iran, eng. Aruan: nem. A. je Apolonov sin koga su Hore odga-
Ehre, ~ast. jile nektarom i ambrozijom, pa je po-
Narod na zemqi dobio je ime po sa- stao besmrtan. Muze su ga nau~ile
zve`|u (Orion) na nebu. Anti~ki pisci ve{tini le~ewa i proricawa, a smr-
zovu Mede imenom Ariji (= Arim), a tnici su ga slavili kao bo`anstvo.
ovi sami sebe Srbi (asirski zapisi). aristokratija, v. rista i kratija > jel.
Ariji, v. Arij(ev)ci. aristokratía.
Ariqe, v. Ahil. aritmija, v. a i ritam.
A. nosi ime po crkvi Sv. Ahileja. Ariton, v. Hariton > jel. Aristeidis, naj-
Arim (jel. Medi), ƒrjan, pridevak Oriona boqi.
ili w. sazve`|a, RV X, 85, √ ™i > bibl. ari{tanac (zatvorenik), v. ari{te > rus.
Aram, Sirija i Me|ure~je. arestovatь.
Naziv Arimi (Arami) je jel. ime za ari{te (zatvor, apsana), ƒri{ša, sudbo-
Mede (Nikoli}). Medi su glavno pleme nosan, nesre}an: znak bliske smrti: si-
Arijaca, koji se u asirskim zapisima guran, nepovrediv, dokaz nepovredivo-
zovu Amuru, Amoriti ili Aram > Ar- sti, √ ™i > gal. arest (< arester), fr. aret,
amejci. eng. arrest, nem. Arrest, n. lat. arrestatio.
Ariovist (kraq Sveva), v. Jarovid. arka, arkƒ, sunce, kristalna posuda (fig.
Arion, arjamƒn, vedski bog Nava, ime jed- barka, u kojoj se Sunce vozi po nebe-
nog od bogova neba (priziva se zajedno skom svodu), povremeni blesak, ogaw,
s kraqevima Neba i Zemqe): konstela- RV IX, 50, broj 12, zrak sunca, himna,
cija zvezda u sedmoj mese~evoj ku}i: pohvala, √ ar~ > st. srp. arka, kov~eg,
Mle~ni put, √ ™i > jel. Oríon, veliki sanduk: le|a od haqine, lat. arca, obre-
Div lovac, oli~ewe sazve`|a Orion, dna posuda: arcanus, tajan, -um (barka je
qubimac bogiwe Zore, koji postoji u fig. “saznawe” (tajna): arcere, sadr`ati,
RV. zatvoriti, ograni~iti.
A. se javqa u asirskim spisima, na 20 Izidina barka je u Misiru slavqena u
vekova s. e i kod (M)omira, u Odiseji. martu, pu{tawem niz vodu. Kod Kelta
St. zavet ga u Izorodu pomiwe kao "sun~evu barku" vuku labudovi, a kod Je-
Div-lovca, prvog smrtnika mo}nim pr- lina Apolonovu ko~iju. Biblijska "No-
ed Gospodom. Starozavetni prorok jeva barka" je svemirski brod kod
Mina naziva Vavilon zemqom Nebro- Dogona.
dovom, po caru Nebrodije, Ninu Belovu "Zlatni ~amac" je pehar boga Sunca.
iz plemena Nebrod (mesto Le{ak, is- Ve~iti nebeski i bo`anski putnik
pod planine Ninaje, Stari Ras) ili (Sunce) stoji u vezi sa bogopojavom na-
Nevrod, lat. Nimrod. Po pridevku Div- mernika na zemqi (arg’a-p‚tra, “go-
lovca, nosi ime Orion, sazve`|e na ne- stinska ~a{a”).
bu i Ariji, narod na zemqi. arkada, v. arkus > it. arcata.
U jel. mitu Arion je oslobodilac od Arkadija, ™ik{oda, ime planine (oli-
divqih zveri, {to ga izjedna~ava sa bo- ~ewe Vla{i}a ili Plejada) < ™ik{a,
gom Serbonom (jel. Davlon, Davlija (De- sazve`|e Vel. Medved, √ ™i > jel. Ar-
reti}), nosiocem kulture, v. Arsen. kadía, domovina Pana.
Predstavqen je na Ahilovom {titu.
Arkadija je Pelazgija (Plinije). Jeli
nski mit za kraqa Arkadije ka`e da je
50
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 51
pretvoren u me~ku i zajedno s majkom arkana (Tarot), v. arka > lat. arcanus,
podignut na nebo, u vidu sazve`|a Ve- tajan.
liki i Mali Medved. Ali, ovo je obrn- Arkas (Arkad), ‚rk{ƒ, sin ili potomak
uta etiolo{ka pri~a. Nebo dvanaestog sasazve`|a Medveda, RV VIII, 68 (= ™ˆ-
dela ekliptike kumovalo je imenu epo- k{a, Vel. Medved), zvezdani, √ ™i > jel.
nimnog pretka. Arkas.
Jedna Arkadija je oblast u Sibiru. Arkas je Pelazg, po kome je dobila ime
Arkadije, ™ik{oda, oli~ewe Velikog Arkadija (Eusebije).
Medveda > ar. Farkad, ime zvezde u Arkas (Veliki, kw. Enohova), arkƒxa (ark
sazve`|u Vel. Medved, jel. Arkad. ƒsa), odnos prema Suncu, ime Jezdioca,
Arka|ani, ‚rk{oda, stanovnici (pla- √ ar~.
nine) Rik{ode > jel. Arkádoi. Arkona, arha–a, bogoslu`ewe, √ arh > jel.
Arkadski Pelazgi (Dardani ili Tro- árghō.
janci) smatraju se starincima Jelade. A. je st. srp. ime hrama i grada na
Tukidid ka`e da su se Dorci naseleli ostrvu Rujan, nazvanom po srpskim Ru-
na Peloponez 80 godina posle Trojan- jima (Quti}ima) gde je vr{en obred
skog rata, u vreme kada se Arkadija bogu Svetovidu. Wegov kip je stajao sve
zvala Pelazgija (Plinije), odnosno Ar- do 1168. godine, kada ga je sru{io dan-
gos Pelazgijski (M)omir). ski kraq Valdemar.
Najezdu Dorjana (Spartanaca), jelinsko Arkturus, v. arktos > jel. Arktouros., zvez
predawe povezuje s povratkom Hera- da u Pastiru.
kli}a (Serboni}a).
Arktik, v. arktos > jel. árktos, sever, -
Arkaim, v. arka. ikos, severni, gal. artique.
A. je megalitska opservatorija uralsko arktos, v. Arkas (Arkad) > jel. arkios, me-
kazahstanskih stepa, stara 7000 g. To je dved, lat. ursa, -sus: Ursa Major.
grad opservatorija na 20 hektara pov-
arkuo, -l, v. arka > srp. rkuo (Trebiwe).
r{ine, jedinstven po tome {to je osim
duhovne, imao ulogu u svakodnevnom arkus (luk), ark†n{a, 1 / 12 sun~evog di-
`ivotu. ska (= arka), √ ark > gal. arc, -ade, arche:
archier, strelac, lat. arcus: arcarius, it.
Rig Veda ga pomiwe kao [ambala, Vl-
arco, eng. ark: arch, a.s. arc, earc.
es kwigi je poznat kao Svetli Irij,
islandskim sagama kao Asgard, a kod A. vremenski iznosi tri dekana, koji
Jelina je poznat kao glavni grad Kol- stoje u vezi natalne karte.
hide. arlati (arlaukati), v. oriti > tur. irla-
Visokocivilizovani tvorci Arkaima mak, pevati.
prikazali su veoma precizno i de- arma (grb), v. rame > it. arme.
taqno parametre pomerawa ravnodne- armada, v. rame > lat. armata.
vice, pa se wihovo znawe ne mo`e armarij, v. ormar > lat. armarium.
zamisliti bez poznavawa broja. Kako se armija, v. rame > {p. armada: eng. armu,
pismo ne mo`e odvojiti od poznavawa fr. armeé: lat. arma, oru`je, -re, -ata: Ar-
broja, mi ovde imamo indirektan dokaz magedon (Vulgata).
pismenosti, kasnije pripisane Jeli-
armiran, varmin, oklopqen, oklopnici
nima, star 7000. g. i savremen tvrdwi
(v‚rmi–a), √ v™i > lat. armatura.
Johanesa Fresla da su Srbi na pri-
bli`no 4000. g s.e. vladali Azijom (Ni- arno (st. srp. ~istota, neiskvarenost), arna,
koli}). vitalna energija, √ ‚r?
51
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 52
aroma, v. ambra > jel. árōma, n. lat. aro- art' > lat. artefactum, ve{ta~ki proiz-
matea, it. aromato. vod.
Arsa, v. Arsen. artik(a)l, art’akara, upotrebqiv (<
52
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 53
53
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 54
asna (hasna, vajda), vasnƒ, korist, procena, astrolog, -ija, v. astro i logo > it.
izobiqe, vrednost, bogatstvo, √ vas > astrologo.
jel. ónos, óní, ónéomai, lat. venum, veneo, astromantija, v. astro i metanija.
vendo. astrometrija, v. astro i metar.
asovina (carsko dobro), v. has. astronomija, v astro i nomina (=
aspekt, avêk{, posmatrati, videti, pri- nƒk{atra, RV VI, 67, nebesko telo, zve-
metiti, shvatiti, gledati ne{to, pra- zde, mese~eve mene).
titi, saznati, RV VIII, 79, prou~avati, √ astrosofia, v. astro i Sovija.
‡k{ > lat. aspectus, -m, izgled, vid, gle-
astrofotograf, v. astro, foto i
di{te.
grafo.
aspida, p‡—‚, pritiskawe, ugwetavawe,
Asur (“bo`iji ~ovek”), v. A{ur.
muka, neprilika: dosa|ivati, smetwa:
{teta, nepravda, zlo, √ p‡— > rus. aspid, asura, ƒsura, vrsta biqke, Sinapis romosa, √
jel. aspis, -dos. as > tur. hasar, -ir, hesir.
astal, st'‚la, kuhiwski pribor, √ st'‚l > ascendent, ‚√ st'‚, ostati pri ne~emu,
st. rus. stol, lit. stalas, prus. stais, ma|. pribe`i{te, ostati ili se zadr`ati
aszstal. pri ili na ne~emu, obratiti se nekome:
uzdi}i > lat. ascendentes, -ia, ascenzio.
Astarot v. Astarta.
at (pastuv), atja, brz (vilovit) kow, √ aj.
A. je jevr. kraq pakla, zloduh Makavej-
skih kwiga), atavizam, ‚šavika, stanovnik {ume (<
ƒša, i}i za ne~im: zmijoliki zloduh), √
Astarta (Venera), v. astro > asir. misir.
aš > lat. atavus, sli~nost sa precima,
I{tar, fen. Astarta, jel. Astartē.
nasle|e.
Aster, v. astro > jel. Astraīos, sin Titana,
Atalanta, v. Atila > jel. Atalánti, ime
otac bo`. vetrova i zvezda: Asterion,
arkadske heroine.
kritski kraq: Aster, Zvezdan, nem. Aster.
Istovetan motiv svadbene trke u vezi
asterizam, astra, misti~an slog, pomo}u
ove heroine postoji u srpskoj mito-
koga se emituje svetlost ili bajalica
lo{koj pripovetci "Devojka br`a od
(mantra) za paqewe vatre, √ as.
kowa".
asteri~an (zvezdast), v. astro.
Atalarik (kraq Ostrogota), v. Atila.
astigmatizam, tigma-t‚, o{trina (<
ataman, ‚tmƒn, deo ili jedinka kao su-
tigma, uperen), √ tix > jel. stigma, ubod,
protnost svim delovima celine, indi-
ta~ka.
vidualni princip `ivota, √ at? > rus.
Astra, v. astro > jel. Astrea, Venera: Ast- atamanь, poq. lit. ukr. hetman, jel. aýt-
raīa, oli~ewe Device (Dika ili Pra- mín, átmós, a.s. ædhem, st. nem. ātum,
vda): Astería, titanka, sestra bogiwe nem. Hauptman, Odem Athem.
Leto.
Atanas, -ije, -aa, v. Toma{ > jel. Athána-
astro, -(zvezda), √ st™ˆ, zvezda (= ‚rk{ƒ, sios, besmrtna: euthanasia, lako umirawe.
zvezdani, u vezi zvezda i wihovih kon-
Atanacko, v. Atanas.
stelacija) > rus. astra, eng. star, a.s. ste-
orra, per. aster, jel. astēr, -ron, lat stella: atar, antƒr izme|u, unutar (= antar„), u
astrum, -erismus, -ralis. granicama (< ƒnta, granica, naseliti,-
qe, selo, zemqa), √ ant > rus. hutor,
astrograf, v. astro i grafo.
jevr. atár, rum. hotar, nem. Hotter, ma|.
asteroid, v. astro i vid, hatar.
astrolit, v. astro i litica. Atar (per. genije vatre), at’ari, plamen, √
at > per. atūr: adar, sveta mitska Vatra,
54
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 55
avest. atar, arm. Airem, jevr. adar, kal. Mitolo{ki Atis je pastir, po legendi
naziv meseca. ostavqen u korpi na reci Gal u Bri-
ateknija, v. a i teke > jel. ateknía. giji. Spa{en je i postao je glavni Ke-
ateist, n…stika, nevernik, koji ne priz- valin (Kibelin) sve{tenik (arhigal) i
naje svetost Veda, √ nas > srp. “l luda qubavnik.
Nasta”, rus. ateist, nem. Atheist: jel. at- Slavqen je kod Srba u M. Aziji, kao
heos. bog vegetacije. Svetkovina Kibele i
atentat, t‚ntƒ, izgubiti svest, uvenuti, Atisa odr`avana je u Rimu o ravnod-
bol, jad, nevoqa, nesre}a, √ tam > lat. nevici i simbolizvala je o`ivqavawe
attentare, srp. tentati, navirati, nava- prirode u prole}e (Hilariia, 25. 3.).
qivati, tentalo, {aqivxija. Atis Manov je bio prvi vladar Qudeje.
Atila, atala, "nedosti`an", "neizmeran", Qudejska dinastija Atisovi}a smenila
bez dna, ime boga Nava √ at > {p. Ati- je brigijsku lozu Serdoni}a. Pod we-
lio, nem. Ecel, ve~an, savr{en, lat. Ata- govim sinom “Tirsenom” polovina sta-
lus, ime rimskog cara: skand. Atli, jel. novni{tva odselila se na Apenine.
Atala, pergamski kraq, jevr. Atalia, kra- atokos (atocija), v. ateknija > jel. atokos.
qica Judeje. Atlagi}, v. at i aga.
Atilino carstvo je srpsko (Venelin). Atlant, atjanta, vrlo jak ili veliki,
A. Me~eslavi} je bio veliki knez ki- ve~an, apsolutan, savr{en, nesalomiv,
jevski, po svedo~ewu wegovih prosve- prekomeran, preteran, √ at > maj. Act-
}enih neprijateqa “veran zadatoj re~i, lan,
mudar u savetima i milostiv u mol- A. je oli~ewe dugodnevice mladog leta,
bama”. Wegov otac i brat, kao i we- u liku Svetovida ili Svetogora (Asov).
govi doglavnici nose srpska imena, a Atlantida, v. atlant > jel. Atlantís, mit-
A. dr`i srpske obi~aje (Prisk, Velt- sko ostrvo iza Serbonovih stubova, na
man). Atlantskom okeanu.
Atina, nƒkti, no}, RV II, 2, √ nakk > misir. Atlantik, v. atlant.
Neit’, Velika majka, norm. Nat, bogiwa
Atlas, v. Atlant > rus. atlas, lat. Atlas,
No}i, jel. Athena, srp. Afina.
-antis, -anticus, divovski, nem. Atlas, ar.
Pridevak Atina je mitolo{ki epitet atlas, jel Atlas.
bogiwe Palas ili Palada, ime za zlo-
A. je kod Jelina ime Titana koji dr`i
duha, nastalo od arij. pala, pleva, sla-
nebeski svod. On je osniva~ astronomije
ma, koja ima vrednost bo`ijeg puta jo{
i sin Posejdona, koga su Jelini sma-
u Vedama, RV I, 3.
trali pela{kim bogom.
“Kumova slama” (Mle~ni put) je astro-
atleta, v. atlant.
nomski atribut oli~ewa No}i, koji na
no}nom nebu predstavqa mitolo{ki atlija (kowanik), v. at i lija.
put mrtvih du{a na nebo. atmo, -(para, isparavawe), v. atom.
A. je oblik bogiwe Serbone. Kod Je- atmosfera, v. atmo i sfera (= antƒrik
lina, Atina je ro|ena na dalekom za- {a, nebo, prostor izme|u neba i
padu, na obali reke Nava, pa je zato zemqe, ved. tri sfere (sveta) ili re-
oni zovu Tritogenija (Osvalt). giona `ivota.
atile (kratak kowi~ki ogrta~), v. Atila. atol, atala, siguran, ~vrst, nepokolebqiv,
Atis (brig. bog Vegetacije), tak{a, ime za √ at > malajski atol, eng. atoll.
zloduha, √ tak{ > jel. Attis, srp. Tasa. U malajskom jeziku ima jo{ arijskih
re~i, kao {to su: brani, hrabar (= st.
55
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 56
srp. bran, rat, kelt. Breno, vojvoda), aum, hum (am), obredno-misti~ni slogovi
ruma, ku}a (= srp. podrum, eng room)... izgovarani na po~etku i kraju vedskog
atom, ‚tma, du{a, ved. princip `ivota; stiha > hindi aum (ovi misti~ni slo-
bit(nost), su{tina, sr`, priroda, govi se ~esto poistove}uju sa hindi
uro|ena osobina, prirodno svojstvo: in- simbolom za stvarnost, om (= aum), om-
dividualna du{a, sunce, vatra, ose}awa kara, odu{evqewe svetlo{}u sunca.
(~ulnosti) > hindi atman, jel. atomos, aura, gaurƒ, bela boja, mesec; planeta Jupi-
nedeqiv. ter; `ut, blistav, √ gur > lat. aura vi-
U~ewe o atomima je Leukip preuzeo od talis, a-popularis, eng. aura.
sardskih mudraca i doneo u Atinu. Aurelije, -a, gauri, `u}kasto-crvena boja,
Po{to nisu razumeli spis, Aristotel √ gur? > lat. Aurelius (= Zlatan, -a),
ga je preveo sa qudejskog (ra{anskog rimski car filozof (< aurum, zlato),
ili srpskog) jezika na jelinski (De- jevr. Oriel (= Auriel, svetlost bo`ija),
reti}). an|eo amajlije, jel. Auros, ma|. Aranka.
atonija, v. a i ton > jel. atonia, atonon. Aurora, gauri, `ena @ive ili Svaruna;
Atos (Sveta gora), atasˆ, lutaju}i posve}e `u}kasta ili crvekasta boja > asir.
nik, RV VIII, 3 (atasa, du{a: vetar, vaz- Ar’ru, ime bogiwe: lat. Aurorae, bo`.
duh), √ at. Zore: aurum, zlato.
Atos je bio nastawen Pelazgima (Me- Autarijati (st. helmsko pl.), v. Tarijati.
la). Atonska gora se zvala Apolonovo Autarijati su Panoni i Peloni, a od
poluostrvo, a na wenom vrhu se nala- ovih Skordisci i Sribali (Apijan).
zio Apolonov hram. apodija, v. a i pod.
atrakcija, tarku, vreteno, osovina, ~ekrk, Afanas (rus. Atanas), v. Atanas.
√ tark > jel. atraktos, torqueo, lat. attrac-
afar (fen. pra{ina), v. prah > jevr. a'fár.
tus, -io, eng. attraction.
afel, v. apo i heli.
atrijum, v. vatra > lat. atrium, predsobqe,
prostorija s ogwi{tem, prostorija za aferim, v. fala > tur. aferim, pohvalan
primawe, predwi deo hrama: atriensis, uzvik < srp. falim (ep. ferim)
~uvar vatre: ater, crn. afijun, v. opijum.
Atum, v. Adam. Afina (Aleksandrida), v. Atina.
A. je bog u qudskom obliku, otac ~ove- aforizam, v. a i fora > jel. aforizmos.
~anstva. Afrika, v. afar.
atula (zidna greda), v. direk > tur. hatel. Afrodita, ‚sp’uxit, oli~ewe planete
A}im, v. Ja}im. Ve nere, √ sp'ut > jel. Αfroditē.
augur, ‚√ gur, RV, III, 52, odobriti, sagla- Venera “prehodi” na nebu: javqa se iz-
siti se, uzvik odobravawa u~esnika ob- jutra na istoku, a uve~e na zapadu, te
reda re~ima sve{tenika > lat. augur, simbolizuje smrt i ponovno ro|ewe.
-ari, augere, it. auguri, jel. urgios, augi, Stari Srbi su je zvali Lada (Sjajna~a),
eri-augis. a Misirci Izida.
Augustin, v. Avgust > jel. Aýgoistos. U hri{}anstvu Afrodita Pelagijska
aukcija, au~~ja (u~~a), vis, uzvisina; ra- Pela, ro|ena iz morske pene (> Pelag,
stojawe, ostaviti iza sebe, √ u~’? > lat. Sredozemno more i Pelagija, l. ime).
auctio, nadmetawe, javna prodaja, augere, aha, uz. ƒha, zaista, naravno, nesumwivo
eng. auction. (aha, kaza, re~e: ‚ha, na~in izra`avawa,
56
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 57
57
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 58
58
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 59
B
B. je ime stene dunavske, kod Goluba~ke
tvr|ave, koja je nekada bila povezana
lancima s wom, u ciqu spre~avawa
plovidbe.
Baba Novak, v. babo i Novak.
ba, b’a, privid, iluzija. BN je hajdu~ki stare{ina (epski).
“Ba” je jedna od tri du{e u misirskoj babari (koledari), v. baba.
mitologiji, prikazivana na zidovima Baba Roga (`en. zloduh), v. baba i roga.
grobnica, u obliku ptice s qudskom Babe, -ii}i, v. baba.
glavom. Babilon, v. babu i Ili. > asir. babi-
baba, bƒb’ru, bogiwa Nava, √ b’™i > rus. lanu, “Bo`ja vrata”: elu, sveta kapija.
baba, kameni idol, rum. babă, ma|. babá, Babin Do, v. baba i do.
tur. jel. babá.
Babin kut, v. baba i kut.
B. je prikriveno ime za Kolendu, “zla-
B. kut je strana sveta, odakle dolazi
tnu” Bo`i}evu majku. Brojni su nazivi
vremenska nepogoda.
l. imena, zemqopisnih, biqaka i mana-
stira s imenom "baba". Babin Most, v. baba i most.
baba (tre}i dan slave), v. baba. Babin Potok, v. baba i potok.
Baba (oronim), v. baba. Babina Greda, v. baba i greda.
Baba Dakija, v. baba i Dakija > rum. Babina Luka, v. baba i luka.
Baba Dochia. Babina Poqana, v. baba i poqe.
Na najvi{oj koti Moldavije (pl. Ceah- Babini dani (Zajmqenici), v. baba i dan.
lan) nalazi se megalitska statua stare Babini rubi (Tucindan), v. baba i rub.
`ene, visoka oko 9 metara, gde je vr{en Babini [tapi (Orion), v. baba i {tap.
obred na Mlado leto (1. 3.). [tap(c)i su u narodu tri sjajne zvezde
U Bukovini pored reke Homar, ova bo- u Orionu.
giwa je poznata kao "devica planine". Babica, v. baba.
Tako|e, u selima Balta i Gornavica
babice, v. baba.
postoji stena Baba Dakije s wenim si-
nom Dragomirom (Durse). B. ili Nave su zadu{ni kola~i}i ili
du{e predaka.
babazeman (staro vreme), v. baba i zeman.
Babjak, v. baba.
Baba Zima, v. baba i zima.
babo, papu (babu), za{titnik, stare{ina:
B. Zima je oli~ewe zimskog Vihora.
svekar, √ p‚ > hindi babu, per. bābā,
Narodne pripovetke je prikazuju kao
tur. baba: srp. babaqko, stariji ~ovek.
staru i ru`nu ve{ticu, koja jezdi me-
tu}i svoje tragove (Gvozdenzuba, Ruga, babovina (otaxbina), v. babo.
Korizma). babu (asir. vrata), papu, (za){titnik, √ p‚.
Baba Zlata, v. baba i Zlata. Babuna (oronim), v. baba.
B. Zlata je oli~ewe Leta ili Letnica, babura, bab'r“, vrsta povr}a, √ b'™i > tur.
bogiwa Leta. Ona je “Zlatna baba” du- büber (ueşir).
brova~kih pisaca. Babu{nica, v. baba.
Baba Jega, v. Je`ibaba. Bavani{te, v. Bovan.
Babakaj, v. Baba Dakija > rum. Baba Caia, Bavarska (“Boqarska”), v. boqari > lat.
st. `ena. Bavaria, Bajuvarii, nem. Bauern.
59
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 60
Staro ime Bavarske je Sarbarija (Ni- Bade, v. brat > rum. Bade.
koli}). badem (mandula), padma, vrsta drveta (=
baviti, b’ƒvati. b‚d‚ma, v‚dam(a): strah oli~en u
bavor (Vuk), v. blavor. bo`anstvu (Vasu), √ pad > rus. badma,
Baga (oronim, azijska Medija), b'ƒga, brat mindaq, tur. badem, lu`. srp. mandla,
Zore (oli~ewe "ist. planine"), √ b'ax. it. mandorla, eng. almond, lat. amugdala,
bagav, v. bangav. jel. amugdalē.
baga`, b'‚gƒ, deo, komad, partija, √ b'ox > Badem, -a, padma, pomo}nik boga Rata ili
gal. bague, n.lat. baggagium, fr. bagage, duhova Nava > ar. Bādem.
eng. baggage, st. isl. baggi. Baden (ime bawe), √ b‚—, (o)kupati > nem.
bagana, v. jagwe > fr. basane, {tavqena Baden: baden, eng. bathe: bathroom, st.
jagwe}a ko`a. norm. bathsk, okupati.
Bagdad, (Bakov grad), bagad‚da. badwak, bud'nƒ, dno, najni`i deo ili
osnova ne~ega (= abud'nƒ, dno, RV I, 24),
Staro ime Bagdada je Vavilon < asir.
√ bud’ > lat. fundus, eng. bottom, benthos,
babilanu, "bo`ja vrata".
a.s. botm, jel. bénthos: bathýs, dubok, nem.
Bagdala (ime st. svetili{ta), b'ag‚la, bodam, -em, Boden.
glava, -ica, lobawa (> b'‚galin, "ukra-
Badwak je duhovni pojam za ju`ni ovrag
{en lobawama", jedan od devet pride-
sunca (v. Kra~un):
vaka boga Nava, √ b'ax.
“Za staroga za Badwaka,
"Nosilac lobawe" ({ˆras-kap‚lin) je
posve}enik s lobawom (simbol napu- za mladoga za Bo`i}a”.
{tawa profanog sveta). U tantrizmu, Badwevac (ime sela), v. badwak.
`enski aspekt “`ute bogiwe”, na pre- badrqak, v. patrqak.
stolu od draguqa. U jevrejskom predawu ba`dar, v. bƒxa i dara > per. bāğdār, tur.
je duh koji vlada sazve`|em Bika. bacdar.
baglama ({arka: tambura), band’a-karana, baza, b‰xa, osnova, osnovni elemenat, za-
povezivawe, zaustavqawe (mag.), sapi- metak, sr`: istina (kao seme ili uzrok
wawe, √ band’ > kelt. baglum, jevr. va- postojawa), uzrok (prvobitan) ili prin-
glama (paglama), tur. baglama. cip, sve {to slu`i kao oslonac ili
bagra, -en, p’alg“, crven, -kast, √ p’al > se sadr`i u ne~emu: zvuk koji ~ini ba-
st. srp. bagrь, rus. bagar, grimiz, pur- jalicu (mantru) svakog bo`anstva, √ b’ux
pur: bagr‘viый, tamnocrven, st nem. > jel. lat. basis, eng. base
fagar, prekrasan, jel. fágros: porfira: purós, bazati (i}i bez ciqa), b…sati, i}i negle-
crven, lat. purphura. daju}i kuda, √ b'‚s > per. bazi, igra, ar.
B. je insekt od koga se dobija crvena per. bazi, gde koji, neki: srp. nabasati.
boja. bazar, v. pazar > st. rus. bazƒrь, per. bāzār,
bagra, (nar. lo{ ~ovek), bal†gra, najve}a jevr. bazár.
ja~ina, krajwa sila (ekstremna u lo{em bazeologija, v. baza i logo.
smislu), √ bal. bazerxan (trgovac), v. bazar i xanum >
bagren (crven, purpuran), v. bagra. per. tur. bazarğan.
bagrenica (purpurni ogrta~), v. bagren. bazer|an-bba{a, v. bazerxan i ba{a.
Bagre{, v. bagra. Bazilike, v. bazilika > lat. Basilikē.
badava (besplatno), √ b'id, pro}i kroz, (pro) bazilika, v. basileus > jel. basilikē, lat.
{iriti, svrstati + va, vazduh > ra{. basiliicum.
bad, tur. bedava.
60
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 61
Baja, -oo, ab'aja, “bezopasan”, prikriveno ime Bajur, b’airava, “u`asan”, “stra{an”, pri-
boga Nava, oli~enog u strahu (< b'ajƒ, devci boga Nava, √ b’™i > srp. Birov-
strah, opasnost), jedan od osam glavnih qev, eng. Bauron, tur. Bajram, l. ime po
bogova: naziv himne za li~nu sigurnost, prazniku: per. bejram, hindi B’airavi
√ b'‡ > srp. "bbajo moj". Raga, oli~ewe arijske osmotonske
Bajagi}, v. Baja. muzi~ke skale (naj~e{}a ikonografska
bajan, v‚juna, bog, bo`anstvo, √ v‡. predstava B. je ples na mestu spaqi-
vawa umrlog).
B. u srp. jeziku kao pridev zna~i “bo-
`anstven“, dok je u avarskom preuzet u bak (bik), baka "rizni~ar", ime boga Nava (=
zna~ewu vladarske titule. b‚ha, bik), oli~enog u sazve`|u Bika
(nosi pridevak "sa znamewem bika", √
bajati, b’ƒxati, -e, primiti, snabdeti, po-
bah > tur. buga, bik, eng. buck, mu`jak,
sedovati, usmeriti, izlo`iti, stupiti,
rum. bica.
naterati u begstvo, progoniti, izabr-
ati, uperiti (baxa, biqka koja se ko- Pojmovi bak i bik se razlikuju: "bak",
risti za magijsko protivdejstvo), √ b'ay je po spoti jak, silan, u zna~ewu, isti-
> brig. b‚len, govoriti, rus. baяaatь, cawa i nametawa, onoga ko predvodi,
baю, baitь, hindi, badzan, duhovna pe- odakle je izvedeno "razba~iti se" i "ba-
sma, arm. ban, slovo, re~, jevr. paja, gov- hatost" u negativnom smislu (Marko-
or, st. isl. bon, ma|. baj, magija. vi}).
Bajawe je deo ~arawa. ^ini se izvode Bak (oli~ewe sazve`|a Bik), v. bak > jel.
bajawem, a ovo ~arawem. Bakchos, lat. Bacchus.
bajdaluk (xabaluk), v. vajda i luk. Bak je bog obiqa helmskih zemqorad-
nika. Jelini su slavqewe svetog Bika
Bajdo (nadimak), b’e—a, ovan, √ b’id.
dr`ali za pela{ki ili ra{anski obi-
Ovan je simbol boga Amona i ~esto se ~aj. Po ovom ra{anskom obi~aju je izv-
nalazi na zastavama, jer zlodusi be`e r{eno oboravawe zemqi{ta za gradwu
od “zadaha” Ovna. Rima, tako {to je s desne strane upre-
bajer (bara), v. bara > st. nem. wiari, nem. gnut beli bik, a sa leve strane bela
Weiher, fr. vivier. krava.
Bajer (zem. ime: jezero), v. bajer. Kod Kelta je bik simbol Sunca, a
bajka, baj‚naka, mi{qewe, ispoqavawe krava Zemqe.
ose}awa straha (jedno od devet poetskih bakalnica, v. bak > tur. bakhal, it. bac-
ili dramskih ukusa (rasa), stra{an: ol- cana, vinarnica.
i~ewe mitske Zmije u uzlaznoj putawi Sazve`|e Bika donosi Novo leto i
Zemqe, √ b’‡. daje obiqe hrane.
Materijalna forma mi{qewa proi- bakaluk, v. bakalnica i luk.
sti~e iz duhovnog sveta ideja, pa su
bakanxa (cipele od gove|e ko`e), v. bak.
bajke riznica magijskih formula. Stoje
Gojzerica je vrsta bakanxe sa klino-
u vezi sa ose}awem straha i leve
vima.
strane "kola nebeskog".
bakar, {‚bara (k‚bara), bakar (= ravˆ-lo-
bajta, v. pojata > ra{. baita, -ee, pastirska
ha, "metal sunca", a“dumbara), tama, za-
koliba, arm. bejto, jevr. bajit, dom, ku}a:
gasit > lat. cuprum, a.s. caper (capor), eng.
baith, jel. báitēs, kripta =bétēs (Hesi-
copper, fr. cuprus, cinc. bacire, jel.
hius).
mpahíri.
Ova re~ postoji kod Baska u obliku
U qudejskom jeziku b. je naziv za cr-
baita, ku}a.
venu boju.
61
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 62
62
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 63
Sve`a b. se koristi u magiji i medi- st. rus. bulƒt, ~elik (na Kavkazu velika
cini, a su{ena za grejawe i lo`ewe. sekira), per. pūlād, turk. bulat, azerb.
balegati, v. balega. polat, jel. mpaltas.
balija, b‚la, prost, budalast, neuk, nezreo balta (= pelta), bal‚t, prisilan > st.
> ar. bālī, prost ~ovek. norm. bardhi, {tit, jel. pélta.
Turci su ovim imenom nazivali isla- Balta je mali ilirski {tit u obliku
mizovanu sirotiwu. broja osam, kao i obredna sekira.
Balije, v. beli > jel. Balías, bo`anski i Balta (l. i zem. ime), b’‚lata, medved
besmrtan Ahilov kow (= Pojezda), gal. (b’all‚ta),sazve`|e Medveda, ime za
baille, kow belac. natprirodno bi}e, √ b’al(l) > Baltha,
Balijevac (ant. Apolonija), v. Bal. gotski knez (Jordan), srp. Balti}, por.
ime.
Balinovi} (selo), v. balija.
Baltazar, v. Bulat i car > jevr. Belsha-
balista, super. bƒli{š’a (< bala, jak),
sar, eng. Balthazar.
najja~i, najsna`niji, najproduktivniji,
najdelotvorniji, √ bal > jel. bállō: bali- Baltazar je haldejsko ime proroka Da-
ste, lat. balista, ratna sprava za bacawe nila; posledweg vavilonskog cara i le-
kamena i strela, eng. balistic. gendarno ime jednog od sveta tri kra-
qa.
balistika, v. balista.
baltati (se}i), v. balta.
baliti, balati, disati, `iveti.
baltaxija (drvose~a), v. balta i xija.
Balkan (oronim), bal‚hakƒ, planina, √
bal > ~ag. balkan, vis, planina. Balti (pl. ime), v. Balta.
Stara planina se do nedavno nazivala Baltik, v. Balti > lat. Baltia, Skandina-
Balkan, kako je i danas zovu stariji via.
qudi u [opluku. Ovaj naziv danas nosi Balugxi} (por. ime), baluka, medved, √
samo jedna visoravan (ispod Vidli~a). bal.
Balkan (poluostrvo), v. Balkan. balun, v. balon.
Balkan se do po~etka XIX veka zvao balustrada, b'‚lu, krug (Sunca) + √ st™i,
Helm, kada je nema~ki geograf Cojne {iriti se.
predlo`io iz politi~kih razloga na- Bal{a (titularno ime), bale{a, vojvoda,
ziv Balkan, umesto dotada{weg Helma. visoki vojni zapovednik, √ bal > srp.
Re~ Balkan se smatra turskom, iako Bao{a, Bal{i}.
Turci (maloazijski) nemaju ovu re~, ve} baqa (talir na `enskoj kapi), v. bula.
regiju Balkana nazivaju Emineh-dag, He- baqav (crne glave), v. Baqko.
lmska planina (Dereti}). Baqevac, v. Balijevac.
balkon, v. bal‚hakƒ, vis, uzvisina, √ bal baqezgawe, bollaka, pri~a, -ti, √ bal >
> tur. ballahane, deo ku}e odakle je lep rus. baltáttь, hindi bolna.
pogled, rus. balk‘n, it. balcone, eng. bal-
Baqko, balika, ime zloduha Nava, √ bal
conu.
> srp. Baqo, eta, -i
in, -aak.
balon, b'‚lu, krug Sunca, √ b'a > tibet.
bambus, bamb’a (vamb’a), √ vam > mal.
pulu, lopta, eng. ball, st. skand. bölr, lat.
bambu (mambu), eng. bamboo.
pila, pilula, fr. ballon, it. ballone.
ban (titula), b'‚n“, gospodar, Sunce, svet-
balota (bo~a), v. balon > fr. ballotte.
lost, bog Nava, √ b'‚ > asir. banu, St-
balta (sekira), bal‚t, prisilan, u slu`bi voriteq, Lu~ono{a, svetlost, per. bān,
sile, ugwetavaju}i (< bala, snaga, mo}), √ ~uvar.
bal > ra{. bal{}i, sekira, rus. balta,
63
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 64
banak (sto), vƒna, napravqeno od drveta, √ banuti (iznenada se pojaviti), b'‚n“, pojava,
van > it. bancola. prikaza, svetleti, pokazati, √ b'‚ > jel.
Banat (regija: brdo na Sinaju), v. ban. fanein.
bang, b'a–gƒ, prasak, lomqava, pucaw, buk- baw, v. bawa.
tati; raspu}i, √ b'awx > lit. bang, st. Baw, v. baw.
skand. banga, eng. bang. bawa, vƒna, oblak, kao posuda neba, drvena
bangav, pa•gu, hrom, o{te}en u noge, √ posuda za obredno pi}e, √ van > rus.
va•g > tur. bağmak. banя: vana, povezano s vodom, sem. bnh,
banda, band’u dru{tvo (supr. aband’u, us- obnavqawe, st. nem. fenni, blato, it.
amqen, RV I, 53), veza, odnos, √ band' > bagno, Bagno, lat. bāneum, balneum, fr.
st. skand. band, eng. band, it. bānda, nem. bain, baignoire, rum. baie, jel. Balaneiōn.
Bund: srp. band, globa. Bawa (zem. i ime regije), v. bawa.
banda`, band'ƒ, (po)vezivawe, √ band' > fr. Bawa Luka, v. bawa i luka.
bandage, nem. Binde: Band, -el, traka. U narodu se dr`i da je B. Luka dobila
bandar (grge~, vr. ribe), band’ura, okru- ime po bawi (Trapisti) u “luki”, {to
gao, zaokru`en, savijen > ma|. bandár. je naziv wive pored reke (Vrbasa).
bandera, bindala, rastureno, sve {to se Lingvisti tuma~e ime B. Luka po pr-
dobija rasturawem. idevskom obliku arhaizma “baw”, banov
banderola, band’ura, lep, dopadqiv: na- (> “Banova luka”), ali ovaj arhaizam
gnut, kosina: sklonost, nagon, prila- ima isto tako i zna~ewe “bawa”.
godqiv, uzro~ni > {p. banderilla, fr. bawak (topli deo furune, B.), v. bawa.
banderôle. bawan (vr. drveta), pa–i, trgovina,
bandur, v. pandur. tr`i{te, prodavac, √ pa– > hindi panu,
bandurica (kula pandurska), v. pandur. trgovac.
banduka (~uvar tesnaca), bƒnd'uk‚ma, Pod drvetom bawan, bog Mesec je u
~vrsta veza, √ band'. obliku zmije preneo qudima duhovna
bandura (ukr. muz. instrument), b’‚–—a, vr. znawa.
muz instrumenta, √ b’a–— > it. bandola, Bawane, v. bawa.
{p. el bandolo, fr. bandore, eng. banjo. Bawani (pl. ime), v. Brawan.
Banija, panija, ~uvawe, za{tita, √ p‚. bawati (kupati), vanate, √ van.
banica, v. ban. Bawica, v. bawa.
Banica, v. banica. Bawska (ime manastira), v. bawa.
Bani~ina (ime sela), v. banica. bar, -ika (proso), v. proso.
Staro ime B. je Ko{arwa. Bar, v. bara > it. Bari.
banka, v. banak > it. banco, fr. banque, bar (jedanput), b'ƒra, podupirawe ili ~in
nem. Bank. no{ewa, √ b'™i > per. bārī, srp. barem.
bankina, a•kin, RV III, 45, {to poseduje bara, v‚ri, voda (< v‚r), te~nost, √ v™i >
krivinu, zakrivqeno, √ a•k > it. banc- sem. bxr, izvor, bunar, mesto gde se za-
hina. dr`ava voda: cinc. bara, jel. barboros:
Banov Do, v. ban i do. ~e{. barina, blato.
Banova jaruga, v. ban i jaruga. Bara, v. bara.
banovac (zam. bana: vr. novca), v. ban. baraba (grubijan), b'arb'ar‚, grubost, za-
Banovo poqe, v. ban i poqe. mr{en, zapetqan, zbuwuju}e, prokleto,
Banovci, v. ban.
64
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 65
√ b'arb > arm. jevr. baraba, bibl. Baraba, bariti (udvarati), bar'ate, govoriti, fig.
aramija. sijati, dati, √ bar' > srp. "bbaron",
barabar (uporedo), paras-para, uzajaman (= udvara~.
p‚ra-v‚ra, obostran, {to povezuje dva bariti (kuvati), v. variti.
aspekta iste stvari), √ p™i > per. bar- bariton, v. bari i ton.
āber, barabar.
barifon, v. bari i fon.
Barajevo, v. bara. Barica, v. bara.
B. je dobilo ime po Barajevskoj reci.
Bari~, v. bara.
Barawa, v. baron. Bari{a, v‚ri{a, gospodar Voda, √ vri.
baratati, b’ƒrati, upravqati, podneti barjak, b‚rj…ka, `ena (< b’‚rj…), podr`an,
(b'aratƒ ustanoviti, podr`ati), nositi,
obo`avan, ~uvan, hrawen ili odr`avan,
√ b'™i > it. baratto, -are.
podupreti, zavisiti od drugog, √ b'™i >
Barbara, v. Varvara > eng. Barbara. asir. barakvu, blesak, rus. barjak, tur.
Tuma~i se pomo}u jel. barbaros, -ikos baurak.
(pogrdno) uzetim od arh. srp. barbara,
Svetlost Sunca ima magijsku ulogu
varvarin, nearijac, √ barb.
za{tite i pasivnog je na~ela u odnosu
Barbika, barbar‡ka, kosa u loknama, √ na Ogaw. Sve duhovne zastave izvorno
barb > eng. Barbie. okrugle, jer svetlost Ogwa je barjak
barva, v. farba > nem. farwe. `rtveni, RV V, 11, zastava Zore (`ene
bard (pesnik), b’ašša, pridevak duhovnika Sunca), gopodarice istoka, RV VII, 67.
(naro~ito skru{enih), profesionalni B. se smatra simbolom bo`anskog Vet-
panegirist, ~arobnica, √ b’aš > kelt. ra, ali sunce i vetar su istoga postawa.
bardd, narodni peva~ (instrumentali- Tri zlatna barjaka srpske juna~ke pe-
sta), eng. bard, {kotski bardu, hrabar, vanije su: “`arkovito Sunce”, "sjajna
drzak, nem. Barde, n.lat. barditus. mese~ina" i "zvezda Danica".
bardak, -lija (posuda za vodu), vard’anaka, barjaktar (stegono{a), v. barjak i dara.
mala posuda za dr`awe (posve}ene) vo- barka, v‚raka (b‚raka), vrsta broda: po-
de, √ vard’ > krim. tat. bardak, srp. bar- suda, √ v™i > sem. brk, jevr. arbá, kopt.
dov. bari, tur. paraket, lat. barca, it. barca, -
Bardaci, -~~a, v. bardak. ruola, -herolla: barchetta, {p. barcaza, it.
bar`a, bƒrxaha, vime, √ b’ax > rus. barcoso fr. barque, nem. Barke, jel. baris.
bar`a, gal. barge, lat. barga. Misirski bog Nava imao je barku sa
Bare, v. bara. uzdignutim krajevima, postavqenu na
barel (mera za te~nost), v. bari > gal. saonice. Pramac je imao simbol bika,
baril, eng. barrel, rum. balercă. a na sredini je bio soko ra{irenih
bari, -(te`ina), b'‚rƒ, teret, te`ina, tovar, krila.
√ b'™i > jel. barýs, báros. barmuqa (ime za kravu), v. braon.
barij, -um, v. bari. barna (mrk, Vuk), v. braon.
barijera, v. bara > gal. barriere, fr. barier, baro, -(te`ak), v. bari.
barrage, prepreka (prvobitno vodena), barogram, v. baro i grama.
brana, eng. barier. barograf, v. baro i grafo.
barilo (barelo), v. burilo > bug. barilo, barokomora, v. baro i komora.
rum. balerca, gal. baril, port. barril, jel. barometar, v. baro i metar.
baréli, ma|. barilla.
barisfera, v. bari i sfera.
65
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 66
66
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 67
batal, tur. battalmak: jevr. batalá, neupo- ba}u{ka (otac: sve{teno lice), v. ba}a
trebqivost: len~arewe. (otac) > rus. batюo
o{ka.
Bataqu{e (ime visa), v. bataliti. bauer, v. paor.
Batas (por. ime), b’’te{a, gospodar svih Bauk (vr. duha), b’autika, ime boga Nava
bi}a ili zloduha, oblik boga Nava, √ (< b'’tƒ, duh), √ b’” > srp. bau-bau,
b’’. uzvik za pla{ewe dece: bauknuti.
batati (fig. udarati), b'‚ti, sijati, svet- Bah, -uus, v. Bak.
leti. bahanti, v. bahat > jel. Bakcheios, u~es-
batel (vr. ~amca), v. batara. nici Bakovih ophoda.
batina, v. bastun > gal. bat(t)re, eng. beat: Bahanti su u~esnici Bakovih ili Dio-
batter, lat. battuere, udarati: jevr. peten, nisovih orgijasti~kih ophoda (bahana-
kobra ({tap je zamena i oli~ewe zmije). lija) dolaska mrtih me|u `ive, o ra-
Batina dva kraja ima i simboli{e kra- vnodnevicama, koji su prvenstveno ~i-
jnosti (smrt i vaskrs). Za wu se ka`e nili kowi, oblici umrlih predaka i
da je iz raja iza{la. `ivotiwe sunca u srpskom mitu, sa
batisfera, v. batos i sfera. ulogom obnove sveta i `ivota.
batifon, v. batos i fono. bahat (razuzdan), b‚hate, nadvladati, pobe-
batko, b’ašuka, momak. diti (< b‚ha, bo`anstvena sila, √ b‚h
> ar. per. tur. bahtli, srp. bat, sre}a,
batler, b’araša, nosa~ ili sluga, √ b'™i >
bati~an, sre}an, batlija, ~ovek sretne
eng. batler.
ruke.
batlija, v. baha(n)t.
Bahdat (st. prestonica Misira), v. Bagdad.
batoliti, v. batos i lito. bahijus (metri~ka himna Baku), v. Bah(us).
batometar, -iija, v. batos i metar. bahorewe ({aputawe), bahula, umno`va-
baton (titula), b'ašša, gospodar, vladar, go- we, kopija, raspaliti ma{tu, nadahnu}e,
spodin, √ b'aš. isterati, odstraniti, √ bah.
Stari pisci s po~etka n. e ka`u da su “Tonoskop” Hansa Xenija je cev koja na
se narodni poglavari u Panoniji, Dal- drugom kraju ima tanku membranu posu-
maciji i Dardaniji zvali bationes. tu talkom. Odre|en zvuk formira uvek
Panoni, Iliri i Dalmati digli su se istu geometrijsku predstavu na membra-
na ustanak protiv Rimqana, pod jednim ni. Ikonografski simboli magijskih
Batonom i jednim Brenom (bran) u Po- re~i dobijenih na ovaj na~in, nalaze se
savini (Paterkul), zapravo, dvojicom u indijskim hramovima (Tro{i~).
Batona i jednim Pinetom (l. ime). Jedan Bahrija (ar. pomorac), v. bara > ar. Ba-
Baton je bio Breuk (Moslavac), gospo- hrudīn, “more vere”.
dar Panonije, a drugi dalmatinac, ro-
Bahtijar (ar. Sre}nik), v. baha(n)t.
dom Desidijat, iz Bosne.
Ba~, v. ba~a.
batos (dubina), bud’nƒ, najni`i deo, √ bud’
> jel. báthos. ba~a, v. ba{ta > srp. ba}a, rum. baciu, ~oba-
nin > ma|. Bacsa: rum. Bacuil, Baciulescu,
batrahij, -us, b’eka, `aba (kreketawe
Bacea, l. imena.
`aba, izdalo je Ogaw bogovima, kada je
na{ao uto~i{te u vodi) > jel. bátrachos. B. je u zna~ewu pastirski stare{ina:
tast, svekar.
ba}a, v. ba~a.
ba~va, v. bakva > ma|. bocska.
Ba}ina (selo), v. ba}a.
Ba~evci (selo), v. ba~ija.
Ba}o, v. ba}a.
ba~ija, v. ba~a > rum. bacin, ba~ija.
67
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 68
68
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 69
beko (jarac), bukka, jarac, √ bukk > it. beli (javno), b'ala, zaista, naravno, izvesno
becco, fr. buk, jarac, a.s. buc, bucca, nem. > ar. bälā, tur. belli.
Bock, lat. beccus, -arius: ibex, divokoza. Beli breg (Mons Aurens), v. beli i breg.
Beko, v. beko. Beligrad, v. beli i grad > rum. Balgrad,
Bel, v. Bal > asir. (vav.). Bel, vrhovni bog tur. Beligrad koi, selo kod Carigrada
(plodnosti, kasnije poistove}en s Baa- (naseqeno 1521 stanovnicima Beograda):
lom), han. Bel (kanaanski Bel iz Pa- Erdel Beligradi, erdeqski Beligrad.
lmire (Me|ure~je ili Aram), ikono- U narodu se B. zove Veligrad, jer bela
grafski predstavqan sa zracima sunca, boja je sinonim za veqe, veliko (Mar-
gal. (kelt.). Beal, Belos, Belin, Bellas, kovi}).
vel{. Beli, ir. Bile, jel. Bilos (Jelini su Belin, v. Belon.
tvrdili da je Bel unuk Djausa (Zevsa).
Belita (pareda Bela, =kan. Belita), v. Bel.
Galski Belenus je imao slavu u ~ast va-
tre, Beltaine (1. 5. = Sv. Jeremija), U ke- belnuk (vr. `enske haqine), √ band', pri-
ltskom kalendaru 1. 5 i 1. 11 su dani za pojiti, sastaviti, pridru`iti > tur.
koje se veruje da je otvoren prolaz bendlik, {to se pa{e oko tela.
izme|u ovog i onog sveta. belo (beli, beo), b'ala, bela boja, sunce, {to
Osnova "bel" veoma je ~esta u srpskoj je u vezi jave ili Sunca, √ b'al > lat.
onomastici. albus, jevr. laván, beo, eng. pale, lit. balas,
gal. baille, st. isl. bál, ogaw, nem. weiss,
belaj, b’adra-kali, bogiwa Nesre}e > ar.
jel. fálios: it. belvedere.
bälā, belā, tur. belâ, rum. belea, cinc. bi-
leaua, jel. mpelás. Bela boja je vilinska i pridevak Sunca
bo`ijeg, koje stoji kao junak u ve~noj
Bele vode, v. belo i voda.
borbi sa silama tame:
beleg, b'allaka, nositi, izdr`ati, osla-
"Na isto~nom bo`jem danku,
wati se, √ b'al > rus. belёgg, st. srp.
belegь, tur. ~ag. bilgü, mong. bālgā, jel. na wem junak na |ogatu,
obeliskós, lat. obeliscus, ma|. belueg. bela kowa razigruje,
bele`iti, v. beleg. on doziva bele vile,
Belerofont, v. Balaor > jel. Belerofont, bele vile Samovile".
B. je Kowanik koji je jahao Pegaza i Belobog, v. Bel i bog > jel. Pelop.
ubio tiranina Belera. U Qudeji je Belovci (Belov~ani, gal. pleme), v. Bel.
ubio Himeru. B. su najbrojnije pleme Gala.
beleti, b'alate. Belon, -a, balˆn, ratnik, borac, sna`an,
Belgi (= Belke, Ravenski), v. Belovci. mo}an, bo`anski pridevak i oli~ewe
Strabon naziva Belgima narode izme|u sazve`|a Ovan (= Jaki Ovan s pridev-
Rajne i Ligera. Cezar je razlikovao kom: ”ralom naoru`an”), √ bal > lat.
Belge od Simbra i Teutona. On ka`e Bellon, -a, bo`anski par rata > bellum,
da su Belgi naseqavali tre}inu Gal- rat.
ije. Oni su bili deo Germana, koji su Belona je rimska bogiwa rata, `ena
~inili dobar deo galskih plemena, a Marsova, predstavqena sa zmijama u ko-
najugledniji me|u wima bili su Be- si, koje simboli{u no}ni ogaw. Weni
lovci (Belov~ani) ili Belke, po kojima sve{tenici su se samopovre|ivali, pi-
su i dobili ime. li krv i proricali.
Veltman tuma~i B. od re~i “vlaga”, po Belo selo, v. belo i selo > srp. belu{a,
vla`noj klimi, wihovog obitavawa? bela zemqa.
69
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 70
Belo{, v. Bel > Belan. vode, tur. bent, sastavak, eng. bend, sa-
ben, v. bin. viti: bond, veza, lat. beltus.
bena (luda), v. bunika > tur. bön: srp. be- Benu, b’enu, gospodar (svetlosti) zvezda, √
naviti. b’‚ > misir. bennu, “sjaj”, sveta ptica
povezana s rotacijom zemqe i godi-
Benba{a, v. bent i Ba{a > tur. bend-
{wim poplavama Nila (~esto nosi zve-
başi.
zdu i nalazi se na pramcu svetih ba-
B. je ime izleti{ta s izvorom. rki).
B e nb e n (misir. humka Atuma), b’anu, U znak se}awa na bo`iju prisutnost,
sunce, mesec √ b’‚. bog Sunca Ra je ikonografski predsta-
Misirska legenda ka`e da se sunce vqen s pti~ijom glavom. Otuda Arapi
prvi put podiglo na Benbenu, svetom veruju da feniks mo`e sleteti samo na
kamenu Heliopolisa (prvobitna Atu- sohu nebesku.
mova humka), gde su pali prvi zraci Sveta ptica Benu se izlegla iz kosmi-
sunca i prvi put sletela Benu (> Fe- ~kog jajeta, koje je snela kosmi~ka guska
niks), sveta ptica svetlosti. Na Ben- Veliki Gaka~ (druga legenda uznosi
benu su stvoreni i prvi parovi. pticu ibis, simbol Tota, a tre}a opi-
benak (bana), b'a–g‚, konopqa, √ b'awx > suje uzdizawe lotosovog cveta iz vode,
avest. banha, rus. penьk ka, hindi bāng, kao prve prole}ne biqke).
per. benk, ar. bendz, ~ag. beng, afg. bang, Beograd, v. Beligrad.
tur. ban oti, trava ban.
Arbanski Berat je u istom zna~ewu.
Bena{in, b’avanê{a, vladar natalne zve-
berak (breg, {uma), v. breg.
zde ili horoskopa, √ b’u > ~e{. Bene{.
beran (bernik, birnik), v. birati > kelt.
benda (zarobqenik), band'ƒ, zarobiti (=
bran, Breno, lat. Brenus.
band‡, zatvorenik), √ band' > per. bende,
rob, sluga, zarobqenik, tur. bende, st. Narodni predstavnici birani su na
skand. band, eng. band, bond, fr. bande. civlinim i vojnim Saborima svake go-
dine, po bo`ijem primeru.
bendati (pridavati va`nost), band'ati (=
bad’n„ti), obuzdati, posti}i. Berane, v. beran.
ben|eluk, v. benak i luk > tur. bengilik, berat, varƒt‚, blagoslov, √ v™i > rus.
bencilik, ~esta upotreba benka: srp. ba- berat, asir. urtu, dekret, ar. bärät, jevr.
lan, -aam. verat, va`an spis: Berakah, blagoslov,
eng. Baraca.
B. je smesa lista bunike ili konopqe.
berba, bab’rˆ, rodnost, prenositi, skla-
Benedikt, v. Vendi > srp. Venedikt, lat.
wati, na~in dr`awa, √ b’ri.
Benedictus, eng. Benedict > Bennet.
Berber (por. ime), barbar‡ka, oblik boga
Vendi (Veneti) su starinci Evrope, ra-
Nava, √ barb.
sprostraweni od Jadranskog mora do
Arhangelovskog zaliva (Rober). Otuda berber, -in, bˆb'rat, brawe, sklawawe, √
je sv. Benedikt, svetiteq za{titnik b'™i > srp. brica, per. bārbār, tur. ber-
Evrope. ber: gal. barbeor, rum. barba, lat. barba, -
atus, it. barbeta, fr. barbette.
benetati, b'ƒnati, (pro)govoriti (glasno),
prizivati, naglasiti, nesuvislo pri- Berberi, barbar‡ka, bog Nava > misir.
~ati, √ b'an. barbara, -eerata (= lebu: ma{a{a), naziv
za B. iz polovine drugog milenijuma s.e.
bent (pojas), √ band', svezati, spojiti, sa-
stviti, postaviti > srp. zaben}en, ogra- Etimologija pomo}u re~i varvarin ne-
|en, per. bend, pojas, nasip, rezervoar ma smisla, jer su Misirci ovu re~ bar-
70
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 71
bara, Berberi, upotrebqavali pre po- brixa, u kojoj su Rodopi predeo Sarda
jave Grka, koji su ovu arijsku re~ ina~e ili Serda. Na vrhu ove planine bio je
pogre{no protuma~ili. hram boga Baka, iz koga su Besi-sve{te-
berza, v. Bursa > nem. Bersianer, fr. bourse: nici davali proro~anstva ostalim ra-
Pojam berze vezan je za dubrova~ku po- {anskim plemenima (Milojevi}).
rodicu Bursa, koja se preko Venecije bes, v. Bes.
preselila u Bri`, gde je u XV veku ot- besa, b’‚{‚, govor, jezik, re~, √ b'‚{ > srp.
vorila prvu berzu. O ovome svedo~i besnik.
tabla sa natpisom iz XV veka, na wi- Proricawe i zakliwawe su bili u
hovoj ku}i u Bri`u, sa starim grbom nadle`nosti Besa Jovana (“Ne u krv,
porodice Bursa, na kome su tri ko`ne tako vam Boga i Sv. Jovana”).
torbe (S. Bursa}). U pisanom izvoru iz druge polovine X
Re~ berza ina~e se izvodi se od fr. ba- veka, `upan Travunije (Prelimir) daje
raque, jak, sna`an, nastale od arh. srp. tri-besu, tj. trostruku re~ ili zakle-
oblika barhana, jak, sna`an, √ bah. tvu svojim ro|acima (Sre}kovi}).
beri}et, -an, b’rita-b’uti, posedovawe besediti, b'ƒ{ate, -i, govoriti > srp. be-
snage ili napretka, √ b'™i > rus. beri- seda, rus. besedka, ma|. beszed.
tet, ar. baraka, blagoslov, obiqe, tur. Besi (pl. ime), v. Bes.
bereket.
B. su `iveli u Ra{koj (Trakiji) i Bo-
Berkasovo (selo), v. berak. sni, koja po nekima duguje ime Besima.
Berkovac (selo), v. berak. beskona~an, anantƒ, √ an.
berlo, v. berak. besneti, b’e{ati.
B. je pravo i kvalitetno drvo, koje se besmrtan, am™ˆta, √ m™i.
{iqilo i pobijalo u zemqu kao nosa~
Besomar (Biber~e), v. Bes i mora.
pajanti za ograde. Specijalnu namenu je
imalo kod pravqewa utvr|ewa, gde su B. je pogubnik zimskog Besa.
ovi drveni stubovi pobijani u zemqu, bestia, v. bes > lat. bestia, `ivotiwa, zver.
jedan do drugog, kao palisada (Mar- bet (jevr. ku}a), v. bajta.
kovi}). bet, v. beda > per. bed.
Berlin, v. berlo > st. srp. Brlin. beton, v. bitumen.
Berta (kelt.), v‚rtt‚, ime bogiwe Nava, √ be}ar v. begar > rum. becher, cinc. bichiar,
v™i > fr. Berthe, eng. Bertha. tur. bekar, jel. mpahiáris.
Bes (vrag: l. i zem. ime), √ b'e{, strah, B. je u zna~ewu: neo`ewen, nadni~ar,
u`as > misir. bes, bog koji spre~ava skitnica: tro{axija, [.
zlo znamewe, bog zadovoqewa, rus. bes be}arluk, v. be}ar i luk > tur. bekarlik.
(bis), zloduh, lit. baisa, eng. Bes, lat. bai-
Be}ir, v. be}ar.
sus: pers. Bes, l. ime Darijevog satrapa.
behar, bah“tara, obilan, brojan (< bah“,
Besi idu naporedo sa zimskom sezonom.
mnogo), √ bah > tur. behar, rum. păhar.
Besne kobile su praznik koji se pokla-
pa s prole}nom ravnodnevicom i slavi be~a (vr. zmije), v. bestia.
se kao rastanak sa zimom, tj. zimskim bex, √ b'ax, posedovati, uperiti, preuzeti,
Besima. izjasniti se > eng. badge.
B. su se zvali sve{tenici ra{anskog behut (bevut), hutƒ, la`an; ime boga Nava,
plemena Satri (Sabri). Erodot ka`e da onaj kome je upu}ena obredna ponuda,
su oni `iveli na Rodopskim plani- RV VI, 50, √ hu > per. hut, svest.
nama. Isto tvrdi i stara istorija Kem-
71
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 72
72
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 73
73
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 74
74
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 75
B. je pramen kose ili vune kod Vuka. blana (membrana), v. brana > lat. membrana,
Bi~ (vodonim), v. bi~. bug. blana, osu{ena balega za gorivo.
bicikl, v. bi i ciklo. Blanu{a (por. ime), balanuxa, mla|i
biya, b‰ya, seme, √ bis > srp. bixa (= brat Jakoboga, √ bal.
xora), = klis, ([um.), seme: mali, za- Blaw, v. blana.
kr`qao, bixan, ko naglo izraste, Kor- blato, v‚raša, poqe, podru~je, √ v™i > rus.
dun. bol‘to, ukr. baliщee, sem. plt, lit. baltas,
Bixa, v. bixa. jezero: bala, mo~vara, rum. baltac, lokva.
blavor (vr. gu{tera), v. Balaor > rum. ba- Blato, v. blato.
laur, zmaj. bled, v. belo, -eti > rus. blednый, st. nem.
B. je gu{ter koji se hrani zmijama. bleida, bledilo, nem. blässe, lit. blaidnas,
blag, b'ƒrga, "blag", svetao, √ b'rix > srp. blaivas, a.s. blāt, eng. pale, lat. palleo, -
bla`iti, u`ivati rajsko dobro. eus, -idus.
Blagaj, v. blag. blejati, b'‚lajate, gledati, dr`ati na oku,
Blagdan, v. blag i dan. √ b'al.
B. je Vaskrs ili praznik uop{te. blesak, √ b'l‚s, bleskati, sjaj > rus. blesk,
st. srp. bliskъ, nem. Bliz: lit. blaivas.
blago (prvobitno stoka), b'ƒrga, sjaj, -nost,
rasko{, √ b'rix. ble{tati, b'la{ate, √ b'l‚{ > eng. flash:
blush, crveneti, Blanch, it. Bianca, {p.
Blagovesti, v. blag i vest > st. srp. bla-
Blanka.
govestie, blaga vest skorog dolaska
prole}a. blistati, b’l‚sate > rus. blistatь, gal.
blanc, beo, -hir, fr. blanche, st. nem. bleih,
“Blagovesti-pripovesti” je izraz za ne-
blanch, lit. blaikstus, blušketi, st. isl.
postojano prole}no vreme, koje donosi
bleikr, muwa, a.s. bluscan, bloom, st. norm
blagu (radosnu) vest, o skorom dolasku
blōm(i), blanch, beleti.
leta, ali, ne mora uvek da bude tako.
blagodat (dar bo`iji), v. blago i dati. bludeti, b'uxƒti, zadovoqiti (b'oxƒ,
u`ivawe, raspusan `ivot, posedovati,
blagoslov, v. blago i slovo. nameniti, √ b'ux > rus. blud, st. nem.
blagost, b’argas, sjajnost, blistvost, le- blantan, lit. blandus, mutan, st. norm.
pota √ b'™ix > jel. flégos, fleugo, lat. blundr, san, eng. blunder, gre{ka.
fulgur. bqak, b’ak{ƒ, zasi}enost, uobi~ajeno jelo,
Blagoje, -aa, (blagdansko ime), b'ƒrga, “blag”, √ b’ak{.
ime boga Nava, u obliku oli~ewa op- bob, -ica, bimba, krug sunca ili meseca,
{te ravnote`ne sile: broj 11, √ b'rix. √ bamb > prus. babo, lat. faba, it. fava,
Blagomir, v. blago i mir. fr. fève, rum. boba, cinc. bob, ma|. bab.
Bla` (Vlaho), v. Vlaho(s) > lat. Blasius, bobati ({atr. najesti), bƒb’asti, pojesti,
jel. Blasios (= Priap “dlakavi”), it. Bia- popiti, √ b’as.
gio, -iolo. Bob(ov)i{te, v. bob.
Sv. Vlaho do|e 16. februara, jedan dan Bovan, v. balvan.
posle Sretewa. Smatra se da kad pro|e
Bovan (ime jezera), b’uvƒna, voda, √ b’u.
Sretewe, pro|e i zima: “Ali, veli Bl-
a` (Vlaho) da je la`” (tj. ne mora da bog, b’ogƒ, zakon, pravilo, slika, zamisao:
bude uvek tako). mese~ev dan, √ b’ux > ven. bagun, bugu,
bog, a.s. boga, eng. bow.
Bla`imir, v. Bla` i mir.
Re~ "bog" je duhovni pojam za mese~ev
dan (28 konaka) Zverokruga (Zodijaka), u
75
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 76
biolo{kom ritmu Zemqe. Bog je Zakon, Boda, bod'a, l. ime, oli~en intelekt, √
od koga postaju svi zakoni. bud'.
U narodu je re~ bog ~esto poistove}ena bodar, b'adrƒ, blagosloven, sretan, milo-
s nebom: “{to je pod suncem i nebom”, stiv; vr. bogova, √ vad?
ili "pod kapom nebeskom". Ova re~ ima Bodin, bod’‚nƒ, uzrok bu|ewa: ime za pla-
i smisao ~ulnog u`ivawa (b'oga) ili netu Merkur: mese~ev praznik: tamjan,
suprotno: "Vide}e{ ti svoga boga"! bu|ewe, √ bud’.
Osnova “bog” je vrlo ~esta u srpskoj Bodin je istorijsko ime srpskog cara
onomastici. koji je dva puta krunisan: prvo u Pri-
bogat, b'ƒgavat, imu}an, napredan, uspe- zrenu a zatim u Skadru, hiqadugo-
{an: pridevak Vi{weg, √ b'ux > lit. di{woj prestonici srpskog carstva
bagotas. (Dereti}).
Bogati} (selo), v. bogat. Bodri}i, b'adraka, ime za narod; hrabar,
Ime je od eponimnih Bogatinaca. dobar, lep, √ vad? > srp. Bodiroga,
Bogdan, -a, b'ogindra, ime Vi{weg (= ana- Bodro`i}.
nta, "neograni~en"). Plemena balti~kih Srba (Bodri}i, Va-
Nodilo tuma~i B. preme{tawem sloga grijani i Polabqani) imala su u grbu
u imenu “Da(j)bog” ili prizivom “ako srebrnu glavu bika, sa srebrnim li-
Bog da”, upu}en bogu, “starom davaocu”. stom koprive.
Epski Qutica Bogdan je otac Jugovi}a. Bo`ina, b’ogin, vijugavi zmijoliki zlo-
Bogdan(ov)ci. v. Bogdan. duh, √ b’ux.
Bogdanska (st. ime Moldavije), v. Bogdan. Bo`i} (< Bogi}, mali Bog), v. bog > tur.
Boźuk.
Naziv je po Bogdanu Hmeqnickom, na-
cionalnpm junaku. B. je ju`ni ovrag ili ro|ewe mladog
Sunca, koje prelazi na levu stranu
Bogi, b’ogi, izuvijan, zloduh-zmija, √ b’ux.
kola nebeskog:
bogiwa (diva), v. bog.
"Bo`i} baje po svem svetu ovome,
Bogiwa, v. bog. slava mu je do nebesa".
Bogi{a (l. i zem. ime), b'ogŠ{a, "neog- On je dragi, "plahi deti}" Svaro`i}:
rani~eni", ime zmaja s 1000 glava, jedan “Tog Bo`i}a Svaro`i}a...
od oblika Vi{weg boga. kowic mu je bojni doro ogweviti”.
bogi{a (perunika), v. Bogi{a. bo`ur (vidova~a), v. bagra > ar. busur.
Ne bere se na Spasovdan. B. nosi ime po srpskom bogu Vidu,
Bogovi}i, v. bog. kome je posve}en. Ne mo`e da bude
Bogovoqa, v. bog i voqa. arapska re~, jer, crveni b. je endemska
vrsta iz oblasti severne Peonije (Ko-
Bogodol, v. bog i dol.
sovo), po kojoj nosi naziv u latinskom
Bogojevo, v bog. Peonija afficinalis, rus. pion, jel. peonija.
Bogoqub, v. Bogi i Quba > jel. Teofilos. Bo`ur (l. ime: oronim), v. bo`ur.
bogomdan, -o, b'‚gƒ-d'‚na, riznica (< Bo`urwa (ime sela), v. bo`ur.
b'‚gƒ, Bog-davalac).
boza, v. buza > rus. boza, tur. boz, mutno.
bogoslovija, v. bog i slovo. boj, v„xa (= v„ja), borba, rat, √ vax.
bogostan, b'oga-st'ana.
Bojan, v‚juna, bog, bo`anstvo, √ v‡ > ir.
Boguhval, b’ogƒhv‚rƒ, “bo`anska zmija”, Boann, bogiwa Voda, avar. Bajan: per.
√ hv™i. bajan, vojvoda.
76
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 77
Vojvoda Bojan je li~nost Novgorodskog bonaca, ambunat'a, gospodar voda, okean >
letopisa “Bojanova himna” iz IV veka. it. bonazza.
Bojana (vodonim: zem. ime), v. Bojan > ir. bo r (= bog), b'aru, gospodar, Vi{wi ili
boune, vodonim: srp. Bojani}i, -c
ci. bog Nava, √ b'™i.
Bojana ima osam pritoka, kao i mitski bor (Pinus Silvestris), v. bor > rus. bor, st.
Skamandar. isl. borr, drvo, st. ir. barr, {iqak, a.s.
bojari (ratni~ki stale`), v. Boji > rus. bo- bearo, {uma.
jarin, barin, rum. boier, ma|. bojar. B. je senovito drvo pa se kod Srba sadi
U Rusiji su b. bili najvi{i dr`avni na grobovima, a kod Rusa stavqa na
~inovnici, a u Rumuniji plemi}i ve- mrtva~ki sanduk.
leposednici. Kod Briga je bio u posve}ewu boga
Bojat, b’autja, ime sina Manuovog, √ b’’. Baka (Dionisa) i Kevale ili Dijane
bojati, b'ƒjate, strah, zapla{iti, √ b'‡ > Serbone, ~ije su sve{tenice nosile bo-
avest. bajente, rus. boяttьssя, lit. bajus. rovu krunu. Slavqen je kao “martovsko
stablo”, u dramskom obredu Nove go-
Boji, v„xa (= v„ja), pridevak boga Ogwa, u
dine o ravnodnevici. Posve}en je mno-
zna~ewu sna`an, mo}an ili brz: borba,
gim bogovima.
√ vax.
U srpskom nar. predawu bor je “drvo
B. su Kelti, ~ije se ime o~uvalo u na-
od svetlosti” i simbol besmrtnosti,
zivima Bohemija za ^e{ku i Bajern za
koja je u vezi prirodne pojave, da pri-
Bavarsku (F. Mone).
likom udara groma bor sprovodi elek-
Bojka, v. Boji. tricitet u zemqu, zahvaquju}i smoli
bojna, vahˆn‡, armija, √ v‚h. kao izolatoru, a s druge strane zbog
bokal, v. boca (buklija) > lat. baucalis, it. svoje ve~ito zelene boje.
bocalle, fr. {p. rum. bocal, jel. bokálion, U etiolo{koj legendi, anti~kih Briga,
baýkalis, nem. Pokal. bogiwa majka Keva se povukla pod jedan
bokor (bujno cve}e), bahu, mnogo, √ bah > bor, kada je izgubila svog arhigala i
ma|. bokor. miqenika, tra`e}i od boga Neba da ga
bokoriti, v. bokor. o`ivi, {to on nije u~inio, ali je bor
bol, √ bal, povrediti > n.per. bala, sem. blh, otada ve~no zelen. U srpskoj mitskoj
st. nem. bala, rum. bolnav. pri~i o postanku prvih qudi, devojka
se ra|a iz bora, a osnova “bor” vrlo je
Bol, v. rov.
~esta u srpskim li~nim i zemqopi-
bola (diploma), v. bula jel. Boýlla, it. bollo. snim imenima.
boleti, balati. Bora, v. bor.
bolid (vr. meteora), v. balista > jel. bolis,- bora, v. bura.
-dos, {p. bolas, zamka za bacawe.
borba, b’ara, bitka, √ b’ri > eng. warr.
Lete}e kamile (= boli) Zohara su ~uva
bordo, brad'nƒ, crvenkast, `uto-crven
ri zemaqskog raja.
(naro~ito boja kowa ili obrednog
boqari (velmo`e, vlastela), v. bojari. pi}a): prekrasan, Sunce, √ b™ih > fr.
bomba, b’amb’a, grotlo, usta ili otvor bordeaux, vr. tamno-crvenog vina: Bor-
pe}i, dim, √ bamb > lat. bombus, jel. deaux, tat. burda, mutno pi}e.
bómbos, it. bomba, eng. bomb, prus. bor- bordura, pari√ d'‚, okru`iti, pregraditi,
dus, st. nem. bart, fr. bombe: bombarda, postaviti okolo > gal. bordure, eng. bor-
top. der, nem. Bord, fr. bord, -ure, bordé, per-
vaz.
77
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 78
78
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 79
bo{~a (boh~a, -k~a), pa{~a, iza (vremen- ment iz 1086. g.), barazda, brazna, a.s.
ski i prostorno), le|a, pozadi, natrag, breard: srp. brazgotina.
√ pa{ > per. boġče, tur. bohça, bug. bradva (sekira oblika helebarde), v. brada
boh~a, rum. boccea. > rus. bradva, germ. bardjo.
U Isto~noj Indiji bo{~a je ~etvorou- Zraci sunca se porede s dlakom, na
gaoni {al, u Persiji ~etvorougaono koju se mo`e pose}i. Otuda, oni epski
platno, pokriva~ za glavu ili marama, “seku” i studeno kamewe.
a kod nas zave`qaj, prega~a za no{ewe, Brazda, v. brazda.
ili marama. brazditi, b’™idati.
bo{~aluk (mladin), v. bo{~a i luk > brazgati, v. brazditi.
tur. bohçalik.
Braja, -o, b'r‚yƒ, svetle}i, jedno od sedam
braon, bab'r“, tamno-braon, crvenkasto- sunca: ime ~uvara obrednog pi}a ili
braon, √ b'™i > lit. beras, prus. bebrus, {amansko, √ b'r‚y > eng. bright, a.s.
brunas, st. nem. bibar, brūn, jel. fruni, fru- bruht: srp. brajko (E moj brajko!).
nos, lat. fiber, eng. brown, nem. braun, fr.
Braji}i, v. Braja.
brun(et).
Brajkovac, -ii}i, v. Braja
brav, ƒvila, ovca, √ av > rus. borov, srp.
bravno, jagwetina (B). braman, bra'man, duhovnik, √ bra’m.
brava, uparava, otvor, {upqina, √ ru. bran (st. srp. rat), √ bran, zvuk: rana.
bravo (tako treba), bruva, nominalan pri- brana, vara–a ustava, bedem, zatvarawe,
ziv, izre}i, imenovati, proglasiti, √ dr`ati odvojeno, √ v™i > asir. birƒnu,
br’ > it. bravo, -issimo, eng. bravo. tvr|ava, rus. borona, per. beru, jevr.
balám, st. nem. boron, hindi (avarana, ime
Bravsko (oronim: regija), v. brav.
jedne tvr|ave u steni, koju je osvojio
bravura (ve{tina), v. bravo > {p. it. bra- Lesandar u Indiji (Dereti}).
vura, fr. bravoure, nem. Bravour.
Brana, br‚'ma, svet, posve}en; bo`anski,
Brag, b’rigu, polubo`ansko ime mudraca nebeski, Apsolut, drugo lice Sv. Troj-
i tvorca prvog poglavqa Veda, rodo- stva, jedan od oblika Vi{weg, √ bra'm
na~elnika Briga, √ b’rax > st. norm. > ir. Bran, mitski heroj.
Bragi, bog re~itosti.
Brana je oli~ewe op{te ravnote`ne
B. je zajedno sa svojim sinom Usewom sile:
dao qudima astronomska znawa u Zvez-
“Jedini sam i sve je u meni,
danoj kwizi Koleda (Petkovi}).
ja sam ve~ni beskraj, imenom Brana,
brada, brad'nƒ, crvenkast, prekrasan, Sun duh sam najve}i u vaseqeni.
ce, mo}an, dug, vrh strele, √ b™ih > rus. Po~etak i kraj wenim {irinama”.
boroda, lit. barzda, st. isl. barda, st.
brano (izborna titula), v. bran (= b'ra–u,
prus. bordus, st. nem. bart, nem Barte, eng.
izdavawe zapovesti: junak?) > st. srp.
beard.
breno, civilno-vojna titula, srp. beran
bradavica, v. brada. (birnik, bernik), izborni narodni po-
Bradani (Bardi, Langobardi), v. brada. glavar, eng. Bran, heroj vel{kog mita,
brazda, b’™i{šˆ, gorwi deo, uzdizati se, sin Lira, irskog boga mora, lat. Brenus.
prekriti, odse}i vrh: okrajak, ivica, bran{a (bran`a), ƒn{a, deo, deonica, por-
porubiti, √ b’™id > rus. borozda, rum. cija, nasle|e, √ an{ > fr. branche, it.
bresda, st. nem. burst, brart, okrajak, jel. branca.
faros, lat. ferire, -are: ma|. Brasda (doku-
Brawan, -in, bra'man, sveta re~, duhovno
ispuwewe, duhovnost, gajewe, {irewe,
79
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 80
razvijawe > srp. Brewe, bratstveni~ko brvno, v. brv > srp. brvina (Vuk), lit.
ime nevesiwskih starinaca. briauna, ivica, eng. beam, gal. briva,
Brawan je duhovni pojam za oli~ewe most.
op{te ravnote`ne sile (Brane), perja- Brvenik, v. brvno.
nika Triglavbora: Brvenica, v. brvno.
"Bani bane Brawaninu, Brgat (oronim), v. breg.
ti veliki Pravodare.
brdo, b’adra, bo`anska planina Meru, √
U tebe su sve pravice,
bad > lit. birde, st. isl. brattr, a.s. bront,
sve pravice, slobodice".
nem. Bord, jel. badria, hrid, vis.
brat, b'r„t™i (= b’r‚trƒ), √ b’™i > per. Brdica (selo kod Skadra), v. brdo.
bratar, burader, jevr. berit, jel. fratir, lat.
bre (me|uradwa), √ br’, re}i, kazati, ime-
frater, lit. brotel, -lis, a.s. brōthor, eng.
novati, govoriti, prizivati, proglasiti
brother, nem. brouder, Bruder, ma|. barat. > jevr. abure, jel. bre, more: st. nord.
Brata, b’aratƒ, ime boga Ogwa ili oca bragr, pesni{tvo: Bragi, bog pesni{tva.
boga Nava, RV II, 36, √ b’™i > hindi Interakcija "bre" u srpskom jeziku ima
Bharate, bratstvo iz Mahab’arate, kome op{ti smisao nagla{avawa, poja~avawa,
je Manu dao ime, lat. Brutus. izra`avawa iskaza ili du{evnog sta-
brati, b’ƒrati, (pre)nositi (sa sobom), ot- wa, pleonasti~no u pesmi ili u slu-
premiti, pribaviti, napuniti, √ b'™i > `bi sveze, dok se u turskom jeziku upo-
asir. bēru, birati, rus. beru, bratь, jevr. trebqava samo u gnevu ili ni`em od
sebe.
brh, uzimati, sabirati letinu, lit. be-
rin, lat. ferro, jel. foreo.
breg, b’rˆgu, brdo, √ b’™i > rus. b‹reg, arm.
barjr, visok, kelt. briga, breg (utvr|eni),
bratija, b’r‚tr‡ja, bratstveni~ki, odnos st. nem. berg, gora, brdo, planina, eng.
prema bratu. berg, norm. borg, jel. pérgamon: págos,
Bratimir, v. Brata i mir > gal. Brito- bre`uqak, ma|. bereg.
mar, ime vojskovo|e, 225. g. Breg, -aana, anica, v. breg.
Bra{qevac, v. bra{no. Bregava (vodonim), v. breg.
bra{no, pr†{ana, ishrana, snabdeti se Bregalnica (vodonim), v. breg.
hranom, ukusnost, √ pru{? > rus. boro- Bre`ine, v. breg.
{no, jevr. bar, zrno, lat. far, -is, ferina, st. breza, b'urxa, √ b’ur > rus. breza, berëzza,
isl. barr, eng. flour, fr. fleur, jel. áleiron. oset. baerz, lit. barzas, eng. birch, a.s.
Re~ b. bila je u zna~ewu jela, o ~emu bi(e)rce, prus. berse, st. nem. birihha, nem.
svedo~i crkveni termin Bra{an~evo bircha, Birke.
(Vuk), za posledwu Isusovu ve~eru (Sk- Brezova kora je u pro{losti kori-
ok). {}ena za pisawe. Utuk je protiv ve{-
tica.
Bra{ovan (por. i zem. ime), para{“-vana,
naziv za pakao, √ p™i. Breza, v. breza > srp. Breze, -een, -iik, -je, na,
nica, -o
-n ova, -o
ovac.
Brba, b™iba, l. ime.
Breznica (vodonim), v. breza.
brbor, barburƒ (bubura), voda, √ barb >
Brezovica, v. breza.
lat. Barbanna. ilir. vodonim (Plinije).
Brela, v. vrelo.
brbqati, v. brbor > lit. burbeti.
breme, b'ƒrman, briga, podr{ka, za{tita,
brv (obrva: brvno), v. obrva. pa`wa: teret, √ b’™i > rus. beremя, srp.
80
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 81
bremenit, (trudna `ena ili star ~o- tomci Zer(b)etita iz St. zaveta (Kem-
vek), breme (reg), mera za seno (koliko bel).
~ovek mo`e da ponese), [. Polovinom 19. veka bilo je sedam ple-
brenovati, b'ra–ati, proizvesti zvuk, mena Br|ana, me|u kojima Ku~i i Va-
dati komandu, √ b'ra– > nem. brennen. sojevi}i, kod kojih se o~uvalo predawe
breskva, v. praska > jevr. afarsék. da su me|u najstarijim srpskim pleme-
Bretawa, v. Britanija > fr. Breton. nima.
Me|u galskim plemenima na primorju, Brigija (jel. Frigia), v. Brigi.
uz okean, bili su Veneti, koji dr`ali Najstariji pomen Brigije je u Serbono-
Bretawu. vom pohodu (Gimira).
brecalo (st. srp. bubaw), √ br’, najaviti, Brigita (irska svetica, VI vek), b™ˆgu,
imenovati. ime za pl. Veneru, √ b’r‚x > ir. Brigid
(Bride, Brigite), bogiwa le~ewa, gal. Bri-
brecati, b’re{ati, qutiti se, √ b’re{
gindo, eng. Bridget, nem. Brigitte: eng. Bri-
bre{a (otvor), b'r‹{a, gre{ka √ b're >
gantia, eponimna heroina plemena Br-
fr. breche, it. breccie.
iganti, na severu Britanije.
B. je jama za lov, s maskiranim otvorom.
briznuti, b’™in{ati, govoriti, svetleti,
Brzava (vodonim), v. brzo. √ b’™in{.
Brzak, -n, v. brzo brideti, b'™i—ati, zagwuriti, √ b'™id.
brzo, basri, hitro, RV I, 120, √ b’ri > sem. brijati, b™ihƒti, prekriti, pokriti, po-
brc, jevr. zariz, tur. seri, jel. forá, lit. cepati, i{~upati, iskoreniti (isko-
burzdus, prus. bruzos: sven. busa, naval- pati, prona}i), √ b™ih > srp. britva.
iti.
Brijeg, -e, v. breg.
brigada, v. pirat > it. brigata: kelt. briga,
Brije`|e (Brezje), v. breza.
snaga.
brinuti, b’r“najate, zabrinut, √ b’r(’)–
brigantina, v. pirat > it. brigante, gusar,
> srp. bri`an.
razbojnik > brigantino, vr. broda, eng.
brig, -antina, fr. brigantine, nem. Brigan- Briseida, b™ˆsaja, ime zloduha, RV I, 93,
tine. vrag, ma|ioni~ar, RV V, 61, ~arobwak, √
br’ > jel. Urisís, k}er trojanskog sve-
Brigi, b'™ˆgu, Bregi (Bregjani, Bre`ani,
{tenika Hrisa.
Br|ani), √ b'r‚x.
Brit, b’arata, ime Ogwa ili oca boga
Brigi ili Skiti su najstariji narod
Nava, √ b’™i > lat. Brito, Brutus, Brita-
Evrope, koji su Misirci dr`ali za naj-
nicus, eng. Briton, Britain: Britnu.
jstariji narod na zemqi (Herodot). Oni
su najbrojnije pleme helmskih Meda. U Brita, b’aratƒ, vilinsko ime }erke boga
starom veku ubrajani su u polubogove Ogwa > jel. Brute.
qudskog porekla, koji personifikuju Britanija, v. Brit > eng. Britannia.
duhovnu mo}. Brigi ili anti~ki Srbi Briti i Britanska ostrva (ant. Kosi-
su mitski narod, jedan od tvoraca Rig terska), dobili su ime po trojancu
Vede, koji je ~ove~anstvu darovao vatru, Britu, Enejevom praunuku iz dardanske
RV X, 46. vladarske ku}e Troje, koji se iskrcao
Sirbin iz Sarda, prethodnik Herodo 1103. godine s.e. u Britaniji, podigav{i
tov, ka`e su se Brigi posle Trojanske grad Novu Troju, danas London (Nenius
bitke naselili u M. Aziju, na predelu i Gildas).
Askanije (Trojada, Bitinija). Oni su po- Poreklo Britanaca je feni~ko (Vadel),
{to je jedno od suimena za trojance.
81
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 82
82
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 83
budala, bud’ilak{a–a, znak (trag) inte- Bukara (obredna vatra, Mesoje|e), v. bu-
lekta ili mudrosti, √ bud' > tur. bu- kara.
dala, idiot. bukara (posuda za pi}e), b‚raka, vr. posude
Budim (Budin), v. buda. √ v™i > lat. bucar, posuda za vino.
Budimqa, v. Budim. bukardija, v. vo i kardio.
Budisav, bod’isattva, “svebudan”, dosti}i bukariti (spletkariti, [), v. bukati >
savr{eno znawe, √ bud’. srp. bukara, galamxija.
buditi, b“d'ati (b‘d'ati, b“d'jate), √ bud'. bukati (bu~ati, larmati), buk(k)ati, govo-
bu|ewe, bod'‚nƒ (bud'‚nƒ) pobu|ivawe, RV riti (= bukkajati), √ bukk > st srp.
IV, 51, bu|ewe bogiwe Nava. buka, rus. bukva, slovo, pismo, srp. bu-
buza (mutno vino), busƒ, magla, voda: otpa- kvar, slovar, nem. buch, kwiga, eng.
dak od `ita, √ bus > rus. buza, per. book, jel. bukolike, pastirska pesma.
būza, tur. buzuk, lo{e vino, ma|. buzza, bukva bukka, vatri{te, ogwi{te: jarac, √
`ito. bukk > rus. buk, st. isl. bók, lit. bukas,
Buzani, v. Bu{ani. nem. Buche, eng. beech, lat. fagus, jel.
fagos.
B. ili Bizanti (Vizanti), su srpsko
pleme. Legenda ka`e da je je vrag ukrao sunce
i obesio ga na bukvu, da svetli samo
bujaga, b“xaga, zmija, √ b’ux > srp. baja,
wemu. Ovo je kosmogonijska alegorija o
baguda.
"drvetu `ivota" (bukva), oli~ewu svet-
bujan, b'’ja (b”jas), koji brzo napreduje, √ losti ju`nog ovraga, koje pada u sa-
b'’ > srp. bujad-paprat, biqka koja zve`|e Jarac.
najbr`e napreduje, per. buj, miris, tur.
Bukva najboqe gori od sveg drveta i
büuümek.
daje naj~istiji `ar, pa se osim za }u-
Buje, -iiwa, v. bujan. mur i grejawe, koristi za su{ewe mesa
buk (slap, vodopad), √ buk, zvuk > srp. bakva, i ro{tiq.
drvena posuda za rakiju. bukvica (pismo), v. bukva > nem. buha,
buka, √ buk(k), govor > arm. buk, ar. qūbā, kwiga.
buka, vika, mete`, galama, tur. bah, Bukva je drvo od svetlosti u vezi s Og-
vika, bagirmak, eng. habbub, buka, ma|. wem, pa se iz tog razloga pisalo na bu-
bög. kovim da{~icama.
bukavac (vodeni zloduh), v. buk. Bukentaur, v. bik i kentaur.
Bukavac (por. ime), v. bukavac. Bukefal v. vo i glava (< Bukal) > jel.
bukagije (okov), √ buk(k), proizvesti zvuk Boukefálos, "volovska glava", eng. Bu-
> jevr. vuhaggie, tur. bukaği. ckephalus.
Bukal (por. ili ime kowa), b'’kala, uz- B. je jelinsko ime za Bukala. Ka`u, da
nemiren kow, √ b'u > st. srp. Du~epal, je Bukal imao na grudima fleku u ob-
ime iz stare hronike (Nikoli}). liku volovske glave, pa otuda ovaj naziv
B. je kow L. Makedonskog, koga niko i tuma~ewe.
nije mogao da uzja{e, sve dok Lesandar, buket, √ k{up, `bun, grm > gal. boschet,
nije primetio da se kow pla{i svoje eng. bouquet, bush, lat. boscus, it. bosco,
senke, okrenuo ga prema suncu i uzja- {ikara.
hao. buklija, v. bukara (posuda) > cinc. bukla,
b u k ar a (vatri{te), bukka, vatri{te, jel. pto’kla.
ogwi{te, √ bukk > rus. bagatь, vatra
koja tiwa, lat. fax, -cis, jel. fogo.
83
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 84
84
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 85
bunxuk ({arene |in|uve), √ b'awx, rastu- Susret Java i Nava je mitolo{ka sva-
riti, razbiti. dba, koja ima simboliku kruga, tojest
bura, b’”ra (b'ura, b’uru), √ b'ur > rus. celine.
bora, burя, per. bûräh, tur. bora, izne- burwak (da`devwak), v. bura.
nadan vetar na moru, tur. ~ag. buragan, bursa (kesa), b’ƒstr‚, kesa (ko`na), torba,
boragan, vihor, mong. buragan, st. norm. √ b’ri > lat. bursa, jel. býrsa. n. lat.
burr, gal. furie, norv. būra, st. ir. búrind, bursa, ko`a, krzno.
eng. birr, lit. paburmai, st. nem. borelôs: Bursa (por. ime), v. Bursa}.
lat. furere, furō, furia: boracum, jel. fuao, Jedna grana Bursa}a iz Cavtatskog
porfuro: boréas: voreas, sever, it. burasca, zale|a, preselila se u Dubrovnik, gde je
fr. burrasque. primila katoli~ku veru (S. Bursa}).
Burak (zem. ime), v. pirg > lat. burgus. bursak, v. bursa > st. rus. bursak, monah,
buran, b’ura–a > rus. burƒnь, vihor (buraw), posve}enik (S. Bursa}).
srp (ep), burje, vetrovi. Bursa} (por. ime), v. bursak.
Burak ("vetrovit" kow), v. bura > ar. Bratstvo B. je po predawu starinom iz
Buraq, ime krilatog rajskog kowa iz Maloazijske Like (Likija), koje se pre-
Kurana, na kome je Muhamed uzne{en ko Proseka (Negotino) i Skadra, dose-
na nebo. lilo u Ku~e (S. Bursa}). Wihovu seobu
burag (`eluda~ni mehur goveda), √ b'urax, iz Ku~a, u zale|e Cavtata, kod crkve
mehur > rum. buricu, pupak, eng. bile, Sv. \or|a, prate istorijski podaci.
`u~, jel. nefrós. buruntija (zapovest), v. berat > tur. buuu-
burg (tvr|ava, zamak), pura, utvr|ewe, tvr- ruldu.
|ava, skloni{te, dvorac, grad, √ p“r > Burhan, b’ura–a, “buran”, brz, aktivan,
st. norm. borg, nem. Burg, grad, zamak, pridevci Jezdioca, √ b’ur > ar. Burhan,
fr. bourg, a.s. burg, -h. ono {to se ne mo`e pobiti.
Burgas, v. burg. Manihejci ovim imenom zovu Zaratu-
burdeq, bundira, ku}a, sme{taj, √ bund > stru, glasnika boga Svetlosti.
rum. bordei, koliba, gal. borde, ku}ica > bus (`etela~ki uzvik), busa, otpadak od
bordel, it. bordello. `ita, √ bus.
bure, v. bari. busati, busjati, ispustiti, prazniti, √
bur`uj, v. burg > fr. bourgeios. bus.
Burzan (por. ime), v. Burhan. busa (busen), busƒ, komad zemqe obrastao
Buri (afri~ki Holan|ani), v. purger. travom, √ bus > bug. bus, tur. pusu, ba-
burilo (drv. sud za vodu), v. bure > gal. skijski basoa, -anius, {uma. eng. bush, it.
buire, rum. buriu, it. burrini. bosco: boschetto, jel. pýzos, nem. Busch.
burje, v. bura. busija, v. busa.
Epski naziv za vetrove (vijuge) u naro- Busova~a (zem. ime), v. busa.
dnoj poeziji. Busovnik (ime visa), v. busa.
burma, k’rmƒ, poseban odnos prstiju: bust (prsa od haqine), p™i{š’ƒ, gorwi
korwa~a (k’rmavat‚ra, druga inkarna- deo, uzvi{ewe, prsa (ƒpsas, skriveni
cija Vi{weg je u obliku korwa~e, koja deo tela (grudi), tajne ~ari `ene), √
podupire pl. Mandaru), √ kur? > asir. p™i{ > fr. it. buste, nem. Bust, eng. bust.
burmu, iris, tamni deo oka. Busur, -id (misir. bog Nava), √ b’as-kara,
sunce, ime boga Nava (davalac svetlo-
85
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 86
86
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 87
V
vade (vƒda, rok), vada, govor, -nik: ime prve
Vede > bug. vade, rum. vadea, ar. waeda,
tur. vade, lit. vadas, zvuk, nem. Wette,
opklada, lat. vadium.
vaditi, vƒdati, -e, govoriti, izvestiti, sa-
va (kockarski izraz), va, sav, sve, u svojstvu, vetovati, javiti, √ vad > avest. vadaueiti,
po{to, ukoliko > fr. va. lit. vadjáti, vadinti, kimr. duweiddio, st.
vabiti, vab’rati, i}i, zalutati, √ vab’r > ir. fedid, st. nem. farwadan, jel. ótheό.
misir. vab, sve{tenik u obredu prino- U novo{tokavskim govorima “vadati”,
{ewa, srp. vabak, st. nem. wouffen. voditi nekog (npr. devojku s la`nim
Vava, v. Vavila. bra~nim obe}awima ili u{trojen kow,
da ne legne radi br`eg zaceqewa rane
Vavila, v. Varvara.
(Unkovi}).
Vavilon, v. Babilon > jevr. bevél.
va`an, va{am, kontrolisan (va{ˆn, auto-
Vavedewe (4. 11.), v. Vava. ritativan: va{in‰, kontrolisan, zavi-
vaga, vƒ{a (vƒka), kontrola, provera: smi- stan, RV X, 16), √ va{.
ren, odre|ewe: polubog pod za{titom va`iti, vƒ{ši, -e, overiti, potvrditi.
Jezdioca, √ va{ > eng. weigh.
vaz (propoved, pridika), √ va~ (vak), govo-
Vaga, v. vaga. riti, re}i, bo`anska majka Veda, oli-
Prvobitna Vaga su M. i Vel. Medved, ~ewe govora bogiwa Va~ > gal. vois,
koji stoje u vezi sa rotacijom zemqe i voiz, lat. vox, -cis, vocal, -is, fr. voix,
misirskom legendom o nastanku vage, eng. voice.
koja je izmi{qena u `eqi da se izmere Obi~ne arijske re~u su "va~", a svete
dan i no}. re~i i molitve "brahman".
vagan (sud: mera za `ito), vahana, sud, po- vaz(n)a, vahana posuda, brod, (vahƒt), √ vah
suda, √ vah > prus. vogonis, lit. vogo- > rus. vƒza, jevr. váza, gal. vessel(e), lat.
nas, it. bagano: ipagéni, boca, jel. bágenon vas, -cela, -um, fr. eng. vase, nem. vessel,
(gábenon): mpagéni.
Vase.
Vagan, v. vagan. vazal, ve{ƒ, -s, podanik (vi{a, sluga), pro-
vagati, vƒ{ši, -e, utvrditi. stitucija, √ vi{ > lat. vassus, -allus,
vaga{ (kolosek), gab'a, pukotina, otvor, fr. eng. vassal, nem. Vasall: kimr. gwasa-
rez, √ gab' > ma|. vagni, rezati. wal, slu`iti.
vagina, gab'a, vulva > lat. vagina. vaiz, v. vaz > ar. tur. vaiz, propovednik.
vagon, v„hana, vozilo, √ v‚h > lat. vehicu- vaistina, v„hi{t’a, protok, izroditi na-
lum, eng. vehicle: vaggon, fr. wagon, nem. jvrednije (vi{e od svega) ili se (pri)dr-
Wagen. `ati toga u najve}oj meri, najbr`i, √
vada (kanal: prelaz), v‚d'u, plovilo, splav, v‚h.
posuda, √ va(d)' > bug. vada, rum. vad, lat. Vaistina, v. vaistina.
vadum, jevr. vádi, dolina, suvo re~no ko- V. je epsko ime vernog sluge. Za isti-
rito. noqubiva ~oveka ka`e se “iskren”, pr-
Vada (u{}e Bojane), v. vada. idevak po iskri bo`anskoj.
vada (zloduh), vad'ƒ, ubica, uni{titeq, ras vaj, v‚j“, `eqa (uve, uzvik, RV X, 86),
tura~, √ vad' > poq. ~e{. vada, lit. `udan, gramziv, po`uda, √ vi > jevr. vaj,
votis: ukr. vaditi, {koditi. lit. vai, tur. vau, lat. vae.
87
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 88
88
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 89
Sv. Valentin (Tripun) najavquje pro- valor (vrednost), vala, jak, mo}an, sna`an
le}ne vode uo~i Sretewa. > n.lat. valor, it. valere, kimr. guel, bo-
valencija, v. vala > lat. valentia. qe, nem. Wahl.
validan, balˆd‚na, izvo|ewe obredne po- Valtazar, v. Baltazar.
nude bo`anstvu, davawe obredne hrane, Valtarije, v. Balta.
√ bal > lat. validus, -itas, pravna V. je epski junak nema~ke pesme iz X
va`nost, validatio, -us, eng. valid, fr. va- veka, veren sa Hildegund. Zapawuju}a je
lide. sli~nost po motivu i u pojedinostima,
valija (gubernator), vƒrja (vƒlja), odli~an, sa Stojanom i Zlatijom u pesmi @e-
izvrstan, vrlo zna~ajan, poglavar, gla- nidba Stojana Jankovi}a (Unkovi}).
vni, veliki, vo|a, odli~an, eminentan, Razlog ovome je predawe ponem~enih se-
najboqi, √ v™i > st. srp. veli, rus. veli, vernih srpskih Veneta, koji poti~u od
per. vali, veliki, uzvi{en, ar. wälī: al: ju`nih (jadranskih).
evlija, svetac, sem. blg, veliki, tur. vali, valuga, v. haluga > rus. val, lat. wallum,
rum. valiu, gal. va(i)lant, (< valair, po- nem. Wall.
{tovan), lat. vales, -entis, eng. valiant (>
Valhala, v. Bel i hala > st. norm. valh
Valiant).
öll, mitski raj, nem. Valhalla.
Valija (ar. otmen, uzvi{en), v. valija.
V. se tuma~i kao ku}a bo`ija (Nava),
valinca, v. velenac > rum. velinca, tur. ve ali je to samo materijalni taktil duh-
lense, cinc. velence, jel. belentza, mlet. ovnog pojma Nava u starijem tuma~ewu,
velessio, it. valescio. jer, Sunce je zlato koje prebiva u tami
valka (kora drveta, Lika), valka, kora dr- (No}i).
veta, √ valk. vaqati, valati > srp. poveqati, nared-
valkire, valkala, ime Div--zloduha: venac iti.
od kore drveta koji nose duhovnici: me- Vaqevo, v. vaqati > srp. vaqavica (va-
dikament, √ val > st. norm. valkurja, a.s. qarica), drvena sprava za vaqawe sukna
wælcyrie, nem. Walküren. i lana.
Valkire su vile, lekarice i su|aje nor- U vreme despotovine, Vaqevo je bilo
manskog mita. Javqaju se u obliku sen- eparhijski i trgova~ki centar, a u we-
ovitih `ivotiwa, naro~ito kowa, na govoj okolini, bogatoj vodotokovima,
kome ja{u u obliku `ene (vile) nad- gajen je lan. Tuma~ewe po eponimnom
prirodne veli~ine i vode du{e hra- Vaqu se mo`e odbaciti, ali ne i pri-
brih ratnika na onaj svet. ~a o “vaqavicama”, bez obzira na po-
Op{tepoznato je da drvo mo`e biti stojawe ~ak “sedam Vaqeva u Evropi”.
senovito, a vile stoje u vezi sa `ivo- U “Ogledu o vaqevskom imenu” (Jane-
todavnom snagom biqaka, obitavaju}i u vski), daju se anti~ki nazivi gradina,
kori drveta: koji se povezuju sa imenom dana{weg
“Daj mi bo`e zlatne roge Vaqeva: jel. Valvis (Balbis), lat. Valea,
i srebrne paro{~i}e, tvr|ava u klisuri Gradca i Vallina (To-
da ja vi|u {ta j’ u boru, lomej).
...pa probode boru koru. Uz materijalne dokaze kontinuiteta,
nazivi ovih anti~kih gradina su eti-
Al’ u boru mlada moma,
molo{ki dopuwuju}i: 1. vavrƒ, skriven,
pak zasija kano jarko sunce”. skriveno mesto, zaklon > jel. valvis, te-
valov (korito), v. val > ma|. valu. snac, uski prolaz ili dolina, `drelo,
89
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 90
kapija, vrata: 2. valli, (u)vala, udub- ju`ne Iberi (Nikoli}). Plinije pomi-
qewe, {upqina > lat. valea. we ostrvo Enigija (Fenigija, Venigigi-
vamp, v‚mƒ, ugodnost, privla~nost, qubaz- ija), odakle se izvodi ime za Fine (Ni-
nost, lepa `ena > v‚môru, `ena lepih koli}), koji nose ime po Vanima, o ~e-
bedara), √ van > gal. avanpie, fr. avan- mu svedo~i Kalevala.
pied, pred nogama, st. nem. wampa, nem. Anti~ke Srbe su Jelini zvali Peoni,
Wamme, eng. vamp. (< Pean), a Latini Panoni (< Vani), eti-
vampir, v. lampir > bug. vampor, rus. molo{ki jednako sa Panija, starim
u pir, tur. ubur, jel. vampire, -as, n.lat. imenom [panije.
vampirus, it. vampire. Vanija, v. Vani.
van, √ vam, izbaciti, emitovati > ven. vun, vancaga (sna`an ~ovek), vƒnsaga, bik, √
rus. vonki, lat. vomere, -itare, eng. vomit. sag > nem. Bandsäge.
vana v. vino. Van~o, va–ixa, ime boga Nava, √ va–.
Vana, v. vana. vapaj, v. vapiti > lit. upas, jeka, st. nem.
V. je devojka koja muqa gro`|e. To je ūfo, sova.
magijsko ime davano s `eqom da gro- vapiti, vƒpati, razaslati, posejati, √ vap
`|e dobro rodi, [. > rus. vopitь.
Vanga, va•g‚la, ime `ene (i sina) boga vapno, v‚pa, vapnenac, ~in sipawa ili
Nava, oli~ewa osmotonske muzi~ke ska- me{awa, √ vap > rus. vapъ, boja, prus.
le, √ va•g. woapis, jel. bahi.
vangla, vƒna, drvena posuda √ van > srp. var (kre~), pur, zid, √ pri.
pangla, fangla. var (pa`wa, oprez), v. vardati > ukr. vara,
Vanda (kelt. ime), v. Vend > eng. Wanda. stra`a, tur. varda, pa`wa.
Vandali, v. Vendi > lat. Vandali, german- Varadin, v. var.
sko-getsko (gotsko) pleme. varak (list), varaka, veo, prekriti, √ v™i
Vandali, Gepidi i Vizigoti borave na > ar. väräq, tur. varak, jel. baráki.
hiperborejskoj strani Dunava i svi go- varakli (okru`eno, ukra{eno), v. varak >
vore jednim jezikom (Teofan Bla`eni). tur. altun varaklu.
Oni su Teutoni ili Goti od Markoma varati, ab’rati (vƒrati, sakriti), √ ab’r.
na. U vreme Aurelijana boravili su u
Varvara (kal. ime), avar†vara (< ƒvara),
Panoniji.
najni`a, bogiwa Nava, ispod, najni`i
Van|el, v. An|elko > jel. Euiaggelos. stepen, √ av.
Vandeja, v. Vendi. Sv. Varvara (17. 12.) pada u prvi dan
Vanesa, v. Venus > jel. Vanesa. zimske sezone, kada se “vari” varica od
Vani (sev. Srbi), b'‚n“, svetao, sjajan, svakog `ita, obavezna u jelovniku, po
Sunce, bo`anski pridevak, gospodar (= kojoj se gata.
√ van), √ b'‚ > st. ir. Fēne, st. ime Kod Nemaca, Sv. Barbara je za{titnica
Iraca, ir. fiann, fin. Vani, Rusi > Ve- rudara (Nikoli}).
neja, norm. Vani, -en: Vanahejm, ime za Varvare (selo), v. Varvara.
Sarbate u normanskim sagama: lat. Pa-
Varvarin, v. Varvara.
noni: Pania, st. ime [panije.
varvar(in), barbara (b‚rbara), varvarin,
Normani su obi~avali da {aqu svoje
nearijac, √ barb > jel. bárbaros, -rikós,
qude u Vanahajm, zemqu Vana, da steknu
lat. barbaricus.
ve{tinu mudrosti ([afarik). Amrajn
Arij(ev)ci su imali civilizacijski
ka`e da su severne Srbe zvali Vani, a
odnos prema saznawu, a ovaj mentalni
90
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 91
91
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 92
92
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 93
vau~er, √ va~, najaviti, pomenuti, opisati vedr, ma|. vodor, lit. vedaras, tur. {ipt.
> gal. vo(u)chier, vouch(er), lat. vocare. vedre.
Vahid, v‚g’ƒt, institucija ili oli~ewe vez, -a, √ ves, kretwa, radwa, postupak, pre
ob reda, √ vag’ > azerb. Vagit, ar. Vahid, dmet `eqe, zahtev > st. srp. voza (oza),
"jednoro|eni", pridevak Alaha. rus. vjaz.
va{ar, v. va i {ar > rus. va{ar. vezati, vesati, privla~an, strast > rus.
Turci i Maxari imaju ovu re~ u istom vjazƒtь.
zna~ewu. vezir, (titula dr`. slu`benika), b'‚sura,
va{arxija, v. va{ar i xija. heroj, junak, vitez, √ b'‚s > ar. wäzīr,
jevr. vazir, tur. vezir, lat. bajulus, rum.
va{ka (pas), v‚{aka, urli~u}i, √ v‚{ >
vizir, ma|. vezér.
per. vaśak, ris, tur. vaşak.
V. je persijska titula, koju su Turci
veverica, vivarƒ, stanovnik neba, prebiva
usvojili. Smatra se da su titulu vezira
ti u vazduhu, √ v™i > per. varvarah, lit.
uveli bagdadski kalifi, Abasidi.
vovere, prus. weware, lat. viverra, jel. ber-
berítsa, áiélouros. vezma (amajlija), v. vaz(n)a.
Veda (versko-filozofski spev), v‹da, posve V. je trouglasta kutija od srebra ili
}eno znawe, √ vid > prus. waist, jel. oida, tikvica za pu{~ani prah.
paideía, znawe, obrazovawe. Vezmar (por. ime), v. vezma.
Kwige Veda (u u`em smislu Rig Veda) veja, v. vetka.
su opis Prirode, sa zabranom tuma~e- vejavica, v‚jav‡ja, {to je u vezi vazduha
wa. Smatra se da su bo`anskog pore- ili ili vetra > lit. vejis, prus. Vejo-
kla, a prvobitni autori su "nebeski patis, bog vetra.
mudraci" ili polubo`anstva. U brama- vejati, v‚ti, naduvati, √ v‚.
nizmu su oli~ewe Va~, bogiwe govora Vejnolija (zemqa Kalevale), v. Vanija.
(majke Veda).
vekna, pakvƒ, pripremqen na vatri, pe~en,
Starost Veda je procewena na 12.000. g. pripremqena hrana, √ pa~ > brig. paka,
po jednoj od procena, odre|enoj pomo}u rus. b“lka, veknica, nem. Wecke, eng.
astronomskih podataka u Vedama. Da bake, a.s. bacan: fin. Pekko, bog Je~ma.
ona nije previsoka, svedo~e visoko civ-
veksarica (sat), avêk{, gledati, posmatra
ilizovani stanovnici [ambale (5000.
ti, primetiti, shvatiti, prou~avati,
g. s.e.), koji se pomiwu u Vedi.
RV VIII, 79, √ ‡k{.
U svakom slu~aju, starost Veda ne mo-
vektor, vaktra, po~etak, po~etna
`e biti mawa od 6500. godina, jer pos-
koli~ina ili izraz progresije: vrh
toji vedski zapis o ravnodnevici u Or-
strele: vr. etra, √ va~ > lat. vector, ve-
ionu.
here, vectum.
Vedil (st. srp., Dom bo`iji), v. videlo.
vel (veq, fel, veo), √ val(l), pokriti, pre
Vedran, v. Vardun. kriti > bug. vƒl, gal. veile, lat. vela, -
vedrica v‚ru–—aka, posuda za va|ewe vo- um, it. velo, fr. voile, eng. veil: srp. ve-
de iz ~amca, √ v™i. la, vr. `enske marame (poveza~e).
vedro, -ar, v‡d'ra, ~ist, jasan, ~isto nebo, velegrad, v. veli i grad.
ki{na kap na svetlosti sunca, √ vid > velenac (pokrovac: {arenica, Vuk), v. vlas
rus.. vedr‘, ~e{. vedro, vru}ina, st. nem. > st. srp. vlas, -eenica, gruba haqina od
wetar, nem. Wetter, lit. gaidrus. vune ili `ivotiwske dlake.
vedro (posuda: mera za te~nost), v. vedrica
> rus. vedr‘, jel. vedrov: bedro: óderos, rum.
93
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 94
Vlasi kose su mitsko pore|ewe za Velimir, v. Velija i mir > Filimir, ime
sun~eve zrake, najboqi provodnik elek- gotskog kraqa: Walemir, isto~no gotski
triciteta i magnetizma. kraq, 453. g.
Veles (bo`. i zem. ime), v. Volos > rus. Ve Velin, -ka, v‚lin, “kosati”, ime titana
lesъ, jel. Bellesa, Belessa. (zlo)duha: sazve`|e Jezdioca, √ v‚l.
Veles pu{ta u nebo kowe Surijine, velmo`a, v. veqi i mu`.
obasjane zlatnim krugom, jer, on je velur (vr. tkanine), vali, nabor, bora(we),
sunce na{e, koje nam domove osvetqava √ val.
(Vles kw.).
velmo`a, v. veqi i mu`.
Wegov atribut je srp, simbol Meseca s
Vels, v. vlah > eng. Welsh, a.s. welisc.
kojim se poredi, a predstavqa se u
obliku medveda, jer je medved oli~ewe Veqa vala, v. veqi i vala.
sazve`|a na nebu, koje je ~uvar ulaza u veqa~a (februar), v. Oveqa~a.
Irij ili raj. Sin je Krave (Zemuwe), Po imenu ove stare srpske bogiwe iz-
oli~ewa sazve`|a Lada. veden je naziv "veqa~a" za "sretewski"
On je ratnik i zemqoradnik, koji je mesec (februar), koji kalendarski do-
nau~io qude obradi zemqe, pismenosti lazi pre Lade i prvi najavquje pro-
i nauci (Petkovi}); Bog je trgovine i le}e.
qubavi, a wegova kosa pripada Maji veqi, v. veli.
Zlatogorki (Devica), a poredi se s kla- vequ (velim, ka`em), a-v‹li, preduzeti, la-
sjem, wenim atributom (Asov). titi se ne~ega, obavezati, jem~iti, √ v‡
Veles se tako|e izgovara i Volos. > lit. velti, hteti.
Velestovo, v. Veles. v(i)em (znam), vedmi, znati, √ vid > prus.
Vele{ ("tovni Vele{"), v. Veles. waidimai, znamo.
velet (borac: Gigant, div), bala-d'ara, "mo} vena, ve–“, cev, trska, bambus, √ ve > gal.
nik", ime za ratnika, √ bal > st. srp. veine, eng. vein, lat. vena.
veletъ. venac, ve–i, pletewe, prepletawe, √ ve >
Veleti, v. velet. rus. ven‹c.
veli (st. srp. veliki, silan), v. valija > st. U osmoj kwizi Rig Vede zabele`en je
srp. velъ, lit. velikos. svadbeni obi~aj, da mlada obavezno gle-
Velibor, v. Velija i bor. da mlado`ewu kroz venac od smiqa i
bosiqa. Ovaj obi~aj jo{ uvek postoji
Veligdan (Uskrs), v. veli i dan.
kod savremenih Srba.
Velizar (titularno ime), v. Bel i car. Vengari (Ugri), v. Ugrin > rus. Vengari,
Ime Justinijanovog vojskovo|e i posle- ma|. Wengar, Ungurijani.
dweg vavilonskog cara. Prvi deo sin-
Vend, -elin (kal. ime), v. Vendi > nem.
tagme ovog titularnog imena, tako|e je
Wend, -el, -en: windisch.
etimolo{ki blizak imenu Velija.
Vendava (toponim i vodonim), v. Vendi.
Velija, vƒrja (vƒlja), eminentan, izvrstan,
odli~an, poglavar, vo|a: ime boga Qu- Venden (kod Rige), v. Vendi > nem. Wenden.
bavi, √ val, v™i? > per. Vali, uzvi{en: Vendi, v. Vindi > vel{. Gwined, nem.
ar. Velija, prijatan, pomaga~. Wende: kelt. gwendon, vladar, lat. gwe-
Velika, varalik‚ (= v‚r‚lik‚), ime bo- ned, gwentland, zemqa Venda.
giwe Nava, √ v™i. Vendi i Veneti su Sarbati (Mori).
Srbi i Vendi su dva imena za jedan
narod (Jordan, Prokopije, Plinije), a
94
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 95
95
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 96
ven~ati, v. venac > eng. wench, devojka (> devojka koja bira sebi mu`a, √ v™i >
wenchel, dete), prus. vencaju. avest. var, oset. urnuu, st. isl. bar.
vewa, -k, v. venac > fr. vigne, it. vigna, Verko, var‚ka, ime boga Nava: lo{, jadan,
ma|. fenyö. vewa (kleka). ni{tavan, √ v™i.
veo, v. vel. Veroqub, v. Vera i Quba.
vepar, vapra (varaha, vepar), okruglina, Veroslav, -a, v. Vera i Slava.
debeli deo ne~ega: zemqani radovi, √ verte, v. vrteti > lat. verte.
vap > rus. b‘rov, eng. boar, st. nem. eber, Verhingetornik v. vrh i Geti > lat.
lat. aper: verres. Verhingetorex.
vera (zadata re~), varƒ (v„ra), birawe, izb- V. je keltska titula vo|e Gala, u zna
or, radije, dati prednost, ~in ili pred- ~ewu “Vrhovni get”.
met birawa (izme|u dobra i zla), `eqa, Vesa, -o (oli~ewe Ogwa), v. ves(e)o > srp.
blagoslov, verenik, √ v™i > rus. v‹ra, Vesela, -i
in.
avest. var, per. var, tur. vere, vire, st. isl.
veselica, v. ves(e)o.
war, st. ir. fer, istina, st. nem. wara,
nem. wahr: erfahren, lat. verus: viria, it. Kola~ i bo`i}na pe~enica zovu se "ve-
(arh.) v(i)era: veraménte, a.s. swerian, zak- selica".
liwati: ar. feris, vitez. veseqak, v. ves(e)o.
Vera, varƒ, ime `ene Sunca, bogiwe plod- ves(e)o (veselo), vƒsu, odli~an, “savr{en”,
nosti, √ v™i > norm. Vor, Vara, bogiwa bo `anski, pridevak bogova svetlosti
Zaveta (koja ka`wava prequbnike). i predmetak u imenu prvih osam ved-
veran, varanija, izabran, √ v™i. skih bogova: dobro~instvo, sunce, me-
sec, √ vas > rus.
veranda, vara–a (= ‚linda, terasa ispred
ku}nih vrata), √ v™i > eng. beng. ve- vesël., prus. wessals.
randa, port. varanda, (jevr. elam, trem). Veselost je u juna~koj pevaniji pride-
Vergilije, vargania “glavni u klasi” (< vak Ogwa. "Veselo" je pripev koledar-
varga, vrsta), prva tri horoskopska skih pesama. Poslovi~no: “Tako po
znaka: zajedni~ko ime za sazve`|a Ovan, suncu veseo hodio”! U nar. pesmi: ...
Bik i Blizanci (stoje u vezi sa saz- “Ves'o mesec {e}e”!
ve`|em Vla{i}a), √ v™i > lat. Vergi- Badwak je "veseqak" koga ~uvaju i bdiju
lius: srp. vrgnuti, umetnuti se. nad wim, sve dok se ne "preveseli"
vergl, v. verige > it. vergula. (pregori).
96
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 97
97
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 98
98
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 99
ku}a, eng. village (< pallik‚ > lat. viqu{ka, v. vile > srp. pirun, viqu{ka.
vicus). vime, vi√ m‚, odmeriti, razdeliti, otprem
vilajet (zemqa, svet), ‚laja, uto~i{te, mes iti, pripremiti, pre}i > rus. vˆmja:
to stanovawa, √ l‡ > ar. wiläuä, wilāuat, jel. oýthar, nem. Euter (< ud'ƒn, vime).
tur. viláuet. Vina, v. Bina.
"Tamni vilajet" srpskog mita je duho- Ime trojanskog boga na Enejevom epi-
vni pojam i pesni~ka slika za zapad tafu (Nikoli}).
ili dowi svet, u koji Sunce (car) i we-
Vinagora (zem. ime), v. vinogorje.
govi zraci (vojska) sti`u na kraju sva-
koga dana. Iz tame No}i, izvode ih
Vindelikija (lat. regija Venda), v. Vindi.
kobile (vadabe), koje imaju dar naitija Vindi (= Indi), v. Bind > st. norm. Vindr,
(vi|ewa). nem. Winden: lat. Vindi Mons, Srpske
planine.
vilajetlija, v. vilajet > tur. vilauetlu.
V. su poreklom od Meda, kao i Sarbati.
Vilandar (epsko ime), v. vila i dar.
Za jednu bogomoqu Vinda u Italiji,
vile (roguqe), p‡lu, par~e kosti, strela, √ Tit Livije izve{tava da je hram Inda.
p‡l > rus. vilƒ, ma|. ville.
Vindi, Spori i Srbi su imena za Slo-
Vilenica (majka Justinijanova), v. vila. vene (Ekerman).
vilewak, -cca, v. vila. Kantabrijski planinski venac u [pa-
vilewati, vila•g’ati, skakati, prekora~ niji zvao se u anti~ko vreme, Vindi
iti, gre{iti, praviti neprilike, sav- Mons, Srpske planine, a u vreme Ok-
ladati, pot~initi, nadma{iti, √ la•g. tavijana u [paniji obitavaju srpska
viliman (vilimon), v. liman > srp. Vi- plemena Pe{i}a, Tamari}a, Vardula,
limon, -aa, l. ime. Mari~ana, Va~eja, Luni}a... (Nikoli}).
Vilina kosa, v. vila i kosa. Vinica, v. vino.
Viline vode, v. vila i voda. Vinko, v‡•ka (< vina, posve}eni~ko ime),
Izvori ~esto nose vilinska imena. {amansko ime.
Vilino kolo, v. vila i kolo. vino, dvana, gro`|e, vinograd, √ vin > asir.
> asir. ‡nu, arm. gini, ar. waunun, gruz.
vilovwa~a (vr. pe~urke), v. vila.
gvin, jevr. jajin, lat. vino, -um, gal. vin,
Vilip, vˆ-r’pa, “raznobojan”, “u mnogo lit. vainas, eng. wine, fr. vigne, st. nem.
oblika”, pridevci boga Nava: `ene
win, nem. Wein, jel. oinos.
cara mrtvih: ime sina boga Meseca i
“u`arenog ugqevqa”, √ rup > srp.
vinovnik, v. vinuti > rus. vinovnik.
Pilip, Filip, jel. Filipos. vinogorje, v. vino i gora.
Tvorac makedonskog re~nika, rimski vinograd, v. vino i grad (= dr‚k{‚-
pisac Hesihijus, svedo~i da su make- vana) > st. nem. wingart, nem. weingarten,
donskog kraqa Filipa zvali Vilip. eng. vineuard: bibl. Gavaon, “ogra|en vi-
nograd”.
Vilotije, -a, v. Filotije.
Vilci (Vuci, ime plemena), v. vuk. Vinodol, v. vino i do(l).
viq (st. srp. slon), p‡lu, slon, √ p‡ > ar. vinuti, vˆnoti, razbacati, rasuti, bacati
u razli~itim pravcima: dodeliti, √
tur. fil.
vin > ~e{. vina, krivica.
Slon je `ivotiwa Nava u srpskim mi-
tolo{kim pripovetkama.
Vin~a, va–ixa, ime boga Nava, trgovac,
trgova~ki: sazve`|e Vage (= va–ˆx,
viqem, -en, v. viq > eng. William, nem. Vaga: trgovina, promet), √ va–.
Vilhe lm, -ina.
99
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 100
100
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 101
101
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 102
vlat, vˆ-r“d’, biqka, puzavica, √ ruh > rus. ōtes): bólinthos, bizon, eng. cow, a.s. cū, st.
v‘lotь, st. ir. folt, kosa, prus. walti, lit. nem. chuo, nem. Gau.
áltis, st. nem. wold, nem. Wald: a.s. wald, voda, voda (= uda, -n, v‚r, vardara), √ u(n)d
{uma, st. srp. vlatь (trave). > rus. vodƒ, brig. voda (jel. védu), het.
Vlatko, v vlat. vadar, zend. aoda, eng. water, lit. vanduō,
vlah, v. vlas > rus. vol‘h, ~e{. vlach (= lat. unda, vanduo, jel. ýdor, germ. vassar,
Italijan), lit. valaī, st. nem. wal(a)h, nem. wasser, fin. vesi.
walch, stranac, a.s. wealh, jel. oulos. Vodan, vƒrd'ana, ime boga Nava, uzrok na-
Vlah, -ssi, v. Volos > jel. Blahos, ma|. Olah, pretka, prosperitet, √ vard' > st. nem.
nem. Wal(ac)h, st. nem. walach, eng. Wa- Woutan, nem. Wodan, a.s. Wōden: eng. wed-
les, ma|. Olasz, Italijani. nesdau.
Poqaci i danas zovu Italijane Vla- Vodan je epsko oli~ewe Vode, koja do-
sima, jer su severni Srbi zvali Srbe sti`e potrebnu temperaturu za kli-
starince Helma (Balkana) Vlasima jawe biqaka u prole}e, o ravnodnevici:
(hri{}anima). "Mori vodo studna vodo
Vlaho(s), v. Volos > lat. Valcae (Cezar), jel. dosta bidne studna voda.
Oýólha. Ajde ve}em zagrevaj se,
Vlahovo, v. Vlaho. zagrevaj se zatoplej se
Vla{i} (oronim), v. Vla{i}i. ...na nedequ pred Veligden (Uskrs)".
Vla{i}i (Kartikeja, Plejade), v„la-xa Svetlost i voda daju `ivot u motivu-
(v„lasa), "dlakavi", "kosati", oli~ewe mitske svadbe:
sazve`|a Vla{i}i, √ v™i (= ™ik{a, se- “Bela Grozda na Ra{kuni brodi
dam Vla{i}a, RV I, 24) > Voloso`ari. no je mame rusalice mlade,
V. se ne vide na nebu od \ur|eva do mame mi je Vodanu svojemu,
Petrovdana: "\ur|evska zora Vla{i}e
da je dadu za Vodana bana...
zatvara, a Vidovdanska otvara". Vla-
{i}i svojom pojavom na nebu otvaraju te ven~a{e Grozdu sa Vodanom”.
leto a zatvaraju zimu. Oli~ewe su skot- Astronomsko oli~ewe Vodana je sazve-
nog (sto~nog) ili boga Rata. Wihova po- `|e Ribe (Asov), a spojene Ribe sim-
java na nebu uo~i jesewe ravnodnevice bolizuju svemir.
ozna~ava po~etak `etve. Vodac, v. voditi.
Vla{ka, v. Vlah. V. je zloduh koji navodi na zlo.
Vla{ka Kula, v. Vlah i kula. Voden, -aa, v. voda > jel. Edessa.
Vla{ki grad, v. Vlah i grad. voditi, v. vadati.
Vla{ko poqe (selo), v. Vla{ka i poqe. vododerina, v. voda i dolina.
Vles kwiga, v. Veles i kwiga. Vodolija, v. voda.
vlienije (odjek), √ vl‡, podr`ati, izabrati Suime za Vodoliju je kumb’a, u zna-
> st. srp. vliat', uticati (“Glas je ~ewu posude. Otuda je kumb'a-mela, duh.
wegov (pesnika) neba vlienije” (Lu~a). praznik s obredom kupawa.
vqus, √ vr’s, povrediti. Bogojavqewe je u st. srpskoj veri praz-
vqusnuti, vr’s‚ti (vr’sajati). nik pobede nad zimskim Besima, slav-
vo (voka, -lak, -a{), g‘, RV I, 154, bik, znak qen blagosiqawem vode.
Bika; mesec, sun~ev zrak, "nebesko vo|a, v‚ja, √ v‡ > rus. voйtt, gradona~elnik,
stado" (zvezde): tele √ gu > st. srp. volъ, upraviteq.
lat. bos, jel. bus: boos (> boōtes > Bo- vo|ica, valg‚, povodac, uzda, √ valg.
102
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 103
voz, √ vah, voziti > st. isl. wagu, jel. Féhos, oni~ar, srp. velikan, fin. vehlo: Olha-
Fóhos. vanjoku (< rus. Volhov), vodonim, ir. fol-
voziti, vƒhati, -e > rus. vozitь, st. nem. cain, nem. Walken, oblak, st. nem.
weggen, jel. óhéo, -mai. wolchan.
vojvoda, v. vo|a i voditi > ven. vojvete, V. zna~i ~udesan, natprirodan, a oblak
st. srp. vojevoda, rus. voevoda, tur. voj- je u srpskom predawu stan bo`anstva
voda, -osi, jel. voévodos. ili wegovo oli~ewe.
Vojin, v‚yin, pridevak bogova, √ vax. voqa, varƒ (= v„ra), `eqa, izbor, √ v™i >
rus. volя, avest. vara, lit. valia, st. isl.
Vojvodina, v. vojvoda.
vol, eng. will, lat. volo, -untas, it. voule,
vojna, v„xa, sukob, borba > rus. vojna, lit. st. nem. wala, nem. Wille: wollen, hteti,
veju: avest. vaueiti, st. srp. voiNstvo. kimr. guell, boqe.
vojno, v‚yin, ratnik, borac, junak > st. srp. vortati ("vu}i za nos"), vƒrtate, √ v™it >
vojin, rus. voj, per. wounugun, tur. vou- srp. vrteti.
nak, ra{. voina, jel. foinoc, lat. bojae,
vosak, vak{‡, `ar, plamen, -teti, RV V, 19,
it. boia, nem. weida, nem. Voget.
√ vak{ > lit. vaškas, eng. vax, a.s. weax,
“Star je vojno trula javorina nem. Wachs, ma|. viaszak.
mlad je vojno ru`a napupila”. Vosak je zamena za svetlost sunca.
vokal, √ va~, re}i, najaviti > lat. vocal. votum (zavet), avati, nuditi (pohvalu bogo-
volan, vellana, kretawen u krug, pomera vima), √ av > gal. vou, lat. votivus (ex
we, quqawe, tre{ewe, √ vell > srp. voto), -um, vovere, eng. vow.
volan, ukrasni deo na sukwi, ~ipka na vo{ (uzvik vabqewa volova), v. vo.
podsukwi, fr. volant, lat. volans, -ntis,
vragina (vra`ina), v™ixanƒ, kriv(ina), √
leteti.
v™ix > srp. ovrag (uvratine, suncovrat),
Volarica (Sirijus), v. vo. vrzina, {iprag, vre`a.
Volga (vodonim), v. vlaga > rus. Volgi, vrag, v. vragina > rus. vorog, ven. vrekun,
poq. Wilga. zloduh magije, fin. pergene lit. vargas,
volnovawe (mora), valana, vaqawe, talas, prus. wargs, st. isl. wargr, jel. rígnumi:
√ val. hol. wrak, slomqen, eng. wretch, jadan.
Volos (Veles), v„la-xa (v„lasa), "dlakavi", Brojna su prikrivena imena za vraga:
"kosati", oli~ewe sazve`|a Vla{i}i, √ paklenik, ne~astivi, sotona, kusi, ro-
v™i > st. rus. Volosъ, Veles (Volos), gati, repati, natamnik, naje`nik, kri-
skotnibog, jel. Vlasios (= Priap, dla- vokletnik, domi{qan, furija...
kavi): Velesós, velet, div, st. isl. Volsi, Vra`ogrnci, v. vrag i grne.
falus.
vran ƒrvan, pridevak Ogwa i Gromovnika,
U Nestorovim listinama se zakliwe √ arv > st. srp. voron, vran, crn (ep-
Volosom. U ~e{kim spomenicima XV- skooli~ewe Nava), eng. raven, gavran:
XVI veka Volos je satana, a wegova pti- crn, ir. bran, gal. vernos.
ca je guska. Praznik mu je Vlasov dan,
Vran (oronim), v. vran.
Sv. Vlahos, Vlasij, Vlaho ili Sv. Bla`
(16. februar).
vrana, v. vran > rus. voron(a), lit. varnas,
prus. warnis, warto.
Voloso`ar, v. Volos.
Vrana (zem. ime), v. vran.
volujak (vr. gro`|a), v. vo.
vranac, ƒrvan, jedan od deset kowa Me-
Volujak (oronim: sazve`|e), v. volujak.
seca, RV VII, 68 (= ƒr‚van, kow), √ arv
vol{eban, vali{‚nƒ, oblak, √ val > rus. > a.s. hræfn.
volhv, vol{ebnik, ~arobwak, ma|i-
103
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 104
104
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 105
je predstava galakti~kog luka, s dve pa- vrtoglav, v. vrteti i glava > lat. vertigo.
ralelne linije, u ta~kam preseka s ne- Vrtolomina (zem. ime), v. Vratoloma.
materijalnim kosmi~kim energijama
vrh, √ v™(i), prekriti > rus. verh, srp. brk,
(Stevan~evi})
ukras mu{kog lica ili vrh no`a.
U narodnoj zagonetki: “Vreme od dudova
Vrh, -oovo, v. vrh.
lista pravi svilu”.
Vrhbosna, v. vrh i Bosna.
vrenga, (u`e), v‚ra–ga, dr`a~, √ v™i >
hindi vrenga, duhovni kanap (kojim Vrhbreznica (Pqevqa), v. vrh i breza.
pomo}nici boga Smrti odvode du{e, na Vrhobrat, v. vrh i brat > gal. Vergobrat.
onaj svet). vrcati, var~ate, svetleti, √ var~.
vrengija, v. vrenga. vrhovnik, super. vƒr{i{t’a (< komp.
vreteno, vartam‚na, okretawe, koji se vƒr{ijas, vi{i), √ v™i.
okre}e, kretawe napred-nazad, √ v™it > vr{aj, var{ƒ (= v™i{šƒ), poslegodi{wi:
rus. vereten‘, fin. värtänä, nem. wirtel, padavine, ki{a, oblak, isprazniti, pa-
kimr. gwerthid. jel. ratánan. dati, raspr{iti, √ v™i{ > st. srp.
Sunce je vreteno Tvorca (Kalevala, vre{ti, rus. vorohъ.
XXXIII). Vr{ac, v. vrh > ma|. Varsocz (Versecz).
Vrzino kolo (oronim), v. vrzina i kolo. Staro ime Vr{ca je Podvr{an.
Arhaizam “verzilovo” kolo odnosi se o)vr{iti, var{ati.
na dowi svet i mrtve. Vrzino kolo vr{qati, v™i{ati, izabrati, √ v™i{.
(zlokolo), igraju vile ili ale, na mestu vr{no (do vrha), vƒr{ma, vrh, visina, ve-
uni{tene letine. Ovo kolo Nava se li~ina > lit. viršus, prus. warsus, usna,
veoma te{ko ili nikako ne napu{ta. lat. veruca.
Vrzi}i (ime sela), v. vrzina. Vugrovec, v. Ugrin.
vrzina ({iprag: vre`a), v. vragina. vudu (vr. mag. prakse), u—u, konak mese~ev
V. je atribut boga Nava. ili wegova putawa, zvezde (u—un‚t'a, go
vrkqati, vrik{ate, izabrati, prihva- spodar zvezda: u—upati, gospodar voda),
titi, √ vrik{ > srp. vrka, ov~iji brzi √ ud.
hod (ovce se teraju “vrkom”). vuk (vlk), v™ika, √ v™ik > srp. (reg.) vrko-
Vrlika (ime regije), varalik‚, ime bo- lak, rus. volk, avest. vehrka, ~e{. vlk,
giwe Nava: ime planine: zem ime, √ v™i lit. vilke, -as, -iena, jel. likos, eng. wolf,
> srp. vrlet. nem. Wolf, st. ital. hirpani.
Vrpoqe, v. vrh i poqe. Srpsko predawe ka`e da je vrag stvo-
vrsan, v™i{ana mu`evan, sna`an, mo}an, rio v. od gline, a Sv. Sava ga o`iveo.
gospodar, bo`anski atribut (v™ˆ{a–a, Onda je vuk pojeo vraga i utekao u
ime boga Nava), {amansko ime, √ v™i{. {umu. Otuda je vuk vra`ja `ivotiwa,
Vrban, v. vrba > srp. Vrbena. oli~ewe i pore|ewe za no} i zimu, u
srpskom i vedskom predawu RV X, 127.
Vrsojko, ™ik{a (™iksa), medved, sazve`|e
Medveda, √ ™i > jel. arkios, lat. Ursus > V. je Dabogov hrt, jer, ~ovekoliki Vuk
Ursaicus je je Dabog, oblik Vidov, s li~nim ime-
nom Radovan. Predstavqan je crn, tro-
vrteti, vƒrtate, √ v™it > rus. vertetь,
glav, kao starac, a predmet wegovog
lat. verto, -ere, prus. worst, lit. versti.
obo`avawa i posve}ewa bio je srpski
vrtlog, vivarta, vir, vrtlog, √ v™it > lat. (ravnokrak) krst. Posve}eni su mu bili
vertex.
105
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 106
106
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 107
G
Gavril, -o (prebibl. ime), v. Gavra i il(i)
> asir. Gi-bil, bog Nebo, sum. Gibil, ime
boga, ar. tur. D`ebrail, jevr. Gabhrī’el.
Sirijus (Pasja zvezda) se ne vidi sa
zemqe 70 dana, za vreme od 10. 6 do 19.
ga (-ga, onomatopeja), ga, pevati, √ gai > rum. 8. To je vreme `etve na zemqi, kada je
gagai, st. isl. gaga, nem. gage(r)n, gackern. toplota pove}ana zajedni~kim delova-
wem Sunca i Sirijusa, koji su 26. 7. u
gabarit, garb’ita, sadr`ano u bilo ~emu,
istoj ravni. To je najtoplije doba godi-
umetnut, √ garb’ > fr. gabarit.
ne, koje se zove “pasje vru}ine”.
gabela (porez, carina, -rnica), √ galb’, pu-
Ova astronomska odrednica u narodu je
nomo}je, drskost > ar. qabālah, sem. ka-
poznata kao “Gore{wak”, kako narod
bala, naplata, lat. gabella, eng. gabelle.
zove Sv, Arhan|ela Gavrila, ~iji je
Gabela, v. gabela (mesto globe). simbol qiqan. Maje ga zovu Bezvre-
gabeq, v. begar. meni dan i uzimaju za po~etak kalen-
Gabias (ime st. srp. boga), gƒb’asti, pride dara.
vak `ene boga Ogwa (Svahe) i obredni Gaga (ime asir. zapisa), g‚•ga, u vezi boga
uzvik pri prino{ewu paqenice: zrak rata: bogiwa Nava, √ g‚.
sunca, √ gab’ > lit. Gabias, Gubai, bug.
Gagauzi (Crni Bugari), v. Gaga.
Gubwar, lat. Gubiau: jevr. gabaj, upravi-
teq, blagajnik (sinagoge). gagati, ga•g’jati, ispustiti glas > rus.
U Siriji je bio ~uveni hram boga He gagatь, lit. gagati.
liogabala, a u Misiru hram bogiwe Bu gagula (vr. vodene ptice), gagara, vrsta
bastije, u istoimenom gradu (Herodot), ptice, √ g‚ > asir. gagula, vr. vod. pt-
gde je dolazilo i po 70. 000 hodo~as- ice, srp. gegula, (seoski {eret koji
nika. pevu{i).
Gabriel, v. Gavril. gad, gada, otrov, slabost, bolest, -an (supr.
Biblijski G. je glasnik Jehovin, koji je a-gada, zdrav), √ gad > lit. geda, germ.
posetio st. zav. proroka Danila. quat, prus. gidan, nem. kot.
Gavan (ime mitskog bogata{a), gavin‡, Gad (vav. bog Sre}e), g’o—a, kow (= g'oša), √
krdo krava, √ gu > rus. gobina, bogats- g’aš > arm. gad, ime u aramejskom na-
tvo, ir. gaibim, a.s. habban, eng. have, lat. tpisu kneza Me{e: ime proroka Davi-
habeo, -ere. dovog, eng. God, nem. Got, norm. Gadar,
sve{teni~ki red (obredi u prirodi).
Starije zna~ewe re~i "blago" je stoka
jevr. gad, sre}a.
(srp. "blago", stoka, lat. pekunis), po
kojoj se merilo bogatstvo. Kod starih Srba, kow je bio sveta
`ivotiwa (boga) Sunca, koje se u godi-
Gavansko jezero, v. Gavan i jezero.
{wem ophodu ponovo ra|a, donose}i
Naziv "Gavansko jezero" (Lika: Ma|- sre}u obnove prirode, beri}et i svaku
arska) nastao je po pridevskom obliku, bo`ju blagodet. Otuda su medski Srbi
za veliku vodu. dodavali pridevak “kow” ispred imena
Gavra kuvera, bog Obiqa, √ gu > asir. ga- bogova, kao atribut obnove sveta i
bru, pridevak neba, jevr. gibor, mo}an, `ivota.
silan. gadan (zadah, miris), ga–d’ana.
gavran, v. Gavra > jel. kóraz, lit. kovarnis. gadara (vr. sabqe), gadura, grbavac, √ ga— >
G. je ptica boga Nava. U hri{}anskoj ar. ghaddāra, tur. gadare, kadere.
ikonografiji gavran hrani Sv. Iliju.
107
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 108
Jelini zvali Paradizo. Geti su davali hovni kanap” (obredno davqene pa{a).
imena svetim gajevima i rekama, gde je Gajtan, -aa, v. gajtan > srp. Gojtan.
vr{ena slu`ba bo`ija (Strabon). gak, -ac, kakala, gavran, √ g‚ > rus. galka,
G. je za razliku od luga, {uma `ivih. ~avka, ar. gak, gavran, tur. karga: gaga,
Kod Srba je gaj bio porodi~na pre- kqun, st. nem. ka, vrana, ~avka, lit.
sti`na {uma, obi~no s izvorom, u kojoj kavaš, vrana prus. kall, lat. galla, -ina.
ni{ta nije smelo da se se~e, dok se sa- gak(t)ati, v. gagati > srp. gakot.
mo ne osu{i. Otuda se se~a u gaju sma- gal (crn), v. gar > srp. galo{ (Vuk): gaqac.
trala jednom od najve}ih porodi~nih Gal (vodonim), k‚ra (= g‚la), vodonim √ gal
uvreda (Markovi}). > srp. Kara{, jel. Galos, lat. Halus.
Gaj, v. gaj. Halis je maloaijski Ibar, koji je dobio
Gaja (Geja, Gea), xaja, ime bogiwe Nava > jel. ime po hetskim Iberima ili Hali-
Gaīa, entitet Zemqe, hraniteqica neba bima. Magijska mo} vode kori{}ena je
i zemqe, koja je izronila iz Haosa, s u obredu bogiwe majke Keve, koji su na
proro~kim darom: Prvobitno je ~uvar obalama reke Gal vr{ili weni sve-
proro~i{ta u Delfima. {tenici Gali., kojima je rukovodio
Srpska zagonetka "Visok tata, a {i- arhigal, prvosve{tenik i Kevin quba-
roka mama? Nebo i Zemqa", veoma lepo vnik.
obja{wava st. italski svadbeni obi~aj
108
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 109
gala (sve~ano: rasko{no), gala, vr. mu- Latinski kalambur galus, petao, je
zi~kog instrumenta (galitaka, vr. igre proizvoqan, jer narodno ime Gali je
sa pesmom): nestajati (galla, bezobzir- starije od Rimqana. Pogotovo {to
nost), √ gal > gal. gale, sve~ano, pra- Gali nisu jeli meso koko{i, jer su to
zni~no: galer, radovati se, it. gala, smatrali za greh, a petla dr`ali za
rasko{na oprema, fr. {p. gala, jevr. gi- mo}an uro~nik, na svojim stegovima.
lá, radost. galidba (nevoqa, bolest), gara, nezgoda,
galaksija, golaka, skup planeta u jednom bol est (garala, otrov), √ g™‡ > asir.
znaku: lopta, globus, √ gal > jel. gala- g‚r’, neprijateq, protivnik, jed, srp.
xías, Mle~ni put, eng. galaxu, lat. gala- garez, srditost, ar. garaz, mr`wa, fr.
xias. gar, opasnost od ne~ega, fr. garrotte, it.
Arijski no}ni most mrtvih du{a je garretto, {p. garrotte, sprava za davqewe.
Mle~ni put, a dnevni duga {arena. Bolesti i uroci su zle du{e u srps-
galakto, -(mleko, mle~an), gala, tok, te- kom mitu.
~ewe > jel. gálaktos. Galija, (ime regije), v. Gali > lat. Gallia.
galantan, gala(na), proticati > fr. galant, Galija se zvala Bebrikija.
it. {p. galante, eng. gallant. galija, galj‚, mno{tvo u`adi ili konopa
Galati, v. Gali > srp. Galiot, ime kraqa ca, √ gal > gal. galea, galee, n. lat. galea,
Hiperborejaca, sina Apolonovog ([ko- -one, {p. galera, jel. galea: it. gallota.
kqev). galin, k‚liman, crno}a, crnilo, crne
Galati su poreklom od Kimera (Dio- boje, √ kal > ar. gali(n), drag, srp. galov,
dor), pa ih nazivaju i Gomeriti. Po- kow vranac, donosilac dobra u zlu ili
tomci su Serbona i Keltkiwe, koje bogatstva u siroma{tvu.
Jevreji zovu A{kenazi, a Jelini Kelti. G. je kow vranac ili ovan crnovunac.
galeb (kaleb), v. golub. Galina, v. Angelina > jel. Galini, ime
gale{, (gaqak, vo crne dlake), v. gal > srp. hri {}anske svetiteqke.
gale{ast. galiti, galate, te}i, (raz)vedriti.
Gali, v. Gal > hald. Chalta, Chelta, jevr. Gali~nik, v. gal.
Chalat, Halat, eng. Gael, jel. Gallos, lat. Galovac, v. gal.
Galli, -us, srp. Gali~i, ime plemena. Galo-Germani, v. Gali i Germani.
Gali su smatrali da poti~u od boga Galo-Skiti (Plutarh), v. Gali i Skiti.
Nava, jer su ih tako u~ili druidi
gamad, v. gmaz > rus. gad, -юkka, sem. gamad,
(Cezar). Glavni sve{tenik trojanske
patuqast, jevr. gamad, patuqak.
Keve, bogiwe Majke, zvao se “arhigal”
(Atis), u funkciji boga Nava, a wegovi
gambit, v. gombati > eng. gambit, it. gam
sve{teici “gali”, po imenu svete ma- betto.
loazijske reke Gal, gde je vr{en obred gamen, gama•a, kretawe, izbacivawe, √ gam
Kevi, bogiwi Majki. Po wima je na- > avest. jamaiti, fr. gamin, skitnica,
stalo narodno ime Gali (= Kelti). potr~ko, eng. come, a.s. gamen, gomen, za-
Keltski romanski elemenat poti~e iz bava, sport, nem. kommen.
J. Galije (Palestine) ili jevr. Galileje Gamzigrad ("Zmijograd"), v. gmaz i grad.
koju su Jevreji raselili u vreme Ser- G. je anti~ka kovnica novca i mesto
bona, a weni stanovnici potisnuti ~ak puno zmija (Vuk), koje su mitski ~uvari
do Zap. Evrope, po misirskim izvo- blaga, jer simboli{u no}ni Ogaw, od
rima. koga zavisi obiqe i svaki napredak.
109
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 110
gamet (pol. }elija, polenovo zrno), v. gamen garga, g‚rga, vrsta mere, √ g‚ > srp. gerga,
> jel. gamétēs, eng. cum, ejakulat. povorka, gomila, (Vuk).
gametogeneza, v. gamet i gen. gargara (grgorewe), g'arg'ara (= g’urg’-
g(a)mizati v. gmaz > jevr. kamiz, rasteg- ura).
qiv. G. je deo obrednog kupawa u islamu.
gamogonija, v. gamen i gen. Gargaron, gor†tig'ora, ime za Nav ili
gamologija, v. gamos i logo. pakao, √ g’ur > jel. Gargaron (Ilijada,
gamos, gama•a, seksualni odnos, √ gam > VIII, 48), lat. Garganus, planina u Apu-
jel. gámos, brak. liji (Virgilije), bret. Kerkono, fr. Ke-
rongant: Kergonfales, ir. Cruachan, ma|.
ganati (proricati), ganajati, nabrajati,
Kurchan, Korhan.
vrednovati, ra~unati, √ gan.
G. je vrh trojanske Ide, a oblici imena
gang, gu–g“, RV X, 48, bratstvo, potomci,
u izvedenim primerima imaju zna~ewe-
l. ime, √ gu > eng. gang, banda.
mogila (N. Durse).
(n) ganga (sudan. g‚•ga, bogiwa Nava.
vra~),
gargati (~e{qati vunu), v. garga.
ganga (vr. nar. pesme H), ga•g’ja, usklik-
G. je naprava za ras~e{qavawe vune.
nuti, dozivati, pustiti glas, √ gam.
garge, v. garga > srp. garga, motka s krpom
Gane, -a, ga–ƒ (ga–e{a), bog Mudrosti, go-
na vrhu (koja se koristi za podsticawe
spodar vaseqene i vedski za{titnik
kod parewa kowa): tur. kargi, kopqe,
kwi`evnosti, √ ga–.
norm. gunger, gugnir, Odinovo kopqe,
gani (ar. rodan), √ xan, roditi, proizvesti koje ne proma{uje.
> ar. gani.
gargija, g‚rg‡ja u vezi garge.
Ganija (ar. “Rodna”), v. gani.
U obi~nom govoru: "uzeti gargiju", uze-
ganiluk, v. gani i luk > tur. ganilik. ti meru.
ganuti, xƒnati, -e, stvoriti, postati, √ gard, v. garda.
xan > arm. gana, jevr. gna, dirnuti.
garda, vƒrd'a, ~in ~uvawa, √ vard’ > poq.
ganxa, v. kanxa. gwardja, gal. g(u)arder (= warder), eng. gu-
gawati, g’u–ati, juriti okolo, √ g’u. ard, it. {p. guardia, fr. garde.
gao (crn, gadan), v. gal > srp. gala, ”ne- Gardinovac v. Gardo{.
~ista” `ena: galac, lukav ~ovek. Selo u [ajka{koj, koje je dobilo ime
gar (~a|), k‚la, crn, √ kal > rus. gar, ven. po lovu na morune.
agart, izgoreo. gardista, garv‚ša, ~uvar (vr. seoskog poli-
Gara, g‚ra, {amansko ime, √ g™‡. cajca, pripadnika narodne milici-
garant, vard'ana, uspeh, mera, √ vard' > je ), vratar, √ garv > gal. gardien, lit.
eng. warranitu (= guarantee), gal. graanter, guardian, it. guardiano, eng. guardian: gard-
obe}ati, fr. garant, jemac, it. guarento. men, n. lat. guardianus.
^uvar svetih ugovora je arxana(m). Gardo{ (sipski, zemunski), gard'as, `eqa:
Gara{, v. Gara{anin. lov, mesto na reci za lov, √ grid'.
Gara{anin, uraga{ana, “onaj ko se garez (srditost), garƒ, vr. otrova, slabost,
hrani zmijama”, ime bo`anske div-pti- nedostatak, √ g™‡ > ar. tur. garaz, mr`-
ce > srp. Gara{. wa, jed, srp. garaz, namera, ciq, pakost,
Gara{i (ime sela), v. Gara{. zloba.
G. nose ime po eponimnom Gara{u. Garm (germ. pas ~uvar Nava), v. Karaman.
garov, v gar.
garu{a (crnka), v. kalu{a.
110
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 111
gas, k'ƒ, atmosfera, etar, prazan prostor. g‡taka: g‚t'aka, epski peva~), √ kat' >
gasometar, v. gas i metar. jap. kata.
Gaspar, v. Kaspar > it. Gaspare, per. gasp gatre (re{etka), v. greda > nem. Gatter,
ar, nadzornik, srp. Ga{po, -i
i}. lat. clatri, it. catro.
G. je ime jednog od tri Isto~na mudra- gauda (vrsta sira), gau—a, melasa, √ gud'?
ca, koji simbolizuju tri zvezde Siri- gau~os, go{u-~ara, kretawe me|u stokom
jusa. > {p. gaucho.
gastarbajter, v. gost i argat(ov)ati > gaf, √ gah, uroniti > fr. gaffe.
nem. gastarbeiten gacati (ga~ati), gƒ~'ati (= gƒ~~’ati), i}i
gastranaks, v. gastro i anaks. (po vodi ili blatu), √ gam.
gastro, -(`eludac, -~ni), xaš’ƒra, stomak, Gacka (vodonim, ponornica), v. gacati.
`eludac (> xašaragni, probavna mo}) √ Gacko v. Gat > lat. Gutzika (u vreme "~et-
xaš > jel. gastēr, -rikós, n. lat. gastralis. vorovla{}a"), Kezca, Gezico (Dukqanin),
gastrologija, v. gastro i logo. Gecheca, Gazcha (Dubr. arhiv), tur. Ga-
gastromantija, v. gastro i metania. cika.
gastroskopija, gastro i skop. U srp. izvorima se naziva Gacko
(Gьcko), s Rudinama. Stanovnici su Ga-
Gat, gatƒ, svetkovina, proslava, obred, pose
ckonci. Suimena su Gacka i fr. Ga-
}eno mesto, RV VII, 57, u~estao, (pri)sti-
scouge.
}i, √ gat.
Interesantan je kalambur g’ošaka, kow
G. je glavica i gradina (obredna i pro-
(< g'oša), obzirom da se i danas gaje
fana) u Gata~kom poqu.
kowi u Gata~kom poqu.
gat, g‚t“, put, -ovati > avest. gatu, st. isl.
gata, geat, a.s. gat, eng. gate, -wau.
ga~ac (vr. gavrana), v. gak.
gata, v. gatati. Ga{a, ga–e{a, bog Mudrosti, nauke i ve-
{tine, gospodar ~eta pratilaca boga
G. je obredno mesto za proricawe afri-
Nava, √ ga–.
~kih vra~eva (nganga).
gvardia, v. garda > it. guardia, nem. warten.
gatawe, gadana.
Gvendolin, v. Vendelin.
gatati, gadati, gledati, govoriti, dovesti
u vezu s ne~im, √ gad > asir. gataru,
gvera (boj, rat), b’ƒra, rat, sukob, √ b'™i >
it. guerra, st. norm. herr, vojni, st. nem.
kratak i `estok napor, udariti, napa-
herri, vojska > Heruli (Jeremi}).
sti, st. rus. gud‹tь, rus. gadat, gatat,
~e{. hadati, ar. hadate, govoriti, sem. Gvero (por. ime), v. gvera.
klt, posmatrati, lit. godoti, st. isl. gata, gvint (loza, uvojak), √ vi–š, is~eznuti >
let. gadat, paziti, kelt. gutuater, pri- nem. Gewinde, loza, uvojak.
zivati. gvozd, √ k{od (k{ad), RV I, 25, (ra)se}i,
Britanika od inf. "gatati" izvodi eng. komadati: uzeti ili dati hranu, jesti >
god i nem. Gott. st. srp. gozd, {uma les: gvozd, klin,
Gata~ko poqe, v. Gat i poqe. ekser (prvobitno drveni), rus. gvozdь,
Gate (najstariji spisi Aveste), v. gatati. rum. gavozd, prus. gudde, st. isl. Kuister,
lat. hasta, nem. Quaste.
gater, g„tra, testera s vi{e se~iva, √ g‚
> nem. Gatter.
Gvozd, -ac, v. gvozd.
gatka, kat’aka, pripoveda~, jedan od pomo- Gvozden, -a, k{adana, rezbarija, odvajawe,
delewe.
}nika boga Rata, recitator < kat’a,
pri~a, legenda (g‚t'ƒ, RV I, 167: g‡tƒ: Mitski Gvozden-~ovek je iz Nava.
111
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 112
G. (~arobnica) je za oxakom, kao i Bauk. Osim toga, stare srpske hronike op{i-
rnije opisuju Postawe od Biblije.
Gdunije (lit. ime), v. duwa.
genezimantija, v. geneza i mantawe.
Gduwa, v. Duwa.
generator, √ xan, stvoriti > lat. genera-
Gea, v. Gaja.
tor.
Geb (misir. bog Neba), v. glob.
generacija, √ xan, roditi > lat. generatio.
Gebelizis (ra{. ime bogiwe), v. glob.
genije, xƒnas, vrsta duhova RV II, 2: potom
gebir (zend sve{tenik), gab'‡rƒ, tajan, da- stvo, porod, √ xan > lat. genii, -ius, -alis:
lekovid, pronicqiv, mudar, o{trouman, fr. génie, eng. genius.
sve~an, misteriozan, nedoku~iv, zagone-
U asirskom predawu bo`anski eleme-
tan, nepristupa~an, √ gab' > asir. gabru,
nat ili princip `ivota ~oveka vezan
gabbu, sveukupnost, per. gebr, obo`ava-
je za dekane, istovetno staroitalskom,
teq vatre, ar. bekir, devi~ansko mu{ko
gde je genije (oli~ewe du{e stvari) sva-
ili `ensko.
kog mu{kog pojedinca bio vezan za ~as
gegati, agati, krivudati, uvijati, √ ag > ro|ewa (natalis).
cinc. gugiat.
Geniji su u kod Asiraca nebeska voj-
ge(jj)ak, g‹'ja, doma}i, doma}e dobro, RV III, ska, zajedno sa zlodusima. Dobri, kri-
30, √ xi > jevr. goj(im), -a, nejevrejin, bug. lati geniji (apkale) sa glavom ptice,
gawa. zakopavani su pri ulaznim vratima,
gej{a, ge{–u (= gi{–u), profesionalni radi za{tite (Nedoma~ki).
peva~, glumac ili mimi~ar, √ ge{ > Genije je bio Serbonov duh za{titnik
jap. geischa. (Nikoli}).
gel, xala, voda, √ xal. genitalije, v. gen > lat. genitalia, gignere.
gela, v. jela (bre). genitor, xanitri, otac, predak, √ xan >
gema (dragi kamen), v. kam > gal. jamme, gal. genitura, ro|ewe, genu, koleno, gen-
gemme, lat, gemma, -ula, eng. gem, nem. til, plemenit, jel. geneteira, lat. gentura,
Gemme. ra|awe, proizvo|ewe.
Gemara (komentar Talmuda), v. kamara > genom, v. gen.
arm. gēmāra, zbirka, komplet. gens, xenja, plemenita porekla > lat. gena,
gen, x„nu, koleno, RV X, 15 √ xan > jel. gens, -us, rod, koleno, ro|ewe: gentes, -
goni, gonē, génos, rod, pleme, narod, lat. tilis, jel. gennaios.
genu, koleno, -ilis, nem. Knie. Ge(n)tije, v. Geti > lat. Gentije, ime ilir-
Genadije, -a, v. Ge(n)tije > rus. Genadij, jel. skog kraqa (i pobednika olimpijskog,
Genadios, blagorodan, lat. Gentius. III vek s.e.), Gentius, unuk Argonov.
genealogija, v. gen i logo. genus (rod, vrsta), xanas, klasa, rasa > lat.
geneza, v. gen > jel. génesis, postanak. genus, -eris.
Geneza (bibl. Postawe), v. geneza > jel. geo, -(zemqa, -aqski), v. Gea > jel. geō, gé,
Génesis. zemqa, Gaia.
Da Geneza nije izvorno jevrejski tekst, geografija, v. geo i grafija.
komentari{e D. @unkovi}, o ~emu sve- geoid, geo i vid.
do~i Mojsijevo Petokwi`je, koje za- geokarpija, v. geo i karp.
po~iwe propisom o po{tovawu gra-
geolit, v. geo i litica.
nica (5, 19), identi~no rasenskim tek-
stu grani~nika: “Mezu ne muwa{“ geologija, v. geo i logo.
geomagnet, -ika, v. geo i magnet.
112
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 113
113
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 114
114
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 115
ginekomorfan, v. gine i morfo. st. nem. glat, nem. glätt, Glätte, st. isl.
ginekofobija, v. gine i fobija. solar-gladan, smiraj sunca.
ginekofon, v. gine i fono. glanc, √ k‚ns, ugla~anost, sjaj, svetlucawe,
blistawe (= g’an{ate, rasuti svetlost,
ginuti, g'i––ate, zgrabiti, uzeti, osvo-
√ g'an{) > nem. ganz, sasvim, potpuno.
jiti; ulov, √ g'i–– > rus. gibnutь, lit.
gaubti, jel. apókteinéin. glancati, k‚nsate.
Gire (selo na Ozrenu), v. gora. glas, √ kle{, oglasiti, govoriti (kl‘{a,
vikati u pravcu nekog (ne~eg), RV VI,
git, xatu, guma, smola > nem. Kitt.
46) > rus. g‘los, lit. garsas, zvuk, st.
gitara, v. sitar > {p. guittara, fr. guitare, norm. kalla, reci, st. nem. kallon, glasno
jel. kithara, it. chittara, eng. guitar, jevr. govoriti.
kinor?
glasiti, kle{ate.
G. su Mavari doneli s Istoka u Ev-
glat, gilita, progutan, √ gal.
ropu.
gledati, v. gatati > sem. qlt, posmatrati.
glava, k‚p‚la, glava, lobawa: religiozni
sistem √ ka? > rus. golovƒ, arm. ghlou, Gledoje, v. Gledolet.
jevr. gev, tur. kafa, lit. galva, prus. Gledolet (st. srp. pl. Saturn), kleda,
galva: gallu, jel. kafalē, kárē, glava, lat. vlaga, vla`nost, √ klid > sven. Skadi,
calva: caepula. -e, div-`ena, oli~ewe Zime i supruga
Glava{, v. glava. boga Vetra i Mora.
glaviti, klivate, biti nemo}an, √ kl‡v. gle|, √ g’™i{, polirati, mazati > srp.
glagol, g’arg’ara, mrmqawe: govor, pucke- gla zura, rus. gla`u, prus. gleso, eng.
tawe vatre, √ g™‡ > rus. golog‘litь, glas, sven. klakk, st. isl. klakkr, lat. gla-
srp. glagoqiti, govoriti: glagoqica, cies, fr. glace, n. lat. glaciare, nem. Gla-
bukvica. sur.
Glagoli}i (ime plemena), v. glagol. gle~er (lednik), v. gle| > nem. Gletscher,
lat. glacies, -alis, glaciarium.
glad, √ g™id’, pro`drqiv, `eqan > rus.
g‘lod. Saturn je ilirskim Srbima bio oli~e-
we boga vlage i Mraza.
glada (koliba), v. klet.
glib, √ glib, nemo}.
gladovati, grid’jati (= k{ud'ajati).
glibiti, kl‡bate.
gladiola (Gladiolus illuricus), v. gladiti >
lat. gladius, gladijator: glaber. Gligor, v. Grgur > srp. Gli{a, umawewe.
Gladiola (gladi{ka, gladi{evina, sab- glina, klinna, vla`an, √ klid > st. isl.
qa~ica), je naziv za jednu vrsta korov- klina, rus. glˆna, jel. glini, ir. glenaid,
ske biqke, ~iji dugi, ravni i o{tri prus. laidis, lat. glutis.
listovi koji li~e na ma~ mogu povre- Glina (vodonim: zem. ime), v. glina > norv.
diti neoprezna ~oveka. Po imenu za Gloma.
ovu biqku nastao je latinski naziv gl- Glinobor, v. Glina i burg > nem. Line-
adius, za vrstu kratkog ma~a, a po we- berg.
mu ime za borca sa ovim ma~em Gliwani (pl. ime), v. glina > lat. Angli,
(Unkovi}). Glinones.
gladiti, g'ašati, trqati, delovati, gliptika, v. grebati
izvr{i ti, oblikovati, √ g'aš > rus. glob, galba, zemqina ili nebeska lopta,
gladitь, gladkiй, sem. geled, milovati, √ gal? > lat. gleba: Galba.
jevr. halák, lit. gladus, -zin, prus. glosto,
globalan, v. glob > fr. global.
115
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 116
globiti, galb'ate, opunomo}en, drzak √ govedo, gavedu (< gava, krava), oblak, si-
galb' > srp. gabela, porez, carina: ogla- mbol za kravu, √ gu > rus. gavяddu, ir.
bina, ogrizak, sem. kabala, naplata. bo, avest. gaus, arm. kov, germ. chuo.
globoid, v. glob i vid. Gove|ari, v. govedo.
globus, v. glob > lat. globus, zem. kugla. govnati, guvati, prazniti creva √ gu >
gloso, -(jezik, jezika), v. glas > jel. glôssa, kve~e huann, {p. guano, huano, srp. govno,
glōtta, jezik, govor, aglōsa, lat. glossa, - arm. gavak, zadwica, tur. gübre.
rium, n. lat. glossator, eng. glossematics. govor, gava, dijalekt (gavate, razlegati), √
glosograf, v. gloso i grafo. gu > jel. goáo, tu`im.
glosologija, v. gloso i logo. Gog (bibl. kraq Magoga), v. Goga.
glosomanija, v. gloso i manija. Magog je sin Jafetov, u biblijskom ro-
glosomantija, v. gloso i mantija. doslovu.
glockati, glo~ati, opqa~kati, orobiti, Goga, v. Gaga > srp. Goga, Cincar (Kosmet),
kra|a, √ glu~. rum. Goga, nadimak: gog, gluperda.
glup, √ glep, jadan, bedan > st. norm. glōpr, god, k’adi, bro{, prsten, √ k’‚d > rus. god,
idiot, germ. glipa. lit. guodas, ~est.
glupeti, glepate. Godebrat, v. god i brat.
gmaz, xma-j„, gmizati, vu}i se po zemqi Godeslav (De~. hrisovuqa), v. god i slava.
(gm„, zemqa), √ gam > srp. gamad, sve godina, v. god > srp. godi{wica, praznik,
{to g(a)mi`e, rus. gad, -юk
ka, jevr. qmz, svetkovina (godovati).
rastezawe. U narodnoj zagonetki: “Poslao car ca-
Gna (norm. bogiwa Vetra), g’na, udarni, uni- rici u tisovoj kablici, 12 zlatnih ja-
{tavaju}i, `ena, `ensko bo`anstvo, buka, u svakoj jabuci ~etiri kri{ke, u
ubica, -jawe, √ gam. svakoj kri{ki sedam semena? Godina,
gnatija, hƒnu, ~equst, vilica, √ han > jel. meseci, nedeqe”.
gnáthos. goditi, g‚d'ate, `eleti, oti}i za (< g‚d'a,
gnoza, v. gnoma > jel. gnōsis, -stēs, gignō- prodreti, uroniti, pobuditi), nanizati
skein. zajedno, √ g‚d' > sem. xxdh, ugoditi.
gnoj, √ knuj, smrad, vla`iti > v. gnoj > st. Godomir, v. god i mir.
norm. gnua, jel. hnaýo. gozd (st. srp. {uma), √ k{ad (= k{od),
gnojivo (|ubrivo), v. gnoj. pose}i, rase}i, odse~ak, (raz)dvojiti,
rezbarija, sni`ewe: ubiti, RV I, 116,
gnojiti, knujate.
urezati, rezati (meso), gravirati, pode-
gnom, v. Gna > fr. eng. gnome, n. lat. gno- liti ili uzeti hranu > rus. gvozdь,
mus, duh zemqe (pasivan entitet). klin, srp. gvozd, klin, ekser (prvobitno
gnoma, xw‚na, znawe, √ xw‚ > jel. gnōmē. drveni), gojzerice, vr. bakanxi s klino-
gnomologija, v. gnom i logo. vima st. isl. kuistr, grana, prus. gudde,
gnoseologija, v. gnoza i logo. {uma, ir. gat, st. nem. questa, nem. Qua-
gnu{ati, knasjati, kriviti (duh. i mat.), ste, ~etkica, lat. qasta.
nepo{ten, √ knas > srp. kmeziti. Gvozden-ogaw u predawu. Gvozden-~ovek
gwida, nida, {tetno dejstvo, otrov, √ nid je silni Ogaw. Gvozdenzuba ili Baba-
> lit. glinda, st. isl. gnit, jel. konis. Korizma je bogiwa Zime.
gwilo, klinna, trule`, istruleo, truo, √ Gozd, v. gozd.
klind. goja (nejevrejin, pogrdno), v. gexa > jevr.
gob, v. grbav > lat. gubbus, it. gobbo. gója, nejevrejka.
116
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 117
Gojko, go’ja, “skriveni”, pridevak Ogwa Tako|e Bogorodice, kao simbol bo-
koji stanuje u vodi, √ guh. `anske qubavi, vernosti i privr`eno-
"Tvoja se sre}a rodila, sti. Prikazuje ga anti~ka i crkvena
umetnost sredweg veka. U ruskom naro
mesecom sjajnim gojila"
dnom predawu je sveta i `ar-tica. Na-
(koledarska i spasovska). lazi se na `ezlu britanskih vladara.
Gola, gola, ime bogiwe Nava, lopta zemqe Kod Srba je golub je ~esta predstava
ili sunca, √ gal? > jel. Kora, lat. Ceres. na obrednom hlebu, naro~ito ~esnici.,
Golgota (“lubawi{te”), v. glava > arm. gal jer, kola boga Nava vu~e par golubova,
golta, glava, jevr. gulgōleth, galgelet, jel. pa ova ptica mo`e da predska`e smrt.
Golgothá: srp (reg). galga, ve{ala. Srpski golub visokoleta~, Colombo Ili-
golem, g“lma, grm, √ gur > srp. grmaq, rica, sa slika rimskih augura, koji po-
jevr. glm, ~udovi{te: Golem (Kabala). mo}u wegovog leta prori~u, leti na
Golemi Dol, v. golem i dol. jvi{e na svetu, jer, jedini koristi ver-
Golemo brdo, v. golem i brdo. tikalne linije magnetnog poqa zemqe
golen, v. koleno. (Stevan~evi}).
117
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 118
Gor, v. gora > afg. G(h)or, planinska ob- Lesandar Veliki je presekao ma~em
last (gde `ivi Sur pleme). Gordijev ~vor i tako se predskazawe
gora, girˆ, RV V, 41, gora, brdo, planina ispunilo. U literaturi se ovaj ~in de-
(= gˆr), √ g™‡ > ~e{. hora, avest. gairi, fini{e kao “nasilan”, ali se pritom
per. gar, gir, gairis, jevr. har, brdo, plan- zaboravqa da je ~vor magijski simbol
ina: huršá, {umarak, gaj, lug, lit. gire, - `ivota i da u Prirodi postoje samo
ia, nem. Hart: Kar, gorska kotlina, jel. `ivot i smrt, u stalnim prelazima.
oros. goreti, hƒrati (= olati, √ ul), √ h™i >
U nar. predawu postoji gora sa zlat- srp. gore{nik, vr. biqke.
nim deblima i srebrnim li{}em, u Gorica, v. gora > it. Gorizia, nem. Görz.
kojoj kad pirne vetar, nastaje svirka ne- Gorjana, k‚l‚jana, bogiwa Nava, √ kal.
opisivih milina. gorje, gaira, {to je u vezi sa planinom.
Gora (ime `upe: zem. ime), v. gora. Gor(j)un (< naziv za hrast lu`wak), v. gora
Goran, g’orƒ, “grozan”, “stra{an”, > rum. gorun, -in, prus. gorian, drvo: eng.
“u`asan”, pridevci boga Nava: pl. Mer- Henrik.
kur: no}, √ g’ur > sven. Goran (Joran). G. drvo je naro~ite magijske snage. Kroz
gora~ (vr. trave), v. gora. wega se provla~i nedono{~ad ili pra-
Gorgo, -na, g‚rga, ime bogiwe Nava > jel. vi krst za mrtvaca.
Gorgó. gorostas, v. gora i stas.
gord, √ g’rd, hvala, RV VIII, 19 (= garva, di- gorocvet, v. gora i cvet.
ka, ponos) > lit. garbe, ~ast, st. nem. Gorski kotar, v. gora i kotar.
gelf, gelben, lit. grudus, glup. Gor~a, -il, giri{a, gospodar planine, je
gorditi, g’rdate. dno od jedanaest imena bogiwe Nava
Gordan, -aa, k’rdana, dan punog Meseca, u ili bo`anskog para Nava, √ g™i.
vezi sa posve}ewem boga Qubavi: (pre) G. je ime koje se daje onome ko je ro|en
skakawe, igra, {ala: pokazati, paradi- u planini (Vuk).
rati, √ k’rd > eng. Gordon. gor{tak, v. gora > lat. hernik.
Gordije (brig. kraq), k’rda, {amansko gospar, ga“s-p‚lƒ, pastir, gospodar, za-
ime, “skok” (Praboga): uzeti, unaprediti, {titnik.
napasti √ kurd > jel. Gordiás, mitski
Gospoina (Vel. i Mala), v. Gospo(d)inka.
osniva~ Gordiona: -i(an)os.
Gospo|in-dan je praznik gospodarice
Za G. kraqa Briga vezana je veoma in
neba, po~etak jesewe ravnodnevice (28. 8-
teresantna legenda. U Brigiji je na 13
21. 9.).
vekova pre n.e. `iveo seqak po imenu
Gordije. Jednog dana na wegov plug gospodar, v. gospodin i dar > per. gosp-
sleti orao, koga nikako nije mogao da anddar.
otera. Za~u|eni G. po|e u hram kod gospodin, g‘spati, pastir (= ga“spati <
sve{tenika da zatra`i obja{wewe. g‘, ga“s, vo, krava + pati, gospodar), go-
Usput sretne lepu devojku, koja mu ras- spodar, za{titnik > rus. gospodin
tuma~i taj ~udnovati doga|aj, time da (pojam gospodstva i bogatstva izvorno
}e on postati kraq, uz predlog da po|e stoji u vezi stoke: srp. blago, stoka).
za wega. G. prihvati tuma~ewe i devo- Gospoina, v. Gospo(d)inka > srp. Gospa.
jku, a kada je postao kraq, uvezao je G. je praznik jesewe ravnodnevice. Ve-
plug likom, rekav{i da }e onaj ko lika Gospoina je 28. 8 a Mala 21. 9.
odre{i ~vor, postati gospodar Azije. Gospo(d)inka, v. gospodin.
118
Recnik arijski 6.12.2010 13:25 Page 119
gost, √ g'as, jesti, konzumirati > gal. hoste, ili Goti, sa svojim pokretnim hramo-
lat. hostis, nem. Gast, kimr. gwest, pir. vima.
gost (bogomilska titula), v. Gosta. gotivan (lep, dopadqiv), v. Goti > srp. go-
Gosta, g'asa, “pro`dira~”, ime zloduha koji tiviti, dopadati se.
izaziva slabost, ime polubogova, tita- Gotland (ime ostrva), v. Goti i ledina.
na i zloduha no}i > fr. nem. Gaston. gotovs, g'oša, otvoreno suprostavqawe,
Gostivar, v. gost i var > ~e{. Hosti- prkos, prkosan, √ g'uš.
vari. go~, g'‘{i, zvuk bubwa, RV VI, 5, √ g'u{ >
Gostiqe, v. gost. tur. goçu, {ipt. goç.
Gostimir, v. gost i mir. Go{a, g’o{a, ime boga Nava, zvuk bubwa
Gostiwe, v. gost. (atribut boga Nava)., urlik oluje, vode
119
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 120
120
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 121
grah (mahuna), v. gra{ak > rus. gor‘h, tur. grditi, gardati, vikati, proizvesti zvuk.
grah, lit. garšas, germ. gers, nem. Giersh, jel. grdoba, gardab'a, magarac, galamxija, o{-
gráhos. tar zvuk, wakawe? > st. srp. gъr
rdъ.
grahovica (wiva graha), v. grah. greben (hrid: deo razboja), gr„vena, stena,
Grahovo, v. grah. √ grah > ilir. grava, kamen, gal. gravele
Gracije, v. Haritine > lat. Gratiae, gra- (grave, obala), eng. gravel, -stone.
tiosus, it. grazioso. Greben razboja ima magijski zna~aj (uro-
Gra~anica, v. grad. ~nik, qubavna vra~awa). Sklapa se zbog
stoke na odre|ene praznike.
gra{ak, golaka, vr. gra{ka > st. nem. gers,
nem Gierseh, lat. garva. grebati, g™ib'n‚ti, √ grab'? jevr. glifá, jel.
glýfō, udubqen, fr. gravure, -eur.
grb, v. grba > rus. gerb, nem. Erbe.
Gregori (Egori), v. Grigori.
grba, v. grbina > st. srp. grьbba (hrьbь),
rus. gorb, ~e{. hrb, rum. girba, poq. garb, greda, gra(n)t'a, spona, odse~ak, poveziva-
prus. garbis, {p. agobiar, cuivare ma|. we, spajawe, √ grat' > rus. grjadƒ, lat.
görbe. crates, plot, -iculum, germ. grintil, jel. gré-
nta, ma|. gerehda, lit. granda, sprat: a.s.
grbavac, kub„ra, grbavac (kubxƒ, le|na
grindel, zasun.
grba, kub’rƒ, grbavi bik), √ kup?
Greda (zem. ime: oronim), v. greda.
Grbe, v. grba.
grejati, arkajati, (za)`ariti, √ ark.
grbina, v. greben.
greh, √ garh, okriviti, optu`iti > prus.
Grbi}i, v. Grbo.
grekas, jevr. roa.
Grbo (li~nost iz nar. bajki), v. grba.
gre{iti, gar'ati: gre{an, gar’ana.
Mitski Grbo je najmla|i od bra}e iz
Grza (vodonim), v. gers.
“kr{tene” zemqe, kome je levo rame
(strana Nava) vi{qe od desnog.
griva, gr‡va, vrat, √ grah > avest. griva.
Kowi no}nog Sunca su grbavi i grivna (ogrlica), graiv(ej)a ogrlica > rus.
ru`ni, a sa danom postaju svetli, lepi grivna, vr. novca (> rum. grivna).
i krilati. G. je ~vrsta veza, za razliku od ogrlice.
Grga, ugraka, ime zmijolikog zloduha (< Metalne grivne su stariji na~in sapi-
ugrƒ, “stra{an”, pridevak boga Nava, √ wawa stoke.
ag? > st. norm. ugligr, u`asan, stra{an, Grigor, -ije, v. Grgur > jel. Grugioros.
eng. uglu. Grigori (bibl. "stra`ari"), v. Grigor.
grgor, g’arg’ara, zvuk sl. grgorewu (gƒrg- griz (krupica), g’™i{ša, drobqen, mleven,
ara, vir (mali), kovitlac, me{alica: granuliran, √ g’™i{ > lit. grusti, mr-
muz. instr. RV VIII, 69: l. ime), nejasno viti, st. nem. grioz, nem. Gries.
mrmqawe: vr laute ili cimbala, √ g'ur griz (ugriz), grasa, gristi, staviti u usta,
> lat. gurges, jel. gargalismós, srp. gar- √ gras > sem. grz, ugriz, eng. grass: graze,
garizati, ispirati grlo grgorewem, fr. napasati: oguliti, a.s. grəs, st. nem.
gargouiller. grass, trava, prus. gras, nem. Griesz
Grgur, v. Grga srp. grgurav. grizica (`iva rana), v. griz.
Grd, v. Grde{a > srp Grdan, ime hercego gril, √ g’™i, goreti > gal. grill, -aïle, eng.
va~kog kneza iz XII veka. grill (e), nem. Grill.
Grde{a, gardab’†k{a, “magare}ih o~iju”, grimiz, k™ˆmi (= krami), crv, crvena
titansko ime Div-zloduha, √ gard > srp. boja, √ kram > bug. karmaz, ar. kermez,
grdosija. qarmasi, per. kirm, germez, jevr. cruima,
tur. kurmaz, lat. quermis, it. cremisi,
121
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 122
rum. carmiz, lit. kirmis, -inis, kirmele? prvom pohodu na Istok, tako kod Ju-
slov. krme, fr. kermès: vermeil. stinijana (Dereti}). “Oni nisu orali,
Grimizna ili crvena boja, dobija se od ni kopali, ve} su otimali od drugih”
jedne vrste crva (> srp. "~rviti", pra- (Milojevi}).
viti crvenu boju, rus. "~erv"). D. @unkovi} tuma~i re~ “grk” u zna-
grip, g™ˆb', stezawe, grqewe, zahvat, ~vr- ~ewu “ratnik”, a jedna stara srpska
sto dr`awe > fr. grippe. hronika kao “heroj” (obredno) i pride-
Gripe, v. hrib > it. Grippi, Split. vak Lesandra Velikog (Nikoli}).
gristi, grƒsati > lit. grauzti. fr (prova- grkqan, k‚kila, larinx, draguq koji se no-
nsalski). grezo, nem. Grioz. si oko vrata, √ kak > lit. gurklis, fin.
kurk.
Grifoni, grab'a–ƒ, grabqewe, otimawe,
hvatawe, obuzimawe, zadr`avawe, spo- grlo, gala(ka), grlo (= gal(j)a, garja,
padawe, RV VII, 4, √ gra(b)' > st. srp. “guta~”, grkqan), √ gal > rus. gorlo,
gripьssъ, jel. grýfes, lat. gruphus, it. jevr. garón, gal. gale, lat. gula, prus.
grifo, -ne, nem. greifen, Griff, eng. grasp, gurcle, lit. gurkeus, lat. gula.
fr. griffon, pas pti~ar. grm, g“lma, {iprag, ~estar, {ikara,
G. su mitske ptice (glava s lavqim {ibqe, neprohodno rastiwe, √ gur >
telom i orlovim krilima), ~uvari zla- lat. germen, -is, pupoqak, gramen, -ina,
ta, kojim je obilovala Hiperboreja. eng. germ.
Simbolizuju bo`ansku snagu i budnost. Grm, -enovac, v. grm.
Povezane su sa Serbonom, Dionisom i grmaq, v. grm > rus. ogrom.
Apolonom hiprborejskim, koji ja{e na grmeti, g™i–„ti (g™i–‡te), oglasiti, na-
grifonu. javiti, √ g™‡ > rus. grmetь, lit. gram-
Grk, √ gr(u)~, ukrasti, orobiti > lat. grae eti, prus. grumins, germ. gimmig, jel. hró-
cus, graihós, jel. Graikos, lit. grukas, a.s. mos, nevreme.
Grēcas, it. Greco, nem. Grieche: asir. grk, grmovina (hrastovina), v. grm.
ime gradona~elnika filistejskog grada grmova~a (vr. pe~urke), v. grm.
A{dode, koga je Sargon proterao (Ne-
Grmu{a (oronim), v. grm.
doma~ki).
grn (da{~ica za razgrtawe `ara), g'™i–ƒ,
Grci i Jelini su dva potpuno raz-
`ar, svetlost sunca, RV I, 133, √ g'™‡ >
li~ita naroda: prvi su Huriti iz Ka-
rus. gorn, kova~ki ogaw (pe} za top-
padokije, a drugi Pelazgi ili anti~ki
qewe), prus. goro, gero.
Srbi, koji su primili huritski jezik
od malog broja doseqenih Hurita i sr- grne, -aac (zemqani lonac), g'™i–ƒ, `ar,
bizirali ga (^ajld). Grk je pogrdan toplota.
naziv za Hurite, prene{en na Jeline, Grnojla, v. grne.
kojima su tek Rimqani dali ime Grci, grn~ar, v. grne.
kada su ih okupirali u II veku s.e. Grn~ar, -evo, v. grn~ar.
Otuda, oni koje Evropa zove Grcima, od gro (tereta), gur“, te`ak, natovaren, zna~aj
po~etka XIX veka, sami sebe oduvek an, va`an, RV I, 39 u visokom stepenu,
zovu Jelinima. veliki, krupan, `estok: mnogobrojan,
Pre 146. godine s.e. ime Grk se pomiwe {irok, uzvi{en, prekrasan: dug: svako
samo u dva maha: u Peloponeskim ra- po{tovano lice, √ gur > lat. grossus,
tovima (Tukidid) i kod Aristotela. gravis, fr. gros, grosse: lit. gieras, jel.
Grci su ina~e srpsko ime za pomo}ne barýs? srp. izgarati.
vojne ~ete, kako kod Nina Belovog, u
122
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 123
Groa (skand. mit.), gur“, duhovni otac ili qawa” elektro-magnetne sile po gor-
u~iteq, autor bajalice, bremenit, stva- wim slojevima oblaka (Stevan~evi}).
rala~ki: pl. Jupiter > skand. Groa, gromada, grama(s), gomila > rus. gromƒda,
~arobnica, proro~ica i lekarica, lat. gremium, dlan, nedra, pregr{t, gru-
hindi guru. mus, gomila, grudva st. nem krimman, a.s.
grob, g™ib’ƒ, mesto prebivali{ta, RV III, crammian, nabijati, puniti, lit. gruma-
30, √ g™ib’ > srp. p o g r eb , - en (< grebsti, las, rum. gramada, ma|. garmada.
poklopiti, zatvoriti: oti}i): a.s. grafan, grotlo, g'™ita, osvetqen, √ g'™‡ > srp.
kopati: græf, grob, eng. grave, germ. grot, sud, kola, grlo boce, ma|. garat.
gr(u)oba, lit. grabas, tur. kabr. grof, v. grafo > nem. Graf, vi{i ~inov-
Grobna, -ik, v. grob. nik, administrativac, kasnije nasledna
groza, -n, g'ora, "grozni", pridevak boga plemi}ka titula, ~e{. hrabe.
Nava, √ g'ur > srp. "ggrozno vreme", gro{, √ gras, (u)griz > jevr. gruš, tur. graş,
nevreme, rus. groza, oluja, nevreme, rum. gruş, giraş, it. grosso, lat. grossus, nem.
groza, gal. ard ? jel. gorgos, grozan, lat. Groschen.
horror, -idus, ir. garg(g), eng. horor, lit. Naziv je nastao je po ra{irenom sta-
grumzda: gražota, pretiti. rovekovnom obi~aju da se mrtvacu
grozd, dr‚k{‚, gro`|e, grozd, vino, √ stavqa novac u usta, za wegove potrebe
drak’ > jel. botris, grozd. na "drugom svetu" (Vergilije, Eneida).
Grozdije, v. grozd. grub, grƒb'a, zauzeti mesto ili poziciju >
grozdober, v. grozd i brati. nem. Grobian, grubija: Krampf, lit. gru-
Grozdana, grasana, disk sunca ili meseca, bus, neravan.
√ gras > srp. Grozda, umawewe. gruda (rodna), √ gurd, prebivati, stanovati,
Sun~ev disk je bo`anski atribut, a G. boraviti, `iveti.
je carska k}i" koja stoji u vezi plod- grudva, ’rd’vƒ, gorwi deo, nagore, iznad,
nosti: prema gore; u~vr{}en, √ urd? > srp.
"Bela Grozda na Ra{kuni brodi urda, grudve koje ostanu pri pravqewu
ka~kavaqa, jel. grouda, lit. graudus, st.
... no je mame rusalice mlade,
isl. grantr, griot, st. nem. grussi, nem.
mame mi je Vodanu svojemu Grütze.
da je dadu za Vodana bana. grudi, kro—ƒ, √ kr‡ > st. srp. grodь, a.s.
... te ven~a{e Grozdu sa Vodanom grēada.
... i pod vodom svadbu odigra{e". Gruzini, v. pogru`iti.
grozota, g’orat‚, u`as. Narodno ime Gruzina je Saquartwelli. U
grom, agrimƒ, prethoditi, pokrenuti st. rus. rukopisima su Iveri (Iberi), a
prima}i, zbivawe ili javqawe na da- zovu ih i \ur|ijanci, po Sv. \or|u, w.
qinu, √ g™‡ > avest. gramta, sem. grm, za{titniku.
per. garam, jarost, st. nem. grimmi, gne- Gru`, v. greben > it. Gravose.
van, ~e{. hrom, lit. grumenti, prus. gru- Gruja, g™iha, pomo}nik, sluga (= g™ihƒ, RV
mins, jel. hromos, bromos: keraunós. X, 119): astr. gospodska ku}a √ grid’.
Narodno predawe razlikuje grom i "Vino pije Novak i Radivoj
strelicu ("gramovna" strela), po ja~ini,
slu`i wima dijete Grujica".
snazi i naponu. Za grmqavinu u narodu
se ka`e da “Sv. Ilija vozi vatrena G. je ogwevite naravi:
kola”, {to je odgovara opisu “kotr- "U Grujice sedam prstenova
iz wih bije sedam plamenova".
123
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 124
Majka mu je bela vila. Broj tri je vezan Gubli (Gubal, asir. ime Biblosa), v. gubla.
za wega, kao i za Milo{a, a javqa se guveran (vlada), v. guverner > eng. govern.
pod istim prezimenom Kobili}. Isto
guvernadur, v. gubernator.
vojuje na "troglavog Arapina" i "kraqa
od Le|ana". Skriva ga prevjes, kao
guverner, √ kavˆ, vo|a + nara, ~ovek, per-
Milo{a kabanica. sona > gal. governer, vladati, governeor,
lat. gubernare, upravqati, -ator, krmar, -
Grujan, g™i’jagni, ime za doma}i Ogaw,
no{, it. governo, -are, jel. kibernan, -atis,
sve ta obredna vatra.
eng. governer.
grunt, √ grant’, u~vrstiti > nem. Grund,
Dodatak “nar” je istorodan re~ima:
osnova.
nar, morn
mlin nar.
gruntovnica, √ grant’, napisati kwigu, Guvna, v. guvno.
svrstati.
guvno, v. gumno.
grcati, g’ar{ati, krckati, mrviti, sam-
leti, drobiti, √ g’™i{. Gugl (por. ime), g“ggulu, vilinsko ime, √
gu.
gr~, √ gr(u)~, obuzeti > me|. görcz. rum.
zgircit, {krt.
gugut, kukuš, gugutawe, √ k’.
gr~iti, gru~ate. gugutka, kukkušaka, divqi golub.
gr{ak, v. kr~ag > altajski kurčuk, kurču, G. se zajedno s kumrijom javqa kao sim-
germ. Krug, Krucke, fr. cruche. bol na obrednim hlebovima, umesto go-
luba.
gu (onomatopeja goluba), √ gu, proizvesti zvuk.
Gugutka (l. ime), v. gugutka.
guba (gubina), v. gubla (= kavaka, gqiva, pe
~urka, √ kav) > rus. goba, ~e{. houba, ar. gudalo, gundala, zvuk malog duguqastog
qūbā, tur. kuba, lit. gembe, jel. gamfaí, bubwa, √ gu–—.
ma|. gamba. gudura, kud’ara, planina (= kuttara, ga—-
G. je li{aj ili pe~urka s kratkom dr- era, kandara), “{to podupire zemqu”, √
{kom, kod koje se bere samo {e{ir, [ kuš? > {p. gandara.
(Tasev). guz(a), √ guh, sakriti > st. srp. gozь,. st.
gubav, -ac, v. guba. nord. kokkr, prus. gunsix.
guber (pokriva~), varaka, veo, prekriti, √ guziti, guhati.
v™i. guja (zmija), g“' ja, tajna, ime za Vi{weg, √
gubica (usta), gab’a, otvor, {upqina, √ guh > srp. gujanica, glista, gaip, tajna
(Vuk), ar. gā’ib, kaib, skriveno, nevidov-
gab’ > {p. eng. gab.
nost, stvar duhovna ili budu}a, tur.
gubernator, √ kavˆ, vo|a, ve{t + nat’a,
gaub(p).
gospodar > lat. gubernator, it. governa-
tore, fr. gouvernante. Guja je prikriven naziv za zmiju, oli-
~ewe no}nog Ogwa, u srpskom mitu
gubernija, v. gubernator > rus. guberni,
`ivi, simbol boga i obele`je Nava.
lat. gubernium.
Guja v. guja > Guja, por. ime (Pale).
gubla (kubla), kubra, obru~, kolut, prsten,
guka (gu`va, izraslina), gu~~'a (gutsa),
zavoj, loza, cvast: provu}i se: √ kup >
buket, veza, sve`aw, snop (gušik‚, mala
asir. b‚bil‚’aa, pisanija.
lopta ili kugla), `bun.
Gubla ili kubla je u st. srp. naziv za
guliti, ~ulate, uzdi}i, podi}i, uroniti,
pe~urku sa drveta bukve, koja je slu-
√ ~ul > rus. g“qa, srp. oguqina, ma|.
`ila zapisawe kwiga, jer je obi~no
sülu.
urastala u {upqinu bukovog drveta i
poprimala oblik plo~e (Dereti}). guq (`uq), v. `uq.
124
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 125
gumno (guvno: boji{te), gu–ƒ (= √ g’u–), saka, eng. goos, a.s. gōs, prus. sansu, jel.
venac, kanap, √ ag? hin.
gun|ati, guwxati (= kuwxati), √ guwx guslawe, g’o{a–‡ja, RV VI, 5, glasno obj-
(kuwx). aviti, proglasiti (g’‘{a-vat, poseban
gunga (posebna vr. napeva), ga•g’jati, oblik laute).
uskli knuti, dozvati, pustiti glas, √ guslati, g’o{ati, √ g’u{ > ~e{. housle,
gam > fr. guinguete. ukr. guslь, bug. gъssla, poq. gesle, rus.
gungula, v. gunga > per. ğulğule, ar. qūbā, gusli, lu`. srp. husle, gusle.
buka, vika, mete`, tur. sulgule, jel. ga- gust, -ii{, gu{pita, gomila, zgrtawe, nago-
gaínein. milavawe, RV VIII, 40, √ ge{?
gundeq, g’a–—a, p~ela, √ g’a–š. gutqaj, gilat, gutawe, √ g™‡.
gundura} (nemirno dete, [um.), undura, - gu{a, g'‘{a, glas, √ g'u{.
u, mi{, pacov, √ und > srp. Gundura}. U uzro~no-posledi~noj vezi: “Bre Ko-
guw, go–‡, vrsta kaputa, √ ag? > rus. gunя, {tan al’ ima{ gu{u” (glas).
avest. gaona, oset. gun, hindi gonī, per. gu{iti, g'u{ati.
gûn, poq. gunia, st. ir. gannja, kimr. gwn, Gu{o (nadimak), v. gu{a.
eng. gunnu, rum. guna, jel. goýna, lat. gu{t (ukus), v. kusati > lat. gustus, -are,
gunna, it. gonna, ma|. gunua. it. gustoso.
guwa, guwxa, buket, sve`aw, naramak,
snop, kita (cve}a), grana, √ guwx.
guwak, go–ik‚ > jel. gaunáki, lat. gauna-
cum.
gupka, √ sub', ugu{iti.
gura (grba), v. grba > lit. gauras, zguren.
gurabija (vr. kola~a), surab'ˆ, ugodan, pr-
ijatan, √ rab' > ar. gurābbiuä, tur. gura-
biuue.
gurbet, k‚rpaša, ~ovek u drowama, pro-
sjak, √ karb? > bug. kurb et, ar. garib,
stranac, cinc. curbete.
gurgus (vr. goluba), v. grgor > jevr. cocé-
let, divqi golub.
Gurgusovac (Kwa`evac), v. gurgus.
Staro ime K. je po gurgusima, kojih i
danas ima u izobiqu.
gurnuti, g'’r–ati, kretati se tamo-ovamo,
tresti, uzrok kretawa ili drmawa: va-
qati, √ g'’r–.
gurtna, g’rtƒ, dobrodo{ao, koji prija, sa-
glasan (= lat. gratus), RV I, 167, √ gur.
gusar, v. husar.
guska, hansƒ (= {akava), guska (Jezdioca),
je dan od deset kowa Meseca, √ han >
kin. ghan, rus. gusь, ~e{. husa, rum. gin-
sac, germ. gans, lat. ir. geiss, lat. anser:
125
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 126
126
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 127
D
davija (dava, tu`ba, Vuk), dƒv‡jas, udaqen,
vrlo dug (put), vrlo dalek > ar. d'ava,
da'va, tur. dâva: dâvaçi, tu`ilac.
davina, d‚hana u vezi sa vatre, √ dah >
lat. daphne, rum. dafin.
da, √ d‚, odobravawe: dati, dodeliti. D. je maslina ili lovor, kojima se
Daba ("hromi"), dƒb'a, “varalica”, ime boga obredno {iba i kiti Badwak: “Raslo
Nava, lukavstvo, prevara, licemerje drvo lovorika, Koledo, Koledo”. Oli-
(supr. adƒb’a, dobronameran, RV VIII, 47, ~ewe je rajskog "drveta od svetlosti":
nepovredivi): grom Gromovnika, √ dab' “Raslo drvo sred raja,
> asir. dab’, sviwa, ar. dabe, ~udovi{te, plemenita davina...
jevr. dibá, kleveta, pogrda, fr. diable, jel. zlatne grane spustila,
díabolos, lat. diabolus.
li{}e joj srebrno”.
Hromi Daba je oli~ewe Vuka, s pri-
Davina, d‚hana, Zora (dan), ime dela
krivenim imenom "starac" (Radoi~i}).
mese~evog toka > jel. Dafne.
dabar (provalija, `drelo), v. derben > rus.
U jelinskom mitu, Dafni je devojka
debrь, lit. duburas, dolina: srp. dupqa.
koju je Apolon poretvorio u drvo.
Dabar (ime sela), v. dabar.
davir (jevr. st. srp. proro~i{te), v. davor.
Dabeta, dab’‰ti, “povredilac”, omiqeno
daviti, davati, jad, nevoqa, nemir, dosa|i-
ime Gromovnika ili Jezdioca > srp.
vati, √ du > avest. dov, brig. daos, lit.
Dabeti}., por. ime.
davuti, jel. dýi, daío.
Da(j)bog, v. dati i bog.
Davlija (pridevak Serbona), v. daviti >
U st. ruskim rukopisima stoji: "Sunce jel. Davlon, “Davlija”.
car sin Svarogov, koji je Dabog" U srp.
Isti smisao ima bo`. ime Davor.
predawu, Dabog je bog vukova i “sre-
brni car” doweg sveta, od koga zavisi Davor (bog Smrti, tuge i `alosti), t‚vura,
svaka dobrobit. sazve`|e Bika, √ ta.
@ivotiwa Daboga je lav, koga je po Sazve`|e Bika (ravnodnevica) je sta-
predawu napravio Sv. Ilija. rim Ra{anima (Pelazgima) bilo oli-
~ewe boga Smrti:
dabul(h)ana (nar. pesma), v. davul i han.
"Dok ne do|e Davor-bo`e, smrtni
davar (ar. stoka, doma}e `iv.), v. tavura.
dan~e":
David, ai—avida, bog Obiqa (i—ƒvi—a, ma-
Silni Vojne ... taj davore `alni bore!:
jka boga Obiqa), √ ‡— > arm. David, po-
glavar, ar. Dāvud (Daud, Daut), tur. tat. Gusle moje, davorijo moja:
Dovud. “I zapeva gavran-tica crna
D. je inokosno ime kod starih Jevreja davoriju grlom oglasio“.
i javqa se kao titular, davidum, zapo- D. pristaju zlatni krilati belci, a
vednik vojske, komandant trupa. me|u wima se isti~e Davor-Rado.
Sirija i Palestina su na drevnom davor (molit. i kletvena re~), v. Davor >
Istoku bile poznate po muzici, a is- jevr. davar, re~.
torijski David je dobro svirao na gu- davorike, darvar‡ka, vetar: Gromovnik,
sle. √ d™‡.
Davidovac, v. David. davorje (sve~ana pesma bo`anstvu), v. davor
> srp. davoriti, tu`iti,
Davor-poqe v. Davor i poqe.
127
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 128
Davor-poqe je epska granica Java i daj, √ daj, uzeti, poslu`iti se > jevr. daj,
Nava (= elizium): dosta, dovoqno.
"Kad je bio blizu {irokoga D.-poqa, daja (doiqa), d’‚ja, dojewe, √ d’e > tur. daja.
tu Du{ana su|en danak sna|e". dajana (podr`ati, podupreti), d‚jana, doji-
davul, v. tamburin > ar. tabl, bubaw, tur. qa, √ d‚j > tur. dajanli, izdr`qiv, da-
davul, -bas, bubwar, kirg. davul, rum. janmak, nasloniti, trajati, srp. dajandi-
daul, jel. tabala, darabuka (tarabuka), od sati, cinc. danisire.
pe~ene gline s dva otvora. Daki (Da~ani), d‚ha, ime za narod, √ dah >
dag (tur. brdo, planina), tu•ga, vrh, visok, st. norm. Danir, lat. Dani, dan. Daner.
uzvi{en, √ tu. Dani (Da~ani) su pleme Masa-Geta.
Dag (skand. bogiwa Dana), d‚hana, Zora Dakija, v. Daki.
(dan), u vezi vatre, √ dah. Daktili (vr. bo`anstava), v. deset > jel.
D. ja{e na kowu ~ija griva obasjava Dáktuloi, lat. Dactuli.
nebo i zemqu. Daktili su patuqci-rudari koji su
Dagon (bog Karlova~kog rodosl.), d‚hana, znali tajnu prerade gvo`|a. Deca su
"goru}i", "uni{tavaju}i", ime boga Na- Reje ili Kevale (jel. Kibela), ro|eni
va, √ dah > asir. dagon (dagan), bog na kritskoj Idi. Poistove}uju se s Ku-
Zemqe, fil. fen. Dagon, vrhovno bo- retima i Kabirima.
`anstvo (s telom ribe), jevr. dāgōn, ime Me|u u~enicima samotra~kih Daktila
bo`anstva: dāg, riba. bio je i Sorbej (Orfej).
Jedan asirski car zvao se I{me-Dagan, dalak (slezina), dala, umetak, folija,
a Sargon II bio je izabranik asirskog tanka plo~a, √ dal > rum. dalac, tur.
boga Dagana, koji je u pisanim izvorima dalak.
i bog Hurita.
dala{ (mak. lo{, prevara), dalb'a, prevara,
D. je glavni bog Filistejaca, predstav- -iti, √ dal > het. idalu, zlo, nesre}a,
qen s ribqim repom. lat. dolus.
Dagonija, v. Dagon. dalga (struja u moru), tara˜ga, talas, √
dada (starija sestra: doiqa), dƒd'i, ~uvawe t™‡ > tur. talga, volnovawe mora, cinc.
(= dad’a, davawe, RV X, 46), slu{kiwa, dalga.
√ dad > ra{. dad, rus. dяddя, srp. (reg.) Dalmati, d‚lmi, ime za Gromovnika, √
doda, dojiqa, [, rum. dada, per. dada, dal > lat. Dalmatae, jel. Delmátai: srp.
tur. dadi: jevr. dodá, tetka. dolmiti, puniti.
dadiqa, v. dada. Naziv Dalmati je plemensko ime za
da`d, tusta, posuti, rasuti, zapra{iti, √ Srbe (Kinama), po imenu ilirskog (sr-
tas > st. srp. daъ`
`dъ, ki{a, rus. do`dь, pskog) boga Gromovnika, istoimenog
st. norm. dust, nem. Dunst. tvr|avi Dalma, sedi{tu saveza ilir-
Da`dbog, v. da`d i bog. skih plemena, podignute 160 godine s.e.
U Ipa~evskom rukopisu: “Sunce car, Dalmacija, v. Dalmati.
sin Svarogov, koga zovu Da`bog”. Daltaban v. dobro i taban.
da`devica (ki{ica), v. da`d. "Dobar pe{ak", pridevak vel. vezira
da`devwak, v. da`d. Mustafa pa{e, potur~enog Srbina iz
daire, d'airja (< d'ira), komponovati, sela Petri~ak kod Bitoqa, pogubqenog
istrajnost, uravnote`enost, √ d'‚ > ar. 1706. g.
dā’irä, tur. daire.
128
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 129
daqe, d’rƒ, dalek, udaqen, daqe od, √ d‡ Dana (bo`. i l. ime), dƒnu, bo`anska k}er
> avest. drājah, rus. ~ur, tur. durma, lit. i majka Divova, ili Titana, `enski
toli, eng far. princip u Vedama, √ d‚ > kelt. Danu,
dam (bedem), √ dam, spre~iti, obuzdati > bogiwa Majka, st. ir. Dana, vel{ki
rus. dƒmba, bedem, nasip, tur. dam, nem. Don, `ena boga Bela.
Damm, eng. dam(m). Danajci, danaju, majka Titana (= dƒnu) >
dam (onom. udara), √ —am, proizvesti zvuk. jel. Danái: Danaós.
dama dƒma, doma}instvo, pripitomqavawe, (M)omir bele`i Danaje (Danaoi), Ili-
obuzdavawe, kro}ewe, ubla`avawe, √ jada, III, 33; IV, 232.
dam > hindi dama, "idealna `ena", lat. danak, d‚nƒ, ~in davawa (> d‚nak, sitan,
domina, fr. dame, it. dama. mali poklon: d’‚naka, deo dinara, te-
D. je izvorno "doma}ica", danas "otmena `ina zlata), √ d‚ > st. srp. danъ, porez,
`ena", u smislu samokontrole. rus. danь, danak.
damar (`ila kucavica), d'ama, izdisaj: to- Danani (staroirci), v. Dana > ir. eng. Dan
pqewe, √ d'am > tur. damar. ians.
dambara, —ambara, vel. buka (damb’oli, U irskom predawu Danani su poznati
grom, grmqavina), √ —amb. kao narod bogiwe Dane, potomci Mila
(Milesius), vo|e {panskih Kelta, dose-
Damir, -aa, damit™ˆ, krotak, RV III, 34, Vi
{wi, @iva, √ dam > ra{. Tamir, pes- qenih u Irsku.
nik za koga je vezan istovetan motiv danga, √ da•g’, za{tititi > gal. dang(i)er,
natprirodnog pevawa, kao za M. eng. danger.
Obili}a, kome su vile oduzele taj dar. dandara, da–—ƒ-d’ara (= dandad’aru),
Damjan, d„man, drug boga Meseca, √ dam > kraq, sudija “nosilac palice”, koji
jel. daimōn, lat. daemon, it. demone. ka`wava, kraq, sudija: ime cara mrt-
Epski D. ja{e "zelenka", {to odaje we- vih (da–—ƒd’‚ra), ~uvar, posve}enik.
govu nevidovnu narav. Kuzma i Damjan Dane, d„nu, pobednik, osvaja~, ime za bo`-
su Sv. Vra~i (14. 11.). anski par Neba i Zemqe ili Jezdioce,
dampovati, damb’ate, naterati, uni{ti- RV VIII, 256, √ d’‚.
ti, √ damb’ > eng. dump(ing). Danilo, d‚nav†ri, ime Gromovnika, bog-
ovi, √ d‚ > jevr. Dāni’ēl, Dānīuāl.
dan, dˆna (= divan: dvan, sunce), √ d‚ >
rus. denь, lit. d(i)ena, ir. denus, kimr. Starozavetni prorok Danilo je bio
down, prus. deinan, lat. dies, donum, pe- ra{anski (tra~ki) princ s Helma, koji
rendinus, st. tur. dan, zora, eng. dawn: je zarobqen u vojnom pohodu s Istoka
Dawn. i odveden u Vavilon.
Dan je u narodu od smiraja do smiraja Danilovgrad, v. Danilo i grad.
sunca. Zato je epsko ve~e starije od Danica (oli~ewe planete Venere), v. Dana.
jutra, ali za sunce koje grane sutradan, D. je oli~ewe planete Venere, s pri-
narod dr`i da nije ono isto koje se devcima @iva, Petka i Rada. Epska je
“smirilo”, ve} neko drugo. vila, sestra Sunca i Meseca, Marka
Kalevala vreme po~etka dana ra~una Kraqevi}a. Javqa se kao majka mladog
po polo`aju sazve`|a M. Medveda. Meseca.
Bo`anski dan je obrtawe oko ose Mle- U narodu je poznata kao Zorwa~a:
~nog puta, sun~ev dan je revolucija, "Sjajna Danica na istok, a jaki bog na
mese~ev rotacija oko zemqe, a zemqin, pomo}", jer najavquje zoru i dan, ili
dnevno obrtawe oko sopstvene ose. kao Ve~erwa~a, kada najavquje suton.
129
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 130
130
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 131
daskal (u~iteq), dƒk{a, sposoban, talen- √ v™i > lit. durus, gal. tor, tur, a.s. torr,
tovan, duhovna mo}, √ dak{ > srp. da- eng. tower, fr. tour, nem. Tür, jel. dýra,
skalica, u~iteqica, rum. dascal, jel. lat. turris, foris.
dáskalos, lat. dexter. Dvor je kod Sika naziv za hram.
Daskal, v. daskal. Dvor, v. dvor.
datar, -iija, d’‚tri, (do)nosilac, ustanovi- dvoriti, v. dvor > nem. Hof.
lac, √ d'‚ > lat. datarius: dataria, jel. the- dvori{te, v. dvor.
tir. Dvori{te, v. dvori{te.
dati, datte (= d'ate, d‚dƒti) > lat. dare, de (nemoj), √ de, {tititi, braniti.
data, n.lat. datarius.
de, -(odvajawe: sni`avawe), v. dva > lat. de.
datula (urma), d’at’ra, vr. biqke (Datura
debata, d‚rvaša (= darb’ata), savet, ve}e,
alba) > hindi dhatūrā, per. taturah, it.
prostor (ku}a) za savetovawe, √ d™‡ >
dattolo.
gal. debatre, fr. debat, eng. debate.
datum, d„tu, odre|en deo ili dodeqen zada-
debeo, √ tiv, gojiti se > st. isl. dapr, prus.
tak, RV X, 99, uloga, ispuwewe, deo,
debikan, germ.. tapfar.
deoba, delewe: odlika, pregrada, √ d‚ >
asir. datum, odre|eno vreme, lat. datum, deblo, v. steblo.
eng. date. Debrc, v. Debar.
daturin (alkaloid), v. datula. deva, (|eva, devojka), dev‰, bogiwa Nava (zo
da}a, d‚tva, prino{ewe (= d‚{u, obredni ra, RV VII, 75), `ena oli~ewa op{te
~in, bogoslu`ewe = √ d„{). ravnote`ne sile (Brane), kraqica, gos-
po|a, √ div > poq. Dzevane, bogiwa
dacija, v. dati > lat. datio, > gal. dace, it.
Prole}a.
dazio, -ere, nem. Tatz.
Deva (atribut Bogorodice), devƒ, RV II, 3,
dah, √ dah, disawe > srp. da{ak (vetra).
bog, bo`anski, svi bogovi, kao pridev
dah(t)ati, dahati, disati. zna~i “svet” > gal. devote, obo`en, lit.
dahija, √ dah, ime pomo}nika boga Rata devas, prus. deiwas, lat. divus, deus, de-
tur. daui, rum. dahiu. votio, posve}ewe.
dahiluk, v. dahija i luk > tur. dajilik. U Vedama ima 33 deve, sile dobra, po 11
dva, dvi, -au, √ vi > avest. dva, dvaja, lit. u svakom od tri postoje}a sveta.
du, dvi, dveju, prus. dwai, ir. dau, lat. dever (mu`evqev brat), dev™a, -i (= divi-
duo, bi, duellum, duplex, duplicatum jel. ra), √ de > lit deveris, nem. zeih-hur, jel.
dis, doioi, duas, fr. duel, deux, doubl. daír, lat. levir, srp. deverati, natezati,
dveri, dv„r, vrata, krilo, branik, ulaz (izl `ivotariti.
az), pristup, fig. pogodan, koristan: deverba{a, v. dever i ba{a.
zgodan, povoqan, √ v™i > jap. torii, ulaz devet, navat, > rus. d‹vjatь,
u [into svetili{te, per. dār, vrata, st.
deviza (geslo, na~elo), devê{a, vo|a bo-
isl. durr, a.s. dor, duru, eng. door: door-
gova (= div‡{a, gospodar raja), √ div >
wau, lit. duris, st. nem. twri, jel. thýra,
gal. devis, eng. device, n.lat. devisa.
lat. fores.
devica, v. deva.
dvica, dvika: dvoiti, dvaitƒ.
Devica, v. devica.
dvojak, dvakƒ, RV X, 59.
Sazve`|e D. je oli~ewe Serbone ili
dvojan, dvajƒ, dvostruk, dve vrste ili sorte
Maje Zlatogorke, majke Koleda, koji je
> zend. dvaua, jel. doiýa.
dao qudima Zvezdanu kwigu (Petkovi}),
dvor (dom, ku}a), dv„ra, prilaz, prelaz,
astronomskih znawa. Prikazuje se sa
prolaz, pravo prola`ewa, pristupiti,
131
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 132
132
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 133
133
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 134
D. su i Sribali s Dwestra (Drinov). dess, lit. dészinê, jel. deksios, lat. dex-
dereglija, t‚raka, skela, splav (= tar- tra.
‡{a), plovilo, √ t™‡ > norv. draga, eng. Despa, v. despina.
drag, -gle, a.s. dragan, fr. draguer, ma|. despina, v. despot > jel. déspoina.
déreglue. despot, divƒspati, gospodar neba, Gro-
Dereta, -ii}, v. dorat. movnik, √ div > jel. despótēs, neo-
Bratstvo Dereti}a ima u svom grbu grani~eni gospodar, it. despota, cinc.
sunce (J. Dereti}). Kow je `ivotiwa dispot.
sunca i na~e{}e se javqa kao sinkre- Despot, -ija (titularno ime), v. despot >
tizam kowa i jaha~a, u antrpomorfnoj srp. Despotova planina.
predstavi Sunca (Ra{anski kowanik). Despotovac, v. despot.
D(e)rman (razvalina u Homoqu), dƒr‡man, Deukalion, v. Dukqanin > jel. Deuka-
ru{ewe, razarawe, RV I, 120, √ d™‡ > lión.
per. darman, snaga, mo}. D. je jelinski Noje, koji kao mitska li
dermatovenerolog, -iija, v. dermo, ve- ~nost, tako|e nosi ime u vezi sa vodom.
nera i logo. On je sin Prometeja u jelinskom pre-
dermatografija, v. dermo i grafo. dawu, po ~ijem savetu je sagradio ve-
dermatoid, v. dermo i vid. liki drveni sanduk, u jelinskom Po-
dermatol, v. dermo i uqe. topu.
dermatopatpologija, v. dermo, patiti D. je po predawu doveo Grke iz Azije,
i logo. {to stoji u suprotnosti sa ~iwenicom
da je wegov otac Prometej, pela{ki bog
dermo, -(ko`a, ko`ni), ~‚rma, ko`a, √ ~an
starinaca Helma.
> jel. derma.
defter (tefter), devƒ-taru, posve}eno ili
dermologija, v. dermo i logo.
bo`ansko drvo (= "zapis", jedno od pet
dermoskopija, v. dermo i skopeo. rajskih drveta) > tur. defter, jel. diftír.
dermotijatrija, v. dermo i jetra. U Mahabharati, hram je kao i kod sa-
dert (bolest, briga, qubavni jad), d'™itƒ, vremenih Srba posve}eno drvo (zapis),
opsednut, zadr`an, koji ra|a, odr`a- s koga se nije smeo otkinuti ni listi}.
vawe, √ d'ri > per. derd, `alost, bol, deci, -(deset), v. deset > lat. decem.
per. tur. dert, bol, bolest, briga jed.
decimetar, v. deci i metar.
Desa, dƒk{a, nero|eni, kreativna bo`.
di (= de), x‡, predmetak imena, u zna~ewu
energija, naziv za obred, pridevak Pra-
respekta.
boga, √ dak{ > srp Desilo.
di, -(dvostruko), v. dva > jel. dýo.
Desanka, dak{(i–)a, desno, desna (krsna)
strana, √ dak{ > srp. Desen. diabolo, v. daba.
Despina, v. Despot > jel. Despoina. diantus (dvocvetni), v. di i antos.
deset, da{a(n), √ du? > st. srp. desatь, rus. diarh, v. di i arhi.
d‹sjatь, avest. dasa, lat. decem, -imus, dias (dvojstvo), v. di > jel. diuás.
decus, jel. déka, nem. zehn. Div, dˆvas, nebo, nebeski svod > lat. Divus,
desiti, di{ƒti, √ di{. it. jel. dios, {p. Dios, fr. Dieu.
desnica, dƒk{i–a, desna strana: pred- div (xin, gorostas), √ div, sijati, svetlost,
stava bogiwe Nava s istaknutom des- nebo > skitski tiv (= Djaus), avest.
nom stranom, √ dak{ > avest. dašina, ir. daēva, per. dīw (dev, zloduh), slov. divji,
|avo, a.s. tiw, skand. tur, germ. div, jel.
134
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 135
Dio, lat. divan, nebo, dei, dius, bog: dies, komunicirati, usmeriti, zdravorazum-
dan, tur. dev. ski √ di{ > jel. didáskō, -aktikós, lat.
Jedan od oblika boga Nava u RV je Div- dico, -ere, dixi, re}i, kazati, educatio.
lovac. U srpskom predawu div je oli~e- Didahe (u~ewe 12 apostola), v. didaktika
we svetlosti u natprirodnoj veli~ini. > jel. didachē.
Postoje beli i crni divovi Ra|aju ih didrahma, v. di i drahma.
vile s narodnim junacima. Tako su sna- Diego, v. Dagon > eng. Dago.
`ni da ~upaju jele i bacaju pod oblake.
dielektrikum, v. di i elektro.
Gorostasni su, jednooki, lewi, zli, qu-
do`deri i ograni~eni. dizajn, de{in, prikaz(ati), izlo`ba, iz-
gled, znak, demonstracija: uputstvo, obu-
Po predawu divovi su bili: Vuk Ma-
ka, podu~avawe, navo|ewe, dirigovawe,
niti, koji je prezi|ivao planine, Div-
√ di{ > lat. designare (< signum), fr.
qan narodnih pripovedaka, Divqi
désigner, eng. design, nacrt.
~ovek dubrova~kih pisaca i cerski
Trojan. Divska grobqa su mramorja, a dizna (mlaznica), √ duh, musti, izvu}i >
"stara~e" (napu{tena re~na korita), nem. Düse.
ostaci brazda od orawa divova. di(j)a, -(u, na, du`, popreko, za), √ d‡, vi-
divan (megdan), d'‰van, ve{tina, √ d'‰. nuti se, leteti daqe > jel. dia.
divan (razgovor), d‚vƒn, u slu`bi davawa dijabola (zrno), v. di(j)a i bolid > srp.
ili primawa, redosled odr`avawa, √ da dijabolo, vrsta igre.
> rus. divan, srp. divaniti, govoriti, dijabolo, v. Daba > jel. diábolos, ne~astivi,
K, per. diwan, tur. divan. lat. diabolus.
divanhana, v. divan i han. ,dijagnoza, v.
dija i gnoza > jel. diágnōsis.
Divislav (~e{. l. ime), v. div i slava. dijagonala, v. dija i ugaon > jel. diagōnia,
diviti, divjati. lat. diagonalis.
Divi~ (= \evi~, selo na Drini), v. deva. dijagram, v. dija i grama.
Divjak (por. ime), divjƒ, bo`anski, nebe- dijagraf, v. dija i grafo.
ski > lat. divus. dijadema, dema, u`e (= d„man), pojas,
Divqan, divj‚n, bo`anski. kanap, traka, √ dam > jel. diadeo.
divqati, divjati, {iriti se, pru`ati se, dijalektika, v. dija i logo > jel. diálek-
pona{ati se kao pijan ili lud, √ div tos.
> srp. divanija, ludost, per. divane, lud, dijalog, v. dija i logo.
manit. dijametar, v. dija i metar.
Divna (vilinsko ime), divƒ, nebo, kao pri- Dijana, devƒ-xa(na)n‡, majka bogova, √ div
dev zna~i: sjajna, bo`anska, nebeska > > jel. Dioni (Dodona), lat. Diana Serbona
lat. diva, bo`anska. (= Artemida), imala je hram u Rimu,
Ima dva zna~ewa: nebesko, bogiwa i ze- koji je podigao Mastarna Tulije, zbog
maqsko, devojka. ~ega je nazvan Serbius (Servius) Tulius
(Piktor). Kasnije je nazivana samo Di-
divo (st. srp. ~udo), daˆva, bo`anski, nebe-
ski: sudbina, smrt. jana.
divota, devƒt‚, bo`anstvo, -ven, -ost (diva- dijaskop, v. dija i skopeo.
snata, gospodar dana, Sunce), √ div. dijatermija, v. dija i termo.
digraf, v. di i grafo. dijeceza, v. di i his > jel. dioikēsis.
didaktika, dide{ti (didekti), iskazati, dika (ponos: dragi, -a), v. Dika > jevr. dicá,
pokazati, izlo`iti, izvr{iti, posti}i, radost.
135
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 136
Dika, di{‚, ime `ene boga Pravde i Vr- Dimitrije, -a, v. Demetrije > srp.
line: rukovodstvo, uprava, pravac, uput- D(i)mitar (= Gmitar), jel. Dimítrios, sv.
stvo, direktiva: oblast, podru~je, ratnik Dimitrije, 8. 11.
~etvrt ili ta~ka kruga, √ di{ (= di•) dimorfan, v. di i morfo.
> jel. Dikē, oli~ewe bogiwe Pravde; Din, di•, bog Pravde i Vrline > st. ar.
dikē, pravo, pravda. Din, ar. per. tur. din, vera, zakon.
Diko i Dika su bo`anski par Pravde dina, dinƒ, prese}i, podeliti, odvojiti, √
i Vrline, oli~ewa Bika i Device, u do > kelt. din, dunu m, breg: varo{,
kome pasivan princip ima sudsku utvr|ewe, jevr. diuná, fr. dune, a.s. dūn,
ulogu, analogno sudu u Qubu{i: eng. down, nem. Düne.
“Pak istupe dvije mome, dinar, din‚ra, zlatan novac: mera za
izu~ene znawu sudbenome. zlato, √ di > rus. dinar, ar. dinar, zlat-
Jedna nosi daske pravdonosne (zakone), nik, zlatan novac (ira~ki, al`irski,
a ma~ druga, koji krivdu kara”. bahreinski, iranski, jemenski, jordan-
Istu ulogu ima bogiwa Pravde kod La- ski, libijski, kuvajtski i tuniski), jel.
tina, ikonografski predstavqena sa za- dinarion, lat. denarius, it. denaro, mera
vezanim o~ima i terazijama. za zlato; bakrewak; udeo u tovaru.
Dikan (ime za vola), v. Diko. Dinar je novac anti~kih Srba, koji su
kasnije usvojili Rimqani. Rimski
Dikuqa (ime za kravu), v. Dika.
istori~ar Kurcijus Rufus pi{e kako
dikearhija, v. Dika i arhi. je Lesandar Veliki primio u Vavilonu
dikeokratija, v. Dika i Krat. ambasadore mnogih gradova i naroda.
dikeologija, v. Dika i logo. Kada ih je otpustio, dao im je pratwu
dikeopolitika, v. Dika i politika. do mora i svakome od wih po 1000 zlat-
dikokus, v. di i kokos. nih dinara (Dereti}).
Diko, -aan, √ di{ (dik), RV IX, 113, bog Prvi zlatan novac kovao je Krez, po-
plodnosti oli~en u Biku (di{pati) >
sledwi qudejski (lidijski) vladar, ali
eng. Dick. je novac pre toga kori{}en u obliku
zlatnih {ipki, u Asiriji i Vavilonu.
diler, v. deo > eng. dealer.
Dinara (oronim), d‡n‚ra, pe~at, `igosati,
dilkan, v. deli > ar. delikanli.
zlatan ornament.
dim, d'’mƒ, miris, tamjan, kaditi, √ d’am
D. se na starim kartama od I-IV veka
> rus. dыm
m, tur. duman, lit. dumai, prus.
s.e. naziva Albion, a Dinarski venac
dumis, lat. fumos, -are.
se naziva Srpske planine (Strabon).
Dima, -e, timi, mitski kit, sazve`|e Riba,
dindu{man, v. din i du{man > ar. per.
√ tim > eng. Tim.
tur. dindüşman.
Sazve`|e Kita je u Ovnu (delom u
Din(k)o, -a, dine{a, sin Sunca, pl. Sa-
Biku, sa repom u Ribama), a mitolo{ki
turn, √ d‚ > eng. Dean: Denis, it. Dino,
je povezano s potopom i principom ha-
{ipt. Dinoš.
osa.
Diogen, v. di i gen > jel. Diogénēs.
Na epitafu Enejevom je oblik Dina
(Nikoli}).
dioda, v. di i hod.
dimetar, v. di i metar. Dino, dinna (= di––a), l. ime, √ d‚.
dimije, v. di i nit > jel. dímitos, tur. Diokle, div, bog + √ kle{, glas > lat.
dimi, rum. dimie. Diokletianus, “bo`ja slava”.
dimiti, d’ƒmati (= d’’majati). dioktaedar, v. di, osam i sedi{te.
136
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 137
Dionis, -ije, dine{a, sin Sunca, ime pla- dirinxiti, v. rintati > per. rinğ, renğ,
nete Saturn (u sazve`|u Bika), √ da > muka trud.
jel. Diónisos. Dis (= Tis), v. Atis > lat. Dis Pater, rim-
Dionis se u st. ra{. tuma~i kao “bo`a sko bo`anstvo iz kulta Saturnu, poi-
nski sin”. (M)omir ne ubraja D. u olim- stove}eno s Hadom.
pijske bogove, iako je on sin boga Neba. disk, -os, tasarik‚, uvijawe, √ tas > a.s.
Hesiod ga pomiwe u Teogoniji. Jelin- disc, lat. discus: jel. dískos: diskeúō,
sko pozori{te, preuzeto s Krita (Fajn), tawir, eng. dish.
razvilo se iz wegovog obreda. On je bog Dispater, v. Dis i pater > lat. Dispater,
vina i prijateq muza, koga zovu Bak. "otac Dis", st. ital. bog Nava.
Ro|en je u Nizi (Ni{u), Ilijada, VI,
distanca, √ di{-tata, najve}a razdaqina
133, gradu istoimenog vili, koja ga je
> lat. dinstantia.
zadojila i odnegovala. Plutarh za wega
ka`e da zimi spava, a u prole}e se bu- Dita, dˆti, bo`. k}er i bogiwa Majka, √
di, pa Brigi (Frigi) slave wegovo d‚.
uspavqivawe i bu|ewe. Zato nosi pri- Ovo sefardsko ime preneli su Iveri
devak: "dvaput ro|eni" (dvandva). na Istok u anti~ko vreme, a [iptari
Anti~ki Ni{ je bio centar Bakovog su ga preuzeli posle genocida u XVI v.
(Dionisovog) posve}ewa pa je ime ovog
nad srpskim bratstvima u Dra~kom
prejelinskog boga, u jelinskoj recenziji zale|u.
bukvalan prevod: div, bog + ni{‚, di~iti, di{ati, iskazati (po{tovawe), po
Niza > jel. Dionisos, "Bog iz Nize" (De- kazati, posti}i, √ di{.
reti}). Di{a, v. Dika.
Dioskuri (mit. Blizanci), v. div i kuros Djaus (> Zevs), dja“s, nebo, nebeski svod s
> jel. Dióskuroi. pridevkom "rumeni bik", sjaj, vedrina,
Kod Srba su to dve bratske zvezde na bistrina, √ dju.
nebu "Lel i Poqeq", povezane s nebe- Sunce se naziva sinom Djava RV I, 164,
skim Jezdiocima, kod Poqaka "Litva a Vles kwiga ka`e: “Dju je otac koji
i Korona", a kod Jelina su poznate kao nas je rodio... velika Zemqa je mati
Kastor i Polideuk (lat. Polux). na{a”.
dipetalan, v. di i peteqka. Ra{anski besomar Djaus je bog “bo`an-
diple (dvojnice), v. dva > jel. diplóos. stvenih Pelazga”, koji je imao sveti-
diploid, v. di i vid. li{te u Dodoni. Strabon posve}enike
boga Djausa naziva “nejelinski varva-
dipodija, v. di i pod.
ri”. Ovom “varvarskom” bogu su se mo-
diptera, v. di i pteroma. lili svi u~esnici Trojanskog rata, a
dirati, d’arati, nositi, podneti, (po)dr`- saveznici Trojanaca u wegovom sve-
ati, imati na umu, √ d’™i. tili{tu u Dodoni.
direk, d“ru, deo ili par~e drveta, √ d™‡ Jelini su Djausa preimenovali u Zevsa,
> per. dirahi, stup, tur. direk, rum. dirc. sa razli~itim oblicima izgovora u Je-
direktan, v. direk > lat. directus, prav. ladi.
direktiva, v. direktan > n. lat. directiva. dja~iti (prigovarati: pojati (B), d'j„jati,
direkcija, v. direktiva > lat. directio, - ra razmatrati, setiti se, zamisliti,
or. stvori ti pojam, promi{qati, zadubiti
dirigent, v. direktiva > lat. dirigens. se, medi tirati (= d'j‚ti, d’jaj‚ti), po-
lo`iti glavu, √ d'jai.
137
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 138
138
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 139
dolama, v. dalmat > rus. dolama, tur. do- domen, v. dominus > lat. dominium, fr.
lamma(k), turk. dōlāmān, lat. dalmatica doaine.
(gorwa ode}a kat. sve{tenika), fr. Domentijan (sv. ime), v. Doman > lat. Do-
dol(i)man, ma|. dolmani. mentianus.
D. je duga~ka ko{uqa preko koje se domestikus, v. dominus > lat. domesti-
pa{e pojas. cus.
dolap, dalb'a, to~ak, okretati, √ dal > domina, v. dominus > lat. domina.
asir. dalabu, izvr{iti pritisak, nava- dominat, v. dominus > lat. dominatus.
liti, ar. dūlāb, per. dulab, imitacija
dominacija, v. dominus > lat. dominatio.
prozora u zidu, tur. dolab, okrugao
orman koji se okre}e u zidu, jel. doulápi. dominion (suverenost), v. dominus > eng.
dominion.
dolap (spletka, zaseda), dalb’a, prevara, -
iti, √ dal > mak. dala{, lo{, prevara, dominus, dƒm’nas vlada(r), {to pripada
lat. dolus. ku}i ili je posve}eno Ogwu (= damu-
nas, vatra, Ogaw): gospodin, √ dam >
dolar, v. talir > eng. dollar.
lat. dominus, gospodar, doma}in, -ine, -
Dolac, v. dol. nari, -nica: Dominus, it. domino.
D. je staro ime Cetiwa. domicijalni (zavi~ajni), v. dominus >
dole, ƒd'‚ra, nadole, niz, dowi, ni`i, √ d'‚. lat. domicilium.
dolijati, dolajati (dol‚jate), quqati se Domovoj, v. Doma > rus. domovoj, po-
tamo-ovamo, wihati, √ dul. rodi~ni predak.
dolina, dara–a, rupa u zemqi, potok > domun|avati, muwxa(ja)ti, proizvesti
srp. derina, [. poseban zvuk, √ muwx.
Dolina, v. dolina. Don, d’“ni, reka, ime boga Meseca > avest.
dolmatika, v. Dalmati. dānu, oset. don, reka, voda, jel. Tanais.
D. je vr. duge gorwe haqine s kratkim don, v. Adonis > fen. adon, gospodar, go-
rukavima, ilirskih Dalmata, koju su spodin, {p. dôn, dona, port. dom, it.
preuzeli Rimqani. U sredwem veku se donna.
tako zvala gorwa ~ohana haqina jani~- Donar, v. Adonis > nem. Donar: donern,
ara, kad nisu bili u ratu. ki{iti, vla`iti: Donerstag, ~etvrtak
Dolus (lat. oli~ewe Prevare), v. dala{. (po imenu boga Groma, koji stoji u vezi
dom, √ dƒm, RV X, 4, ku}a (= dƒma, doma}i s vodom).
nstvo) > asir. dadmu, dom, mesto stano- donator, d„tri, davalac (= d’‚t™i, dava-
vawa, jel. dōma, -os, lat. domus, n. lat do lac `ivota i za{titnik zdravqa), da-
ma, jel. domos, fr. eng. dome, it. duomo, vawe (d‚ta: dadita: dadit™i: d‚tva), √
tur. domuz, sviwa. d‚ > per. datar, jel. dotir, thetir, lat. datar,
Doma, dƒma, dom, bo`anski pridevak, √ -ius, donator, davalac.
dam > lat. Domit, -ius, Dometije. donacija, d‚nƒ, ~in davawa, √ d‚ > lat.
domazet, v. dom i zet > per. damad, zet. dona, -um, -atio, -are, -rium.
domazluk, v. dom i luk. Don(k)a, d'ena, ime `ene u~iteqa bogova.
Doman, dƒm’nas, {to pripada ku}i ili je Dora, v. dar > jel. Doro, bogiwa darovateqka.
posve}eno Ogwu (= damunas), √ dam > dorat (mrkov), dar{atƒ, lep, Mesec, √
lat. Dominicus, dominicus, bo`iji. d™i{ > asir. idirtu, tamno}a meseca,
domanijalan, v. dominus > lat. dominium. st. rus. doriя, crn, rus. dorniя, misir.
domawe (imawe), v. dom > gal. demaine. toar, mrak, ar. dori, mrk, per. darua,
139
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 140
more, tur. dori, -ru, duri, doru at, eng. dark, draga (do, -lina), d‡rg'ƒ, dug, -i, √ dr‚g'.
a.s. deorc. Draga, v. draga.
D. je kow Meseca: "Sivac more pre- Draga (l. ili zem. ime), durg‚, bogiwa Nava,
sko~i, a kopita ne skvasi”? Mesec". zvana ^uma (= durgƒ, opasna, zla, gruba).
Dorjani, v. Dorci. Dragan, -a, durgƒnaga, ime za zmijolikog
D. su deo Lakonaca (Diodor). zloduha, √ gam > jel. Drakōn, sazve`|e
Dorjansko jezero, v. Dorjani i jezero. kod nebeskog pola (Zmaj koji ~uva "zla-
Dorotej, -a, v. Darko i Teo > jel. Dorot- tnu jabuku" (Severwa~u): drakon Piton,
heo, “bogom dan”. s kojim se borio Apolon).
Dor}ol, v. ~etiri i jol. dragana (vr. otrovne ribe), v. Dragan.
Dorci, v. Daorsi > jel. Dor. Dragi{a, dr„g’i{š'a, najdu`i, (superlat-
Eponimni Dor je sin Jona, i unuk Apo- iv od d‡rg'a, dug, pridevak boga Nava),
lonov, a Dorci potomci Misiraca (He- √ drag’.
rodot). drago (dete), d‚raka, dete, sin, }erka, de-
dosada, dohada, bilo koja morbidna `eqa ~ak, devoj~ica: prostitutka, √ d™‡ >
ili `udwa, bremenitost, |ubrivo, √ eng. dear, a.s dore.
duh. dragon, v. Dragan > jel. drakōn, zmija, rum.
dosluk (prijateqstvo), v. dost i luk > dracul, zmaj, gal. eng. dragon, it. dragone,
per. tur. dostluk. lat. draco, -nis, dragon, ~inovnik, vojnik,
nem. Drahe: Dragoner.
dost, dar{atƒ, vidqiv, primetan, uo~qiv:
Sunce, Mesec (< dar{ƒ, oli~ewe no
Dragoqub, v. Draga i Quba.
vog Meseca), √ d™i{ > avest. dašta, per. dra`, d'r‚xƒ, {to klizi ili se pomera, √
dōst, dūst, prijateq, tur. dost, lat. dos, d'rax > srp. dra`ba.
dotis, miraz: dotalis, srp. dostati. dra`iti, d’rƒxati.
Kod Srba je “dost” posebna vrsta gosta, Draja, dra'ja, li~no ime, √ d™ih?
koji donosi radost, beri}et i veseqe u drakar, tarika, ~amac, brod, √ t™‡ > eng.
ku}u: “Svaki gost nije dost” (Unkovi}). drakkar.
Obi~aj gostoprimstva, izvorno ima ma- Vikin{ki ratni brodovi identi~ni su
gijski zna~aj bogopojave na zemqi, pa je asirskim (Nikoli}) i veoma brzi, sa
otuda u obi~aju sklapawe saveza i pri- glavom zmaja na pramcu.
jateqstva s namernicima, koji mogu bi- drakonski, √ drak', zabraniti ili
ti preru{ena bo`anstava. spre~iti, sposoban ili nadle`an > jel.
(d) osta,pril. ‚√ st'‚ (= asta), ostati ili Drákōn, strogi spartanski zakonodavac.
se zadr`ati pri ili na ne~emu, pri- dram, -hma √ dr‚h, talog, naslaga > gal. dr
be`i{te, pribe}i ne~emu, obratiti se me, jel. drachmē, lat. drachma tur. dir-
nekome: uzdi}i > srp. stiga, dosta, [, hem, -li.
it. basta.
drama, dramma, lutati, skitati, √ dram >
Dostana, v. dost > per. Dostane, prijate- jel. dráō, drāma, kultna radwa, koja
qica. poti~e iz Dionisijevog obreda.
Do{en, do{‚, mu` No}i, oli~en u Vasu: Sve obredne povorke imaju dramski ka-
ve~e, tama no}i, √ du{. rakter, jer preslikavaju i podr`avaju
Drava, dravƒ, tok, te~ewe (= dr‚va, br- kretawa u prirodi, naj~e{}e po slici
zina), √ dru > srp. Podravina, -aac. neba.
drag, √ drag', pru`iti, uticati > ma|. dr- Najstarija pozori{ta su na Kritu, sa-
aga. gra|ena u gradini, s kamenim sedi
140
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 141
{tima i tremovima, koje su Jelini ka- Na drenu se quqa radi zdravqa i kiti
snije usvojili (Fajn). wegovom gran~icom. Obredno quqawe
Drama (st. mak.), v. drama. tera zlo, a `ivotna snaga preko biqa-
Drama je naziv za mesto odr`avawa ka prelazi na ~oveka.
Olimpijskih igara. Dren, -iik, v. dren.
dramaturg, v. drama i erg. Drenica, v. dren.
dramiti, drƒmati. Dren(k)a drin'.
dramlija (sa~ma olovna), v. dram. Drenova(c), (ime sela), v. dren.
dramosera (tvrdica), v. dram i srati. drewina (vr. drveta i w. plod.), v. dren.
drap, dr‚pa, otvoreno mrka ili prqavo dre~ati, drekate (= d’rekati, √ d'rek),
`uta boja; blato, nebo, nebeski, √ dr‚ > na rasti ili uve}ati se, biti dobro ra-
fr. drap, it. drappo. spolo`en, ushi}en, √ drek > ~e{. dre-
drati (vikati), d'ra–ati, drati se, odjeki- ~ati, plakati.
vati, √ d'ra– > eng. drone. dre{, √ d'™i{, savladati, izazov, ~ikati:
drati, d™i–ati, rasturiti, razvaliti, po- napad, juri{, nastupiti, razvezivati
derati, parati, √ d™‡ > jevr. télem, ili davati (dre{iti kesu) > nem. dre-
brazda, lit. dirti. schen.
drahma, √ dr‚h, zalog, depozit, ulagati, dre{iti, d’ar{ati.
bdewe, slagati > jel. drachmē, tur. dirhem. dr`ava, de{ƒ, regia, kraqevina, zemqa, √
Dra{ko, v. grozd. di{ > slov. dežela.
Drvan, d‚r(a)va, drven (bog), √ dr‡. drzak, d'ar{a, osoran, ohol (ad'‡ra, drzak,
RV I, 179), oholost, √ d'™i{. > avest.
Drvar, v. drvo.
dərəzra, silan, prus. dirstlan, ja~i, sta-
drven, d‚rva (= darvi, dar(a)va). riji, prus. dirsos, lit. drasa, smelost:
drvo, d„ru, drvo (= taru, d‚ru: darb’ƒ, {i- diržnas, jel. thrasýs, smeo.
prag) > rus. d‹revo, avest. dauru, het. drznuti, d'™i{–‘ti, biti hrabar, smeo
taru, kelt. dervo, hrast, lit. derva, a.s. ili odva`an, √ d'™i{.
trēow, eng. tree, jel. déndron, drvo: doru,
driblati, d™ib’ƒti, nanizati, presko-
drýs, lat. kelt. druides, druidi, hol. druf,
~iti, √ d™ib’ > eng. dribling.
drud, ve{tac, -ica: ma|. dorong, motka.
Drijada ({um. nimfa), v. drvo > jel. Druás.
dreka, v. dre~ati.
Drijeva, v. drijevo.
Drekal, udraka, ime polubo`anstva.
drijevo, v. drvo
Drenovac, (zem ime i porodi~no), v. dren.
driker, drika, otvor, rupa, √ drik > nem.
dremati, nidr‚jati, -e.
Drücker.
dreme`, ni-√ dra, san, spavati, zaspati,
Drim, udam-d’ara, bujica, jaka vodena st-
zadremati > rus. dremƒtь, sem. rdm, lat.
ruja ili tok.
dormio, dormire, eng. dream, fr. dormir,
it. dormire, jel. darthano. Drina, d™in'a, ~vrst, √ d™in' > lat. Dri-
nus, srp. Drinica, Driwa~a, pritoke D.
dren, √ d™in', ~vrst, u~vrstiti, biti jak
(zdrav).
U legendi o ^engi}ima i Qubovi}ima,
Drina je dobila ime po gazu (~vrstom
D. je za{tita protiv uroka i bolesti,
prelazu), gde je reka prebro|ena.
simbol zdravqa: "Zdrav kao dren". Wi-
me se {ara i kiti ~esnica i pri~e- Drinopoq, v. dren i poqe > bug. Odrin,
{}uje na Bo`i} drenovim pupoqkom. rum. Odriiu, tur. Edrine, srp. Jedrene, jel.
Upotrebqava se za va|ewe `ive vatre Adrianoýpólis, lat. Hadrianopolis.
141
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 142
dripac, d™ipta, osoran, ohol, drzak, raspu- dr~an, d'™i{–“ smeo, samopouzdan, drzak
ten, neobuzdan, besan, nepromi{qen, (= dad’™i{), hrabrost, odva`nost, po-
lud, zalu|en, neuravnote`en, √ d™ip. verqivost, opunomo}enik.
Driton, d’™itvan, “pristalica”, Vi{wi, dual, v. dvojak > lat. dualis, fr. duble, -et.
duhovnik (< d™ita, po{tovan, uva`en), dub (hrast), v. dubrava > bug. dab, prus. dum
ve{t ~ovek, vrlina; more, nebo, zemqa, pbis.
√ d’™i. Bogu neba je posve}en: "Veliki dub na
drmati, drummate, po}i, √ drumm. kome ima 12 grana, na svakoj grani
drndav, d‡r–a, poderan, rascep, rasut, √ ~etiri gnezda, u svakom gnezdu sedam
d™‡ > eng. thorn, jel. ternaz, ti}a? Godina, meseci i nedeqe".
drob, udara, utroba, stomak, -~ni, √ d™i > Dub, v. dub.
lit. drebin, st. nem. trebir, jel. trómbos dubak (dupka, [), kubra, udubqewe za
(trofos), eng. tripe, fr. tromblon, it. tromba, obrednu vatru > srp. dupk a, rupa, du-
lat. turba? biti.
Drobwak (pl. i por. ime), dravi–aka, ime dubara (prevara, podvala), dab'a, prevara,
sina boga Ogwa, RV VI, 62, √ dru. li cemerje, lukavstvo, √ dab'.
droga, dr‘g’a, la`, neistina, zlo (suprotno dubarxija, v. dubara i xija.
a-dr‘g’a, RV VIII, 60), √ druh > srp. Dubac, v. dub.
droga, biqka, fr. drogue.
dubrava, kubra, {uma, √ kup > rus.
droger, drogd’™i, povredilac, {teto~ina, dubr‘va, poq. dabrowi.
bolesna `eqa.
D. je mawa {uma, gde se vile okupqaju
drombuqa (drombolo), drumb'’l‡, trska, i igraju.
je zi~ak, instrument sa piskom, √ dru–
Dubrava, v. dubrava.
> ma|. doromblua, nem. Trommel.
Dubravka, -o, v. dubrava.
drot, ud-drat’a, oroz, petao, slavina.
Dubrovnik, v. dubrava.
drpati, d™ipjati, neobuzdanost, √ d™ip.
Zem. ime po pridevskom obliku “dubar”
drskost, d'ar{a, ohol, -ost, √ d'™i{.
za hrast. U starim hronikama, imenuje
drtina, d'™itvan, sposoban, ve{t ili ume- se kao Kraqevstvo Srba.
{an ~ovek, √ d'™i.
duvan, √ d'van, uviti, zaviti > ar. duhān,
druid, d„ru, drvo + vid, znawe > st. ir. tur. duhan, fr. douve, ma|. dohanu.
drui, gelski druidh, vra~ar, lat. druides
duvaniti, d'vanati, umot(av)ati.
(mn.), fr. druide.
duvar, ƒdv‚r(a), (mesto) bez vrata > asir.
Kod Kelta, drvid je u bukvalnom pre-
duru, zid, ograda, per. duwar, diwar, ar.
vodu “hrastomudrac”. U le~ewu su ko-
diwār, tur. duvar, divar, kelt. dur, tvr|a-
ristili magnetizam.
va na vodi.
druk, √ druh, udarac, povreda: protiviti
duvati, d’uvati, √ d’u.
se > nem. Dreck, pogan, balega, bquvo-
tina: udarati, drucken. dug, -i, d‡rg'ƒ, duga~ak, √ dr‚g' > het. dalu-
ga, rus. dolgiй, avest. darəja, per. darga,
drukati, dr“hjati.
lit. ilgas, bret. hir, lat. longus, jel. duli-
drum, √ drumm, i}i, po}i, putovati > rus. hýs.
drom, jel. drómos: kemo-d romos < kema-
duga (luk na nebu: obru~), dug'a, mu`a, -
druma.
ewe, prinos, krava-muzara, √ duh > rus.
Dr~a, d'™i{–“, `estok, jak (Gromovnik), dugƒ, bug. daga: lit. prus. dangus, nebo.
Mesec, Ogaw), sin Sunca, {amansko
Duga Resa, v. dug i resa.
ime, √ d'™i{.
142
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 143
143
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 144
dunuti (udariti), (d'’’n‘ti), tresti, drm- duh, -si (mn.), √ dj“t, jasno prikazati, do}i
ati, osloboditi, odupreti se, √ d"’. na videlo, sjaj, svetlost (= √ dj“, sijati)
duwa (guwa, tuwa, mrkatuwa, dula), guwxa, > gal. Dusii, dusi, koje su nazivali "ko-
vr. drveta, grana (cvetova), √ guwx > smati".
~e{. gdula, rus. guna, jel. kudonion. du{a, atasa, du{a, √ at > prus. dausa.
Pitoma duwa je done{ena u Jeladu s Du{an, du{janta (du{manta), princ
Krita. Posve}ena je Veneri i Dionisu. mese~eve loze, predak, √ du{.
duwa (pokriva~, prekriva~), guwxa, grupi- D. je oli~ewe boga Meseca. U juna~kom
sati, sastaviti. spevu Du{an) nosi ime "car Stepan",
Duwa, v. duwa. koji ja{e kowa Goluba:
duwaluk (svet), v. duwa i luk. "Dok evo ti slavna car-Stepana
duwamal, v. duwa i mal. pred wime se barjak-krsta{ vije
duwka (sisa), dud’uk{u, `eqa za mlekom, a za wime 12 vojvoda".
√ duh > srp. duwkati, vu}i praznu sisu. On je ujak Vojinovi}a i brat Jawin,
dupe, puta, zadwica, √ put'? koji se poji vinom kao i Marko Kra-
dur, -u (asir. kelt. tvr|ava), dvarƒ, -ˆ, pre- qevi}, {to odaje wihovo nevidovno
preka, RV I, 52, spre~iti > eng. tower. bi}e.
dura (daqe), d’rƒ, udaqen, dalek, √ du > U spevu, verenica cara Stepana je
tur. durma, ne stoj! rus. ~ur, eng. dure. epska Roksanda devojka, pesni~ko pore-
|ewe za rosu ili vlagu, u kolu od 12
duranclija, v. dura{an > ma|. durance, vr.
devojaka. Za mese~evu narav cara Ste-
~vrste breskve, nem. durantsh.
pana vezan je motiv plodnosti, sli~an
dura{an (jak, ~vrst), d'ur„, `estok, tvrd, vedskom. U uskr{wem lovu u "zelenoj
√ d'vri > lat. durus, tvrd, jel. Dor, epo- planini" carev kow Labud iskopa mrt-
nimni heroj Doraca: Dōrís, dorizam. vu glavu ispod bukova li{}a, od ~ijeg
durbin (dalekozor), v. dura i bin > per. praha kad je donese ku}i, zatrudni ca-
dūrbin, tur. dürbün, rum. dulbun. reva milosnica Grozda.
durdubak (vr. pijavice), dundub'a, vodena D. je veoma je ~esto ime u Indiji.
zmija: bog Nava, √ dud’. du{ek, d’{ja, {ator, ode}a, √ du{ > tur.
duriti, d'’rjate (d'ura, {ala), √ d'’r > döşek. d’r{ƒ, pletena ili tkana ode}a,
srp. izdurati, otrpeti. du{ema, rum. dušumea.
Durmitor, ƒdri-m‚t™i, "majka-planina", du{iti (mu~iti), du{jati, prqav, ne~ist:
odnegovan u planini, √ ad. gre{iti, √ du{.
Vrh Durmitora je “soha nebeska” u na du{man, √ du{, lo{ + √ man, misliti
rodnom predawu. > rus. du{ma, per. duśmen, tur. düşman.
durunda (drveni kostur), daruna, drven. du{manluk, v. du{man i luk > per. tur.
dus (lo{), √ du{, r|av > srp. dusa, zloba, dindüşman, verski neprijateq.
tur. düz. du{ti, duhit™i, }erka > a.s. dohter, eng.
dus-taban, v. dus i taban > tur. düztaban. daughter, jel. thugatir, lit. dukte.
du}an, dohƒna, dobit, -ak, profit, izvu}i,
korist, √ duh > ar. dukkān, per. däkk'ân,
tur. dükuân, it. dogana, rum. duchiana,
cinc. duchiane: ma|. dogánu.
du}anxija, v. du}an i xija.
144
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 145
\
|emija (la|a), v. ~amac > tur. gemi.
|emixija, v. |emija i xija.
\enadije, v. Genadije.
\erasim, v. Gerasim.
\erdap, √ gurd, skakati + ap, voda > bug.
|a (sad), √ ~ju, kretati se tamo-ovamo > per. Gerdƒp, rum. Gherdap, per. girdab (girde,
g'ah-g'ah. vir + ap, voda), tur. girdap, vrtlog.
U obi~nom govoru: "\a tamo, |a ova- |erz (momak), √ karx, kura`, -an > tur. gür-
mo". büz, gorz.
|avo, dƒb'a, “lukavi”, bog Nava, prevara: \erman, -a, v. German.
grom Gromovnika, √ dab' > srp. hromi
\. je u Ist. Srbiji zloduh iz reda “ne-
Daba, drugo ime za |avola.
opojanih” pokojnika, koji daje su{u i
|ak, d'j„, mi{qewe, uvi|awe √ d'jai > st. ki{u (25. 5).
srp. dijak, jel. diakonos, ma|. delak, |ak.
|ers (kico{), v. |erz.
\ake, v. |ak.
|e~erma, v. ~erma > tur. geirme.
\akovo, -ica, v. |ak.
\ivo, v. @iva.
|akon (pojac), d'j‚na, misaonost, meditacija,
|ida (kurva), xitƒ, pod~iwen, osvojen, √ xi
mentalna predstava bo`. atributa.
> tur. gidi.
|akonija, v. |akon > n. lat. diaconicum.
\ina, xina, "pobedonosna", pobednik, Vi-
\akonije, v. |akon. {wi: sin Jada, √ xi.
|alo, v. Igalo > it. giallo, `u}kast. |iw|ibir, v. |umbir > tur.. zenğebil..
|amban (~ovek trapava hoda), v. xambas. |ipawe, v. hipo (= ~ampana, skakawe, √
|anisati, xanijƒnti, `eleti za `enu (= ~amp) > rus. Giponoj, mitski kowanik
xan‡ja, RV IV, 17), √ xan. (= Belerofont), lat. jumpare, eng. jump.
|ardin, v. gradina > gal. gart, fr. jardin, |iha, yih‚na, skakawe unapred (kao kow),
it. giardino. letewe, √ h‚.
|aur, v. Kafir > rus. gяuur, srp. kaur, -iin, |ogat (belac), xƒgat, jedan od sedam kowa
per. gebr, tur. gâ(v)ur. Sunca: svet (mat), pojavno, svekret (= xa-
|ebra, xarb’ƒri, potpora, pomagawe, osla- gatara, sazve`|a Zverokruga, xƒgat-
wawe, √ b’™i > per. tubre, tubere, tur. traja, tri postoje}a mit. sveta), √ gam?
gebre, kesa od kozine. > hindi Jagannāta, gospodar sveta, tur.
\. je navlaka od ko`e, za timarewe. gök + at(?).
|eva, v. deva. |ogo (priziv za kowa ili goluba), v. |ogat.
|ev|ir (cediqka), xarxara, izbu{en, |ol (glib, bara), xala, voda, bilo kakva
izbu{iti razbiti u komade, √ x™‡ > te~n ost, √ xal > tur. göl, jezero..
tur. kevgir, per. kef, pena + girften, uhva- \or|e (= Georg, Jegor), v. \ura > eng.
titi. George, jel. Georgios.
|evrek (|avrk), √ ~arv, `vakati > rus. ka- |or|orice (jedva, Vuk), v. zora > tur. zor,
vriga, rum. covrig, ~ag. kuvrak, tur. ge- zorile.
vrek. |oti{ (hindi astrologija), xjotis, sijati,
|eloz (qubomoran), v. zelot > lat. zelosus, vedska astrologija, √ xjus.
jel. zilos. |u|o (tur. sise), v. sise.
|em (`vale), √ jam, dr`ati, obuzdati, spre-
~iti > tur. gem.
145
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 146
|ul (ru`a), √ xval, sijati, `ariti, plam- probija kopqem a`dahu (oli~ewe Baba
teti > srp. (reg). |ul, cvet (bogat, kru- zime), slikovito prikazuje kona~an
pan), [, per. gul, tur. gül. odlazak zime:
\ula, √ xval, sijati, goreti, `ariti > "Nema brata dok ne rodi majka,
per. gul, ru`a. niti leta bez \ur|eva dana".
|ulabija (vr. crvene jabuke), v. |ul i ab > \ur|evdanu se veseli riba u vodi,
per. gul + ab. ptica u gori i zmija pod kamenom. Go-
|ulganxe (ru`in pupoqak), v. |ul i ganxe. vore jo{ da se sunce devet puta
ustavqa na \ur|evdan, te zaigra na
|ule (zrno, kugla), xvala, plamen, vatra,
nebu po tri puta, izjutra, u podne i
`ar > tur. gülle.
uve~e.
|ulistan (ru`i~wak), v. |ul i stan >
\ur|evo, -aac, v. \ur|e.
per. gulistān, ba{ta s ru`ama, ar. gule-
san, dulesan, tur. gülistan. |us, v. sok > eng. juice.
|ulnar (cvet nara), v. |ul i nar. \ustin, -a, v. Justin.
|umbir, {™i•gav‹ra, Zingiber officinale, √ |uture, ~atura, saglasan, saglasnost: ume-
{™i > ukr. imbarь, tur. zenğebil, jel. zig- {nost, √ ~at > ra{. |utr, skupa, tur.
giberis, st. nem. ingeber, -ewer, nem. Imber, götürü.
Inwer.
|umruk (carina, naplata), v. kumerak >
tur. gümrük, rum. giumruc, cinc. gim-
bruche.
|umrukana (carinarnica), v. |umruk i
han > tur. gümrükhane.
|ulnevesta, v. |ul i nevesta.
\unis, v. Dionis.
\unisije, v. Dionis > eng. Denis.
\ura, xƒra, starost, personifikovana kao
}erka Smrti.
Epski \uro Golemovi} je bog zelenila
i qubavi mladena~ke.
\uran, xuh’r‚na, obredni sve{tenik vat
re, merodavan, ispravan.
\ur|e, -a, xurja, stari, RV VI, 2, √ xur.
Vele da su tri praznika o \ur|evu:
\ur|evdan i mlada nedeqa, i nedeqa i
Preobra`ewe.
\ur|e i Jaril su pesni~ka slika za
dva lica Preobra`ewa, u likovima
starog i mladog Ogwa:
“U~ini mi umoli mi
veqa \ura, toj Jarila”.
Ogaw je qubavnik Zore, RV I, 45, koji
u \ur|evskoj zori otvara leto, a zat-
vara zimu. Predstava u kojoj Sv. \or|e
146
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 147
E
evo, evƒ, zaista, upravo, tako (= evƒt'‚, RV
VIII, 24), √ i > rus. eva, zend. aeva, jel.
éhei, lat. ecce.
evokacija, √ va~, govoriti, dozvati > lat.
evocatio, -re.
e, uz. e (‚√ i), u}i, dosti}i (e, intervencija, evolucija, v. vaqati > lat. evolutio, -um,
Vi{wi). -vere.
ebur (slonova kost), ib’a, slon(ova~a), √ i Evrem (Efrem), v. Jevrem.
> misir. aba, kopt. eb(o)u, jevr. šen hab- Evropa, v™i{ab’a, pridevak Gromovnika,
bim, lat. ebur, jel. eléfas, -ntos. oli~enog u Biku (< vri{a, Bik), go-
Eva (bibl. prva `ena), v. Keva > jevr. Cha spodar prostorno-vremenskog krsta, ko-
wwah, jel. Eva, a.s. Efe. ji iz nepomi~nog sredi{ta pokre}e
Imena Eva i Adam nisu jevrejska (Gru- to~ak vaseqene: Bik u Zverokrugu, √
pius i Sviekus), a jabukovo drvo raste v™i{ > st. mak. Evrop, jel. Eurōpē, Eý-
samo u srpskom mitu. Ovo “zabraweno rópi.
vo}e” se upotrebqava u qubavnim vra- Prvobitna Evropa je Helm (Balkan),
~awima. Sliku “Eva s jabukom”, nacr- centar tada poznatog sveta, koja se u
tao je Lucas Crunach, daleke 1528. godi- geografiji Svetog pisma naziva zemqa
ne, po biblijskom motivu, ku{awa “Jovan”. U istorografiji se ime Ev-
ploda sa drveta saznawa dobra i zla. ropa prvi put javqa kao zemqopisno
evan|eqe, awxala (= awxalˆ), blagoslov, ime jednog grada u Makedoniji i li~no
naklonost, po{tovawe, pozdrav: liba- ime Evrop, brata kraqa iz makedonske
cija Manuu (sastavqene {ake), √ awx > kraqevske loze Perdika ili Kara-
rus. evangelie, jel. evaggelios, euangélion, novi}a, pretka “cara Javana” ili Le-
n. lat. evangelium. sandra Velikog.
Tekstovi Jevan|eqa su vi{e puta U misirskom kultu Osora ili Oziri-
mewani od strane crkve, u ciqu ospo- sa, bik sa sun~evim diskom je simbol
ravawa (Celzus). plodnosti i bog doweg sveta. Srpsko
predawe ka`e da bik nosi svet na svo-
Evgenije, -a, √ xan, roditi > rusn. Jovgen,
jim le|ima, pa kad mrdne repom nastaje
jel. Eugenios.
zemqotres. Bik je simbol Meseca, ~u-
evedra (ograda od trske), v. varda > jel. éfé vara bikovog semena., a kr{tewe biko-
dra, ma|. hevedar. vom krvqu simboli{e ponovno ra-
evewka, v. vewak > per. āwenk, tur. he- |awe i daje besmrtnost.
venk. Pitija je dala svet Kadmu, da ne tra`i
evet, v. evo > tur. eved, tako je. vi{e sestru Evropu, ve} da po|e za
Ev|enije, -aa, v. Evgenije. kravom, koja na bokovima ima znak me-
evidentan, v. vid > lat. evidens, evidentia. seca. Jelinsko predawe ka`e da je bri-
eviracija, v. virilan. gijsku Evropu, sestru Kadmovu i tetku
Ilijevu, ukrao Djaus (Zevs) i odneo je
evlad (deca), v. Lado > ar. äwlād, tur. evlād.
na Krit, pretvoren u Bika, {to je tra-
evlija, v. valija > tur. evliua. getimolo{ke refleksije, imena Ev-
Evlija, v. valija > ar. Wäliuu, svetac, tur. ropa.
Evliua. Evsevije, v. Eusebije.
Evlogije, √ lak{, razumeti, obele`iti, egav, v. egri.
us meriti > jel. Eylogios.
147
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 148
Egerija (ime st. it. vile), ugrƒ-kali, obl Ejub (tur.), v. Jova > sum. akad. Job, jevr.
ik bogiwe Nava > lat. Egeria, ime vile Jov.
jednog izvora i `ene Numine, koja mu Ekaterina, v. Katarina.
je pomagala u dono{ewu Zakona, skand. ekber (ar. najstariji), super. √ b'™i, pora-
Aegir (Eagar), bog Okeana sti; upravqati, voditi brigu.
egzekutor, kut’‚ra, sekira, vrsta motike: ekves, ƒ{va, kow, sazve`|e Strelac, jaha~
zmijoliki zloduh, √ kutt > lat. exsecu- u Zverokrugu, √ a{ > zend. aspa, lat.
tor, n.lat. executoriale, eng. executor. aequs.
Egzodus, v. ishod > lat. Exodus. ekvi, -us (jednak), eka, jedan > lat. aequus.
Egipat, v. Kopt > misir. hait-ka-pat, jel. eklesija, v. glas > jel. "Ekklesia, narodna
Aiguptos, eng. Gipsu (Gipsuan, ”Egip- skup{tina, crkveni Sabor, lat. ecclesia.
}anin"), {p. Egitto.
eko, -(zdrav, biolo{ki), v. oikos.
Egori, v. Gregori > st. rus. Egorei, rus.
ekobiomorfoza, v. eko, bio i morfo.
Egor.
ekografija, v. eko i grafo.
egri, v. heriti (kriviti) > srp. jerav, kri-
voglav, erlav, kriv. ekologija, v. eko i logo.
Eda (poetska i prozna), ‹d’a, gorivo, ogrev, ekonometrija, v. eko, nomo i metar.
RV I, 158, dobronamernost (> agnu-‹d’a, ekonomija, v. eko i nomos > jel. oikono-
vatropaliteq), qubaznost, √ ind’ > ska- mía, oikonomos.
nd. Edda, st. isl. mitolo{ka kwi`ev- ekrem (ar. najve}i), super. √ kram, popeti,
nost: edde, pri~e, jel. aoidós, (aithos?) izdizati se iznad ne~ega > ar. äkräm,
jevr. aodh. tur. ekrem.
eda (ho}e), √ a—, potruditi se, poku{ati. ekser, v. keser > tur. ekser.
Edem (m. ime: raj), v. Adam > rus. ed‹m, ar. ekumena, v. eko i zemqa > jel. oikumenē.
edhem, taman, mrk (kow), jevr. edén, ekur (asir. hram A{ura), hƒri, sveto ili
u`ivawe, mesto u`ivawa: bibl. rajska bo`ansko ime, √ h™i.
ba{ta. ela, elƒ, razonoda, dokolica, {ala, zabava.
Edemski vrt je u Svetom pismu rajska elaborat, v. laboratorija > lat. elabora-
ba{ta, koju je gajio Adam, kad je oti{ao tum.
na Istok, a na koju voda te~a{e iz
elain, v. uqe > jel. elaion, maslinovo uqe.
Edema, natapaju}i vrt i odande se de-
qa{e u ~etiri rajske reke (2. 10). Elaja, v. Ilija > jevr. elijáh, eng. Elauah.
Edin, v. Din. elasti~an, lastakin, savijati, pregibati;
predwi deo broda; luk, duga, √ las > jel.
Edip (tit. ime), ad’ipa, vladar, gospodar,
elaúnō, n. lat. elasticus, fr. élasticité.
namesnik, kraq, √ ad.
Elvira, v. vila.
Edip je po predawu postao kraq Tebe,
kada je dao Sfingi ta~an odgovor. elevator, v. levirati > eng. levator, sven.
lufte, st. norm. lupte, dan. löfte, n.lat. ele-
edicija (izdawe), ed’ita, uve}avawe, nara-
vatio, -or.
stawe, dopuwavawe, √ ed’ > lat. editio.
elegija, el‚, ime za stopu od 15 slogova, √
Edrene (tur. Drinopoq), v. Jedrene > bug.
‚r > jel. elegeía, élegos.
Odrin, tur. Edirne.
elektar (vr. novca), jantra, jantar, √ jantr
edukacija, v. didaktika > lat. educatio.
> qud. (lid). elektar, me{avina zlata
eid, -(vid, izgled, oblik), v. vid > jel. eīdos. i srebra (70 : 30), koja daje `u}kastu
eidologija, v. vid i logo. boje jantara (}ilibara), po kojoj je dobio
ejalet (ar. okrug, gubernija), v. vilajet. ime.
148
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 149
Elektra, v. elektro > jel. Eléktra, "bli- eliksir, ˆr‚k{‡ra, bilo kakvo pi}e
stava", "jasna", lat. Electra. ili osve`ewe, √ k{ar > rus. eliksir,
elektro, -(elektrika, -citet), v. elektar ar. el-iksīr, eng. elixir, jel. xērion.
> jel. ēlektron, jantar, me{avina zlata i eliminacija, v. liman > lat. limen, elimi-
srebra; dragi kamen, n. lat. electricitas. natio, -are.
Elektro-magnetna svojstva }ilibara su elisa, s”ra, podsticaj, elisa, RV I, 121, √
poznata ~oveku od iskona, pa se ne mo- sur > jel. élix, fr. hélice.
gu pripisati Talesu, koji nije bio Je- Eli{a (bibl. sin Jovanov), v. Eoli.
lin, ve} Leleg (Ra{anin) s Mitilene, Eloah (Jehova), v. Ili > jevr. eloah, ĕlōhīm.
iz porodice Tali}.
elogij, v. logo > lat. elogium.
Ele ktron, v. elektro > jel. Alektríon,
ema (tur. ba{, samo, upravo), v. ama.
stra `ar zadu`en za svitawe dana: mi-
kenski kraq. emanacija (isticawe, zra~ewe), ‹man, pra-
vac, smer, tok, proticawe, put, staza (=
elektrobiolog, v. elektro, bio i logo.
amani), kretawe, hod, na~in, √ man >
elektrogimanstika, v. elektro i gimno. lat. emanatio, emanare, isticati, oda-
elektroda, v. elektro i hod. vati: emancipatio, oslobo|ewe (fig. od
elektrologija, v. elektro i logo. zavisnosti), eng. emanation, jel. oímos,
elektrokardiograf, v. elektro, kar- oémi, lit. eisme.
dio i grafo. Emanuil, v. Manojlo > rus. Emanuil, ar.
elektroskop, v. elektro i skop. Emanulāh, okriqe, Alahova za{tita,
elektrotermija, v. elektro i termo. jevr. Immānūēl, jel. ‘Emmanouil, eng. Ema-
nuel.
elektrotropizam, v. elektro i tropo
embargo, v. a i obor > {p. fr. embargar.
elektrofilter, v. elektro i filter.
embratur, m‚ruta, bog Rata, √ mri.
elem, ƒlam, dosta, dovoqno, √ al > tur.
hele, dakle. E. je titula vojnog zapovednika Sam-
nita.
elizij (zapadni vetar), ‡raxa < ‡ra (‡la)
vetar, “ro|en iz vetra”, ime sina boga embriogenije, v. embrion i genije.
Vetra (ili Nava), √ ‡r. embriografija, v. embrion i grafo.
Vetrovi imaju ku}u i “stanuju” u dowem embriologija, v. embrion i logo.
svetu, koji zapo~iwe na zapadu smi- embrion, b'r’nƒ, zametak, RV X, 155, malo
ruju}eg sunca. U dubini Okeana nalazi dete, √ b'r’n > jel. émbruo, -n.
se Elizijum ili rajevina, u koju odlaze emerald, v. smaragd.
neumrli heroji (M)omir). To su zapadna emerzija, v. maza(ti) > lat. emersio.
cvetna poqa, u kojima stoluje plavi Ra-
Emerik, v. Amerigo > fr. Aimeric.
damant, kod Jelina sudija mrtvih. Je-
lisejska poqa su isto {to i Dav- emin (jemin), v. jemac > ar. ämīn, tur. emin,
or-poqe. lat. eminentia, -ens?
Istorijski Radamant je brat Minov, Emina, v. Mina.
koga je Serbo Makeridov postavio za emisija, v. misija > lat. (e)missio, slawe,
namesnika Rodanije (Francuske) i stoji -arius, emisar, emittere.
u vezi sa imenom Jelisejskih poqa u emocije, v. moto (kretawe) > lat. emotio.
Parizu (Dereti}). Engil, v. evan|eqe (= inxil).
Elizij, -um, v. elizij > jel. Ēlusion, poqa Engil je Novi zavet u Kuranu.
Nava (M)omir, 4, 561). Engleska, v. Angli > eng. Angel, England.
Elijan, v. Ilija.
149
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 150
endo, v. entero > jel. endon. Eos (bogiwa Zore), u{ƒs, Zora, jutarwe sve-
en|a, awx‡, blagoslov > tur. uenge, jen|a tlo, ime `ene boga Nava, √ u{ > jel.
(pratiqa, koja uvodi mladu u ku}u). Éōs, Héōs, éōs, jutarwi, zora.
en|ibula, v. en|a i bula. ep (epos), √ va~, govoriti, re}i, kazati >
energija, v. erg > jel. érgon, rad, énergéia. jel. ēipein, kazivati, re}i, épos, -icos (Je-
lini nemaju glasovnu vrednost slova
enklava, v. kqu~ > lat. clavis.
“~”), lat. epicus, fr. épique.
enkolpija, v. korpus > jel. kólpos, grudi.
epakt, v. pakt > jel. epaktos, dodat < epa
eno, -e, en„, ovde, tamo, ovamo, tu, eto, gein, doneti.
dakle, gle, daqe, RV X, 27 > asir. enna,
eparh, -ija, v. epi i arhi > jel. eparchos.
vidi, jevr. hine, eno, evo.
epi, -(na, -d, po), ƒpi, dostizawe, dopuwavawe,
enografija, v. eno i grafo.
ujediwavawe > avest. api, jel. epi, eng.
enoidan, v. eno i vid. be.
enologija, v. eno i logo. epigeneza, v. epi i geneza.
enomanija, v. eno i manija. epiglotis, v. epi i grlo > jel. epiglōttís.
enomantija, v. eno i mantija. Epigoni (“poslero|eni”), v. epi i gen.
enometar, v. vino i metar. epigram, apragama, ko se ne mo`e sledi
enorman, v. eno i norma > lat. enormis. ti (u govoru), nedostignut, nepresti-
enofil, v. eno i fil. gnut, neprevazi|en, √ gam > jel. epí-
Enoh, nƒhu{a, ime mitskog kraqa, koji gramma.
je poku{ao da se domogne prestola epigraf, api√ grah, ograditi, zatvoriti,
Gromovnika, pa je za kaznu pretvoren u zakqu~iti > jel. epigráfō.
zmiju: ime sina Praoca ~ovekovog (= Epidaur (Cavtat), v. epi i Taurus > lat.
nƒhus, RV I, 31): l. ime, √ nah > jevr. Epidaurus.
Hanōka, jel. Enōch. epidemija, v. epi i demos.
enterijer, v. entero. epiderm, v. epi idermo.
entero- (utroba), v. unutra > avest. antara, epizoda, v. epi i hod > jel. epeisodion.
jel. énteron, lat. eng. interior.
epikranijum, v. epi i kranio.
encefal -(mozak, mo`dani), v. kefalo >
epilepsija, v. epi i lapiti > jel. epilēp-
jel. enkéfalos.
sia.
encefalografija, v. encefal i grafo.
epilog, v. epi i logo > jel. epí-logos.
encefalologija, v. encefal i logo.
epinomis, v. epi i nomos.
encefaloskopija, v. encefal i skop.
Epir, -ac, v. Iber > jel. Epeiros: epeiros,
enciklopedija, v. cirkl i veda ("zao- kopno.
kru`eno znawe").
Epirci sebe smatraju starincima He-
Eol (Ajol, bog Vetra), sarƒ, bog Vetra √ lma (Iberi), a Jelini zovu Epir ime-
s™i nom Iverija (Markovi}), pod kojim se
eoliti, v. Eol. podrazumeva zna~ewe “srce sveta” (Ki-
Eol(c)i, v. Eol > jel.. Aioleīs, lat. Aeolus. }ovi}).
Eoli ili Ajoli su prvobitno Pelazgi episkop, v. epi i skop > jel. episkopos.
(Herodot,Strabon). Biblijski Eli{a epistil, v. epi i stil > jel. epistulís.
Postawa, odnosi se na Eolce (Flavije). epistola (pismo, -vnik), v. pisati > rus.
epistoliя, gal. epistlr, -re, jel. epistolē,
lat. epistola.
150
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 151
epitaf, v. epi i tafos > gal. epitaphe, eristika, ™iti, napad, juri{.
lat. epitaphim, jel. epitafios. Eritrija (mit. ostrvo Dunava), v. eritro.
epifanija, v. epi i banuti. E. je dobila ime po Eriteji (Eruthea), k}eri
epifonema, v. epi i fono. Geriona, ~ije ime se ime izvodi od eruthra,
epicentar, v. epi i centar. crvena stena ([kokqev).
epicikl, v. epi i ciklo. eritro, -(crven, crvene boje), rud’irƒ, krv,
crvena boja: {afran, √ rud’ > jel. erut-
epod, v. epi i oda.
hos, erutros, a.s. read, eng. red, lat. ruber,
eponim, v. epi i ime > jel. epōnumos. -eo, rufus.
epoha, apôh, uklawawe, pomerawe, izvadi- erlav, v. egri.
ti, odgurati, udaqiti, √ ’h > jel.
ermita`, ‚{rama, prebivali{te posv-
epochē, lat. epocha.
e}enika ili pustiwaka, √ {ram > het.
Era (pridevak za {aqiv~inu), v. heriti. karimmi, per. Fsarena? fr. eremitage,
Erak, eraka, “osvaja~”, bog Nava, √ ‡r. isposni~ka }elija.
erata, -um, v. Erida > lat. errare, -atum. Ermita`, v. ermita`.
Erato, v. Eros > jel. Eratō. erozija, ™iti, razoriti, √ ™i > lat. erosio.
erg (jed. rada), √ arx, raditi, ~initi > per. Eros (Erot), sara, sunce (= surja) > jel.
kār, jel. érgon, lat. agere. Erōs: erōs, eng. Erasmus.
Ereb (M)omir), √ lamb, smiraj Sunca > E. nema roditeqe i nastao je iz Haosa.
asir. erebu, smiraj sunca, tama, tamna Ne samo da je najstariji, ve} i najja~i
boja, arabu, pusto{iti, uni{titi, ra{. me|u bogovima, jer qubav nadilazi mud-
ereb, dowi svet, fen. Ereb, zapad, jevr. rost, a kako ona dolazi iznenada, pred-
érev, ve~erwi, tur. garb, zapad, lat. Ere- stavqan je sa krilima i strelicama.
bus, jel. Erebos, bog Mraka. (M)omir ga ne spomiwe pod ovim ime-
erekcija, har{odaja, nalazi{te zadovo- nom, a Hesiod navodi da je Eros jedan
qstva, doga|awe ili sedi{te zadovo- od pet glavnih bogova, tvorac i arhi-
qstva, √ h™i{ > lat. erectio. tekta sveta, izveden iz jednog starijeg i
eremit (pustiwak, posve}enik), {ramana, prastarog kulta, po kome je Platon
posve}enik, √ {ram > gal. hermite, jel. izveo svoju teoriju ideja.
erēmítēs, ērēmos, pustiwa, lat. eremita, Jedan neotesan kamen u Beotiji, po{to
it. romitorio, eng. hermit. van je kao Eros (s”rja-k‚nta, sun~ev
erende, v. rende. kamen, vr. kristala, za koji se smatra
eresija, v. erozija. da emituje toplotu kad se izlo`i su-
Erida, ™iti, razoriti, pogoditi: bog koji ncu). Svake pete godine odr`avana je
je slavqen uz qudske `rtve, √ ™i > jel. Erotija na brdu Helikonu (Pausanija).
éris, eridos, sva|a: eristike: Eridos, bogiwa Er}elije v. herceg > tur. Erseklu, Herce
sva|e i razdora, koja je stavila jabuku govci (iskvareno).
razdora (Ilijada XI, 3). erupcija, viv™itta, vr. erupcije, leteti u
Erinije, v. Erida > jel. Erinýes. razli~itim pravcima, vrtlo`ewe, √
Erinije su kod Jelina `enski zlodusi v™it > lat. eruptio, izbacivawe.
osvete (= Furije). Eskulap (lekar, sin Apolonov), v. Sekula
erir (svil. platno), arara, prekriva~, √ ™i > lat. Aesculapius.
> per. tur. harir, svila, jevr. éreg, lat. E. je oblik ra{anskog ili ilirskog
aerarium, erar dr`. blagajna: orarium, imena Sekula, koji je u srpskom mitu
ubrus |akona.
151
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 152
oli~ewe mese~eve naravi i ogaw Nava etida (studija), √ stud, prekriti > lat. stu-
koji le~i. dium, fr. étude.
Esmen (trojanski bog Mrtvih), v. Siman. etil, v. etar.
Bo`ansko ime iz natpisa na grobu etika, v. adet > jel. ēthikē.
Enejevom (Volanski), u prevodu Niko- etimologija, v. eto i logo > jel. etimolo-
li}a: gia.
"Rajski bo`e iznad Vine i Dine, etiologija, v. eto i logo.
Esmenu ra{anski, {titi moj dom i
etnos, v. gen > jel. éthnos, narod, lat. gen-
decu, najlep{i Esmenu. Daleko je ha-
tes.
katsko carstvo, u podzemni svet odla-
zim ja. Tako zaista jeste, kao {to sam eto, eta, ovaj, ova, ovo, ovde, tu, ovamo, √ e?
ja Enej carske krvi. Sedi{ s Ladom u > jel. aitia, uzrok.
raju i crpi{ iz Lete zaborav, ah ti etrioskop, v. arija i skop > jel. aithría.
verni, dragi." Etrurci, v. Tar{i{.
esnaf, ƒnsa, imenilac razlika, deo, -nica, Etrurci su sami sebe nazivali Raseni
baviti se ne~im, zasnovati, upotrebiti, (Dionisije Hal.). Higins i Varo ka`u
√ an > ar. äsnāf, tur. esnaf, nem. Hansa. da su Pelazgi ili Etrurci, jedno te
esodija (dr`. dohodak), v. hod > jel. eísódia. isto (Nikoli}).
espap, √ sev, posvetiti se, raditi ili ba- Etrusci, v. Etrurci > lat. Etrusci.
viti se ne~im > ar. äsbāb, tur. esbab, Eugen, -iija, v. Ogwen > jel. ‘Eugenios, eng.
espap, roba, predmet trgovine. Eugen, -ia > Gene.
Estera, v. astra > jevr. Storeh, Zvezdana. eupatridi, v. patriota.
esteri (slo`eni eteri), v. eter. E. su potomci ve}ih jonskih porodica,
eta, v. status > fr. état. poreklom Egijalskih pelazga, koje su
etan, v. etar. prebegle u Atinu, pred najezdom Do-
raca ili Serboni}a (jel. Herakli}a).
etalon (pramera, osnovna te`ina), talana,
tanak, oskudan, malen, krhak, sitan, ne-
eusebija (pobo`nost), su√ b’ƒ, bog > jel.
znatan; odvojen: pokriven, prekriven √ eusébei.
tal. Eusebie, v. eusebia > jel. Eusébios.
etelizam, v. hteti > jel. ethélō, ho}u. eutanazija, tƒmasa, zloduh koji izaziva
Etna, atna, -u, sunce, ogaw, √ at > lat. Aet slabost, √ tam > jel. euthanasía.
na, ime nimfe, jel. Aitni. euharistija, k’ara, opor, grub, te`ak, ~et-
Vulkan je dobio ime po }erki Titana vorougaoni zemqani nasip za dr`awe
ili Okeana. U st. veku su verovali da obredne posude, √ k’a > gal. eucariste,
bog Kova~ ispod wega ima radionicu. jel. ésgára: eucharistía.
etar (eter), at'arˆ, vatra, √ at > avest. atar, efeb, v. epi i Heba > jel. éfēbos, lat.
lat. aether, jel. aithō, aíthír, "plameni vaz- ephe bos.
duh", boravi{te olimp. bogova, eng. efendija, t‚nti, gu{ewe, √ tam > jel.
ether. thána tos, smrt, authéntēs, neograni~en
U anti~koj filozofiji etar je najfi- gospodar authentikós, tur. efendi: fr. tan-
nija materija, koja ispuwava prostor. tième.
Po Aristotelu peti elemenat, koji is- Efes, apas, verski obred, √ ap > tur. Efes,
puwava prostor iznad Meseca. jel. Efesos.
eter, v. etar. Efes je bio centar posve}ewa brigij-
ske Serbone (jel. Artemida), koji su po
152
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 153
153
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 154
154
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 155
@
`acnuti, {ƒnsati, prore}i, predvideti,
izjaviti, √ {ans.
`ban, kumb’a, zemqana posuda, √ kumb >
avest. humba, nem. humpen, ukr. d`ban,
rus. ~vanь, jel. kuon, kumbos, lat. cane(s),
`aba, axamb'a, “bezuba”, √ xa > prus. gaba- cumba, fr. chien, ma|. czobanu, srp. ~o-
wo, st. nem. quabbe: lat. būfō, {p. sapo, bawa.
korwa~a. `bir, v. birov > it. sbirro, {p. esbirro,
@aba (oronim), v. `aba. ma|. biro.
@abaq, -rre, v. `aba. `bun, k{upa, grm, {ikara, {ibqak, √ k{ip
@abari (selo), v. `aba > eng. bush, grm, {ikara.
@abqak, v. `aba. `vala, xvala, plamen, √ xval.
`agor, √ garx, graja, udaqen (prigu{en) `valiti, xvƒlati.
zvuk groma. `vaka, xi'vaka, jezik, √ xi.
`agoriti, garxati. `vawkati, v‚w~'ati, nastojati, truditi
`alo, v. Igalo. se √ v‚w~' (vawk).
`aluzije, v. zelot > fr. jalousie. `gara, sagara otrovan sadr`aj (< garƒ,
vr. otrova), √ g™‡.
`andar, v. xandar > fr. gendarm.
`draka, v. zraka
@an(k)a, k{amƒ, bogiwa Nava, √ k{am.
`dral (`drao, -ka, zdraka), v. `draka
`anr, v. gen > fr. genre.
@dralin (ime kowa M. Obili}a), v. `dral.
`ar, √ g’ar, goreti (p{ira: a{ara), si-
jati > sum. kar(a), sijati, ar. jer, toplina, `drati, gilati, -e, trpati u usta (= gir
mong. gal, vatra, jel. zára, rum. jar, ma|. ƒti -e), √ g™‡ > lit. gorti, avest. gar,
gerj: zserja, eng. glow. arm. keri.
Epsko pore|ewe je `ar-ptica. `drebe, gƒrb’a, plod iz creva (g. - d’ar‚,
bremenit), unutra{wost, utroba, √ grab’
`ara (kopriva), v. a{ara, vatra (= g’armƒ),
> avest. garəva, rus. `erebenok, jevr. cif-
√ a{ > srp. "``ara" i "`
`erava", dva
lin, trbuh, a.s. hrif, eng. calf, nem. kalb.
epska “kowica”.
@drebaonik, v. `drebe.
`arko (sunce), arkƒ, RV IX, 50, vatra: zrak
sunca, Gromovnik, √ ark. `ebrak (prosjak), v. xebrak.
@ar(k)o, v. `arko. `ega (`e}i, `e`e), xawx, goreti, svet-
leti, √ xax > rus. `e~.
U obi~nom govoru: "Pomozi nam `arko,
Sunce”. `elatin, xalƒ-t‚, stawe vode, √ xal > it.
gelato, fr. gélatine, lat. gelata, gelare, za-
@arkovo (ime sela), v. `arko.
lediti.
@(a)rnovo (@rnov, Zrnov), g’armƒ, top-
`ele, v. `elatin > fr. gelée, lat. gelu, -idus.
lina, isparavawe, jama u obliku kotla:
obredna posuda, √ g’™i. `eludac, xaluk‚, upijawe, pijavica, √ xal
> rus. `elodok.
Avala je poznata po neolitskim rudo-
kopima, naro~ito `ive i cinobarita. `ena, x‚ni, `ena, majka (= xƒni), √ xan >
Arheometalurgija je koristila metodu avest. gənā, arm. kin, jel. gini, gunē, `ena,
zagrevawa i naglog hla|ewa vodom, za prus. zena, genno, ma|. zsana.
razbijawe stena pri kopawu, pa je ovaj `enes, v. june.
na~in kopawa u direktnoj vezi sa eti- `eniti, xƒnijati.
mologijom @rnova. `enka, x„nuk‚.
155
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 156
`etva, hƒntvas, tu}i, √ han > rus. `atva. `irafa, {arab'a, vr. jelena, visoka `ivo-
`iv, x‡vƒ, √ x‡v > rus. `ivoj, ar. ğiwār, civa tiwa, √ {arb > misir. sarafe, ar. za-
(> civar,
krvnina), tur. ğiva, lat viva, jel. rafo, fr. girafe, jel. kýrafos, kírafos.
zōō, zōé, `ivot: bios: jevr. j'hi, `iveo! @irovci, -nica, v. `ir.
@iva, v. @ivan > ~e{. @iva, bogiwa zdr- `ito, s‡tja, zrno, `itarica: oranica, √ s‡
avqa i `ivota: srp. `ivica, ledina (ne- > jevr. hitá, gal. zitos, jel. sītos, sitíon,
obra|ena zemqa). hrana: zuthos (zuthogala, “je~meno mle-
"Siva @iva golubice, ko”, pivo (Strabon): zeiá: sirôs, kimr. bw-
mila }erko baba-Jagde". ud, prus. geits, hleb.
U obi~nom govoru: @iv te bog ubio! @itomir, v. `ito i mir.
@iva Bogorodice ti pomozi! @itora|a, v. `ito i roditi.
@ivan, x‰vana, ime boga Nava, √ xiv > s @ito je mitski simbol novog ra|awa.
srp. @iva, umawewe. `ica, xjak‚, tetiva, RV X, 133 > jevr. tijúl,
`ivot, x‰vitƒ > st. srp. `itije, prus. giv- `ica, lit. gija, konac.
wato, lit. guvata. @ice, v. `ica.
@ivota, v. `ivot. `lica (ka{ika), ‚{it™i, jesti (= ‚{ira)
`ivotvoran, x‡vite{vara. grabe`, pro`drqivost, √ a{ > srp.
`igati, xˆg‚ti, slediti, kretati se, √ g‚. li`ica (lo`ica, la`ica > `lica, met.
`idak (`itki), xuh‘ti (xuhu{u), livani `migati, k{m‡lati, √ k{m‡l.
ca, obredno izlivawe u plamen, √ hu > `miriti (`mureti), {m‡lati, mig, √
rus. `idkiй, jel. ýdorós. {m‡l > st. nem. smero, nem. Schmer.
`idov (pridevak za Jevrejina), v. Juda > `(w)eti, hƒnti, tu}i, poraziti > avest.
rus. Iuda, lat. Judaeus, jevr. Jehudah. jainti, jel. theino.
`ila, xj„, vrpca, struna, tetiva (= ved. g’ja), `rvaw (vodeni~ni kamen), gr„van (gra-
√ xj‚ > avest. juā, kimr. gi, arm. jil, st. van), kamen za mlevewe, ili ce|ewe
isl. kvise, lit. gusla, prus. gislo, it. gi- obrednog pi}a, RV II, 39, √ grah > rus.
glio, lat. liliun, `ernov, brig. brenan, arm. erkan, lit.
@. je simbol postojanosti Nava (koren) girna, mlinski kamen, girnus, prus. gir-
i Java (damar vene). nouwis.
`ilavka (vr. loze), v. `ila. @rvaw, v. `rvaw.
@ilindar (ime manastira), `ila i dar. `rec (sve{tenik vatre), v. `ar.
@. je prvobitno ime epskog Vilan- @rnovnica, v. @rnovo.
dara ili Hilandara, koje nije inokosno @. je `upa dubrova~ka s lukom Gru`.
ime manastira (Markovi}). @rnovo (Kor~ula), v. `rvaw.
`ili{te (ishodi{te), v. `ila. `rtva, d'artrƒ, zasluga, vrlina: potpora,
`ipon, v. zubun > fr. jupe, jupon, podsuk- podr{ka, √ d'™i > rus. `ertva.
kwa, dowa haq. lat. juppa, it. giubba. `ubor, bubura, voda, √ barb > asir. zabu,
`ir, x‡r–ƒ, zrno, sazreti > rus. `ir, arm. te}i, jel. bórboros, blato.
ger, u`iren, lit. gure, eng. acorn, `ir (< `uboriti, v. buboriti.
corn, zrno), mast, rum. jir, jel. hoīros, `udeti, k{“d’jati, √ k{ud’, RV I, 122.
prase. st. ir. biad, hrana (obed) = kimr.
`udwa, k{ud’j„ (= i{ud’ja), √ i{ >
bwud.
avest. ishud, molilac.
@u`ana, {a{a•ka, Mesec, √ {a{ >
jevr. Šošana.
156
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 157
157
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 158
158
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 159
Z
Zagar (Ogar), sagara, u vezi sunca (g'arm-
ƒsad, `iveti u vrelini (neba), RV X,
15), √ sag > srp. sagoreti, asir. zagaru,
dospeti visoko, krajwi, rus. zagar, pre-
planulost, oset. uegar, tur. zağar, jel. zá-
zabava samb’avƒ, su`ivot, mogu}nost, jedi- garon (zagári, -os), ma|. agár.
nstvo, susretawe, ra|awe, produkcija, √ Ovo ime za lova~kog psa crne boje, do-
b’’. {lo je od "hrta i ogara" u srpskom
zabaviti, samb’avati, pridru`iti. predawu, uporednog vedskom, u kome ne-
beska dnevna vrata ~uva "`utov", pseto
zabadati, samb‚d'ate, pritisnuti, kompr-
umiqato, a ve~erwa "garov", crn i qut
esovati, √ bad'.
pas (= gar).
zabandati, ‚bad'n‚ti (po)vezati (za sebe),
Zagara~, v. Zagar.
spojiti, nastaviti, √ band'.
zaglaviti, v. glaviti.
zabat, v. zub.
zaglibiti, v. glibiti.
zabeizam, v. sabeizam.
zagon (zalet), v. goniti > zagona~ke, iza-
zabel, v. bele`iti.
trka.
Zabel je izvedenica od glagola “zabele-
`iti” (Vuk), guqewem kore drveta, od- Zagorka, su-g’ora, “stra{an”, “u`asan”,
nosno “belewa”, radi markirawao za- prikrivena imena boga Nava, li~no
brana ili {ume (Skok). ime: > jel. Zagora, it. Zagalo:
Zabela, v. zabel. Vila Zagorkiwa `ivi u {umi, pla-
nini ili vodi.
Zabla}e (ime vi{e sela), v. blato.
Zagorac, v. Zagorka.
[aba~ko Zabla}e dobilo je ime po ve-
likoj bari u selu (Marinkovi}). Zagorica (ime sela), v. Zagorka.
zaboga, samb’oga, zadovoqstvo, senzualnost, Zagorje (~est reg. pridevak), v. gora.
√ b’ux. Jedna Zagora bila je u Paflagoniji
(Strabon).
Zabrdica (selo), v. brdo > nem. Zabardize.
Zavala, v. vala. zagrabiti, sa˜g™ib'‚jati, √ grab'.
zavet, v. votiv. Zagreb, v. breg > ma|. Zabrag.
zavid, v. vid Zagrej (kritski Bak), v. Bak Zagrej.
Z. je vidik u drugom planu, prelet po- zagrnuti, sa˜g™i'–‚ti, distanciran, odu-
gledom na gorje, prema horizontu, [. preti se, zadr`ati, odlo`iti, √ grah.
Zavida, v. zavid. Zagros, sagara, sunce, u vezi sunca > kurd-
ski, Sagarthians, Zagari}ani.
zavist, √ dvi{ (dviz), pokazati mr`wu.
Zagros je grani~io Mediju i Asiriju.
zavredeti, vi-vard’ate, pove}ati, uve}ati,
osna`iti, napredovati, √ v™id’. zadavati, sam-d’‚vati, -e, napasti, saleta
ti, navaliti, √ d’a.
zavrnuti, ‚vri–oši, zakloniti, sakriti,
okru`iti, zatvoriti, √ v™i. Zadar, v. Jadran > lat. Jadera.
zavrtati, a-vartate, vrteti, okretati (su- zadah, sa˜√ dah, izgoreti, sagoreti, uni-
pr.), povratiti, √ v™it. {titi vatrom, uni{titi do kraja.
Zaga (oli~ewe Vage), x’ka, Vaga u horo- zadahnuti, sa˜dahati.
skopu, √ x’ > jel. Zugós, Zigija, bogiwa zadr`ati, ‚d'arati, (za)dr`ati, podr`ati,
braka: zugon, spoj, veza. doneti zalihe, snabdeti, RV I, 52, √ d'™i.
dariti, darovati
159
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 160
160
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 161
161
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 162
per. zeman, smrt, umirawe, ar. zämān, Zenit je vreme bez senke, koje Origen
vreme (stole}e: svet, sre}a), jevr. z'man, naziva "lice bo`ije". Pripada jugu,
tur. zeman, rum. zaman, cinc. zamane. kojim gospodari bog Mrtvih, pa su se
Ovaj duhovni pojam toka Ostvarewa stari Srbi nekada sahrawivali o ze-
pripada zimskoj sezoni, mitskom vre- nitu.
menu smrti, u kome Priroda ne ra|a i Pitagorejci su o zenitu prinosili do-
ne daje ploda, da bi ~udesno vaskrsla u brim duhovima.
prole}e, po~etkom leta, u vreme pro- zenica, v. zena > rus. zenice, ~e{. zorni-
le}ne ravnodnevice. ce.
Zem‹lo (Semela, majka Zemqa), v. zemqa. zera (sitno, malo), dahra, mali, tanak, fin
zemiti (uzeti), xemati, uhvatiti, √ jam. (= sƒru), √ dah > ar. därrä, tur. zerre, it.
zemqa, √ k{am (kzam), zemqa, svet, sve- eng. ero, fr. zéro, {p. cero.
mir > misir. kemu (crna) zemqa, avest. zerdav, harit, `u}kast, crvenkast > per.
zam, zəmi srp. (reg.). {am, “dowi svet”, zārd, `ut, ri|, plave boje: tur. zerdeva,
~e{. zeme, rus. zemlя, prus. semme, lit. samurovina.
zeme, -as, nem. semlin, ma|. zimanu, lat. zerde, v. zerdav > per. zerde, vr. jela od br-
zemlinun, jel. hthōn, hthamalós: hamaí, na a{na i meda.
zemqi, Hthōnos, majka Titana: per. zi- zerdelija, v. zerde > zerdelija tur. zerdah,
mandar, “zemqodr`ac”, titula.. per. zardālū, vr. kajsije ili {qive <
Zemun, v. Zemuwa. zārd + halu.
Sava se uliva u Dunav kod Taurunuma, Zerdu{t, harit, lav, sunce, Vi{wi,
blizu grada Semena (Arijan). bo`ansko ime, √ h™i.
Zemuwa (nebeska sveta Krava), jam“n‚, Z. je prorok i reformator. Smatra se
mitska Krava ili sveta reka (na tvorcem Gata u Avesti.
Istoku sestra Jami), √ jam. zerme (ro|ak, zemqak), grama, selo, √ grah.
Od Samovilskog para Svaroga i Sva- zet, xw‚tˆ, ro|ak, √ xw‚ > rus. zяaatь, lit.
roge (oli~ewa svete krave Zemuwe), żentas, jel. gnotós.
poti~e sav rod qudski (Vles kw.). ze}ir (prsten (Vuk), v. zvekir.
Krava Zemuwa je oli~ewe sazve`|a
zec (zajc), {a{a (zaza), ime za Mesec ili
Bika, koji se naziva i Krava (Pet-
broj jedan, √ {a{ > rus. zajac.
kovi}). Iz wenog vimena te~e Mle~ni
put. "Lane zec le`ao i sada mu se mesto
poznaje? Vatra". Jo{ u Vedama zec je
Misirska legenda ka`e da su u “prvo”
obredna `ivotiwa meseca i no}i.
ili “zlatno” vreme bogovi i qudi
`iveli zajedno. Onda je Zemuwa, bogiwa Zec, v. zec.
Majka, odvojila nebo od zemqe, uzev{i zigot (oplo|ena jajna }elija), v. Zaga > jel.
oblik Krave, a ostali bogovi priqub- zigón, spoj, veza.
qeni uz wen trbuh postali su zvezde i zigomorfan, v. zigot i morfo.
plenete. zigurat, sagara, vedski bog Sunce, √ sag >
zen, d’j‚na, meditacija > kin. č’an, jap. zen. sum. sigura, asir. zikkuratu, vrh, -unac,
zena (mn. (lit.) zjene), sjuna, zrak sunca, sun- stepenasta piramida.
ce, √ san > jel. hóri (< sara, sunce). Vavilonska kula u Asiriji imala je
zenit, sam√ at, pose}eno mesto, ~esto sedam spratova (sun~ev broj), s opserva-
pose}ivati: obra}awe, uto~i{te, uteha, torijom na vrhu. Po ugledu na vavi-
zbli`ewe > ar. sämt, eng. zenith. lonski zigurat, sagra|eni su mauzolej
Kira II i spomenik Neznanog junaka na
162
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 163
Avali, koji umesto opservatorije imaju i deluje za{titno, u istom smislu kao
spomen-obele`ja (Pavlov). i crveno, obele`je ve~nog `ivota.
Strabon je smatrao da je zigurat Belov Postoje brojna li~na i zemqopisna
grob, koji je po pri~i sru{io Kserks, imena, od osnove zlato.
a Diodor je mislio da je svetili{te zlo, √ hv™i, i}i krivim putem, zastraniti
posve}eno bogu Neba, koga vavilonci > rus. zloй, avest. zurah, zbaraiti, per. zūr,
zovu Bel (Nedoma~ki). lit. ižulus, jel. zelos, lat. zelosus, zavist:
zima, hima (himƒ), √ hi > rus. zima, avest. falsus. lit. žvalus,
zimo, per. zima, arm. jmern, lit. zema, zloba, salob’a, pohlepan, {krt, √ lub'.
prus. semo, jel. himos, hion, helimon, he- Zlot, v. zlato.
ima, lat. bihumus, hiems.
zmaj v. zmija > fin. Osmojnen, sin Kaleve.
zinuo (razjapqen), hanu-mat, “s velikom Z. je zmija s krilima. "Odovud klada,
vilicom” bog Vetar ili wegov sin (< odonud klada, u sredi zmaj le`i?
hƒnu, vilica), √ han > st. nem. gincu, Vatra". Z. je ogwevit junak, od kojega u
geinon, st. isl. gina, jel. génus,-elon, -eías, letewu ogaw odska~e i svetli (Vuk).
gnáthos, lat. hisco, hiatus: gena, genuīnus:
"Zmajski car" je Mesec u srp. mit. pri-
srp zenuti, klijati.
povetkama. Zmajeva narav je mese~eva: ...
ziratan, s‡rotak{a–a obradiv, √ s‡ > "na istoku pun mesec iza|e
ar. zira’at, zemqoradwa, srp. zirota (p{-
zmaj ogweni putovati po|e".
enica, rodila p{enica, [).
Epski Zmaj Ogweni Vuk ima "vu~ju
zift, {iti, crn, crne boje, √ {o > ar.
{apu" (no}no bi}e), "orlovo krilo"
zift.
(ja~ina) i zmajevo kolo (mese~eva narav).
Zlatan, -a, hƒrita, `uto-crvena boja,
Zmaj je poznat kao dobar qubavnik., a
sunce, √ h™i. > srp. Zlaja, nadimak: lat.
moralne osobine zmaja su prevedske i
aurum, eng. gold.
posebnost srpskog mita u svetskoj mi-
Zlatari}i (selo), v. zlato > nem. Slaturich. tologiji.
Zlatibor, v. zlato i bor. Zmaj (sazve`|e kod nebeskog pola), v. zmaj
Zlatimir, v. zlato i mir. Zmajevac (~est naziv za izvore), v. zmaj.
Zlatislav, v. zlato i slav. Z(m)ajko, v. zmaj.
zlatica (st. srp. dukat), v. zlato > poq. zl- zmija, v. gmaz.
ot, nov~ana jedinica, st. tur. zolota, vr.
Z. je `ivi simbol Boga i pesni~ko
novca, jel. zolóta.
pore|ewe za Ogaw. Nastala je od kow-
zlatnija, v. zlato. ske dlake. Mo`e da bude senovita i
Z. je op{te ime za zl. novac (Dan. Rj.). alovita. [ara se na Bo`i}nom kola~u.
zlato, hƒrita, `uto-crvena ili zelena Poznaje travku `ivota:
boja, √ h™i > ra{. zilta, rus. zolotoй, "Dok eto ti iz duvara guje,
`ltй, avest. zaranja, lit. żeltas, per. ona nosi travke svakojake".
zer, zoron, zargūn, boje zlata, lat. aurum,
U vedama Gromovnik ima mo}no
fr. jargan, aure (haritaru–a).
oru`je, topuz sun~ani: "Jedna guja preko
Z. je ogweni pridevak sunca: "Zavih bela sveta? Muwa".
zlato, razvih zlato, ali zlato neza-
U neolitskoj plastici predstave zmije
spato? Vatra". Predawe jasno razlikuje
su falusnog karaktera, kao i u biblij-
zlatno`utu boju sunca od `ute boje me-
skoj pri~i o prvobitnom grehu. Zmija je
seca, ali obe boje imaju izvanredan ma-
simbol heroja (Plutarh). Motiv uzde i
gijski zna~aj. @uto cve}e ja~a plodnost
bi~a od zmije vezan je za heroje i he-
163
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 164
rojska dela, a kod Ilira je bilo ra- zor, -an (jak, silan), v. zora > per. zōr, tur.
{ireno posve}ewe zmije (Vukanovi}). zor, rum. zor, jel. zori: srp. zori, juna~an.
Brojna prikrivena imena za zmiju go- zora, sara, zora, sunce, √ si > asir. zarahu,
vore o wenom verskom zna~aju: nepome- sjaj, svetlost, blesak, rumenilo: {eru,
nica, ku}arica, prisojnica, ~emernica, jutarwa zora, rus. zarя, osvit, rumen
`ujka, ridovkiwa, plazarica, poganica, neba: zarevo, svetlost na nebu, lit. žara
kamenica, baurina, kle~atica, pekulija, (žereti, svetleti: selas, sjaj), prus. sari,
neprimnica, izganica, aspida, be{tija, lit. saule, kambr. heul, ar. šark, istok,
kranica, kumija, borulija, fi}a, kamen- jevr. zérah (= zaráh), ra|awe (sunca), šáhar:
zuba, zapu{a, povuku{a, udrenica, baja, Zohar, sjaj.
guja, krasa, neva, ka~anija... Zora je duhovni pojam za prelaz pola-
Dan Zmija je 9. 3. na prvi dan Novog rizovane (indirektne) u sferi~nu (di-
ili Mladog leta (godine). rektnu) svetlost. To je vreme od po-
Zmijawe, v. zmija. ~etka svetlosti do pojave sunca. U Ve-
znawe, ynana, √ xn‚: znati, xƒn„ti. dama sunce zdru`eno sa Somom `eni
zob, jƒva, je~am > avest. java, zafar, jel. zeiá, se jutarwom zorom, koja razgoni tamu
lit. javaí, zebin, ir. gop. no}i:
zov, hƒva (zava), poziv, √ hve (zve). "Bijela vila goru preletila,
zograf, v. `iv i grafo. u desnici ru`u pronosila".
Zodiak (Zverokrug), sodjama, pripravan U nar. predawu literarno oli~ewe
ili opremqen za borbu, √ so > jevr. zó- zore je "nekakva |evojka koja nije
djak, jel. Zodion, gal. zodiaque, lat. zo- ro|ena od oca i majke, ve} su je vile
diacus. na~inile od snijega iz jame bezdawe,
vetar je o`iveo, rosa podojila, a gora
zoetrop, v. `ivot i tropo.
li{}em obukla i livada cvije}em oki-
zoizam, v. `ivot i zoo. tila i naresila. Beqa je od snijega, ru-
zojatrija, v. zoe i jatrija. menija od ru`ice, sjajnija od sunca".
zona (pojas), k{amƒ, odgovaraju}i deo, pogo- Zora (oli~ewe Zore), v. zora.
dan, nadle`nost, √ k{am > lat. zona, Zoran, -a, v. zor, sr. st. ital. Soran.
eng. zone, jel. zōnē.
zorba (nasiqe, buna ustanak), v. zor > per.
zoo, -(`ivotiwa), v. Zodion > jel. zōon, zō- zōrbāz, nasiqe, tur. zorba.
dion, `ivotiwica, slika, lik.
Zorilo (mit. oli~ewe zore), v. zora > srp.
zoogeja, v. zoo i geja. zorile, na silu, ([), tur. zorile.
zoogen, v. zoo i gen. Mitsko oli~ewe No}i je trojako: No-
zoogeografija, v. zoo, geo i grafo. }ilo, Pono}ilo i Zorilo, najja~i ~o-
zoografija, v. zoo i grafo. vek na svetu, jer, Zora pobe|uje tamu
zoozofija, v. zoo i sovija. No}i.
zooid, v. zoo i vid. zorli (jak, sna`an, silovit, `estok), v. zor.
zoojatrija, v. zoo i jetra. Zoroaster, v. zlato i astra > jel. Zōro-
zooksantela, v. zoo i ksant. ástrēs, “Zlatna zvezda”.
zoolit, v. zoo i lito. Z. je jel. ime persijskog Zerdu{ta.
zoologija, v. zoo i logo. zort (strah), ahura, vatra u stomaku.
zoomagnetizam, v. zoo i magnet. zrak, a, sarka, zraka, sun~an (= usra svet
lo, RV I, 87, jutarwe svetlo oli~eno u
zoomorfan, v. zoo i morfo.
kravi, sunce, dan, bik, vo), √ as > st.
zoonim, v. zoo i ime.
164
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 165
165
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 166
166
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 167
I
poluostrvo), [koti, Irci, Vel{ani,
Briti, Francuzi, Nemci...
ibermen{, v. ober i Manu.
ibn, v. bin > ar. ibn, tur. bin, ibin.
Ibrahim, v. Avram > ar. Ibrahim, srp.
i, i. Ibro, umawewe.
ignis, agnˆ, ogaw, √ ag > lat. ignis, lit. ibrik, ˆb'a, -s, {to pripada doma}instvu:
ugnis. slon > ar. abuz, ibrīk, per. ābrīz, tur.
ignicije, v. ignis > lat. ignitio. ibrik.
Ibar (vodonim), ib'†ri, lav, √ i > rus. I. je bokast sud sa uskim grlom, koji
Ibr, vodonim, srp. Ibr{tica, pritoka podse}a na slon~e (ib'a), sa stilizova-
Morave, jel. Ibros, st. ime reke Marice nom surlom (tuma~ewe S. Aksenti-
u Ra{koj (Trakija), it. Tibar, {p. Ebro: jevi}a).
st. isl. iboer, zloduh. ibret, ib'†ri, lav, > srp. naivriziti, smrk
Lav je vedsko pore|ewe za boga Nava i nuti se, naqutiti, ar. ibret, primer.
bogopojavu Vi{weg. U juna~koj pevaniji U narodu je "ibret" naziv za pogana,
"lavi ogweviti", stoje u vezi ra|awa i o{tra ili zla ~oveka. Kod Vuka zna~i
smiraja sunca. "~udo" , a na Kosmetu: “primer”.
Iberi, (Iveri, ime naroda), v. Ibar > jevr. Ivan, v. Ivawe > lat. Iuanus.
'Ibhri, Eber, mitski predak Jevreja, jel. Ivan je mirsko ime za Jovana, oli~ewe
Ebratoi, lat. Hebraei: gal. Ebreu, lat. Ibe- severne povratnice sunca. Epski je
ria, Hibernia, Irska, Hiberia [panija Koled-bor (bog) ili Veliko Koledo:
(Iberijsko ili Pirinejsko pol.), He- "Od Bo`i}nih iskri nastaju Ivawski
braeus, eng. Hiberian, jel. Hebraios, Ibēría, kresovi".
‘Ibiris: per. Ebar, l. ime. Ivanka, -o, invaka, {amansko ili ime
Iberi je ime za Ju`ne Srbe (Amrajn). tri zvezde (Sirijusa), √ inv.
Oni su sli~ni Medima i Jermenima Ivankovac, v. Ivanka.
(Galima, Ra{anima i Skitima) a isto-
Ivawe (sev. ovrag), √ inv, posedovati, go-
rodni Sarbatima (Strabon). U cent-
spodariti, prisiliti.
ralnim Alpima su ih zvali Biberi
(Nikoli}), ali su poznatiji kao galski
Ivawdan v. Ivawe i dan.
Bebri~ani. Ivawdan (Kresnica, Ivawska vatra) se
Izvorno, to je naziv za starohelmske jo{ zove i Sv. Jovan Igriteq, jer se
Srbe (Arije(vce) ili Ra{ane), znalce veruje da je tako veliki praznik, da
prerade gvo`|a, doseqene u M. Aziju. sunce tri puta zastane na nebu. Otuda
Ime su dobili po reci Ibar. Najbroj- se po tri dana pre i posle I. dr`e
niji Ariji me|u Iberima u M. Aziji "kresovi", obredne vatre, koje imaju
bili su medski Brigi (jel. Frigi). ~istila~ku mo}.
Iberi, Ra{ani i Dardani su isti na- U obi~aju su biqni venci, s kolom, ku-
rod. Zovu se i Kimeri, koje zovu Simb- palskim (ivawsko) i koledskim (pe-
ri (lat. Cimbri) i Kelti ili Gali. Od trovsko), uz obavezno bacawe venaca u
wih su potekli mnogi narodi: \ur- vodu, jer, biqni venci su u upotrebi
|ijanci (Gruzini), Jevreji, Franci (Vra- od Bo`i}a do I. i imaju za{titnu
nci, po sopstvenoj legendi poreklom od ulogu.
Trojanaca), Jermeni, [panci (Iberijsko I. se sve do XIX veka praznovao u svim
evropskim zemqama gde su Srbi `i-
167
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 168
168
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 169
idol, v. ida > st. srp. idolъ, gal. idole, -ele, ikona, trikona, trougao(n), trouglast (=
lat. idolum, slika, it. idoleo, jel. eid- trˆko–a) > jel. trigonon: éikón, lat. eicon,
ōlon. rum. icoana.
idologija, v. idol i logo. Trikona je izvorno trougaona jantra,
i`e (st. srp. gore), √ j‚, dizati (sunce), uzdi- ali mo`e da bude bilo koja stvar, koja
}i (do zvezda) > avest. ua, brig. ios, jel. ima svrhu za{tite.
os, lat. is, st. nem. ir. Misti~an crte` s natprirodnim svo-
(h)i`a, ixja, obredna ponuda, √ jax > srp. jstvima, upisan u krug, simboli{e sve-
i`a, vr. kola~a: slov. hi{a. to Trojstvo (trimurti), kakav imamo u
izba, st”pa, glavna (nose}a) greda ku}e, hr- natpisu titularnog imena Jovana Ug-
am, grob, √ st’p > st. rus. istъbba, rus. qe{e, gde je ucrtan ravnostrani trou-
izba, seqa~ka soba, tur. izbe, ~e{. jizba, gao, s vrhom nadole, kao simbol Nava
(S. Mandi}).
skrovito mesto, it. stufa, st. nem. stuba,
st. isl. stofa, eng. stable. Ikonija (ep. sestra M. Obili}a), v. ikona.
Izba ili soba je re~ poznata svim Sr- ikono, -(slika, ikona), v. ikona.
bima (Slovenima). ikonografija, v. ikona i grafo.
izdat (gr~ u stomaku), √ d™‡, razdirati > ikonolatrija, v. ikona i oltar.
ar. izdirab. ikonologija, v. ikona i logo.
izdah, ud√ ’h, gurati nagore, izbaciti napoqe. ikonomanija, v. ikona i manija.
izda{an, d'i{ƒ–a, bo`anstvo koje upra- ikonomahija, v. ikona i mahija.
vqa zdravqem i dobiti, oli~ewe boga ikonometar, v. ikona i metar.
Neba, znawe, pohvala, mudar, √ d'i{.
ikonoskop, v. ikona i skop.
izej, v. Izida > jel. isaion, svetili{te Izi-
ikonostas, v. ikona i stas.
de.
ikra, ‚√ k™‡, RV VIII, 40, razbacati ne{to
Izer (vodonim), v. Ister > fr. Isère, nem.
ili poprskati, dati u velikoj koli-
Isar.
~ini > rus. ikra, lit. ikrai, avest.
Izida (misir. Sait, Tsit), v. Sida > jel. uākarə.
Idis, hindi Sita.
iksan (insan), ‡k{a–a, pogled, aspekt,
I. je }erka Neba u Misiru, a wen sim- po{tovawe, briga, voditi ra~una, √
bol je sun~ev to~ak, izme|u dva roga. ‡k{ > ar. īnsan, ēhsan, dobro~instvo,
Ona je bogiwa sestra i miqenica boga milost, tur. insan: jevr. iš, ~ovek.
Sunca.
Il, -iij, v. Ili > jel. Ilos.
Izis, v. Izida.
il (st. srp. blato, glib), ila, zemqa, √ il >
izyigqao, iyyala, malo drvo izraslo na jel. ilus.
nepovoqnom tlu, i•g.
ila (st. mak. odred), v. alaj > jel. ílē.
Ijak'o (misti~no ime Baka), v. Jakobog.
ilarh (stare{ina ile), v. ila i arhi.
Jakho je priziv u obredu i oli~ewe bo-
Ilah, v. Alah > ar. Ilahi.
gatstva, u sinu Djausa (Zevsa) i Zemele.
Ila~a, v. il.
ijator (jel. lekar), -rrija, v. jetra.
Ilergeti, v. Ilir i Geti.
Ika, ‡{ƒ, bog Nava, √ i{.
I. su pleme {panskih Sardana (Srba),
Ikar, v. Dedal i Ikar > jel. Ikaros.
koji su osnovali grad Iluro, ispod Pi-
ikati, ik’ati, i}i, kretati se, √ ‡k’. rineja.
Ikodin (Nikadin), v. Nikodim. ileus, √ il, nepokretan > jevr. ilúm,
}utawe.
169
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 170
Ili (asir. bo`. atribut), valƒ, sin Tvorca rse je smatran ludim, zbog izno{ewa
i brat Sunca, √ val > sumer. El, vrho- ovakvih ~iwenica, suprotstavqenih zva
vni bog, sum. akad. Ilu, asir. jevr. Elī, ni~nim stavovima. One koji su pre-
Eloah (mn. Elohim), fen. El, bog, Elion, pravili i prisvojili srpski spev Il-
“najuzvi{eniji” (> eon, nebeska sila), ijade, niko nije smatrao ludim, ali su
baal, vladar: ar. al-illāh, bog, st. srp. ilī, Latini o wima imali poslovicu: “La-
tur. Illāh. `e{ kao Grk”.
Ilija, al„jja, "napada~", pridevak Gromo- Jezik Trojanaca i Ahajaca je sli~an,
vni ka √ l‡ > hindi Ilaua (Indlaua), mi- dok je tradicija Ilijade i Odiseje ide-
tolo{ko ime Gromovnika, u zna~ewu nti~na ili sli~na sa srpskim narod-
“veseqak” (= el‚ja, veseo, nesta{an), je- nim predawem. Semantika Momirovog
vr. Elias, jel. Hlías. jezika se razlikuje od svih ostalih je-
I. je prikazan zajedno sa Enohom u raju, zika, a re~eni~ki sklop i konstrukcija
kako jedu vo}e s Drveta `ivota (Bri- re~enice su nesavladivi za dana{we
tanski muzej). Grke, pa su svi evropski prevodi Ili-
jade i Odiseje veoma lo{i (Ristanovi}).
Ilijada, v. Ilion > jel. Iliádos, lat. Ilia-
dis. Ilijani (najstarije pl. Sardinije), v. Ilija.
I. je brigijski spev o srpskom gra|a- Ilina, ilin‚, }erka cara mrtvih, √ ‡l >
nskom ratu (Diodor, Elijan). Pisao ga jel. Eiren, nem. Hilde, -eke.
je (M)omir, anti~ki Srbin ili Brig, iliman, v. liman.
koriste}i kao matricu stare pesme, o Iliodar, v. heli i dar.
slavi kraqevskih ku}a wegovih pre- Ilion (Troja), v. Il > jel. Ilios, -on, -um,
daka, Egijalskih Pelazga (Pseudoero- lat. Ilias.
dot). Iliri, v. Ilurjanka > lat. Illiruos: illu-
^iwenica je da su Ilijada i Odiseja rus, -icus, natpisi na rimskom novcu
pretrpele bitne promene od prepra- (Katan~i}).
vqa~a, Pizistratovih sakupqa~a i je- Narodno predawe Ilira izvodi svoje
linskih rapsoda, {to se mo`e videti poreklo od Meda, koji su od Hama, a ne
iz mawih celina. Po~etak prvobitne od Jafeta, kako pogre{no iznosi Ne-
Ilijade po Pseudoerodotu glasi: storov Letopis. Iliri i Ra{ani su
“Pevam o Ilionu i Dardaniji isti narod ([ulc). Pe}ki pomenik za-
koweplodnoj, po~iwe rodoslovom svetih srpskih ili
{to danajskim vojnicima mnogo ilirskih careva. Narodi Ilirije su
nezgoda prouzrokova”. Dalmati i Sarbati (Eusebije). Iliri i
Gali su zajedni~kog porekla (Bo{ar), a
Ovi stihovi danas glase:
ro|aci su Ra{ana (Bergman).
“O gnevu }u pevat Ahilovu,
Srbi su narod stare Ilirije ka`e Di-
kakve muke Ahajcima pripravi”. on Kasius, rimski prefekt Ilirije.
Epski pesnik Arktinos iz Mileta, do- Isto tvrde Plinije i Strabon, koji do-
punio je i kompletirao Ilijadu. U daje da se mogu na}i od Jadrana do Pan-
poemi Aetioptida, on ka`e da je Ahil onije (Nikoli}). Budimir naziva Ili-
ubijen od strane Prijama i spaqen, a re Pelasti (ant. Srbi). Iliri su Srbi
wegov prah posut po Ostrvu zmija (Le- (Altajm). Marija Terezija je tako|e Sr-
nce), na u{}u Dunava, gde mu je odr`ana be nazivala Ilirima.
strava i podignut tumulus (Durse). Ovo Iliri se nisu razlikovali od Ra{ana,
je primer tipske matrice, koja pretho- Kelta, Italika i Epiraca (Surovje-
di Pizistratovom prevodu, ali N. Du-
170
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 171
cki), a jelinski pesnik Alkmen vezuje svi zajedno simboli{u obnovu prirode
Ilire za jadransku obalu. To nije sme- u prole}e.
twa da se eponimni heroj Ilij, sin Fe- Ovaj motiv u srpskom apokrifu, pri-
ni~anina Kadma s Krita (XV v. s.e.), kazuje borbu an|ela Sifona i zmije Sa-
koji je do{ao me|u Ilire, smatra osn- tane.
iva~em ilirske dr`ave. Otuda, I. Pe- imaginacija, v. magija > gal. imaginer,
trovi} postavqa sjajno logi~ko pitawe: lat. imaginatio, -ri.
kako je mogao Kadmov sin Ilij dati
imam, -n, v. himna > ar. īmām, vera, tur.
ime Ilirima, kad oni postoje pre
imam, cinc. imane.
wega?
ime, n‚ma, √ nam? > per. nam, ime, slava,
Od svih pri~a o Ilirima, starije je
glas, rus. imя, het. l‚man, arm. anun, ir.
ilirsko posve}ewe zmije i brojne neol-
aínm, eng. name, a.s. nama, prus. emmens,
itske “venere” sa zmijama, u starohe-
st. nem. noumen, nem. namo, jel. onoma.
lmskoj “rajskoj zemqi” Iliriji. Gosp-
odar raja je Gromovnik, a wegovo obe- Imer (skand. jetun toplog vetra), v. Mihaq.
le`je je zmija (muwa) u ruci: “Jedna guja (i)mela (himela), mel‚, gomila, √ mil > rus.
preko bela sveta? Muwa”. om‹la, lit. amalas, st. nem. ampharo, ma|.
Ilirija, v. Ilir > lat. illurus, -icum. imolua.
Ilitija (jel. bogiwa poro|aja), √ lišja, ma Gali su je zvali “sveisceluju}a”. Kori-
la koli~ina, mali, malen > jel. Eileít- stila se kao lek za plodnost i proti-
huia: eng. litle. votrov za sve vrste trovawa (Plinije)
ili s vinom kod trudova (Tri lekar-
Ilica (zem. ime: oronim), v. ilixa.
u{e). Upotrebqavala se za mastilo.
ilixa, ilik‚, zemqa (< il‚), √ ‡l > ar. al-
imerzija (potapawe), maxxa, potopqen, √
aka, tur. ilica, (h)ilce, jel íl’s, blato.
maxx > lat. immersio.
Ilixa v. ilixa.
Iminana (Vel. zmija), v. Nana.
I. je bawa kod Sarajeva, a tako se zovu
Prvi predak Dogona je zmija, a Imi-
i nekoliko izvora kisele vode u Bosni.
nana je “majka svih majki”, oli~ewe Ve-
Ili{a, irê{a, ime Vi{weg, √ ir > srp. nere.
Ilika, l. ime, Ili{in.
imitacija, v. mit > lat. imitatio, -vus, imi
Ilmatar (Kave), v. mater. tator, imitari.
I. je devi~anska k}er Neba, majka Ze- imix, v. magija > lat. imago, imaginus, -atio,
mqe i Vajnemanena u Kalevali. eng. image.
Ilova (vodonim i zem. ime), v. ilova~a. imix-dizajner, v. imix i dizajn.
ilova~a, v. ilixa. imperativ, v. imperator > lat. imperat-
Ilova~a, v. ilova~a. ivus < imperere, komandovati.
Ilu (asir. bog), v. Ili. imperator, v. embratur > lat. imperator,
Ilurjanka (het. mitska Zmija), pulirika, it. imperatore, rum. imparat.
zmijoliki zloduh, √ pul > eng. Hillu- imperija, v. imperator > it. imperio, gal.
ruanka. emperial, lat. imperialis.
Motiv borbe boga Vetra sa zmijom impotentan, v. im i potentan > lat. im-
Ilurjankom u hetskom mitu, istovetan potentia.
je hri{}anskom, u borbi Sv. \or|a (Le-
imun, inƒ, biti sposoban ili u stawu, jak,
to) sa A`dahom (Zima) ili borbi uga-
mo}an, sna`an, energi~an, bo`anski
ritskog Sipona i zmije Levijatan, nama
pridevak, √ i > lat. immunis, -ites.
danas poznate kao biblijski motiv, a
Inana (sum. Nanna), v. Nana.
171
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 172
172
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 173
ino~a, inka, udata `ena, √ a•k > peruans- iritiran, irj‚t‚, stawe uzbu|enosti >
ki inka, titula, kve~e Unka, princ (vla- lat. irritatio, -ivus.
daju}e dinastije). Irska, v. Ariji > st. ir. Ērin, ir. Ēire.
I. je druga `ena u odnosu na glavnu. Isa, ‡{ƒ, gospodar: bog Nava, vladar sev.
insan, v. iksan. istoka, oli~ewe strane sveta na kojoj
inter, -(iz)me|u, za vreme), antƒr, izme|u (= se ra|a sunce, √ i{ > asir. i{u, go-
antar√ i), u sredini, unutar, u grani- spodar: i{ak, zastupnik, per. tur. Isi,
cama, √ ant > zend. antarĕ, lat. inter. jevr. Ishaq, Iesha’jah, jel. Isakios, tat. ~ag.
interval, v. inter i val. išan, sv. ~ovek, duh. lice.
interpolaran, v. inter i pol. Isaija, v. Isa.
interpunkcija, v. inter i punkcija > isakati (barku, reg. Boka), v. saka.
lat. interpunctio. Isakije, v. Isa > jel. Isakios.
interfon, v. inter i fono. Isar (vodonim), v. Ister.
intima, antamƒ, RV I, 165, prisan, naj- Isidor, -a (sv. ime), v. Sida i dar > jel.
bli`i, √ ant > lat. intimus, -tus, eng. in- Isidoros, dar bogiwe Izide.
timate. iskaz, vi√ kas, izraziti, rasturiti, (ra){i-
(h)intov (ko~ije), √ hod, i}i > ma|. hintó, riti, razviti, uve}ati, protezati, pru-
rum. hinten. `iti, umno`iti, rasturen: otvoriti,
zapo~eti.
inhalirati, an'a(ja)ti, udaviti, ugu{iti,
iskazati, vikasati.
√ anh > n. lat. inhalare, inhalatio, eng. in-
hale. iskaliti, sakalajati, (na)puniti, √ k™i.
inxil, v. evan|eqe > ar. inxil kitabi, kw. je- iskati i~~'ƒti, tra`iti, √ i{ > avest.
van|eqa, tur. incil. isaiti, rus. iskatь, arm. aic, lit. ieskati,
eng. ask, a.s. āscian germ. eiscon, nem. he-
U narodnim pesama kwige "inxijele" su
ichen.
kwige Jevan|eqa.
Iskender v. Kasandar (= Lesandar).
ipak, apaka, na strani, iza, √ pa~.
I. je ar. oblik imena Kasandar.
ipse, “pa, direktan, najkra}i, blizak, pra-
vac prostirawa, odnos prema ne~emu > iskijati (podneti), k{ijƒti, ostati, preu-
avest. upa, jel. ýpo, ýpsos lat. ipse, -imus, rediti, prilagoditi, naseqavati, obez-
germ. oba, nem. ob. bediti `ivot, imati mo}, posedovati, √
k{i > srp. kija~a, motka, tur. kiuak, ne-
ipsometrija, v. ipse i metar.
milostiv, jel. ktízo.
ipsofon, v. ipse i fono.
Isklavun (tur. Slavonija), v. Sloveni.
Ira (st. it. bogiwa Srxbe), ‡rja, uzbuditi,
iskon (nezamislivi po~etak), ko–a, kraj,
-|enost, √ ‡r > lat. Ira, asir. ira, bog
strana, mesto, stanovi{te, √ ku–.
Kuge.
iskra, {ukra, ogaw, svetao, sjajan, `arki,
irada, v. rado > ar. irade, voqa, zapovest,
obojen svetlo{}u, ime za Ogaw ili va-
`eqa, cinc. irade.
tru: Venera: bog Mesec, √ {u~ > st.
Iran (< Ariana, ime regije), v. Ariji. srp. iskrь, lit. aškus, st. nem. asca, jel.
Irena, v. Ilina > jel. Eirini, bogiwa eshara.
Mira, k}i Zevsova: eirene. Iskren, v. iskra > sum. Iškur, bog oluje i
Irij (svetli, rajevina (Vles kw.), ilja, ki{e.
jedno od pet rajskih drveta. ispan, v. `upan > ma|. ispan.
Irinej (svetiteqsko ime), v. Irena > jel.
Eirinaios, miran.
173
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 174
174
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 175
175
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 176
176
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 177
J
Jabuka je pore|ewe, jednakost i zamena
za svetlost sunca, kao mitski simbol
pldnosti, zbog svog okruglog oblika i
crvene boje. Devojka i nevesta se nazi-
vaju “rumenom” ili "zlatnom jabukom", a
"oti}i na jabuku", zna~i oti}i na pro-
ja, v. az.
{evinu, jer se za veridbu nosila jabuka.
jabana, j‚vana, me{awe, pridru`ivawe > Otuda jabuke imaju veliku ulogu u qu-
per. uaban, pu tur. uabana, tu|ina. bavnim vra~awima.
jabanac, -lija, v. jabana > tur. jabanci. Jabu~je, v jabuka.
jablan, jabu (xabu), mitsko drvo (jabuke) bo- java, ja'vƒ, tok, te~ewe (= xavƒ, brzina, RV
`anske planine, √ jab' > st. rus. jabo- I, 112, √ xu), √ jah.
lonь.
Javana, javana, “jaha~”, kowanik, prvobi-
J. je vaseqensko “drvo svetlosti”, jer se tno naziv za medske arijevce, pa evrop-
na wemu nalazi gnezdo mitske Div pt- qane, zatim muhamedance i na kraju za
ice. bilo kog stranca, √ ju > hindi javane,
Epska posteqa mladenaca nalazi se pseudo kulture: Grci, Turci, Mle~e i
ispod jablana. Ovo drvo je kod Jelina Hune, jevr. javan, Jelada.
tako|e falusnog karaktera, posve}en Hindi su evropske Arije nazivali Ja-
Heraklu (Serbonu). vana, “Jaha~” ili kala-javana, "crni Ja-
Jablan, v. jablan. vani".
Jablanica (zem. ime: vodonim), v. jablan. java{ (bez reda), jƒvasa, pravo napasawa st-
jabuka, jabu, plod ili drvo jabuke na bo`a- oke rum. iavaš, tur. uavaş, polako.
nskoj planini, √ jab' > lit. obuolas, st. java{luk (neurednost), v. java{ i luk.
ir. aball, st. norm. apfal: lat. Abella, zem. jave (ovce), jƒva, prva pol. Meseca > srp.
ime, Kampanija (Vergilije). "i
izjaviti" (stado), isterati na pa{u: ja-
Na{a galaksija Kumova slama je zla- viti, voditi ovce, koje jave (pasu).
tno jabukovo drvo srpskog mita, u ~ijoj javiti, ved. j‚tave (= j„ti), ~uti, saznati,
kro{wi uspevaju zlatne jabuke. Otuda je do}i do u{iju, √ j‚ > rus. яvvka.
jabuka vo}ka besmrtnosti. Kod Kelta je
javor √ ja, ~uti, do}i do u{iju + varƒ, vera
tako|e sveto Drvo `ivota.
(re~).
^uva je zmija, falusno obele`je jo{ u
Javor je najakusti~nije drvo, od koga se
neolitskoj plastici Helma. Veruje se
prave svirale, gusle, korabi i mrt-
da sve jabuke cvetaju i donose ploda u
va~ki sanduci. Sveto je, senovito i za-
pono}, na Badwe ve~e. Ova “zabrawena”
vetno drvo, u koga se kunu epski Ja-
vo}ka je sveto drvo Serbona (jel. Hera-
k{i}i. Stani{te je i oli~ewe starog
kle) i Apolona.
boga straha Strahora, Vidovog oblika
Jedna od sedam oblasti (xambu-dvipa), boga Nava:
koje okru`uju bo`ansku planinu Na-
“Oj Straore, Straore,
zvane su tako po ogromnom jabukovom
drvetu koje dominira. Put do posve- oj javore Straore,
}enog jabukovog drveta zove se xa(m)bu- ~ujem, ~ujem, nebore”.
m‚rg‚. Javorina (oronim), v. javor.
Jabuka (ime, priziv, pridevak), v. jabuka > Ova lepotica me|u bosanskim plani-
srp. jabukovati, veriti. nama, (zlo)namerno je prekr{tena u Ja-
horinu.
177
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 178
178
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 179
179
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 180
lepa Jawo bez roda nevesto, beli mladi} na belom kowu, od ~ije se
bud bez roda pa i bez poroda" (jer, ogaw prikaze zemqa i sve `ivo "jari". Sim-
se sam od sebe ra|a i umire). bol je mladosti, prole}a i setve.
U izreci: “E ne}e{, pa da ti je majka Sazve`|e Jarila je oli~ewe Oriona, na
Jawa”. Kalendarski, Janino za~e}e je granici Bika (Lada) i Blizanaca (Ku
22. novembra. palo). Otuda je jarac `ivotiwa novog
jara (vrelina), hƒri, sunce, vatra, √ h™i > Ogwa ravnodnevice u vavilonskim ob-
st. srp. jarь, jarostь, ~e{. jaro, prole}e, redima smrti i uskrsnu}a.
ar. jar, toplo vreme, lat. holus, helvus, jarko (sunce), v. jara > srp. Jarko, De~. hri-
fulvus, ira, srxba, eng. uellow: uear, dan. ar, sovuqa. jaro (`ito), lat. horrus? st.
nem. Jahr: gelo, gelb, jel. dzoros, vatren. norm. ār, lit. eras.
jarak (rov, prokop), v. jaruga > tur. ark, ua- jarma (`ito), x‡rnƒ, seme, zrno ili stab-
ik, jalak. qika biqke, √ xi > tur. uarma.
jaran, arƒ–i, {tapovi za va|ewe `ive va- Jaro, hƒri, bo`anski pridevak, Sunce:
tre, √ ™i > rus. яr
ran, per. jar, tur. uâran. `ut (harit, ri|, kow Sunca: sunce, Vi-
Ogaw stanuje svuda, na nebu, zemqi, vo- {wi: lav), √ h™i st. srp. jarь, jarostь,
di, kamenu ili drvetu, odakle iska~e srp. jara, toplina, lat. ira, jel. dzoros.
trqawem. Jarovid, v. Jaro i vid > lat. Arioviste,
@ivi ogaw se vadi trqawem dva (li- nem. Harold, jel. Harit, lep, elegantan,.
pova) {tapa, dok se ne upale (izviti Jaromir, v. Jaro i mir > nem. (H)ermana-
ogaw). Pripada mladoj muwi. U narodu rik.
se wime baje protiv razli~itih bole- Jaroslav (De~. hrisovuqa), v. Jaro i slav.
sti. jaruga, haluga, provalija, brazda, odron,
jaranluk, v. jaran i luk. klizi{te, √ hal > jel. áloka.
Jarac (sazve`|e), v. jare. ja sam, asmi, √ as > st. srp. az sum, st. rus.
jarbol, xarb'ƒri, potpora, RV X, 106, podu- esmь, avest. ahmi, arm. em, lit. esmi,
pirawe, oslonac, upori{te, √ b'™i > prus. asmai, lit. jel. eími, nem. ich.
lat. arbor, it. albero.. jasan (svetao), ja{o (jƒ{as), izgled, lepota,
Jard, v. ardija > norm. Jard, bogiwa Zemqe. sjaj, ~ast, slava, dostojan po{tovawa, √
jare, -aac, v. jara. ju > srp. (lit.) "jjasna zora".
J. je obredna `ivotiwa na kojoj ja{e jasen, v. jasan > lit. uosis, prus. wasis, st.
bog Ogwa. Otuda je kod starih Srba nem. ask, nem. Esche.
jarac teran ispred vojske u vojnim po- Jasen raste uz potok i ima najizra`e-
hodima (Dereti}). Direktna potvrda nije treperewe lista pred zoru. Uzrok
ovog obi~aja nalazi se u XXXIV -om pe- treperewa jasenovog lista je jutarwi
vawu Kalevale: povetarac, usled vazdu{nih strujawa, a
“Ako l' na kozi po|e{ wegovo treperewe najavquje zoru (J.
Kordi}). Zato je jasen simbol svetlosti
il' na jarcu u rat ode{".
i ra|awa novog dana u starim mito-
Jare, v. jare. vima, posve}enim bogu Neba.
Jaril(o), v. Jaro. Vid i Perun prave korabe za prevoz
Jaril je drugo lice |ur|evskog preo- du{a u raj, gde raste Jasen, plemenito
bra`ewa, u liku mladog Ogwa. On je drvo od svetlosti, s koga pada medna
stari srpski bog Vojne, jarostan, u na- rosa, a ispred wega `ubori voda.
ponu snage, silan i juna~an. Kod ist- Jasen, v. jasen.
o~nih Srba (Slov.), zami{qan je kao
180
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 181
Jasenica (selo: vodonim), v. jasen. jahati (zaja{iti), hajati, jezditi (< haja,
Jasna v. jasen. kow, jedan od sedam sun~evih ili deset
Ime po rajskom drvetu Nava. mese~evih), √ haj > srp. (reg.). jat, ja{iti,
K, rus. ehatь , lit. joti.
jasati (vikati), jƒsjati, napregnuti se, √ jas.
Jahve (Jehova), jahvƒ, pridevak Ogwa, Gro-
jasenak, v. Jasna.
movnika i Meseca u zna~ewu "brz", √
J. se dr`i za vilinsko drvo, jer se ve- jah > jevr. jěhōvāh, ar. tur. Jahija, Sv.
ruje da mu vile otkidaju vrh uo~i Spa- Jovan Krstiteq.
sovdana, {to je slikovito pore|ewe za
Ugaritske tablice prikazuju Jahvea u
uzmak letwe dugodnevice, severnog sun-
asirskoj tradiciji, kao brata boga Bela.
covrata. Etar, koji biqka ispu{ta u
dodiru s vazduhom se pali, tako da se jahu, jah“, RV VIII, 60, izdanak, dru{tvo,
no}u vide plami~ci. Iz tog razloga se udru`ewe, brz, bez odmora, mo}an, jak,
pod jasenkom vr{i inkubacija, koja je jah > eng. jahoo.
daleko starija od one u hramu. ja~ati, jƒ~'ati, pove}ati, ra{iriti se, √
Jasenak, v. jasenak. jam?
Na Kordunu se iznad sela Jasenak na- ja{iti, j„{u, obuhvatiti, seksualni odnos,
lazi vis "Vilin vrh". (Kordi}). √ ju? > jevr. jaham, vr. parewa.
Jasenka, v. jasenak. ja{ta (more), j‚{ši, asistencija kod obred-
nog prino{ewa (< je{t’a, going best
jasmin, vƒna-ja-h‚sa, vr. jasmina > ar.
suprl. √ j‚, podvr}i).
uāsam īn, per. uasaman, tur. uasemin, eng.
jasmine, fr. jasmin, it. gelsomino. jeba, j‚b’a (= xab’a), √ jab'.
Jasmin, -(k)a, v. jasmin. jebati, jƒb'ati.
jat (mno`ina), v. jato > srp. jatowa: jatnik. Jevgenij, -a, v. Ogwen > rusin. Jovgen, nem.
Eugen.
jatak, jaut’ika, pripadnost dru`ini, dru-
`benik, kompawon (jautaka, pripadnost Jevlogije, v. Evlogije.
bilo kome), √ jaut > rum. iatac, tur. jatak, Jevreji, v. Iberi (Iveri).
krevet. Biblijski rodoslov po Semovoj liniji
jatara (ku}a na dve vode), xaš'ƒra (jaš'ƒra), potpuno minorizuje Hama i Jafeta, ali
unutra{wost, {upqina, √ xat > jel. ja- je on bez kontinuiteta, sa prekidom od
stir. najmawe 3200. g. koliko nedostaje od
jato, √ jat, leteti zajedno ili u redu, pohod Sima do Sale, oca Eberovog. Pod Ebe-
(= √ j„t, RV, I, 32) > avest. uat, kretati
rom treba razumeti eponimnog pretka
se, rus. яaatvo. Ibera ili Ju`nih Srba, tako da
etni~ki Jevreji, ne samo da nose srpsko
jatro, v. ijatro.
ime (Iberi > Iveri > Jevreji), ve} su
Ja}im, v. Jakoje, -im. po rodoslovu Svetog pisma direktni
Jafet, super. xƒvi{š'a, najbr`i, najhitri potomci Srba. Sveto pismo je srpska
ji, RV IV, 2, bo`. pridevak (Sunca), √ x’ kwiga, jer, biblijska geografija je asir-
> jevr. Uefeth (uve}awe), lat. eng. Japheth, ska i svedo~i o Podunavqu, kao zema-
jel. Iafeth, Iapetōs, ime Titana, sina qskom raju.
Uranovog. Jevrem, -aa, v. Avram.
Jafet je Posejdon (Bo{ar). Titan Japet Je(v)remija, v. Jevrem.
je zajedno s Kronom ba~en u Tartar
J. je jedan od najve}ih srpskih svetaca,
(Ilijada, VIII, 479). Biblijski Jafet je
s pridevkom "Majo", kojim zapo~iwe
sin Nojev.
|ur|evska mlada nedeqa: "Jeremija sta-
181
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 182
182
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 183
Jelada, v. Jelini > jel. Ellas, Jelada, ‘Ela- Jelisije, v. elizej > jevr. ‘Eliša: rus. Jeni-
dios, l. ime. sej, vodonim.
Prvobitna Jelada je bila izme|u Ko- Sv. Alisej ili Lisa (27. 6.):
rinta i Tesalije. (M)omir je u Ilijadi "Jelisije proso sije
pomiwe kao grad lepih `ena. ide Vide da obide".
jelej, √ ul, goreti > jel. elaion, posve}eno Jelka, v. Jelika.
obredno uqe.
jemac, jamaka, dvostruk, udvojen, ograni~ava
jelen, hari–ƒ, srna, `ut: sunce, √ h™i > we, spre~avawe, kontrola, propusnica:
arm. elu, sem. ajal, st. lit. elenis, jel. éla- dve neprijatne stvari: religiozna oba-
fos, éllós, prus. alne, ir. elit, elin, lane, veza ili odnos, √ jam > srp. krk-jjemin,
germ. ëlo, ëlawer, `ut, nem. Elen, kimr. najja~a vrsta zakletve, ar. emin.
elain, eng. elk.
Jemirka (vodonim: ime manastira), j‚m‡ra,
J. je `ivotiwa Nava. Wegova sun~ana mesec, no}, √ jam?
narav povezana je s godi{wim mewa-
jen|a, v. en|a.
wem rogova, koje je opet u vezi s uzlaz-
nom putawom prividnog kretawa sunca. jen|ibula, v. jen|a i bula.
Jelen (sazve`|e), v. jelen. jerarh, v. jerej i arhi.
Jelen otvara vrata Irija (Asov). jerej, v. hiero.
Jelena (= Sun~ica, titularno ime), heli, jeres, v. heriti > jel. airesis.
Sunce, √ hel > jel. Helena, eng. Helen, jeretik, v. jeres > rus. eretik, jel. airetikós.
fr. Hélène, it. Elena. Jerina (vila iz nar. predawa), hari–‰, vi-
U Ilijadi se pomiwe tesalska Jelada, linsko ime: majka Vi{weg.
grad lepih `ena. J. se tuma~i kao oblik imena Irena.
Jelen do, v. jelen i do. Jer(k)o, -kkula, v. Jeronim.
Jelika, v. jela. Jeronim (kal. i sv. ime), hari–‰, zlato-
Jelini (Elini), heli, sunce, √ hel > st. rus. lik(i): ime za stih > jel. ‘Ieronumos.
elinъ, pogan ~ovek, varvarin, tatarin, Sv. Jeronim, kr{teno Sofronije, ro|en
jel. ellin: eli, svetlost sunca, helios, sunce. u Stridonu, Dalmacija, najve}i je sr-
Ime Jelini se javqa tek posle Trojan- pski svetiteq, pre Sv. Save. @iveo je
skog rata. (M)omir ne zna ni za Jeline, u IV veku. Preveo je Sveto pismo na
a kamoli Grke, ve} u~esnike Trojan- latinski (Dereti}).
skog rata nabraja po pl. imenima, po- U jelinskom se tuma~i pomo}u hieros,
krajinama i gradovima. Pre 776. g. s.e. svet + omona, ime, v. jerej i ime.
nema nijednog pouzdanog datuma u isto- Jerotije, v. Erot > jel. ‘Ierotheos, bogom
riji Jelina (Durui). Herodot u Jeline blagosloven”.
ubraja Jonce, Dorce i Eolce, koji su Jerusavqa hƒri, sunce, bo`. ime + sub’a,
svi izvorno Pelazgi. saba, zora, bog.
Jelin je trojansko ime, brata proro- J. je epsko ime vile kolovo|e, u liku
~ice Kasandre, koje je u pisanim izvo- bogiwe Zore, a ovo “carsko” ime "zorne
rima starije od jelinskog mitskog ime- vile" je sun~ane naravi:
na sina Deukalionova, koji se posle po- "U tom kolu 12 devojaka
topa naselio u Epiru. Jeline zovu jo{
me|u wima stare{ina vila
i Ahajcima po Ahaju, sinu Jelinovom,
koji je izvorno Pelazg. po imenu mlada Jerusavqa".
Jerusalim (Elij), v. Ra{ulam > misir.
urusalem, jevr. j'rušalájm, jel. 'Ierosóluma,
183
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 184
lat. Hierosaluma, srp. Jerisolim (XIV Gete. Na Tibetu “jeti” je veliki “sne-
vek). `ni ~ovek”.
Ovaj grad su osnovali ra{anski So- Jetunhum (mit. stani{te), v. jetim i hum
lumi iz maloazijske Like, poreklom s > skand. Jötunheimar, daleka mra~na ze
Krita, a wegovo prvobitno ime je Ra{, mqa haosa.
Ra{ulam (Dereti}). jetra, jƒk™it, slezina, √ ja > rus. яaatra,
Hiksi, koji su napustili Misir, oti- ra{. (etr.) hara, xigerica, st. ital. ha-
{li su u zemqu prozvanu Judeja, gde su ruspex, gatar (po jetri), jel. ipar: jater
sagradili Jerusalim (Maneto). U iz- (eathr, ihthr), lekar (vra~), lat. iecur, jecur.
gradwi J. su u~estvovali i Heti, koji Bronzani model ra{anske (etrurske)
su ga dr`ali u drugoj polovini drugog jetre podeqen je na 40 delova i svaki
milenijuma s.e: “Jerusalime, tvoj otac nosi bo`ansko ime.
je Amorit, a majka Hetkiwa” (Jezekiq). jetrva, jatri, `ena mu`evqevog brata, √
U bibliskoj redakciji J. se zove Jevus, jat > lit. jeute, jel. einatir, lat. janitriees.
po hananskim Jevusejima (Pavlov), dok Jefta, v. Jafet.
se u jelinskoj redakciji naziva “sveti
Jehova (jevr. bog), v. Jahve.
Ra{ulam”.
jecati, b'jasate, tresti se, upla{en, √ b'jas
jes, jas, blagostawe, sre}a, √ ju > eng ues.
> srp. jecaj.
jesam, ahƒm, √ ah > avest. azem, jel. égó,
je~am, v. ovas > bug. e~mik, rus. ja~menь.
lit. asz.
lit. javai, hleb.
jest, asti, postoje}i, prisutan, sada{wi, do-
je~ati, jƒ~ati, prekliwati, tra`iti
ti~ni, √ as > st. srp. az ti, st. rus. estь,
ne{to, zahtevati, √ j‚~ > srp. jecaj.
avest. asti, jevr. ješut, lat. est, jel. ésti,
lit. est(i). je~erma, v. ~erma.
jeste, jasta, nalo`en, poveren, zalog, √ jas. je{an, ƒ{na, pro`drqiv, RV I, 164, √ a{.
jesti, adƒti (= atsjati, ƒtti, √ at), ~in Jova, yavƒ (= ja'vƒ), brzina, RV I, 112, √ x’
uzimawa hrane (< adja, hrana), √ ad > > sum. hald. pravedni Job, ar. tur. Ejub,
arm. utem, lit. edmi, a.s. edan, jel. édo, jevr. iuōbh, bibl. Jov, jel. Iōb.
lat. edo, eng. eat, nem. essen. Ovako se u XIX veku u Ma~vi govorilo
jeti (uzeti), v. jamiti. za kowa bez gose, u [umadiji za man-
gupa, a u Ba~koj za bitangu.
jetim, jƒti, RV VII, 13, “stremilac” (duh.),
asketa, slobodne voqe, isposnik, na- Jovan, xƒvana, RV I, 51 brz, pomo}nik boga
pu{tawe svetovnog, posve}enik ili Rata (= jƒvan, jaha~, kowanik), √ xu >
rod mitskih posve}enika povezan sa jevr Javan, legendarni an|eo ~uvar Je-
medskim Brigima, ~etvrti stepen vreja: Jahanan, {p. Juan, ~e{. Jan, jel.
`ivota bramana (posve}ewe), √ jat > ar. Iōanēs, Iōnikos, lat. Ionikus: Johannes,
jetim, sirota, skand. (st. norm) jötunn, nem. Johann, -es, eng. John, fr. Jean, it.
Titan, div: a.s. Etin, div iz {kotskih Giovani, gal. Jaques: Jehan.
legendi: germ. Jot, mitski div, koji ~uva Javan (Jovan) je prebiblijsko arijsko
neku nepoznatu zemqu: dan. jet, div (mn. li~no ime, koje se javqa u Rig Vedi i
jeter). Mahab'arati kao pomo}nik boga Rata.
J. je u Bosni mu{ka glava u po rodici U ovom obliku Jovan, ima ga jo{ samo
bez bratstva ili golobrado mom~e. Jeti koptski patrijarh u apostolsko vreme.
ili Jetuni su mitski xinovi zlodusi. Svi isto~ni narodi zvali su Arije
U Skandinaviji su ovim imenom zvali imenom Jovani (Evropqani). Lesandar
Veliki se u Starom zavetu zove “sar
184
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 185
Javan”, car Jovan (Danilo), a Panini Jonije, v. Jon > jel. Iónios, eponimni heroj
pismo Arijevaca naziva pismom Jovana Jonskog mora.
(Dereti}). Jonci, v. Jon > misir. uinen, jel. Iónes.
Za Haldejce, zemqa Jovan je Makedonija, Jelini su Javane prekrstili u Joan, Jo-
kao i za Jezekiqa, koji u zemqu Jovan nce (Mori).
ubraja i Sre}nu Arabiju. Jevreji pod jorga, hƒri, kow, √ h™i.
imenom Jovan podrazumevaju Ra{ku, sve
Jorgi, v. \ur|e.
do Dardanela. Javan je ina~e ime iz je-
vrejskih legendi, koje po predawu ~uva Jordan (l. ime: dr`ava), xanardana, ime
Jevreje. Po biblijskom rodoslovu, J. je Vi{weg, onaj ko izaziva uzbu|ewe ili
Jafetov sin? Wegovi sinovi su Hetim uzrujanost, √ xan > it. Djordano, eng.
Eli{a, Tar{i{ i Rodanija. Jordan.
Postoji pet crkvenih praznika u toku
jordam (ponos, snaga, ki~eqivost), v. Jor-
godine, pod imenom Jovan. dan > srp. jordaniti, ponositi se, pra-
viti se va`an.
Jovica, super. jƒvi{š’a, “najmla|i”, prid-
evak boga Ogwa, RV VIII, 91, √ ju > st. Jordan (vodonim), v. Jordan > jevr. Jarden.
it. Veiovis, pridevak Jupitera (“mladi”), jordija, v. horda.
svetkovan 21. 5., po srp. kalendaru, na Josif, javas (komp.), mla|i (bo`anski pri
dan Sv. Jovana Slanobitnog. devak), podre|en > jevr. Uōsēph, srp.
Jogwan, v. Ogwan. Josip, eng. Joseph (> Jo), it. Giuseppe,
jogunast, jogita, op~initi, oma|ijati, zane- jel. ‘Iosif, lat. Veiovis, pridevak Jupi-
sen, zalu|en, qut, divqi, umobolan, √ tera u zna~ewu “mladi Jupiter”.
jux. jo{te, ƒti, vi{e, iznad, ranije, preko, jo{
jogurt, joxat™i, jedinstvo, biti sjediwen √ at > st. rus. oщee, avest. aiti, jel. éti, st.
(= j‘gati, sjediniti, jogat, sjediwen), √ nem. anti, unti, inti, indi, nem. und, eng. and,
jux > jevr. jógurt, tur. joghurt. lat. ante.
jodlovawe, jod'a, vrsta metra; borac; bik ju, uz. ‚j“, postojawe, pokretnost, potomak:
za borbu, √ ju > nem. jodlu. bo`ansko oli~ewe `ivota, RV X, 17,
trajawe `ivota, RV III, 3, √ aj.
Jozef, v. Josif.
Juventas (rimska bogiwa Mladosti), j“van,
jok, jok, dugotrajan < xj‘k, dugoro~no ili
“mlad”, bo`anski pridevak Gromovni-
za vreme, √ xja > tur. uok.
ka, Ogwa ili Vetrova, √ jup > lat. Iu-
Joka, j‘{‚, pridevak Zore, √ jux. ventas.
U srp. predawu, Zora je “nekakva |e- jug, j“ga, jaram, ropstvo, √ jux > st. srp. igo,
vojka”, koja nije ro|ena od “oca i jaram (duh. pojam), lat. iugo.
majke”.
J. je strana sveta koja ima najvi{e
Jokan, -a (bo`. pridevak), jo{an‚, devojka, svetla (zrenik), ali se Sunce u vreme
mlada `ena, supruga (= j‘{a–‚). ju`ne sun~eve povratnice nalazi na
Joksa, -im, joge{a, ime boga Nava, √ jux. najni`oj ta~ki neba. Zemqa je tada na-
jol (tur. put), v. {or. bli`a suncu, ali wegovi zraci padaju
Jon, v. Javani > jel. Ion, Apolonov sin. pod najve}im uglom, pa je zato najhlad-
Herodot ka`e za Jonce da su se zvali nije.
Pelazgi (Egijalski Pelazgi, Egialeni), Zimi je sve "okovano" snegom i ledom,
dok su `iveli na Peloponezu. Oni su pa su ovi “zauzi” kumovali duhovnom
preci srpskog pesnika Ilijade i za- pojmu za jaram ili ropstvo, po kome je
~etnici jelinske kulture. re~ za jug.
185
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 186
186
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 187
187
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 188
188
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 189
K
kabala {abƒla, religiozni sistem bu-
disti~kog obreda: pridevak boga Nava,
RV X, 14 i wegovih ~etvorookih pasa
~uvara, √ {ap > Kebre nagast, sveta
etiopska kwiga, jevr. Qabbalah, tajno
ka, kƒ, Prabog, RV X, 121, tvorac obreda i fil. rel. u~ewe, tuma~ewe simbola, rus.
vaseqene, kasnije oli~ewe op{te ra- kabala, crna magija, fr. cabale, it. ca-
vnote`ne sile: Sunce. bala, nem. Kabale.
"Ka" je jedan od tri oblika du{e, ne- Kabalizam je oblik stare arij(ev)ske
materijalni deo tela, koji brine o ~o- vere kod Alevita i Druza (Markovi}).
veku posle smrti. Prikazan je na zid- Izvorno je haldejsko pante-isti~ko u~e-
ovima misirskih grobnica u obliku we, po kome je ~ovek najvi{a mani-
plavog feniksa, gde se ostavqala obre- festacija bo`anske prirode. Jevreji su
dna hrana. ga usvojili, a fariseji prilagodili
svojim potrebama, {to je jo{ Hristos
kaba, k’ƒ-b’a, svetlost na nebu, nebesko
razobli~io. Znawe je preno{eno us-
telo, planeta, √ k’an > ar. ka'bah, per.
menim putem, sve do XII veka, a ovaj
ca'be.
jevrejski magijski obred, operi{e po-
Smatra se da je kamen u Meki doneo mo}u srpskih mitolo{kih simbola.
mitski Abraham, ali Silvester de
kabana (obor: koliba), v. kabina > lat. ca
Sasi je utvrdio da je kamen u Meki ae-
pan(n)a.
rolit. Tu stoji jo{ iz vremena vedskog
svetili{ta, sa simbolom polumeseca i kabanica, kƒva~a, kaput, ogrta~ (kava-
otiskom stopala Vi{weg boga, jer je ~ita, oklopqen), √ ku > tur. kapaniçu
(kabace, kaba), ogrta~ vel. vezira, kaba-
nebeski svod od kamena, kao i bo`iji
presto, pa je kamen mitolo{ko pore- niçe, gorwa haqina, gal. caban, st. nem.
|ewe za nebo. kawati, nem. gewarte, ode}a: kappe, jel. ha-
bátion, lat. cappe, n. lat. caputium. (> ka-
Diodor Sikulski navodi hram u Meki,
puciner), capella, fr. cappe, chapelle, it.
kao najstariji i najlep{i tada{wi
cappella, eng. cape.
hram. U wemu se tokom godine slavio
svaki dan razli~iti bog, do dolaska Prvobitni oklop je bio od ko`e (slo-
Muhameda (Karlajl). jevit).
kabadahija, v. kabast i dahija > tur. kab kabardisati, v. kabast > tur. kabarmak,
adaui, nasilnik. kalabalik.
kabal, -o, kap„la, posuda, kugla, pehar, qu kabast, kƒband’a, ime zloduha (Velika
ska jajeta, korwa~in oklop, √ kab? > zmija), oli~ewe oblaka koji zaklawaju
rus. kobel, jevr. kibulit, posuda: káb, mera ra|awe ili smiraj Sunca, oblak, -ci:
za te~nost (1, 2 l.): sem. kbl, primawe: velika ba~va, √ kab > asir. kabaru,
qubbāh, ~ag. kopur, lit. kubilas, germ. ka- {iriti, pove}ati: kabbaru, vrlo ve-
bil, nem. Kübel, jel. kýba, lat. cupellu: cu- liki, per. kābā, ar. qabája, tur. kaba, de-
bulus, ma|. kobol. belo, krupno, rusin. kabat, jakna, ~e{.
kabat, jel. kabádi, ma|. kabat, ogrta~.
U zagonetki: "Poslao car carici u
zlatnoj kablici, 12 zlatnih jabuka. Ni- kabina, k’barin, ko~ija, kola > it. gab-
su joj mogle do}i za godinu? Meseci". bione, fr. cabine(t), eng. cabin, lat. cap-
pana, port. cabane.
Sunce i mesec se u barki (posudi) voze
preko neba, a ~ovek je "posuda", u koju kabir, √ kavˆ, mudar, razborit, prosve}-
Gospod uliva vodu `ivota. en, vidovit, prorok, vo|a, promi{qen,
189
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 190
ve{t, iskusan: peva~, bard, pesnik > ar. Kod Inda je uzimawe blagoslovene
kabir, vo|a putnika u pustiwi, jel. Ke- hrane posve}eno (pra√ sad), u skladu s
bir, vr. polubo`anstva: kýbernatis, kr- obrednim pravilima (ekadik{a), da bi
mano{. bila pozdrav umu (havirƒd).
Kabiri, v. kabir > ra{. k abir, Kavkaz, kak“b’, vrh, najvi{a ta~ka plani
sve{tenik Kevale (> Kibela), jel. Kábei- ne (= kak“d, kƒkudas), rajski, predeo,
roi, veoma stara preolimpijska bo`an- divota: ime }erke Ve{tine ili `ene
stva i prva bi}a na zemqi, falusni boga Zakona (oli~ene u vidiku), √ kak
duhovi vegetacije i plodnosti, u pra- > avest. kaofa, arm. kap-koh, ar. tur. Kâāf,
twi Reje. per. Kap-kof: kaufa, lat. Caucasum, pla-
Razlikuju se od Kureta (Koribanta) i nina: Croucasim (Plinije), lit. kaukas, -
Dioskura. Nazivani su Samotra~kim ara, germ. houfa.
bogovima, jer su tamo imali svoje mi- U anti~ko vreme se verovalo da je vrh
sterije. Bili su za{titnici mornara, Kavkaza toliko visok, da tamo sneg i
kao i Dioskuri. ki{a nikada ne padaju (Prokopije).
Kabul (vodonim), k“b’‚, RV V, 53, pritoka kavurma, v. kaverna > tur. kavurma.
Inda, √ kup > ar. Kūbā, arm. Kup’i, lat. kagan, ga–e{a (ganaka), vo|a ~eta boga
Cuphis, jel. Kofis. Nava, √ gan > rus. kaganь, st. tur. hakan,
kavaz (gavaz), √ kavi, ve{t, iskusan > per. st. nem. kuning, nem. Konig, fin. kuningas,
kafes, tur. kafes, jel. kafási, cinc. cafas. jel. haganos, lat. chacanus.
kaval (duv. instrument, [), gƒ’vara, {up- kad (tamjan: dim), gand’a, goreti: povrediti,
qina, √ gah > gal. jaiole, gaiole, rum. √ gand > prus. kadegis, tamjan:
caval. Ka|ewe ima ~istila~ku i za{titnu
kavaqer, v. suvarija > gal. caballos, fr. ulogu u obredu i svakodnevnom `ivotu,
cavalier, it. cavaliere, {p. caballero, jel. jer se wime brani od “tamnih” sila.
kabilas, lat. caballus, -arius, caballicare. kada (posuda), kƒda, {to daje vodu, oblak >
kavga, gavj“, `udan sukoba ili borbe, va- ar. qudäh, pehar, prus. acadis, lit. kada-
tren, `estok, RV IX, 27, poletan, rato- gis, lat. cadus, jel. kádos: kédros.
boran strastven, (gav‹{a–a, ratobo- kad(a), up. zam. kad„, √ kad > rus. kogdƒ, arm.
rnost, `arko `eleti), √ gu? > tur. kad, per. kadha, lit. kada, jel. kóte, póten,
kavga, gavga, bug. kavga. lat. quando.
Kavgalija, v. kavga. kadar (osobqe), ka—‚ra, sluga, rob, √ ka— >
kavgaxija, v. kavga i xija > tur. kavgaci: rus. kadr, ar. qādir, tur. kadir, srp. ka-
fin. Kaukom, kavgaxija (koga ne zovu na drovik.
svadbu, kao i Vojinovi}a srpskog speva). kadar (filma), k'adirƒ, Mesec, √ k'ad.
kaverna, gƒ’vara, unutra{wost, {upqina, kadar (stawe mogu}nosti), kƒdru, ime za
√ gah > gal. caverne, lat. caverna, cavea, bo`ansku energiju, sme|a obredna po-
-us, cabeola, eng. jail. suda, √ ka—? > ar. qadri, "bogomo}an",
kavez, kambus, quska, qu{tura, √ kamb > sudbinski, mo}, silina.
ar. qafes, per. tur. kafes, rum. cafas, kadija (sudija), gada, presuda, -iti, kazna, √
cinc. cafasa, it. gabbia, jel. kafási. gad > ar. tur. kadi, rum. cadiu, cinc. cati:
kavijar, im. havirƒd, obredna hrana (po catiluche.
boji i obliku), √ hu > srp. ajvar, rus. Kadijina luka, v. kadija i luka.
kavijar, tur. hauvar, fr. caviar, it. ca- kadiluk, v. kadija i luk > tur. kadilik.
viale.
Kadino selo, v. Kado i selo.
190
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 191
191
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 192
kal (blato, glib), v. kaqu{a > arm. kala, kaldrma, v. kolaj i drum > tur. kaldirim,
blato, rus. kalь, izmet, rum. caldarim, jel. kalós drómos.
kala, kala, vreme, period, √ kal. kale, kal„, deo celine ili mali deo ne-
Kala, v. Kalaka > hindi Kala mati, ime ~ega, √ kal > tur. kale, tvr|ava.
Kalake: cinc. Karamata, por. ime. Kale, v. kale.
Kalaba, v. Kaleb. Kale (ime poqa), v. kal (blato).
kalabaluk, v. kabast i luk. Kaleb, v. Golub > rus. Gleb? srp. kaleb,
Kalabri (st. helmsko pleme), v. Kalaba > nered, mete`, gomila: galeb.
it. Calabria, regija Apenina. Kalevala (fin. nar. spev), kalevara, ~o-
kalaj, v. kal > ar. kali, tur. kalau, jel. kalái. vek, grupa qudi, dru`ina, √ kal > fin.
Obredno "ga{ewe olovom" primewuje Kalewala, “zemqa Kaleva”, Finska, st.
se usled nedostatka kalaja (i `ive), me- rus. kъllbяggъ, varjag, rus. kolbяggi, st.
tala mese~eve naravi u svetovnom smi- skand. Kulfinger, jel. Koýlpinuoi.
slu za{tite, dok je srebro to u duhovn- kale` (obredna ~a{a), kala{a, posuda na-
om (Markovi}). puwena vodom znawa i ambrozijom, zem-
qani vr~ ili kr~ag, √ kal > hindi
kalajxija, v. kalaj i xija.
kalasa, posuda sa svetom vodom, jevr. ga-
Kalaka (= Crnka), kalaka, bogiwa Nava, ví'a, jel. kalix: lat. calix, eng. calux, gal.
majka Kalikanxara, √ kal. graal, kupa, n. lat. gradalis, posuda sa
K. je majka zloduha karakonxa, koji se vodom `ivota
javqaju u “nekr{tenim” danima, po Bo- kaleidoskop, v. kolaj, vid i skop.
`i}u. U tantrizmu je aspekt `enske
kaleidofon, v. kalendar, vid i fono.
bo`anske energije.
kalem (navrt), kalama, trska (pero) za pi-
kalander, v. cilindar > fr. calandre.
sawe, √ kal > ar. qalam, lat. calamus,
Kalas, kala{a, l. ime, RV X, 32, √ kal > tur. qalem, kalam, jel. kálamos, it. ca-
jel. Kalas. lamo, eng. coil.
kalauz, √ klu, uglaviti > rum. calauz, jel. Kalem egdan, v. kale i megdan > tur.
kalaoýzis: cheleudos (Pindar), tur. kila- kale megdani.
vuz, ma|. kalauz.
kalendar, v. Kole(n)da > st. ital. kalendae,
kala{tura, k‚lƒs’rja, deo pakla, sunce prvi dan meseca, n.lat. calendarium.
na kraju sveta, √ kal > srp. kala{, ne-
Re~ k. nastala je po imenu Kole(n)da za
vaqalac, per. qalāš, lukav, lupe`, eng.
bogiwu Majku, koja godi{we (pre)po-
raskal.
ra|a Sunce.
Kalvarija, kalevara, telo, trup, osnovni
Srpski kalendar je najstariji nau~ni
deo ne~ega, ovaplo}ewe, √ kal > eng.
spomenik, utemeqen na nematerijalnoj
calvaru, lat. cadaver, gal. calvelu, calvus.
prirodi. Jedinstven je ne samo po svo-
K. je gubili{te: ime male zemunske. joj nematerijalnosti, ve} i linearnosti,
Kalvola, v. kalvarija > slov. Čarvula, it. koja sabira vreme, Koliko ima ra|awa
Chiarbola. mladog Sunca, toliko ima godina, koje
Kaldejci (Haldejci), v. Haldi. kalendarski zapo~iwu “prolaskom”
Prvo asirsko carstvo je haldejsko, sa sunca kroz geomagnetni ekvator (Ste-
najpoznatijim gatarima i zvezdarima van~evi}).
starog veka. Na jugu Me|ure~ja u obla- Rimsku gra|ansku Novu godinu sa
sti Kaldi (Haldeja), vladali su Ara- po~etkom od 1 januara uveo je Cezar,
mejci (IX vek s.e.). preuzev{i srpski kalendar od Lagi}a,
192
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 193
ali je ona zvani~no prihva}ena za ka- Kaliopa (najstarija Muza), v. kolaj i opa
lendarski po~etak, tek na I Nikejskom ("Milozvu~na").
saboru, jer je padala na srpski praznik Kalioci (bibl. Halibi, -ivi), kal‚jâsa,
Mali Bo`i} (Stevan~evi}). na napravqeno od gvo`|a, gvo`|e (=
Isto~no srpsko-rimsko carstvo je 988. lohala), gvozden, iskaliti, √ kal.
g. reformisalo kalendar po srpskoj K. je naziv za Ibere ili J. Srbe pre-
eri brojawa vremena, uz uvo|ewe jelin- seqene u M. Aziju, poznatije kao Heti.
skog umesto latinskog jezika, {to je u
Kalist, v. kolaj > jel. Kalistos, -e, najlep{i.
XVI veku rezultiralo nazivom “vizan-
tinski” kalendar. Protokol srpskog kaliti, kala(ja)te, naterati (k'ara, tvrd),
kalendara koji je ustanovio sv. Sava u nagoniti, podsta}i: proizvesti zvuk ili
Zakonopravilu, sastavni je deo crkve- {um, √ kal > rus. kalˆt, jevr. cali: ritúh,
nih pravila, pa Du{anov zakonik po- kovawe, st. ir. calath, calad, tvrd, lit.
kazuje jedinstvo dr`avnog i crkvenog calleo, calere, nem. Harten, kalewe: Härte,
kalendara. Od XVII veka praktikuje se tvrdo}a, jel. kilás: ésgára.: halinos, ko~-
dvojno datirawe koje je uveo sv. Sava ~nica, lat. calere, -idus, topao, vreo: cal-
(srpska era i Hristovo ro|ewe, na ku- darius, gal. caudron, eng. hard, -en, rum.
rilici). U 18. veku se napu{ta srpska cali, -tura.
era i pi{e samo po Hristovom ro|ewu, kalifonija, v. kolaj i fono.
a u 19. veku se prelazi na arapske bro- kalkulacija, k‚lƒk‚rita imati uticaj,
jeve (Stevan~evi}). iz neti (k‚lƒ, kalkulisati), izmeren, √
Vedski kalendar je luno-solarni, dok kal > jevr. kalkalá, ekonomija, lat. calcu-
se u pro{losti, na Istoku i Zapadu lus, -atio, calculare, fr. calcul, eng. calcu-
koristio prete`no lunarni kalendar. lation.
Kalenda je kod st. Italika bila kwiga kalkulus (kre~wak), kalka, talog, √ kal >
poreza, o kolindenskom danu, koja je lat. calx, -carius: callus, oko{tavawe, eng.
vremenom dobila dobila zna~ewe godi callous, it. calcolo.
{waka, s podelom na mesece, nedeqe i Kalna, v. kale.
dane. kalo, k'alu (= √ k’all), zaista, svakako, na-
kalendarograf, v. kalendar i grafo. ravno, istinit, √ k'al > it. calo, calare,
kalender, v. Kole(n)da > per. qalandar, su jel. chaláō.
fi posve}enik. kalobiotika, v. kolaj i bio.
U ar. zna~i ~isto zlato ili pripadnik kaloderma, v. kolaj i derma.
dervi{kog reda. kalodont, v. kolaj i dentalan.
kale{a (vr. karuca), v. kolo > ~e{. kolesa, Kalo|era (por. ime), v. kolaj i geront >
nem. Kalesche, fr. caleshe. jel. kalogeros, lep starac.
Kaligo (st. it. oli~ewe Tame), v. kaluxa Kalojan, kalj„–a, lep, sretan, odli~an, do
> lat. Caligo: caligo, oblak. bar, RV I, 31, ime bo`anskog ~uvara
kaligram, v. kolaj i gram. obrednog pi}a, √ kal.
kaligraf, -ija, v. kolaj i grafo > jel. kalologija, v. kolaj i logo.
kalligrafía, -feo. kalorija, v. kal > lat. calor.
Kaligula, v. Kaligo. kalota, karoša, lobawa: zdela: bazen, sliv,
kaliks, v. kale` > lat. calix. √ k™‡? > fr. calotte.
Kalinarke, v. Kalaka. kalp (nevaqao), v. kalpi{ > tur. kalb, la-
K. su obredne povorke na Ranilo, od `an, kalpazan, rum. calp.
Sv. Igwata do Bo`i}a.
193
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 194
194
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 195
195
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 196
(`enske kandalve su bile hor Svarge, kanon, karma–a, zakon (delovawa), √ k™i
nebeskog raja) > avest. gandarva, zloduh > asir. kanu, veroispovest, kunnu, ist-
Aveste. ina, zakonitost, ar. per. tur. kanon, jevr.
Ovo ime je pridevak boga Serbona i kanón, jel. kanōn, lat. canon, -icus, a.s.
simbolizuje sun~eve zrake. Kod Srba i canon.
danas ima izvorno zna~ewe, o ~emu kanon-name, v. kanon i nam > per. tur.
svedo~i poslovica s Rtwa: “Napio se kā nūn name, zakonik.
k’o Kandavle”! kanopa (misir. vr. urne), k“–apa, mrtvo te
Zvawe Kandavle nosio je Kandavle lo, le{ (kau–apa, u vezi tela), √ ku– >
Mirsov, posledwi vladar qudejske (li- ra{. kanobe, vaze u ra{anskim (etrur-
dijske) loze Serdoni}a. Erodot za wega skim) grobovima (trbu{aste, s poklop-
ka`e: “Kandavle, koga Jelini zovu Mi- cem u obliku glave).
rsilo, bio je kraq Sarda” (Dereti}). kant (postranice), kant'‚, zid, √ kan >
Kandahar (avg. Lesandrija), v. Kasandar. asir. kamatu, ogra|eno zemqi{te, zid
kandelabrum, v. kandilo > lat. candela oko grada, srp. kazamat, zatvor.
brum. kanta, kandu, kotao, posuda metalna, √
Kandid, ~anda, Mesec, √ ~and > fr. Candi skand.
de: lat. candidus, ~ist, beo, sjajan, -atus, kantar, k‚nt‚ra, vrsta mere, √ kam > ar.
u belo obu~en, eng. candid, Candida. tur. kantar, jel. kentinárion, lat. centena-
kandilo, ak’andala, istok, pridevak Gro- rion.
movnika ili wegov prostor, √ k’an > kantara (bak. lonac), v. kantul > lat. cant
lat. candela, sve}a, candeo, -ēre, sijati: harus, it. cantero.
tur. kandil, a.s. cande, eng. candel, cinc. kantata (vr. pesme), ka–š’ƒ, glas, pesma,
candila, jel. kándēlos, kantíla. grlo, vrat, √ ka–š’ > gal. cant, lat. ca-
kandis (pre~i{}en {e}er), k’a–—a, pre- nere, cantare, cantilare: it. cantat, -are, can-
~i{}en {e}er (ga–—ola, sirov {e-}er), tone, canzone, canzonette, {p. cancione.
√ k'a–— > ar. quand, {e}erna trska, lat. kantela (vr. nar. finske harfe), ka–—ola,
condire, fr. kandir, eng. candu. vrsta laute (izgnanika Kandara), √ ka-
kandisati, v. kaditi (gand’i, {irewe –— > fin. Kantele.
mirisa, namirisan). Vajnemejnen je ~aropeva~ Kalevale, koji
Kandosija (carsko ime), ka–—u, ime nebe- ima kantelu napravqenu od ribqih kos
skog mudraca, √ ka–—. tiju, sa strunama od `drep~eve grive.
Kanenta, ka–š’ƒ, pesma, √ ka–š’ > lat. Ca- On oma|ija divqe `ivotiwe. ^ak i cr
nens, vila, oli~ewe Pesme, koja zau- vi, ushi}eni wegovom muzikom, izlaze
stavqa reke, vaqa kamewe i pripi- na povr{inu zemqe.
tomqava divqe zveri. kanton, kant’‚, grad > fr. ceantoen (<
kanibal (vrsto`der), k’‚na, jedewe, `dr- prov. canton), lat. centon, it. cantone.
awe, √ k’an > {p. canibal. K. je savezna dr`ava u [vajcarskoj.
kanije (korice za no`), v. kant > tur. kin. kantor (gl. crkveni peva~), v. kantata >
kanila, ƒnila, vetar, vazduh, bog Vetra, √ lat. cantor, -io, -us.
an > lat. cannula, fr. cannule. kantul, v. kanate.
kanister, v. kawustra > ~e{. tanistra, kanu, kanja, najmawi, √ kan > zend. kainin,
eng. canister, jel. kánastron. jevr. cain, eng. canoe, fr. canot, {p. it.
kaniti, kanati, izvoleti, zadovoqiti, √ port. canoa, nem. Kahn.
kan > rus. konƒtь, jevr. kaméa, ~e`wiv.
196
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 197
kanuti, ka–ati (= kani{jati), kapnuti kapilar, kapilƒ, braon, tamno crven, cr-
na dole, ispu{ten (= skannƒ), posut, √ vekast, √ ka(m)p > lat. capillus, -atio.
ka–. kapisla, kapi{a, naziv za sunce, tamno-
kancelar, √ kans, upravqati > lat. cancel crvena boja, √ kamp > lat. capsula?
larius: cancelli, eng. canselar. kapital, v. kefalo > lat. capitalis, osnov,
kancelarija, v. kancelar > n. lat. cancel glavni.
laria. kapitel, v. kefalo > lat. capitellum.
kancer, v. rak > lat. cancer, jel. karkínos, - kapiten, v. kapetan.
nōma, karcinom. Kapitol (breg rimski), v. kapi{te >
kancerogen, v. kancer i gen. lat. Capitolium, Jupiterov hram na
kancerologija, v. kancer i logo. Kapitolu.
kancona, v. kantata. Kapi~i}, kapi{a, ime boga Nava, √
kawustra (torba), kani{š'ƒ, najmawi, √ kamp.
kan kan > {p. canastro, canasta, korpa. kapi{te (svetili{te), kapˆ, Vi{wi bog,
kanxa, v. panxa > tur. kanca, rum. cinc. (kap‚li, bog Nava), √ kav? > het. kap,
cange, jel. kántza. sveti, ra{. k apen, st. srp. kapь, rus.
kawon, ank'u, tesnac, usko mesto, √ ank' kƒpi{te, mong. kap, sve{tenik.
{p. canan. Kapi{te (ostrvo i zem. ime), v. kapi{te.
kapa, kap„la, {to se odnosi na glavu, lob- kapqa, ƒpja, u vodi ili povezano s vodom
awa: posuda, quska jajeta, oklop (< ap, voda), √ ap > rus. kaplя.
korwa~e, √ kamp > jel. kefalí, lat. cappa, Kapor (por. ime), v. Karpo{.
caput, glava: caepula, it. capo, n. lat. cap- Kaprikornus, ‚kokera, konstelacija Ja-
pula: eng. haven, hawk, a.s. cæppe, Hafoc, rca, √ ak > jel. Aigokeras, eng. Capricor-
jevr. kóva: gubhaim. nus.
kapak, kapaša, poklopac od vrata, vrata, √ kapric, kƒp™it', RV X, 86, izazivawe za-
kamp. tur. kapak, rum. capac. dovoqstva, √ p™‡ > rus. kapriz, jevr.
kapamaxija, v. kapa i maza > tur. kapamaci. jkapríza, hefciút, lat. caper, fr. capriec,
kapara (predujam), kap„la, obuhvatiti, it. capriccio.
pove zati, sastaviti, skupiti, zaklon, √ kapudan, v. kapetan > tur. kapudan (kapu-
p‚? > jevr. kpr, davawe mat. sredstava dan başa, admiral).
radi ku povine: kappāra, it. caparra, lat. kapula (luk), v. glava > lat. cepulla.
capere, uzeti, sadr`ati, jel. kopí, ruko- kaput, v. kabanica > rus. ~e{. kabat, ka-
vati, rum. capara. put, per. kaba, kabače, gal. cotte, eng.
kapela (crkvica), v. kapa > lat. capella, it. coat.
cappelle, fr. chapelle. kaput ({atr. propalo, gotovo), kapata, pr-
Kapela, v. kapela. evara, obmana (= k‚-pat’a, lo{ put, po-
kapelan, -nik, v. kapela > nem. Kaplan. gre{an kurs, ime zloduha), √ kamp? >
kapetan, v. kefalo > tur. kapudan (kod nem. Kaputt.
Osmanlija admiral, kapudan ba{a), it. kapuc (glavato zeqe), v. glava > lat. caput,
capitano, eng. captain, fr. capitaine, nem. mlet. capuzzo, it. cappucchio.
Kapitän, jel. katepáno. kapucin, -er, v. glava > it. cappuccio, kap
kapija, k„p‚, otvor, rupa RV I, 105, √ k‚ > uqa~a: cuculus.
tur. kapi, kupu (dvor sultana ili palata K. je mantija s kapuqa~om.
vel. vezira, odakle je nastao izraz "oto-
kar (briga), v. karati (kar, glas, slava).
manska porta").
197
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 198
kara (crn), k‚la, crn, crne boje, bog Nava, ~anik, rus. karman, ar. Kahrimān, junak,
√ kal > misir, akar, deo Nava (pakao), heroj, pobednik, germ. ga’rm, ~uvar ul-
sum. kur, Nav, rus. kal, crn, tur. kara. aza u Nav (pas pred ku}om bogiwe
kara (bitka), k‚ra, klanica, ubijawe, √ kil? smrti Hele), norm. garmir, pas Nava
> rus. skora, germ. schara, nem. schere, (Helhajm).
198
Recnik arijski 6.12.2010 13:26 Page 199
K. je administrativna jedinica sl. kra- kardio, -(srce), h™‡d, srce, du{a, intelekt,
qevini. √ h™i > jel. kardía, lat. cor, -dis, eng.
Karanovo (st. ime Kraqeva), v. karan. heart: cardial, nem. Herz.
Karanovac, v. Karanovo. kardiogram, v. kardio i grama.
karanda{ (rus. olovka), kƒra–a, RV I, 119, kardiografija, v. kardio i grafo.
pisar, ve{tina (pisawa), √ k™i. kardiologija, v. kardio i logo.
Naziv je nastao po imenu {vajcarske kardiomegalija, v. kardio i mega.
fabrike, koja je izvozila olovke za Ru- kardiometar, v. kardio i metar.
siju, u vreme Petra Velikog.
kardioneuroza, v. kardio i neuro.
Karapanxa v. kara i panxa > tur. kara kardiopatija, v. kardio i patiti.
pançe, “crna kanxa”, ve{tica.
kardiofon, v. kardio i fono.
karasevdah, v. kara i sevdah.
kare (~etvorougaonik), v. ~etiri > fr. ca-
karasu (crna voda), v. kara i apsu.
rré, lat. quadratum.
karat, v. kvarat > ar. qīrāt, jevr. karát, nem.
kareza, kƒrasi, izvr{iti, posti}i, √ k™i.
Karat, it. carato, fr. carat, jel. kerátion.
K. je erotska stimulacija u magiji.
Karat se etimolo{ki vezuje za afri-
~ki plod kuare, ~ija je suva masa kon- Karen (dansko-norve{ki), v. Katarina >
stantne te`ine, tako da ~etiri zrna > eng. Karen.
te`e jedan karat, koji ima 0, 250 mi- karibu (sev. jelen), {arab’a, (karab’a), vr.
ligrama. jelena, √ {ra?
karati, kƒrati, smatrati, odrediti, karijes (truqewe), kar‡jas, trule`, gwil-
podlo`nost, gazdovati, negovati, imati ost, uve}avawe, √ k™i > lat. caries, tru-
svrhu, u~initi korist ili {tetu, prou- le`.
zrokovati, obaviti, izvr{iti, √ k™i > karika, v. karioka > ma|. karika.
ra{. karu, karawe, het. asir. k arum, karioka (braz.), k‚rik‚, plesa~ica, igra~-
gradski savet (ve}e), bug. kahar, ar. kahr, ica (obredna), √ k™i.
briga, `alost: kahret, bri`an, sem. krx, Karkali} (por. ime), karkara, ime (zlo)-
koriti, jevr. gair, uzvik, tur. kahir, jel. duha Nava: kamen, √ kark > jel. kroki,
girus, lat. carimo, st. ir. caire, lit. kirinti. krokali, lat. hallus, calx.
karaula, kar‚la, otvor, ono {to je odvoje- Karkin (ime zloduha), v. rak > jel. Karkí
no, prazan prostor, √ k™i > tat. ~ag. nos, oli~ewe Raka.
kazah. karavul.
karlica, v. krbuqa > germ. st. norm. kar,
Karaula, -i{te, v. karaula. nem. Kärle.
karafa, -ina, v korab > ar. garrāfa, it. ca- Karlo, - a, v. kraq > ~e{. Karol, -q,
rrafa, -ina. Karlo, lat. Carolus, eng. Charles, fr. Cha
karafindl, v. karafa. rles, nem. Karl.
Karaxa, -i}, v. karakonxe. Karlove Vari, v. Karlo i var.
karbon, v. ugaq > lat. carbon: it. Carbo- Karlovci, v. kraq.
nari. karma, karma, ishod, rezultat, dostignu}e,
karvan, v. karavan. plodonosna delatnost, rel. ~in ili
kargo, √ ~arg', stawe, biti u prometu, pu- du`nost, √ k™i > hindi karma.
tovati > {p. cargo, eng. cargo, lat. car- Karmen, v. Harite > lat. Carmen, Pesma
rus, fr. cargaison. (prigodna), eng. Carmen.
karda{ (prijateq), v. kardio > per. karind karmin, v. grimiz > rus. karmˆn, fr. car
aš, tur. kardaş, rum. cardašie. min: {p. cremesin, eng. crimson.
199
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 200
200
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 201
Kastaqan (ime manast. i brda), v. kastel. katana (vojnik, kowanik), g'‚tana, ubija-
kastawete, k‚st’ƒm, trupac, kastawete > we, robqewe: stanovnik pakla, √ gam >
{p. castanetas. ra{. katv, per. katal, vojnik, ratnik,
kastel, k„{š’‚, vrh, vr{ak, vrhunac, gla- ma|. katona.
vica, glavna ta~ka, spoqa{ni oblik: katanac, kaššanas, patuqak, √ kašš >
zem. ime > ar. alqasr, {p. alcásar, gal. i slov. Katanec, por. ime.
a.s. castel, ~e{. kastel, crkva, lat. ca- katar, kaš'ara, te`ak, otporan, -nost, `i-
stelum, -llanus, castrum, eng. castle, jel. ka- lav (kat'ore, jak, potpuno odrastao), na-
stéllion. poran, neprijatan: izdr`qivost, √ kaš'
kastig, v. ka{tiga > srp. ka{tig, “sva- > jel. katárus, stakawe, salevawe, lat. ca-
{to~ina”, zlo (od ~oveka). tarhus, it. catarro, nem. Katarch.
kastor (dabar, dabrovina), kast’ri, √ kas? katarza (rel. o~i{}ewe), k‚tarja (= k‚ta
> jel. kástōr, lat. castor. ra), pla{qiv(ost), kukavi~luk, utu~-
kasula, v. ko{uqa > jel. kasoýla. enost, depresivnost, podsticawe, uzbur-
rkanost, √ kaš > lat. catarhus, jel. ká-
kat (sprat), √ kuš, podeliti > rus. kat, ar.
tharsis, uklawawe ose}awa straha, psi-
kat, deo, strana, sprat, tur. kat, katlu, na-
hi~ko i emotivno o~i{}ewe (Aristo-
bran, rum. cat.
tel).
Kata, kašƒ, ime zloduha, √ kaš > lat. Cato.
Katarina, kƒša-vra–a, vedski bog Nava:
Katalina, v. Katarina. lat. Catallinus. bo`anski pridevak u zna~ewu “stra-
katakombe, kƒša, drvena plo~a + kumb'ƒ, {ni“, “mo}ni“, √ kat > ~e{. Katrinka,
posuda sakupqenih kostiju > jevr. kata- mak. Katinke, rus. Jekaterina, eng. Cat-
kómba, n. lat. catacumbe, eng. catacomb. herine, -arine, -rina, nem. Katharine, Katrina,
K. su podzemne prostorije, ali wihovo jel. Aikatarini -eríni.
izvorno zna~ewe je vezano za odlagawe katarka, kƒ–šaka, bilo kakav isturen deo
urni s kostima mrca. ili vrh, ime za Makaru (morsko
Katalonija v. Geti i Alani > lat. Cata ~udovi{te), √ ka– > n. jel. katartákio.
launia. kategorija, kat’‚, pri~a + agara, ku}a >
Na kartama iz V v. Gotoalania je poz- jel. kata-agorien > katēgoría, n.lat. cate-
nata je kao “Carstvo Gota”, kasnije goria.
kraqevina (S)aragon. Ali, to je Tudel- katedra, kƒša, tanka daska + daru, drvo >
ska Srbija, od Alari}a 395.g. do Ro- jel. kathédra, lat. cathedra.
deri}a 711. g. koja je obuhvatala skoro katerva (~etvrti deo satnije), v. ~etvrt.
celu [paniju i Portugaliju, s Pirine-
katete, koši, suprotne strane u pravou-
jima (Nikoli}).
glom trouglu, √ ku? > asir. katatu, jel.
U woj su stolovali Teodori}i, Euri}i, kathétē, it. catechèta.
Gezeli}i, Amarali}i. Egi}i, Viti~e,
kateter, v. katete > jel. kathetēr.
Atanagi}i ... a u Evropi su postojale i
druge Srbije: Tuluska, Danska, Polap- katehizis, kat'ita, razgovor, nabrajawe,
ska, dok je Vandalsko carstvo ustvari pripoved, izlagawe, beseda: srodan, po-
bila Severnoafri~ka Srbija (Niko- vezan, √ kat' > jel. katēchēsis, usmena na-
li}). stava.
Katalonski ima sli~nosti s baski- katil (xelat, krvnik), kr‚t’a, ubijawe (=
jskim i nekim nare~jima Tibeta (Ma- hantri, ubica: g'‚taka, xelat), pomo-
rkovi}). }nik boga Rata: zmijoliki zloduh, √
krat’ > avest. hakərət, ar. kātil (katal, qat-
201
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 202
ul), per. katal, vojnik, ratnik, jevr. katál, kahpija (kurva), v. kapija.
eng. cot: bug. katalanin, bezbo`nik, qut. kaca, kansƒ, metalna posuda za pi}e ili
Kati{te, v. Kata. tu~ana (k‚nsja): √ ans.
katoda, kašodaka, libacija u vodi, √ kaš kacabajka, v. kabanica > per. kabace, tur.
> jel. kátodos, put nadole. kabaşau.
katren (~etvorostih), v. ~etiri > jel. qua ka~ak (odmetnik), ka~‚ku, lo{, zao, lo{eg
train, sr. {loka. raspolo`ewa: zmija (= ka~‚ku), √ ka~ >
katun (izdig, pastirsko stani{te), k“ša, srp. ka~kun, begunac, tur. kaçak.
ku}a, √ kuš > st. srp. katunь. Ka~anik (oronim), v. ka~anija
Katun, v. katun. ka~anija (quta zmija kamewa~a), v.
Katunari (ime `upe), v. katun. ka~iti.
ka}uniti (kititi), v. ka~iti. ka~ara (prostorija za kace), v. kaca.
ka}iperka, v. ka}uniti i pero. ka~iti, ka~ate, √ ka~ > eng. catch, lat. ca-
kaur, -in, v. |aur > rum. ghiaur, it. kiafir. pere, uzeti, uhvatiti, zadr`ati: captare,
kau~, {ajjƒ (kajja), krevet, otoman, sofa, od- hvatati (kapta`a).
marati se na krevetu, √ {‡ > eng. ka~kati (blato), v. gacati.
couch. ka{a, -st, kƒ{as, kretawe, pokretan, √
kaf, v. guba > tur. kav, pe~urka za kre- ka{ > lit. košin, ma|. kasa.
sivo. Ka{i} (zem. i por. ime), k‚{a, vidqiv
ka(h)fa, kapha, sluz, vodwikavost, pena (k‚{i, Sunce), jedan od pomo}nika boga
(uop{teno), √ kap > avest. kafa, ar. Mrtvih (koji vodi du{e mrtvih na onaj
qahwä, per. kaf, kafa, pena, hindi kāpha, svet), √ ka{.
“zemqano zadovoqstvo”, jevr. kafé, eng. ka{ika, kal‚~ika, √ kal > tur. kaşik.
coffe, nem. Kaffe: n. lat. cofeinum. K. u narodnom predawu simbolizuje
Kafa ili Gamara je regija Abisinije. `ivot i puno}u `ivota, jer, “baciti
kafana, v. kafa > fr. café. ka{iku”, u prenosnom smislu zna~i
Kafiri (< Safiri), v. Sabiri > ar. ka- “umreti”. Stoga se vojnu daruje ka{ika,
fara, religijski skeptik. sa `eqom da se vrati `iv i zdrav iz
boja.
K. je arapska re~ za plemena Safira
ili Sabira, starince Severne Kine, u Interesantan kalambur je ka{‡k„, RV,
zna~ewu "nevernik". I, 126, lasica (predator, oblika drvene
ka{ike, koji tako|e “grabi” jelo).
Kafiristan, v. Kafiri i stan.
ka{qati, k{auti, kijati, √ k{u > jevr.
Stanovnici K. ili Nuristana, visora-
ka há, kiha, eng. cough, lit. kosin, czaudmi.
vni na Himalajima, koju Indusi dr`e
rajem zemaqskim, svetlije su puti u od- Ka{mir, k‚{m‡ra, √ ka{.
nosu na okolno stanovni{tvo, nose ka{mir v. Ka{mir > eng. cassemere, fr.
{ajka~e, govore jednim oblikom srpskog cachmir, casimir.
jezika i znaju svoje srpsko poreklo, jer Ka{tela, v. kastel.
ih je po sopstvenom predawu tamo na- ka{tiga (kazna), ka{šakara, uzrok bola
selio Lesandar Veliki. (< ka{ta, zlo, bolno, pogre{no), bol,
kaftan, v. kaput > rus. kaftan, per. nevoqa, nezgoda, √ ka{ > rus. ka{tiga,
kaftān, sve~ano odelo, tur. kaftan, jevr. germ. chastigon, lat. castigare, kazniti,
kaftán, jel. kaftáni. castigatio, kastigacija, eng. castigate.
kaf-}ibrit, v. kaf i kibrit. Ka{ubi (pl. ime), k„{japa, pridevak
Vi{weg boga (= Serbon ili Arsen), √
202
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 203
k‚{ > rus. Ka{ubы, poq. Kaszuba, lat. kevtati, kavate, vikati, stvarati buku,
Cassubia, -tae, nem. Kaschuben. je~ati, √ k’.
Ka{ubi spadaju u Pomerane. kegla, v. kugla > nem. Kegel, -bahn.
kvadar, v. ~etiri > lat. qudra. kediv (misir. titula vice-kraqa), ket“,
kvadrant, v. ~etiri > lat quadranms. vo|a, vladar, javna ili eminentna osoba,
kvadrat, v. ~etiri > lat. quadratum. √ ~it > per. khidīw, princ, tur. khidiv,
kvarat, v. ~etiri > lat. quartarius, srp. fr. khédive.
kvartal, {p. quarto, it. quattro. kedar, kadara, vr. drveta (Mimosa =
kvart (~etvrt), v. ~etiri > lat. quartum. {veta k’adira), √ kad > gal. cedre, jel.
kédros, lat. cedrus.
kvartir (stan), v. kvart > fr. quartier, nem.
Quartier. Sumeri su znali da je plod kedra an-
tiseptik, koji {titi od truqewa.
kvarc, k‚~ƒ, kristal, kvarc kori{}en kao
ukras, √ ka~ > nem. Quarc.
Keln, v. kale (> Kalna).
Kvirin (nadimak Romula), svara, sunce, √ Keln duguje ime staroj tvr|avi (Niko-
svar > lat. Quirinus: Kvirinale, jedan od li}).
sedam rimskih bregova. Kelti, ket“-m‚la, ime za narod, pride-
Kvirina tuma~e pomo}u sarbinske re- vak sina obrednog sve{tenika koji pr-
~i curis, kopqe, ali, Romul je dobio na- iziva bogove, √ ~it > hald. K'alta,
dimak “sin sunca”, kao i Kir, zbog svo- K'elta, jevr. Chalata, Halat, brit. Kĕlt,
je nepobedivosti (Ki}ovi}). eng. Celt, jel. Keltoi, Kíltoí, Kíttoi, lat.
Celta, -ae, Cetii, Celti.
kvit (jednak, izjedna~en), v. kvota.
U Odiseji se pomiwe vo|a Kelta, koji
kvota (srazmera, deo, poreski iznos), √ kat',
su do{li u pomo} Troji, a Herodot
ispoqiti, ozna~iti, prikazati, razja-
prvi govori o Keltima. Wihovo ime je
sniti, izvestiti > lat. quoth, eng. quoth,
misti~no (Markal).
quote, fr. cote, coter.
Kelti (= Heti (Hati), i Geti (Goti),
keva (majka), k‹vala, bogiwa Majka, Vrhun-
izvorno nisu etni~ki pojam ve} imena
sko bi}e, RV X, 51, Apsolut, celovito-
za prva dva stale`a starih Srba.
st, ono {to iskqu~uje sve ostalo, √ kev
> fin. Kave, bogiwa Majka, ar. kewa, Kelto-Gali, v. Kelti i Gali.
`ena, het. hebat, jevr. kéva, postojawe, Za Kelto-Gale se govorilo da im je
bibl. Havva (Gen. 3.20), srp. keva, cura, otac Sribal (Tribal), a majka Zemqa.
(Bosna): ime za staru kobilu (ostavqa Otuda je ~uveno i veoma te{ko za
se da umre prirodnom smr}u (C. Gora): izvo|ewe, sribalsko ili {opsko oro,
kevac, ime za oca u tajnom govoru zi- vezano za entitet zemqe: “Dr`’ se
dara (Rodopi). zemqo, [op te gazi”!
Keva (Vuk), v. keva. Kelto-Iberi, v. Kelti i Iberi.
kevawe (golf), v. keva > srp. keva, {tap Apijan Aleks. ka`e da su Iliri i
ili rupa u zemqi (Unkovi}). Kelti (Gali) bra}a = Keltoiberi, (je-
K. je stara srpska igra, nazvana po linski i latinski naziv za Lu`i~ke
keva-{tapu. Danas je poznata po imenu Srbe iz [panije).
golf, kao {kotska narodna igra, a Keltoskiti (Strabon), v. Kelti i Skiti.
[koti su poreklom Skiti (Srbi). Kemal, kƒmala, oli~ewe ravnote`ne si-
kevara (~a{a, B), v. korab > jevr. gavi’a, le: crven: lotos, √ kam.
~a{a, pehar, {oqa. kentra (kqu~aonica), kendra, centar
203
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 204
Kentaur, gand'arvƒ, stanovnik neba i ne- li~na pri~a o pet elemenata, od kojih
beskih voda, vezan za kretawe sun~evih je sastavqen kosmos.
kowa, RV I, 163 (= gand'arv‡), majka mi- Kerska brda (zem. ime), v. kerov i brdo.
tske rase kowa, RV X, 11, √ gand' > jel. kesa, √ ku{ (kus), uviti, zamotati > asir.
Kentauros, -uros. kisu, xak, vre}a, torba, ukr. kisa (kus),
Keram, v. keramika > jel. Kéramos. jevr. kis, xep, vre}a, ar. kis, per. kise, srp.
keramika, v. kr~ag > jel. keramikē, tur. |isa (K.), tur. kese, jel. kýstis, mehur,
keremid. kesa.
keramografija, v. keramika i grafo. kesexija (secikesa, lupe`), v. kesa i xija.
keratin, {‚r•ga (k‚r•ga), napravqeno od keser (se~ivo), k{urƒ (ksurƒ), RV I, 166,
roga > jel. kéras, kári. no`, se~ivo, greba~, √ k{ur > tur.
keratoliti, v. keramika i lito. keser.
keraunoskop, v. grom i skop. Kesi}, k‹sa, bog Nava.
keraunofobija, v. grom i fobija. kesten, ast’ikam, kost > gal. chastaigne,
jel. kástanon, lat. castanea, {p. castanetas.
Kerber, v. kerov > jel. Kérberos, mit. pas,
~uvar ulaza u Nav. keten (lan), kaša, jednogodi{wa biqka, √
aš > rus. ket, lanena tkanina, tur. ka-
Kere, v. Kala > jel. Kēres (Kíres = No}),
tan, tat. kitan.
Crne ("deca No}i"), u vezi smrti i duh-
kefalija (poglavar), v. kefalo.
ova pokojnika, sestre Mojri: kírainein,
razarati. kefalo (glava, mozak (fig), k‚p‚la glava
(= kap‚la, lobawa): pridevak boga Nava,
K. su zlodusi, crne kao no}, sa ogrta-
√ ka, kamp? > jel. kefalē, kefalija, ti-
~ima ogrezlim od qudske krvi.
tula poglavara, tur. kafa, lat. caput,
kerebe~iti, sarab’a (karab’a), ime za ma- glava (> kapital), capitalis, capitellum,
jmuna > it. ghiribizzare. vrh stuba: capitulum, n. lat. capellanus:
Kerera, v. Kora > lat. Ceres, za{titnica capitilatio.
`ita koje raste. kec (re~ za terawe koze), v. koza > srp. ke-
Kerim, kar“ma, ime (zlo)duha, √ k™‡ > ar. kez, sodomit: kecati.
Karîm. ke~er, k’e~ara, kretawe u vazduhu, letewe,
kermez, v. krmez (crvena boja od jaja {ti- bacawe, √ k’an.
tastih va{i). ke{a (nadimak: stariji ~ovek), ke{avƒ,
kerov (kera), {abƒla (kabƒla), RV X, 14, “dugokosi”, pridevak Vi{weg (= ke{-
pridevak dva ~etvorooka psa boga Smr- in, RV X, 136).
ti, koji ~uvaju ulaz u dowi svet ili Ke{eq (por. ime), v. ke{a.
Nav, √ {ap > rus. kobel, pas, oset. kha-
Kibela, v. keva > jel. Kubéli, lat. Cubele.
bula, {tene: misir. ker’eeb, sve{tenik
obreda sahrane, ceremonial majstor, kibiti (gledati (kri{om), k{ipƒti, ba-
avest. K’rub, zmaj, jevr. cherub (kerūbh), citi pogled, pogledati, √ k{(i)p > nem.
Heruvim. Kiebitz, kiebitzen, kibicovati.
Po Svetom pismu, Kerubim ili He- kibla, v. kabal > ar. qiblä, predwa strana,
ruvim je ~uvar raja zemaqskog, u obli- nar. ju`na, nem. Kubel.
ku nemani sa lavqim, orlovim, biko- kibrit ({ibica), kal„b'™it, mesec, nosi-
vim i qudskim licem, sa ~etiri krila, lac prsta, podupira~, √ kal > ar. kibrīt,
a po celom telu je imao samo “o~i”. Na sumpor, rum chibrit, jel. kimpríti.
ovoj nemani su po~ivala kola koja su
nosila presto bo`iji. Ovo je simbo-
204
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 205
205
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 206
Vel{ani se kao i Medi zovu Kime- kip(t)eti, kupjati, qutit (< kupja, uzbud-
rima, {to je suime za Kimbre. Kimeri iti), uzbu|en, √ kup > lat. cupio, -ere,
sa obala Balti~kog mora, upali su u Cupidon, nem. hopfen: jevr. kipús, pena.
Faliju (Plutarh). kireta (med. ka{ika za ~i{}ewe), kareša,
Kimbre su Jelini nazivali Kimerima nokat, √ k™i > fr. curette, med. grebi-
(Strabon). U asirskim zapisima, ma- lica: curettage.
loazijski Kimeri zovu se Medi. Po bi- kir (gospodin), v. kraq > jel. kýrios.
blijskom rodoslovu Gomer je sin Ja-
kirija, hˆra, uzeti, o~erupati, li{iti √
fetov?
hi > ar. kirā, zakup, rum. cinc. chirie.
Kina, ~ina > ar. sini. Kiril, -o, v. kraq > rus. ^urilo, bog
Kingu (vav. Titan), v. Giganti > eng. king. Messec ruskih bilina, jel. Kýrillos.
K. je sin ili mu` Tiamat. Marduk je kirixija, v. hˆra, glavni put + xija,
pome{ao krv ubijenog Kingua sa ze- osvajawe > tur. kira.
mqom, pa su tako stvoreni prvi qudi,
Kirka (mitska ~arobnica), v. Horus > jel.
{to je istovetan motiv, koji postoji u
Kírki (~arobnica sa dalekog istoka, gde
jelinskoj legendi o spr`enim Titan-
stanuje Zora): kirke, soko (Horusov atri-
ima.
but).
kineza, √ ~aj, (po)krenuti > jel. kio, kin, po- kirner (obele`iva~), {‡r–ƒ, rasturiti,
kret, kinéō, -ima, kinēsis, kretawe, lat.
sm rviti, povrediti (k‡rna), √ {™‡ >
cieo, cunae.
nem. Körner.
kino (bioskop), v. kineza > jel. kínēma, eng. kismet, v. krsme(t) > asir. nismatu, voqa,
cinema.
`eqa, ar. qismä, tur. k’smet, 1kismet.
kinetika, v. kineza > jel. kinetikós. kist, h‚sta, ruka (hƒstad‚na, uzimawe ruk
kinezijatrika, v. kineza i jetra. om), √ has > rus. kistь, per. dest, ruka,
kineziometrija, v. kineza i metar. jel. ágostós: kísti, nem. Kiste.
kinezioneuroza, v. kineza i neuro. kistis, v. kesa.
kinematograf(ija), v. kineza i grafo. kistopatija, v. kistis i patiti.
kineskop, v. kineza i skop. kistoskopija, v. kistis i skop.
kinici, v. cinik > jel. kunikós. kit (git), v. git > jel. kitos, lat. cetus.
kinodrom, v. }ena i drum. kitab, v. }itab.
kinofobija, v. }ena i fobija. kitara (“roga”), v. ki(t)ka > jel. kidarit.
kinologija, v. }ena i logo. Kitara je obredno-sve~ana kapa Briga
kinxal, v. kanxa > rus. kin`ƒlъ. ili anti~kih Srba. Stara je koliko i
kiwiti, hinoti, nagoniti, terati, √ hi. srpski narod. Odr`ala se u kontinui-
Kio (oli~ewe pl. Mars), v. Kiev. tetu od klasi~ne umetnosti, do stili-
zovane `enske narodne no{we Sre-
kiosk, √ ki{k, povrediti > asir. kisukku,
brnice.
zatvor, ropstvo, jevr. kijósk, per. tur.
köşk, zatvoren balkon, eng. kiosk, fr. Ova kapa je bila deo narodne no{we
kiosque. Helma i M. Azije. Obele`je je trojan-
skih junaka i da~kih (getskih) ratnika
kip, v. kapi{te > srp. kipar, -sstvo.
na Trajanovom stubu u Rimu. Nosio je
Kipar, v. bakar > tur. Kibris, jel. Kýpros, srpski princ-posve}enik Sorbej (jel.
lat. Cuprus, nem. Kupfer. Orfej), pa i sam bog Mitra. Tako|e,
medski i persijski carevi, a staro-ma-
kedonski {lemovi imaju wen oblik
206
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 207
207
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 208
nost) i sumwi~avost, √ kli{ > fr. Knegiwa (l. ime, J. Srbija), v. Knez.
cliché, jevr. glufá. knez (kwaz), √ kans, zapovedati, vladati,
klobuk (kapa, {e{ir: balon), kal„paka, upravqati > rus. knяzz, misir. knef,
mesec, okititi: ukras, sekta{ki znak rodona~elnik, asir. hazanu, vladar (gra-
na ~elu, √ kal > st. rus. klobukъ: srp. dona~elnik, upravnik), jevr. komes, mi-
klobu~iti (u vodi). nistar nebeskog dvora (koji obitava na
K. je u Hercegovini izvorno naziv za tre}em nebu), jel. kómis, lat. comes, rum.
ki{nu kap, koja padne na povr{inu cneaz: {p. konsilere.
vode, proizvode}i (pravilan) krug (De- Rodona~elnik plemena je bio i prvo-
reti}). sve{tenik (poq. ksjena) i sudija.
Klobu~ak, (zem. ime), v. klobuk. Kne`evac, v. knez.
Klobu~ar (por. ime), v. klobuk. Kne`evo, v. knez.
klovn, v. kolon > eng. clown. Kne`epoqe, knez i poqe.
klozet, v. kqu~ > gal. clos, eng. closet, lat. knedla klat’ana, oblikovati grudvu (gru-
clausum, claudere. men), √ klat’ > nem. Knödel.
klon (grana, [), kloma, plu}a (= kl‘man), Kneset (jevr. Parlament), v. knez > jevr.
√ kal > jel. klón, klica, mladica, pneu- kénes, knasim, kongres: knesijá, crkva.
mon, lat. pulmo. Kwa`evac, v. kwaz.
List ima istu ulogu kao i plu}a kod kwaz, v. knez.
~oveka, a hrastova grana i list su po
kwiga, v. kuniga > rus. knˆga, kin. knig,
strukturi najsli~niji plu}ima (Tasev).
st. rus. knigo~ei, srp. knigi (Crnori-
klonuti, kl‚mati, √ klam: klonuo, zac), st. turk. küinigti, qubiteq kwige, st.
klama. skand. Kenning, znawe, u~ewe.
klub, v. klube > eng. club. ko, kƒ (k‚, kas, kim), ko, koji, kakav >
klube (klupko), {ulba, u`e, konopac, uska avest. ka, kô, eng. who, what, whose, a.s.
traka: sna`an, zdrav; √ {ulb > rus. hwā, hwaet, lit. ká, kas, jel. (jonski), kōs,
klub, ~e{. kloub, lit. klambaras. kóthen > pōs, póthen, ti(s), lat. quis, -id.
kqu~, v. lokot > srp. kalauz, tur. kilavuz: kob (predskazawe, dobro ili lo{e), k{ob'a,
fr. cle, eng. kee: clef: closed, jel. kleisto, uzbu|ewe, nemir, potres, uznemiriti, √
zatvoreno, lat. clavis, -nda: jevr. klu, zat- k{ub' > rus. kobь, privi|ewe, duh, pol.
vor. srp. it. kabu, st. norm. happ, dobra sre-
Kqu~ (selo), √ klu, kretati se. }a, st. isl. happ, norv. happen, st. ir. cab,
Selo Kqu~ (Mionica) dobilo je ime po pobeda.
vrelima reke Lepenice. koba (drv. posuda, vedro), v. kofa.
kmet, kansate, vladati, upravqati, √ kans koban, k{ob’ana, uznemiravaju}i, emoti-
st. srp. kьm
metь, lat. commiter, vladati: van, RV X, 103, ime boga Nava.
comitatus, `upanija, prus. kumtis, poq. kobac, v. kubuz > germ. habuh, nem. Habicht,
kmiec, it. comito, zapovednik galije. lat. capus.
K. je po spoti osoba, kojoj je poverena kobeqati, k{ob’ate.
neka du`nost, otuda na izgled supro- kober (prekriva~), varaka, prekriti, √ v™i
stavqena zna~ewa: boqar, velika{, seo-
kobzar (ukr. muz. instrument), kubxƒ, vr.
ski knez, nasuprot zna~ewu seqak (=
muzi~kog instrumenta, √ kup.
kmeti}, Poqi~ki statut).
Kobili} (Milo{), v. Kupalo.
kmetija, v. kmet > lat. cometia, kmetija.
knegiwa, v. knez.
208
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 209
Pridevak K. je po Kupalu, starom sr- katśe, tur. krim. tat. kači, per. azak, a.s.
pskom bogu Obiqa, ali glasovno poi- haecen, jel. aízai, -gós, it. ožas, st. norm.
stove}en s re~ju "kobila", koja je tako|e koken, germ. zige, nem. Schege.
simbol vatre Nava. Kozari, v. Hazari > jevr. Kozarí.
Kobili} (Kupali}) postoji i u {ip- Interesantan kalambur je jevr. hazur,
tarskom predawu, ali to je samo dokaz stranac.
vi{e, da su [iptari koji ga slave, po- Kozaci, k‹sa, “kosati”, ime Vi{weg boga.
tomci poarbana{enih Srba. Duga kosa je bila oznaka vi{ih sta-
Koblenc, v. Oplenac. le`a, koji su vezivali per~in.
kobra, v. kolo > lat. colubra, zmija, port. koitus, {ajati (kajati), le`ati sa `enom
cobra. (< {aj…, le`awe), √ {‡ > lat. coitus: jel.
Kovan, -jana, v. kovati > srp. Kovjani}, koiti, krevet < {‹te (k‹te), le`ati:
por. ime. ores – koios, istomi{qenici.
kovanluk (p~eliwak), v. kovati i luk. Kojan, v. Kalojan.
Najve}i kovanluk u sr. veku bio je na Koka, k‘ka, ime za Vi{weg √ kuk.
Slatini, koji je Du{an dao crkvi koka (koko{ka), k‘ka, crvena guska.
Arhan|elovoj. Kokan, {ƒkman, Gromovnik, √ {ak.
kovati, kavate, praviti buku > lit. kauti. kokarda (znak, simbol), kakƒrdu, ru{ewe
kova~, kƒva~a, oklop (briwe) > kava~in, protivnika, razarawe neprijateqa, RV
oklopqen, pridevak boga Nava: lave`, √ X, 102, √ kuk > tib. hikhordo, magijska
ku > ir. Goibhuin, bog Kova~, jevr. qain. formula (sv. mlin), fr. cocarde, petlova
Kova~ki zanat i upotreba vatre stoje u kresta, eng. cackade.
vezi s dowim svetom. K. je uro~nik, trobojni, koji stoji u
Kova~evac, v. kova~. vezi s barjakom Zore, od koga "be`i"
Kova~ica, v. kova~nica. tama no}i: “Kokot poje Zoru zove”.
kova~nica, v. kova~. kokati, kokate, prihvatiti, do~ekati, √
koverat, v. kober > gal. corvir, lat. coope- kuk.
rire, fr. couvert. kokos, k‘{a, trup, sto`er, RV VI, 47, lop
koviqe (vr. biqke), v. Koviqka. ta, √ ku{ > jel. kókkos, zrno, lat. coc-
cus, bobica, arm. kakau, plod, per. gaga,
K. je uro~nik, vilinska hrana i zna-
slast.
mewe nevinosti u nar. predawu.
kokot (pevac), kukkušƒ (= kurkuša, kaka
Koviqka, k‹vala, bogiwa Majka, √ kev.
t’u), divqi petao, √ kuk (kur) > rus.
kod, koši, su{tina, specifi~nost ili k‘kot, rum. cucot, jel. kókotoz, lat. coca,
kara kteristika u dokazu ili sporu, √ fr. coq, eng. cock.
ku > srp. kotirati (vrednovati), fr.
K. je ogwena ptica sunca u no}nom kre-
cote, lat. code, {ifra.
tawu: Izlegla se protuva, iz bela ka-
kode ks, ekadik{a, obredna pravila, √ mena, ~udne je pesme pevala, mrtve do-
dik > lat. codex, eng. code. zivala? KOKOT. Prvi i drugi pevci
ko`a, k‘{a (k‘sa), membrana koja pokriva ogla {avaju no}, a tre}i zoru: Kokot
jaje, √ ku{ > jevr. šélah, eng. skin, a.s. poje zoru zove (spasovdanska).
caen, st. norm. skinn, jel. askós: chorion: To je ptica Gromovnika, boga Vremena,
kózoka, lat. cutis, -aneus, corium, ma|. koja predskazuje vreme. Od Bo`i}a do
kosok. Sv. Save dan odu`a onoliko, koliko
koza, kasa, jarac (= ~’„ga: aj„) > √ kas (~’a) pevac mo`e da sko~i s ku}nog praga.
> rus. kazak, jarac, ~ag. tur. krim. tat.
209
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 210
kola`, kola, zagrqaj, obuhvatiti, √ kal > por. ime, lat. kalendae (jedina re~ u la-
jel. kólla, fr. colle, lepilo. tinskom na slovo “k”), rum. colinda.
kolaj (dobro, lako), kalja, dobro, zdravo, √ "Zlatnoj majci” u trudovima, {umska
kal > srp. “k kolaj rabota”, jel. kalo, do- vila donosi rodnu biqku:
bar, -ós, lep. "^im je zlatnim ustim dade,
kolajna (ukrasna vrpca), kola, ukqu~iti, tim porodi malo diete,
zagrqaj, obuhvatiti, sadr`ati, prihva- malo diete, mlada Boga,
titi, birati, fig. monopol, √ kul. ... na licu mu sunce `arko".
kolan (kai{), v. kolajna. it. collana, ogr- Obi~aj koleda je op{tesrpski, u tesnoj
lica. vezi s Bo`i}em:
K. je {iroki kai{ pri~vr{}en za "Zatrudni se sveta zemqa,
sedlo ili pojas oko struka, tkanica,
Kolendo, Kolendo,
obi~no u duginim bojama ([). Opasi-
vawe je u vezi inicijacije (\ur|evo) sveta zemqa srbska,
ili regulacije ishrane i spre~avawa Kolendo, Kolendo,
kile, u svakodnevnom `ivotu (Tasev). te mi rodi mlad Bo`ola,
kolaps, kl‡ba, slab, nemo}an (= klaibja), Kolendo, Kolendo,
√ kl‡b > lat. collabi, n.lat. collapsus. mlad Bo`ola, Bo`i}a,
kolati, kolati, produ`iti u kontinui- Kolendo, Kolendo,
tetu (bez prekida), √ kul. donese ga do naskara,
kola~ (obredni hleb), k“l†~‚ra, ispravna Kolendo, Kolendo".
obredna du`nost porodice ili brat- koledarnik, v. Kole(n)da.
stva, koja mo`e biti osobena (< kula,
K. je predskazawe vremenskih prilika
rod, pleme, koleno: bo`anska energija),
u toku godine, na osnovu dana u koji
√ kul > rus. kolˆ~, uskr{wi kola~,
pada Bo`i}.
per. kuliče.
Koled-bor, v. Koledo i bor (bog).
Re~ kola~ se tuma~i pomo}u wegovog
oblika, po kolu(tu), ali obredna su- Koledo (oli~ewe Ivawdana), Kole(n)da.
{tina kola~a je vezana za poqske plo- Koledo je priziv i pripev u koledar-
dove, koji pripadaju precima i dowem skim pesmama, oli~ewe dugodnevice se-
svetu. vernog suncovrata: “Od Bo`i}nih is-
Otuda se u narodu ka`e: “Slava je ko kri, nastaju Ivawski kresovi”.
la~ i sve}a”, {to obredno povezuje U Koledovoj la|i su Jelini videli
“drvo `ivota” sa sva tri postoje}a sve- brod Argo (Asov).
ta, u pro{losti, sada{wosti i bu- koleno, nalaka, tibia (= kora, koleno,
du}nosti. zglob, √ kur > lit. kelenis, nem. Knie.
kolega, kola, obuhvatiti, √ kal > lat. col koleno(vi}), kul‡na, pripadnost poro-
lega, -ium, -ectivum, -estio. dici plemenitog porekla, blagorodan,
Kole(n)da (Svaroga), k‚linda, drugo ime √ kul.
za Sunce, }erka Gromovnika i miqe- Kolesar, kulê{vara, “glava porodice”,
nica Vi{weg, koja je godi{we prepo- pr idevak bo`. para Nava, √ kul.
ra|ala Sunce (= kalinda: k‚lenda, kolesar, v. Kolesar.
`ena boga Meseca), √ kal > srp. Ko- K. je predwi deo kola ili predwi
lenda, l. ime (dubrova~ka vlastela i to~kovi ([).
Lastovo do kraja 19. veka, Kalendi}, koletija (mn. to~kovi, [), v. kolo.
210
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 211
koliba, {‚la (k‚la), soba > tur. kaliba, kolure, v. kolo > jel. kóluros.
per. kulbe, rum. coliba, jel. kalia, -vi, lat. kom (strm, okomit), v. hum > jevr. kom, di-
cella. zati, komah, vis, lit. kelmas, vr: gumbas,
kolizija, kalah, borba, sukob, rasprava, √ uzvisina, germ. hulmaz, rum. hilm, ma|.
kal > lat. collisio. holom, {ipt. komi, vis: lat. collis, cul-
kolir (kragna), v. kolajna > gal. colier, ogr men, kulminacija.
lica. Kom, -ane, -ac, -i}, -ovi, v. kom.
kolo, gola, kugla (zemqina), lopta (nebe- koma (stawe svesti), kanna, nesvestica, sl-
ska), hemisfera, nebeski svod (kara, abost, neosetqivost, ne{to lo{e > jel.
gvozdeni prsten, narukvica: k‚la, ze- kōma, koimáō, eng. coma.
nica, crni deo oka (energetski kanal), koma (zarez), ko–a, kraj, strana, kraj, mesto,
√ kal > ~e{. kolesa, rus. koleso, jevr. ugao, stanovi{te, √ ku– > lat.. comma,
i'gúl, krug, st. norm. hoel, prus. kelan, jel. kómma, urez (< kopto, udarim? <
eng. collar: chorus: gure, carol, gal. carole, arij. kap’a, kopito), eng. comma.
fr. corro, prsten: calèche: girandole, nem. komatati, gamati, krenuti, po}i, i}i ka,
Kalesche, it. giro, krug: ghirlanda, lat. prolaziti: posmatrati, ozna~iti, √ gam.
collare: guri, -us: choraules, jel. kólianta,
komac (strmen), v. kom.
gurós, -oma.
Komac (ime sela), v. komac.
Kolo nebesko je kolo Svaroga (= Tri
glav). Koma~a (ime brda), v. kom.
kolodvor (stanica), galadvara, otvor u kombatant, √ gamb', gombati > fr. com-
grlu, √ gal. bat tant, eng. combat: nem. kampf.
koloid, v. kola` i vid. kombi, kambu, {koqka, √ kamb.
kolon, kul‡na, ~lan porodice ili doma}i kombinacija, v. kambio > lat. combina-
tio, eng. combine, srp. kombajn.
nstva, pripadnost porodici, √ kul >
jel. kólon, ~lan, deo, lat. colonus, seqak: kombine, kambalin, pokriveno vunenom
pogrdno budala. ode}om, √ kamb > fr. combinaison.
kolona, v. kolon > fr. collone, it. collona. Komgora (Kongora), v. Kom i gora.
kolonija, v. kolon > lat. colonia. komedija, v. {oma > jel. kōmos, pijanka,
veseqe, komikos, kōmōdia, prvobitno pe-
kolos, kail‚sa, “srebrna planina”, ime
sma u ~ast Dionisa, boga Vina, lat. co-
vrha mitske bo`anske planine i sta-
moedia.
ni{ta boga Obiqa ili Nava, √ kil >
tib. Kajlaš, sveta planina ili soha ne- komediograf, v. komedija i grafo.
beska, jel. kollosós, -osaīos, lat. Kolosej, komerc, kum‚rƒ, pripremiti, urediti, √
n. lat. collosalis, -eus, it. colossale, eng. kam > lat. commercium, fr. commerce.
colossal, nem. Kolos: colossal. komesar, ga–e{vara, zapovednik ~ete,
U podno`ju tibetske planine Kajla{ vo|a grupe: ime lava, √ gan > rus. ko-
nalazi se “Dolina skeleta”, gde qudi missar, n. lat. commissarius, nem. kom-
odlaze da umru, usled verovawa da ene- missar.
rgetski kanal (soha nebeska) koji pove- kometa (zvezda lutalica), v. komatati >
zuje nebo i zemqu, predstavqa najkra}i jel. komítis, komētes, lat. cometes.
put du{a umrlih na nebo. komin (ogwi{te, Buwevci), v. kamin.
Koloseum, v. Kolos > lat. Colloseum. komina, v. {oma > rus. kom.
kolumna, v. kolona > lat. columna. komita, v. kmet > fr. comite.
Kolunxija, v. kujunxija. komi{ati, hani{jƒti, raspr{iti, √ han.
211
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 212
Komnen, kamana, “`eqan”, “`udan”, ime kondom, kanda, spona, veza, ispup~ewe, gr-
boga Qubavi, √ kam umen, hrpa, otok, zadebqawe, √ kan >
Komo (ime jezera), k’ma, jezero, √ k’–? > fr. condom, ko{uqica, navlaka, jel. ko-
it. Como. ndos, -ilos
komora (odaja: voj. ~eta), v. kamara. Kondomi od `ivotiwskih creva po-
komocija, {amat'a, spokojstvo, mir, odsu- stoje ve} tri hiqade g. na crte`ima
stvo uzbu|ewa, √ {am. starih Misiraca, ali se iz nekog raz-
loga wihov pronalazak pripisuje ev-
kompas, v. kon i pasus > gal. compas.
ropqanima iz XVII veka.
kom{a, √ k{am, zemqa, tlo > srp. hem{a
kondura, v. kundura.
(Vuk), tur. komşu.
konzul, -iilium, v. knez > lat. consul, -
kom{ija, √ k{am, tlo + √ {i, le`ati >
ilium.
srp. hem{rija (em{erija), zemqak, per.
hemšehri, sugra|anin konjugacija, v. kon i joga > lat. conjuga-
tio, spajawe, -ium.
kom{iluk, v. kom{a i luk.
konjukcija, v. konjugacija > lat. conjuc-
kon, -(sa), v. sa > lat. con, cum.
tio.
kona (kom{inica, drugarica), v. kom{a.
konklave, v. kon i kqu~ > lat. conclave.
Kona, kanna, ime polubo`anstva, √ k(a)nd?
konkluzivan, v. kon i kqu~ > lat. conc-
> eng. Conan?
lusivus.
konaval (kanal: me|a), v. kanal > lat. ca-
konkordat, v. kon i kardio > lat. con-
nnabula.
cordia, sloga, saglasnost, jedinstvo, con-
Konavle, v. konaval > lat. Canale, jel. cordatum, sporazum.
Kanáli.
konkurs, v. kon i kurs > lat. concursus,
konak, antaka, okon~ati, granica, u~initi -rere, fr. concurs, eng. concourse.
kraj, usmrtiti, √ ant > rus. konƒtь, tur.
konopqa (kanabin), {a–ƒp’ala (ka–ƒp’a
konak.
la), vr. biqke (< {a–ƒ, vr. konopqe, Ca-
Konak, v. konak. nabis sativa), √ {a– > rus. konoplя, a.s.
kona~an (krajwi), v. konak > srp. ko- henep, eng. hemp, lat. canabis, -apis, can-
na~i{te (ve~no) odmori{te: skon~ati: napus, jel. kánnabis, tur. kenevir.
konec (st. srp. kraj), ka–as, kraj, √ ku– > Na skitskoj zemqi imaju konopqu, od
rus. konec. koje prave ode}u, koja se ne razlikuje od
Konec, v. konec. lana (Herodot).
Konda, -ija, ku–—a, ime bo`anskog para konspekt, v. kon i skop.
Nava, √ ku–—. Konstantin, sadatana “ve~ni”, “konsta-
kondak, ka–—ik‚, kratak odlomak, naj- ntan” (= sa-tata), ime Vi{weg, √ sad >
kra}i odeqak u nekim vedskim teksto- jel. Konstantinos, lat. Constantinus, posto-
vima (kanduka, vr. muzi~kog ritma), √ jan, constans, -nt.
ka–— > st. srp. kondakъ. Konstantinopoq, v. Konstantin i poqe.
Ova re~ se obja{wava jel. kontákion < > lat. Constantinopolis, cinc. Pole.
kontaz, motka (za namotavawe teksta)? konstelacija, v. kon i stela > lat. const
kondakar (zbornik kondaka), v. kondak. elatio.
kondi(je)r (kundir, kantara), v. kantul. > konstitucija, v. kon i > lat. constitutio.
jel. kántharos, lat. cantharus: srp. kondir Konta, k‚nta, ime boga Meseca ili Rata,
([), dug i krut kaput za ki{u. √ kam.
konditor(aj), v. kandis. kontakt, v. kon i takt > lat. contactus.
212
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 213
213
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 214
zemqani, √ {ri (kri) > rus. korabl, ar. korija ({uma), v. gora > tur. koru.
qārib, per. karabe, sud s dva uva, ar. tur. Korint (morska prevlaka), v. korito >
krba, sud za vodu, jevr. garav, glineni jel. Kórinthos.
sud, lit. karbas, prus. karbio: kerpetis,
Korita, v. korito.
~a{a, jel. karabia, -on, korabos, lat. cara-
bus, corbis, fr. corbeille, kotarica, eng.
koriti, kƒrati, uzeti k srcu, smatrati,
corbell, ma|. karabó, nem. Korb, reg. (bav.) usmeriti pa`wu, pomo}i, √ k™i
Kürpen. korito, korita, udubqewe u zemqi, √ kur
korabka, {ar‚vaka (kar‚vaka), vrsta po- > sem. keara.
sude > rus. korobka, kutija, ~ag. kobur- korifej, v. hor i vo|a > jel. korufē, -aíos:
čak. rus. horovod, nar. kolo.
korablec, v. korab > rus. korƒblik, it. korlat (senik), ukarvala, vr. trave, √ uk’
karavela, fr. caravelle, {p. caravele. > gal. coral, eng. coral, lat. corallum, jel.
korak, v. krak. korallion: ma|. korlat, ograda.
koral, vallikâgra (= b’am‡r‚), √ vall > Korlat, v. korlat.
rus. korƒll, gal. coral, lat. corallus, co- korma (krma, krmivo), v. jarma > rus.
rallium, jel. korállion, nem. Koral. korm, kormitь, st. ir. curim, coirm, pivo,
Koran (Kuran), kƒra–a, ve{tina pisawa, √ lit. šerti, krmiti, eng. corm, jel. kormós,
k™i > ar. al-kur'ān, prorokovo bo`a- telo biqke: koros, sitost, lat. cremar:
nsko otkrovewe u pisanom obliku, tur. carne, meso.
kur'an, fr. alcoran, nem. Alkoran. kormiti (krmiti), v. korma.
korveta, v. korab > lat. korbita, fr. cor- korner, ko–a, kut, ugao, }o{ak, strana, √
vet te. ku–? > gal. corniere, eng. corner, lat.
korda, kara–—a, ma~ (= kartar‡), √ k™i > cornu.
rus. korda, avest. karəta, per. kārd, no`, korwa~a, harmuta, sunce (< k’rmƒ, mit-
asir. ~urtu, no`, filipinski kri, kri- ska korwa~a), √ h™i.
vi no`, malajski keris, ~e{. kord, -i ik, Vi{wi je u “prvo doba” pretvoren u
dan. korde, tur. görda, nem. korde, kurde, korwa~u zagwurio na dno Mle~nog
karde, ma|. kard, sabqa. okeana i pri~vrstio bo`ansku planinu
korda (u`e), god'„, u`e, kanap (= j‘ktram: na svoja le|a.
s”tra: gurdƒ?) > rus. k‘rda, oset. gruz. Vedska pri~a o postawu iz Okeana po-
gorda, gal. corde, lat. chorda, jel. chordē, stoji kod Maja, ikonografski data s
fr. corde, eng. cord, it. corda, fr. cordelier. pre dstavom korwa~e koja nosi 12 stu-
Kordiqeri, v. korda. bova. Maje prikazuju korwa~in oklop s
kordon, v. korda > rus. k‘rdon. rombovima.
korzo, v. kurs > it. corso. U C. Gori se na Mlado (1. mart), ve{a
oklop korwa~e o dovratak ku}e, a na
koribant v. kabir > jel. Korubas, jedan od
Miro~u se o pojasu nose kolutovi ko-
Kevalinih pomo}nika, lat. Corubas, fr.
rwa~inog {tita, kao za{tita od bole-
Corubante.
sti.
Koribanti su pratici bogiwe Keve, u
korov, {arƒ (karƒ), vr. trave, vrh strele
jelinskom predawu deca Talije i Apo-
ili wena dr{ka, √ {r‡? > ma|. koro.
lona.
korona, v. kruna > jel. korónē, lat. corona.
koridor, hƒri-dv‚ra, vrata Vi{weg boga
(fig. vrata raja ili duhovnosti) > lat.
korota, k'aru, beo, bela boja, bog Nava, √
curere, corretorium: coridor, gal. courre. k'a > ar. kahr, `alost, kahret, o`a-
lo{}enost, it. corrotto.
214
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 215
Prvobitna boja `alosti kod Srba je svetu dade glas? Mesec”. U eng. jeziku,
bela boja, o ~emu svedo~i bela marama k. je dobio ime tako|e po crnoj boji:
na glavi ^ume, bogiwe Smrti. blackbird, kos.
korpa, {urpa (kurpa), korpa za proseja- Kos, v. kos.
vawe, √ {’rp > lat. corbis, st. nem. kosa, -ier, k‚s’, vr. osti ili kopqa, √ kas.
churpa, fr. coffre, nem. Korb, jel. kófinos. kosa, k‹{a (k‹sa), kosa (glave), ime
korpograf, v. korpus i grafo. Vi{weg u zna~ewu: "kosmati", “kosati”
korporacija, v. korpus > n. lat. korpora- (= k‹sara: ke{ara: ka~a), √ kli{ >
tio. prus. kosa, lit. kasa, kezme{ a.s. haer,
korpulencija, v. korpus > lat. corpulen- lit. kasa, eng. hair, nem. Haar, jel. kómi,
tia. kosa, per. kesme.
korpus, √ k™ˆp, `enska figura, lepa poj- Kosa je simbol du{e, a kosmatost ogra-
ava, lepota > avest. hərəfš, germ. hrëf, nulog Sunca. Srpski mit nedri ~udno-
lit. grožis, lepota, fr. eng. corps, gal. vatu mitolo{ku dlaku crvene boje,
cors, lat. corpus, telo. "devojke sjajne kao sunce". Ta zlatna
Korpus Juris Civilis, v. korpus, jus i "dlaka" daje "svo znawe ovoga sveeta od
civil > lat. Corpus Juris Civilis. wegova postawa", kad je car rascepi na
dvoje!
Rimski zakoni su Dvanaest tablica i
Alarihov brevijar, a ono {to danas zo- Kosa je u mitu obele`je za svetlost
vemo "Rimsko pravo" su Konstantinovi sunca i zamena za ~oveka
i Justinijanovi pozitivni zakoni (Va- “[ta je otkup brate?
silike ili Pandekta), kao refleksija Ruse kose sejo.
Manuovog zakona (Petkovi}). Seja kose odrezala,
korpuskula, v. korpus > lat. corpuscula, - te je brata otkupila!”
um. Kod Srba je u obi~aju bilo, da se prvo
korsa`, v. korpus > fr. corsage. vo}e, kao i prva kosa, namewuju za
korset, v. korpus > fr. corset. du{u ("{i{ano kumstvo" (suvo), a duga
korte, v. grad > {p. corte, Skup{tina, it. kosa je u pro{losti bila statusni sim-
corte, dvor, rum. curtea, fr. cour, nem. bol vi{ih stale`a.
Cour. Kosa (vilinsko ime), k‹{a, ime bogiwe
korte{, v. korte > ma|. kortes. Na va √ kli{? > lat. Caeso, Caesanius,
korugva (barjak), v. krug > lit. karogs, poq. st. ital. bratstvo, it. Koso, zem. ime.
choragiew. Sun~evi zraci su kosa boga Nava:
Sve duhovne zastave su izvorno okru- “Seko Koso gde si jutros bila.
gle. Gde si bila, jesi li videla,
koruba -ica (quska, kora), v. korab > rus. kad zaigra na istoku Sunce”.
k orob, posuda, kotarica: k orobit, sa- Epski Ivan Kosan~i} je mese~eve na-
viti, bug. koruba, srp. krbuqa, korpa od ravi.
jasikine, brezove ili vrbove kore. Kosan, -a, ke{ˆn, duga kosa, ime boga
Koruba (por. ime), kalab'a, ime zloduha. Nava ili `enskog (zlo)duha.
Kor~a, v. Gorica. Kosara, k‹sara, kosa, zlato > lat. caesa-
kos, v. Kosa. ries.
Ptica kos je mese~eve naravi Nava, Kosma, -e, v. kosmat > rus. Kosma.
zbog svoje crne (pepeqaste) boje: Kosmaj (oronim: Sv. gora), v. kosa.
“Kliknu kos na vrh sjenokos, svemu
215
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 216
216
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 217
kotirati, kat'ajati, izlo`iti, objasniti, coccia, brod koji vu~e ribarske mre`e,
√ kat' > fr. cote, coter, cotisation, cotizer. zend. kaša, eng. coach, fr. coche, ma|.
kotiti (= kotviti), kušati, rasturiti na kosci.
delove √ kuš > srp. (na)kot, jel. hetairía, ko~ija, v. ko~a > it. cocio, tur. koçi, rum.
dru`ina, dru{tvo, fr. coterie. cocie, nem. Kutsche, ma|. kocsi,
koton, kašu, ime vi{e vrsta rali~itih koxa (jak, veliki, uva`en, po{tovan), k‚jƒ,
biqaka, √ kaš > qutu(n), gal. coton, eng. posve}ewe bogu Ka (Prabog ili praja-
cotton, {p. coton. pati RV X, 121).
kotor, koša, nadstre{nica, ku}ica: zakri- koxa-bba{a (stare{ina), v. koxa i ba{a.
vqenost, √ kuš > st srp kotor, (ne) po- Koxa-Balkan v. hoxa i Balkan.
kriveni uzdignuti prostor za javne K. Balkan je planina Balkan, u novije
poslove, sa stubovima, izvorno okrugao. vreme Stara planina.
Kotor, v. kotar > it. Cattaro, jel. Kátera. koxawe, kƒxa, Prabog, Vi{wi ili bog
Kotor-varo{, v. Kotor i varo{. Nava, duhovnik, glava: du{a, sre}a:
kotora (st. srp. polemika), katarƒ, koja od sunce, vatra, √ kax.
dve strane ili ko (da li) od dvojice > K. je obi~aj naticawa kowske glave na
st. srp. kotorati, sva|ati se, prepirati, kolac (obi~no kod uqanika (ko{nica),
diskutovati, rus. kotorƒ, kotorый, arm koji je bio ra{iren u Srbiji sve do 19
kotor, komad, odlomak, zend, katāra, lit. veka. Rimqani su kao i Germani sekli
katras, kataruti, eng. whether, st. nem. hwe- kowske glave, a ovaj obi~aj je zabele`en
der: hadu, razdor, Hadubrand, l. ime: nem. kod Nemaca 1584. g. Jelini su naticali
wader, ir. caff, st. isl. hod, boj, jel. pó- magare}e glave po ba{tama posve}ene
teros, kóteros, lat. caterva, gomila: uter. Prijapu, a isti obi~aj je postojao u Az-
kotrqati, kašati, okru`iti, opkoliti, iji i Africi (Trojanovi}).
√ kaš. ko{, k‘{a, √ ku{ > ra{. ko{, tvr|ava,
Kotroman, v. Kostroma. turk. kirg. koš, {ator od sukna (jurta
Jiri~ek opisno izvodi ovo ime, od in- tatarska), tur. koš, ma|. kosar.
finitiva "kotorati". Ko{, v. ko{.
kotur, ~atura, okrugli jastuk: brz, spre- ko{ava, ‚{“-k‚rin, pokretan, `estok,
tan, sposoban, otvoren, √ ~at > jel. troc- o{tar (< ‚{“, brz > ‚{ava, brzina), √
hós, kotur a{ jel. ókis, -stos, lat. acu, -pedies.
kofa (kova), kumb’a, }up, vr~, urna, √ kumb Hladna ko{ava je jedini na svetu elek-
> avest. humba, ar. kūfa, tur. kova, gofa, tri~no neutralan vetar (Stevan~evi}).
jevr. kasva, ~a{a, jel. kýmbi, -os, -alon: Najve}om snagom duva o ravnodnevi-
kófinos, lat. cofa: cumba, -lum: cofa, it. cama
coffa, rum. cofa, cinc. cuva. ko{ara, ko{ag‚ra, prostorija sa zaliha
kofan (kov~eg), v. kofa > jel. kofinos, lat. ma, riznica, blago, ~uvati kao blago >
cophinus, it. cofano, lat. casearia, cinc. căsare.
kofer, v. korpa > nem. Koffer, fr. coffre. Ko{are, v. ko{ara.
Kocit (reka Nava), v. kuku > jel. Kōkutós, ko{kawe, ku{‚ku, `igosawe, gorewe, pa
”reka kukawa“. ewe: fig. dug, ra~un, zao, zloban, po-
ko~a (ko~operno dete), √ ku~, opirati, su- kvaren, mrzak, odbojan √ ku{.
prostaviti. ko{nica, mƒd'u-ko{a, ko{ za med.
ko~a, ka~~’a, bilo kakva vrsta plovila, Ko{nica, v. ko{nica.
poseban deo ~amca: gomila, √ ka~ > it. ko{tica (vo}a), a{š’i, jezgro vo}a, √ a{.
217
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 218
ko{uqa, k‘{a, med. ko{uqica, membrana karl, ~ovek, nem. Karl, fr. charl, lat. ca-
koja prekriva jeje > rus. ko{“lя, sem. rolus, eng. charls, tur. kiral, ma|. kiralu.
kesel, pokriti. K. je bo`. pridevak i titularno ime.
kraba, √ karb, kretati, pribli`iti se > Kelti su svojim junacima davali ime
a.s. crabb. “karl”, a titula kraqa se u staro
krava, gava, √ gam > rus. korova, poq. karw, vreme odnosila na onoga, ko je poseban
-in, lit. karve, prus. korva: kurwis: keraos, u odnosu na ostale.
rogata, lat. cervus, jelen, a.s. cū, germ. Mesec je kraq sve{tenika, koji se u
hirus, kimr. kelt. carw, jelen. Kalevali direktno priziva:
Krave su zraci jutarweg sunca, RV I, 92 “O Mese~e, zdravo kraqu” (XXV).
ili ki{ni oblaci: "Le`i krava na Kraq, v. kraq.
Vele`i, tele see iz Bosne? Ki{a i Kraqevo (staro Karanovo), v. kraq.
oblaci". U skandinavskoj mitologiji kraqica (pareda kraqa), v. kraq > tur.
krave su ledeni bregovi. kraljiča, rus. korolevna, poq. krulova
kravaj (obredni hleb), ~aravja, obredno ~e{. i slov. kralovna.
prino{ewe (< ~aru), ponuda (du{ama Re~ kraqica imaju {panski Cigani.
predaka), √ ~ar > rus. korovaй, rum. cra-
kram (osim), √ kram, pre}i na drugu stra-
vaiu, jel. karbéli.
nu, {etati tamo-ovamo > rus. ukr‘m.
kravata, v. Hrvat > nem. Krawat, it. cro-
krama, (drv. koliba, B), {erma (kerma),
vatta, fr. cravatte, port. gravata, {p. cor-
ku}a, skloni{te (harmjƒ, vel. ku}a,
bata.
sklo- ni{te) > srp. hramina, ku}a,
kraguj (vr. kobca), rag’uj„ (= g‚v‡), brz, Istra.
lagan, lako pokretqiv, lako}a, √ ran’ >
Kramer selo, v. kramola i selo > srp.
rus. kraguй, tat. kurguj, mong. kirgui, jel.
Han-Kram.
krazo, avest. kahrkasa, vr. ptice grabq-
ivice, jastreb, per. kerges, kramola (st. srp. ustanak), √ kram, popeti,
izdi}i > rus. kram‘la, srp. kram oliv,
Misirska bogiwa Mut prikazana je u
buntovan, lat. carmula, nem. karm, pla~,
obliku kraguja.
karmala: Krawal.
Kraguj v. kraguj.
kramp, grƒb'a, zgrabiti, √ grab' > germ.
Li~no ime junaka iz Prvog srpskog crampho, {~epati, nem. cramp.
ustanka (brat S. Prizrenca).
kran, √ kram, podi}i > jel. géranos, `dral,
Kragujevac, v. kraguj. lat. grus, nem. Kranich.
krak, karka, √ k™i > rus. korok. Kranaj, v. Kron.
Kraka, karka, vr. zloduha (povredilac), K. je mitski rodona~elnik Atike, koja
RV. je dobila ime po wegovoj }erci Atidi.
Krakati, karkaša vr. zloduha (krakatog). kranio, -(lobawa, -ski), karanka, glava,
Krakov, v. Kraka > poq. Krakow. lobawa, sud, kov~eg, kutija, √ k™i? >
K. je dobio ime po eponimnom knezu jel. kranion, lat. cranium.
Kraki. kraniognomika, v. kranio i gnom.
kraq, kar‚la, opasan, stra{an, oblik boga kranioliti, v. kranio i
Ogwa ili wegove parede, jedan od sedam kraniologija, v. kranio i logo.
jezika Vatre: ime za ~uvara obrednog
kraniomantija, v. kranio i mantija.
pi}a: ime oblasti, √ k™i? > rus. ko-
r‘lь, poq. król, st. srp. kral, gal. carl, kraniometrija, v. kranio i metar.
st. nem. karla, slobodan ~ovek, st. norm. kraniopatija, v. kranio i patiti.
218
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 219
219
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 220
krevet, gƒrb’a, spava}a soba, posteqa ili kresati, hrasati, kratiti, √ hras.
le`i{te reke, √ grah > tur. kerevet, kresnica (svitac), v. kres.
jel. kravati, -bát, it. grabato, fr. grabat. Veruje se da je k. o`ivqena varnica.
kredit, {rad-d'a, odanost, √ {rat’ > lat. Kreso, -je, v. Kres > jel. Hōros, lat. Hora-
credit, -or. taius, eng. Horate, -tio.
kredo, {rƒt (krƒd), vernost, poverwe, save- U ruskim spomenicima do 16 veka
snost, ispravnost > lat. credo, -ere, eng. javqa se bog Chors, a u De~anskoj hri-
creed, credence, jel. karbia, krabii. sovuqi postoji li~no ime Chrs. Isto-
Krez (qudejski kraq), v. kres > jel. Kroīsos. rijski Kres je sin Nina Belovog.
Kremq, harmjƒ, tvr|ava, upori{te, √ h™i kresta, {ˆras-tas, iz glave > it. cresta,
> rus. Kremlь. jel. krésta, rum. creasta, lat. crista.
Kremna, ‚{rama, prebivali{te posve}e- kreten, krat'ana, opasnik, davqewe, gu-
nika (pustiwaka), √ {ram. {ewe: ime za zloduha, √ krat’ > lat.
Smatra se da je K. dobila ime po ka- christianum, fr. crétin, it. cretino.
menu kremenu, kojim obiluje, ali ova kr`qav, k™i{a, mali, jadan, √ k™i{ >
nekada{wa letwa rezidencija Nemawi- rus. korgƒ, srp. Krxa, nadimak.
}a i mesto sa velikim brojem endem- kr`qati, k™ˆ{jati.
skih vrsta, poznato je po tome {to ne
kriva, vakrƒ, kriv (mat.), pl. Mars, ime
propu{ta infra crvene zrake.
boga Nava, √ vak > lit. kreivas, jel. ko-
krenuti, kram„ti, i}i, hodati, kretati, ronós, horonós, lat. curvus.
pribli`iti < krƒma, korak, i}i, po-
Krivda, v. kriva.
stupak, na~in, nastavak, put, postepeno,
√ kram Krivi, krˆvi, vo|a, bog Nava, zloduh:
met. oblak, √ kr‡.
krepiti, krapate, sa`aqiv, bole}iv, √
krap. Kriveqan, v. Krivi.
krepost, kl™ˆptƒ, spremnost, priklad- Kriveqan je “krivi” vuk, posledwi u
nost, podesnost, pravovaqan, istinski, vu~joj povorci, oli~ewe boga Nava.
potpun, pripremqen, √ kl™ˆp > rus. Krivi}i (pl. ime), v. Krivi > rus. Krie-
krepost, kimr. craff, jak, st. isl. hraefa, vija, Rusija, a.s. Hrəedas, Geti (Goti), st.
podnositi. isl. Hreidgotum.
kres, hƒras (krs), vatra, Ogaw, √ h™i > krigla, v. krug > srp. krugla, vr. suda,
rus. kr‹s, misir. heru, soko, "duh neba", germ. crugela, nem. Krügel.
onaj koji je gore, per. khores, jevr. che- krijesnica (svitac), v. kres.
res, sunce: st. norm. hurr, vatra, jel. thé- krik, krika, grlo, √ k™i > ~e{. krk, vrat
ros. (= srp. krka~e), st. isl. hrikja, skrikia,
kres (vrh), {ˆras, vrh, glava, najvi{i deo kri~awe: ptica, eng. screak, jel. krizo,
ne~ega > jel. keras, kari, lat. cerebrum, krigi, sova, sem. krx: srp. krka, jelo.
cornu, nem. hirni, Hirn, eng. horn. krik (~ekrk), v. ~ekrk > it. cric, nem (reg.),
Kres (st. srp. sveta Vatra), v. kres > jel. hriec.
Théros. Krim, v. Kimeri.
Kres je sveta vatra i starinski idol Smatra se da su Kimeri dobili ime
(balvan). Kresovi ili Kre{evi padaju po Krimu, ali je obrnuto, jer najstariji
4. 7. u vreme letweg suncovrata. Apo- stanovnici su Tavri, po kojima se zvao
lon je oli~ewe Kresa (Srezwevski), kao i Tavrijsko poluostrvo. Dolaskom Ski-
i Eros. ta, nastao je na naziv Tauroskiti.
220
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 221
Najpoznatiji hram bogiwe Keve ili sulo, razoriti, upropastiti, √ arb >
Serbone, bio je kod dana{weg Sevasto- srp. krma~a.
poqa, na mestu \or|ijevskog manastira. krmez (crveni {al (Romanija), v. grimiz.
Krios, krias, sazve`|e Ovna, √ k™i > jel. krnuti, {™‡nati, rasturiti.
Krios, Titan s glavom ovna, krios, Kron, k‚ra–a, bog, bo`anstvo (ko–a, pl.
“ovan”. Saturn), prauzrok, pobuda, uzrok posto-
kripto, -(skriven, tajni), gƒrta, {upqina jawa ili kreacije: astr. period, √ k™i
(= kartƒ), praznina, grob, √ gat > jel. > jel. Krónos (= lat. Saturnus), Titan, naj-
krýptō, kruptē, lat. crupta, grobnica. stariji sin Urana i Geje.
kriptogram, v. kripto i gram. K. je oli~ewe Saturna, poistove}en s
kriptograf, -ija, v. kripto i grafo. asirskim i kartaginskim Belom. Atr-
kriptokarpi~an, v. kripto i karpa. ibut mu je mese~ev srp. Vezuje se za
kriptologija, v. kripto i logo. "zlatno doba" ~ove~anstva (sazve`|e
Device).
kripton, v. kripto > jel. krýpto.
krotiti, krat'ati, √ krat'.
kristal, sikatila, staklo (< sikta), √
sik > jevr. kristál, gal. cristal, lat. cru- krpa, karpaša, (za)krpa, drowa, √ k™i? >
stallum, jel. krustallos. rum. carpa, lit. prus. kurpe, lat. carpi-
sculum, jel. kridos, {v. klapa.
kristalografija, v. kristal i grafo.
krpiti, v. krpa > lat.. carpere, it. carpire.
kristaloidi, v. kristal i vid.
krpeq, v. krpa.
kristalologija, v. kristal i logo.
krpeta (karpit, vr. prostirke), karpaša,
kristalomantija, v. kristal i manteija.
komad tkanine > rus. korpatь, jel. kar-
Kris, v. Kres > jel. Krís, sin Nina Belo- péta, it. carpita.
vog, zakonodavac i sudija, po kome je
krpo (obu}ar), v. krpiti > rum. carpaciu,
Krit dobio ime.
jel. kripís, st. ir. cairem, obu}ar, lit.
Krit, v. Kris > tur. Kirit. kurpius: srp. krpqa.
K. je bio naseqen Pelazgima (Strabon), krsme, hƒras, zgrabiti, {~epati, √ h™i >
koje Herodot naziva varvarima. Kri- ar. qismä, tur. kismet.
}ani su isto {to i Iberi ili Ju`ni
K. je u zna~ewu: sudbina, udes, sre}a, bo-
Srbi (Velo).
gomdano.
Staro ime K. je Idea (Diodor), po krit-
krsogon, v. hriso i gen > jel. Hrusogonis,
skoj Idi. Asirci su ga zvali Kaptara.
lat. Cressulus, srp. Gri`ogono, por. ime:
kriti, k™ˆtti, skriven, RV VIII, √ k™it = Kr{ul.
> lat. cortex.
krst, v. kres > jap. kurosu, gal. croios, isl.
kri~ati, kr‘{ati, plakati, √ kru{ > eng. cross, christ, -us, nem. kreuz, lat. crux,
nem. Knodel. -is, crucifixus, st. nem. krist, {p. cruz,
kri~awe, kro{ana, RV X, 27. fin. Risti, sven. cors, fr. croisé, n. lat.
krnuti, k™i–oti, baciti na gomilu, crucifer.
povre diti, √ k™‡. Postoje dva krsta: nebeski i zemqine
krwiti, kar–ajati, ~in rasturawa probi atmosfere. Oba su ravnokraka i astro-
ti, prodreti, √ kar. nomski simboli. Nebeski krst ~ini
krwi, karni, ~in rasturawa. okretawe M. i Vel. Medveda oko pupka
krmak (prqav, neuredan: sviwa), armakƒ, neba, a krst zemqine atmosfere je ne-
RV I, 33, sme}e, otpaci; ru{evina, ra- materijalni krst severne zemqine po-
lulopte, kao magnetni fokusator, u
221
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 222
kome magnetno poqe zemqe ima oblik kruniti, kruw~ati, iskriviti, smawiti,
ocila. Oba krsta povezana su nebeskom postati mali, √ kruw~.
sohom. krutiti, krud'jati, -e, besneti, izazivati,
Kuriozitet je da mene meseca i magne- √ krud' ili krut'.
tno poqe zemqe daju istu grafi~ku krut, k'ƒra, sunce, tvrd, `ilav, otporan,
predstavu, koja postoji u Lepenskom ~vrst, istrajan, o{tar, sirov, neobra-
viru i Vin~anskom pismu, najstarijem |en: ime jednog od pomo}nika Sunca, √
sistemu pismenosti na svetu. k'al?
Neolitski savremenik i dana{wi sve- kru}ewe, har{a–a, uzrok kru}ewa dlake,
dok srpskog ili ravnokrakog krsta, je √ h™i{ > lat. erectio.
~esnica ili slavski kola~. ^as(t)ni
kruh, ~ar“{, obredni hleb, √ ~ar.
krst je iskonsko obele`je za krsnu ili
desnu stranu (kola nebeskog), koja pri-
kr~ag, k'arxik‚, izazov za pi}em, √ k'arx
pada severu neba, javi i `ivotu. Na- > rus. kor~aga, arm. hrčag, tur. korçak, -
j~e{}i oblik ~asnog krsta je sa ogwi- g, jel. keramikē, lon~arstvo, kéramos,
lima, koji nalazimo na sukwi bogiwe glina, jevr. haras, grn~ar.
Serbone, ~etiri hiqade godina pre n. kr~ati, garxate, √ garx.
e. U istom zna~ewu je svastika, tajno- Kr}evac (ime sela), v. kr~iti.
viti krst koji donosi sre}u. Kr~evine, v. kr~iti.
K. je jednakost zamena i pore|ewe za Kr~evo, v. kr~iti.
svetlost, izvanredna za{tita protiv kr~ewe, k™i{‚–a.
uroka, bolesti i svakog zla, a krst od
kr~iti, kƒr{ati, brazdati, otrgnuti, (iz)
pregorelog Badwaka posebno dobar
vu}i, √ k™i{.
uro~nik. Dva su Krstovdana u toku go-
dine. Postoje crkve posve}ene Sv. kr~ilac, k™i{‡vala, zemqoradnik >
Krstu. asir. ikaru, zemqoradnik.
222
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 223
san kurilicom u kamenu, iz VIII v. s. e. kuvet (mo}, bogatstvo), kuvera, bog Obiqa
~iji su potpisnici Srbi: 4. Ime Ahi- (= k“bera, “rizni~ar”), √ kup.
lovog kowa: 5. Zlatno-`uta (srpska) kugla, v. krug > nem. Kugel.
boja.
kuda, k“tra (kutas), otkud, odakle, RV I,
ksantin, v. Ksant > jel. ksanthós, zl. `ut. 164, √ ku > per. kuda.
Ksantipa v. Ksant i hipo > jel. Ksanthí kuditi, kudajati, usmeriti, √ kud > lit.
pē, “@uta kobila”, nadimak Sokratove skaudeti, jel. kýdos
`ene.
kudrav, k‚draveja, ime za Zmiju ili zmijo
Ksenija (svet. ime), v. Senka > jel. Xenia, likog zloduha (Arbuda).
“tajanstvena strankiwa”.
kuduz (brz, eksplozivan, H), v. kubuz > ar.
ktitor, kuša, ku}a, smestiti u ku}u, √ kuš kudum, smeo, neustra{iv.
> jel. ktizo.
Kuduz (ime bratstva), v. kuduz.
Kubaba, k‚bavƒ, ime odre|enih zloduha, √ ku`an, kuxana, lo{, zao ~ovek, √ kux.
kab? > nem. Kobold, zloduh (> Kobalt, hem.
element).
Kuzma, k’{ma, |avolak.
K. je izvorno bogiwa Kerkemi{a, ka- Sv. vra~i (lekari) su Kuzma i Damjan.
snije izjedna~ena s Kevalom. Weni Kuzman, -aa, k’{ma–—a, ime bogiwe Nava.
atributi su nar i ogledalo. Kujo, kuxa (kuja), “ro|en iz zemqe”, sin
Kuban, kub’anj“, RV V, 52, `eqan vode, √ zemqe: drvo: pl. Mars, utorak: bogiwa
kup > rus. Kubƒnь, reka na sev. Ka- Nava, √ kux?
vkazu, srp. kubik, bara (posle poplave). kujunxija (zlatar), k‚w~an‡ja zlatan (<
kube (svod), kubxƒ, grba, -av, kriv, izvijen: k‚ w~ana, zlato, napravqeno od zlata),
krivi ma~, √ kup > ar. qubba, -et, tur. `ute boje, √ kaw~ > arm. kamnia, kova~,
kubbe, rum. cubea, lat. gibba, -us, -er, jel. ar. Kain, bibl. Kenej, ime plemena.
kufós, kýpto, lit. kupra, -otas. kujunxiluk, v. kujunxija i luk > tur.
kubruz, v. kufar. kuuumcu, kujuncilik.
kubuz (vr. topa), √ k{ip, poslati, udariti, kuka, kuka, kuka (= a•ku{a), √ kuk > jevr.
pogoditi, uni{titi > st. ~e{. hauf- kurkás.
nice: nem. haubitze, haubicht, jastreb, rus. U obi~nom govoru: "na kukovo leto", tj.
k obuz, vrsta sokola, srp. kobac, tur. nikad.
kubuz, it. abizzo, fr. abus. kukavica, kokos (kokilos), √ kuk > lat.
kubura (tobolac), k”bara, motka (kuka), ko- cuculus, ir. cuach, nem. kuckuck, fr. cou-
la ili drveni ram, na kome je pri- con, tur. kuku, jel. kókkuz: hóhu, sova,
~vr{}ena spona ili jaram: grbavac: lep, lit. kaukti.
prikladan, √ k’p > tur. kubur, cinc. kuku, k‚ku, uzvik tuge, `alosti ili zabr-
cumbura: srp. kub uriti, imati pro- inutosti, poseban ton ili promena gla-
blema. sa, √ kak > lit. kaukti, srp. kukati.
kuvada, ku-vad’’, “`ena po nu`di” (< ku, Kukujava (ime visa), v. Kavkaz.
umawewe + vad’u, odiva), √ vid > fr. kukuq, v. guka > rum. gluga, lat. cucullus,
couvades, le`awe. it. cocollo.
Obi~aj kuvade ima ulogu magijske za{- kukuta, kukkušƒ, vr. biqke, Marsilea qua-
tite porodiqe i deteta. dri folia (= kukkuta).
kuvati, kvat'ate, √ kvat' > germ. kochon, kula, k“la, porodi~na ku}a: rod, pleme,
chuhhina, lat. cocus, coquus, rum. cuhne, koleno, povla{}en stale`: bo`anska
nem. Koch. snaga (= kulika), √ kul > asir. kullatu,
223
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 224
ku}a, rezidencija, ar. kulla, -et, per. tur. ulaz u dowi svet. Ona se nalazila u
kule, rum. cinc. cula, jel. koula. svetom gaju (Hekate), odakle je vodio
Kula, v. kula > Kuli{te. put u dowi svet, u koji se moglo u}i
kulaga, v. kula i aga. samo pomo}u “zlatne grane”. Tu se na-
lazio i jedan Apolonov hram, koji je
kulak, kul‡naka, iz dobre familije, √
~uvala Si(r)bila iz Kume (Osvalt).
kul kul > rus. kulak.
Kuma (pritoka Kaspiskog jezera), k’ma, jez-
kul(a)f, (pu~ina), v. golf.
erce, √ ?
kula{, kul‚ha, kow crvenkasto-braon boje
kumbara (bomba), v. bomba > per. humbere,
> tur. kula at.
ar. hambara, tur. kumbara.
Kule, k’li, duhovni~ko ime, √ kul.
kumerak (st. srp. carina), kum‚rƒ, pripre
Kulin (ban), kul‡na, pripadnost plemi}k miti, doterati: malo dete (fig. mali
oj porodici (= kulin), "od kolena" > deo), √ kam > lat. commercium, jel. kon-
srp. Kuqan~i}, por. ime. merk, koumerki.
kulisa, k“li{a, sekira, grom boga Gro- kumir (idol), kum‚rƒ, Prabog, jedno od de
movnika, √ ku? > fr. coulisse, deo po- vet imena za Ogaw ili ime wegovog
zornice (pokretni zid), iza koga se ne sina: bogiwa Nava: bog Rata, √ m„ >
vidi. rus. kumˆr, sirijski kumra, oset. gumir,
kulov, ‚kula, zbuwen, u nedoumici, pore- div, gorostas, jevr. kamrijá, manastir, jel.
me}en, rastrojen, √ kul. kourmi, fin. kumartaa, klawati.
kult, kratu, ritual, obred, √ k™i > lat. U arijskoj mitologiji, ovo je ime za
cult, cultus. centralni ili sredi{wi deo vaseqene
kultura, k“la-d’arma, odr`avawe obi- (xamba dvipa), kojim dominira vase-
~aja, porodi~na ili plemenska tradi- qensko jabukovo drvo (Kumova slama).
cija, posebna vrsta obi~aja porodice, Kumova slama, v. kum i slama.
bratstva ili plemena > lat. cultura. K. s. je na{a galaksija i svedok bo`an-
kuluk, kulaka, mno`ina, rad mno{tva skog stvarawa. Ona je Zlatna jabuka sr-
qudi, √ kul > tur. kulluk, rum. culuc, pskog mita i jabukovo drvo od svetl-
cinc. culuche: kin. hindi qūlī, qulī, osti, sa mitske bo`anske planine, koju
nadni~ar, nosa~, eng. coolie. ~uva zmija.
kuqati, kux’aši, magla, zamagqenost, na- kumrija, kum‚rƒ, vr. ptice, crne, pla-
dirawe magle, √ kux. vi~aste ili sive boje, √ kam > ar. qu-
kum, √ kun{ (kums), sijati: govoriti > mriuä, tur. kumru, kumri, kumrijet.
lat. commater, compater, rum. cumatra, Kumrija, v. kumrija.
mlet. compare, ma|. kuma, koma. Ovo ime postoji kod Turaka, Arbanasa
K. je duhovni svedok i bo`iji posla- i Cigana, v. Gugutka.
nik (eng. godfather), a kumstvo, misti~no Kumrovec, v. kumir.
krvno srodstvo. Kumova slama je ime
kumulacija, k’ma, jezero > lat. cumus, cu-
na{e galaksije, po etiolo{koj legendi,
mmulus, -ativus, cumulatio, gomilawe, ac-
u kojoj je kum ukrao slamu od kuma, pa
cumulatio, eng. accummulate: ir. scamall,
je usput prosipao. Otuda su re~ za kuma
oblak, vel. cwmwa, jap. kumo, kumori,
i Mle~ni put etimolo{ki povezane.
oblak, obla~no, isl. ský, oblak.
Kuma (anti~ki grad), v. Komo.
kuna, h’na, vr. zlatnog novca, √ hun > brig.
Blizu Kume je u anti~ko doba bilo kana, lit. kianne, prus. canne.
sveto jezero (jel. Averno), pored koga je
kuna (“zlatica”), {una, pas > prus. caune,
bila pe}ina, za koju se dr`alo da je
lit. kiaune, eng. conu, jel. kuneli.
224
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 225
kundak, kundaka, glavni deo, debeo, korp- kupijerta (krov od ku}e), v. koverat >
ulentan, obilan, √ ku–— > rum. condac, nem. Kuepa.
tur. kundak, povoj, jel. kontákion. kupka, k’paka, rupa (= kupaka), otvor, ule-
kunda~iti, ku–—ati. gnu}e, udubqewe, dupqa, udubiti, {up-
kundura, kandara, prirodna ili ve{t- qina: katarka broda: kamen u sred po-
a~ka {upqina, √ kand > tur. kundura, toka, √ kep > srp. kubik, bara st. isl.
jel. kódoronos. kaf, nem. haf, more: Haff, zaliv.
kundurxiluk, v. kundura i luk > tur. kupina, v. kup.
kundurcilik. Kupinovac, v. kupina.
kuneti (kleti), ku–ati, uputiti, podu- kupiti, kupjati > rus. kupˆtь, a.s. c’pan,
preti, √ ku– > rus. klяn“. st. nem. kopian, fin. kaupph.
kuniga (st. srp. kwiga), gu–aka, umno`ak, kupus, v. kapuc (kembuka, kupus, √ kep) >
sastav, spis (< gu–anik‚, prepisani gal. caboche, glava, germ. kumpost, ma|.
spisi), prepis (razli~itih tekstova), √ kaposzta, bug. kombus, salata, eng. cab-
gu > asir. kunnuku, pe~at, akad. kaniku, bage.
kwiga, zape~a}en. kur, -(dvor, -ski), v. grad > asir. ekur, hram
Kuniga (st. ime Biblosa), v. kuniga. A{urov, gal. cort, eng. court, it. corte,
kuni}, v. kuna > lat. cuniculus, nem. Königh fr. cour (> -tisane, -ant, curtoise).
ase. kura (briga), k'ural‡, praksa, stru~ni rad,
kuwati, ku–ati (ku–ajati), bolesno po- obavqati, vr{iti: vojna ve`ba, √ kur >
na{awe, √ ku–. lat. cura, -are: incuratus, it. curare: -ator,
kup (gomila), -a, v. hrpa > lit. kaupas, starateq.
kuopa, nem. Haufen. kura`, √ karx, mu~iti, zadati bol > brig,
kupa (pehar), k”pa, RV I, 105, pehar, {up- hreka, rvati, srp. koxa, hrabar, gal. co-
qina: ceo, sav, √ k’p > misir. k’pu, po- rage, curage (< cuer), lat. cor, tur. kurez,
suda od slonova~e, rus. kub, per. tur. soko, mlad kobac, eng. courage.
küp, ar. küb, turk. kub, kirg. ~ag. köb, kura`iti, karxati.
köpü, tat. kazah. kübi, lat. cup(p)a, it. Kuran, v. Koran > tur. kur'an.
cop(p)o, a.s. cuppe, eng. cup, germ. kuofa, kurantan, v. kurs > lat. curere, fr. courant.
nem. kopf. kurban (obredno prino{ewe), kubra, obre-
Kupalo, kubera, bog Obiqa, √ kup > lu`. dno udubqewe za vatru, √ kup > asir.
srp. Hober, div. kirbanu, prinos, rus. kurgƒn, ar. per.
K. je bog letweg Suncovrata i obiqa, Kurban, jevr. gurbān, ponuda, eng. corban,
koji ja{e na ovnu. rum. curban, jel. kourbáni.
Kupari, k’p‚ra, okean, √ k’p. Kurban-Bajram, je “praznik `rtve".
kupac, kupi, re~, govor, √ kup > fin. kaup kurva, k‚vera, kurva, kurtizana (= kurvat,
pa, germ. kouf, nem. Kauf, prus. kaupiskan, -v‚–a, raditi kao sluga ili za novac,
lat. caupa. slu`iti, √ k™i? > jevr. qurva (< qrb,
kupe, k„p‚, RV X, 40, ko~ija, √ k‚ > fr. zlo, greh), lat. curvus, kriv, fr. courbe,
coupé. courtisane.
Kupidon, kupita, razjaren, uvre|en, koji kurgan, v. Gargaron > rus. kurgƒn, humka,
pravi neprilike qut, razdra`qiv,√ per. gūrhāne, turk. kurgan.
kup > lat. Cupido, cupiditas, curere, `e- Kurdi, v. Huriti > jevr. kúrdi, Kurd.
leti, al. coveitier, eng. covet, `eqa. Kurdistan, v. Kurdi i stan.
225
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 226
kure (kuran, Vuk, dete: kita), k’r~ƒ, ime za a Sv. Jeronim Dalmata preveo Vulgatu
polni organ (membrum virile), √ k’ > jel. na srpski jezik. Na Veronikinom ubru-
kouros, de~ak, sin: srp. kur, petao. su i portretu sv. apostola Petra i
Kureti, ƒgru, neo`ewen, RV V, 144: naziv Pavla, stoje natpisi kurilice, iz
za deset prstiju, √ ag > zend. ag'ru, jel. prvih vekova hri{}anstva, koje ~uva
Kourītes, zlodusi sl. Koribantima. odelewe Relikvija u Vatikanu (Ni-
koli}).
K. su vrsta duhova kao i Daktili, s ko-
jima se poistove}uju, kritski Kureti, s U obi~nom govoru: “Kurli si, majstor
Ide, po{tovani kao duhovi vegetacije li si”.
i deca Reje (= Keva). Wima se pripisuje kurisati (postaviti, namestiti), karƒsi,
pronalazak vatre, zemqoradwe, sto~ars- izvesti, izvr{iti, √ k™i > tur. kur-
tva, topqewe metala. Po{tovani su mak, cinc. curdisire. naviti sat.
kao bo`anstva. kurica (koko{ka), v. kur.
kurija, (biskupski dvor), v. kur > lat. kurjak, k'ur‚ka, `ivotiwa, √ k'ur > jel.
curia, deo porodice u st. Rimu, mesto, kuriakós, tur. kurt, ma|. kurja.
ku}a u kojoj se sastajala kurija: curator. Ova re~ se smatra alanskom, ali oni
kurilica, k'ural‡, ve{tina (pisawa), su sarbatsko pleme.
umetnost, √ kur > rus. kirilka, lat. cu- Kurjak (zem. i svet. ime), v. kurjak > jel.
rialis: jel. kouluriázo. Kuriakós.
K. je staro srpsko diplomatsko pismo Kurjak-brdo, v. kurjak i brdo.
i jezik (Nikoli}), koju Surovjecki na- kurs, sr‘tas, pravac (re~ni), tok, struja,
ziva ”bogovjedika”, Pe{i}, ”vin~ani- te }i (s‚raka, cousing to flow), √ sru >
ca”, a Dereti} ”srbica”. Vremenski je gal. cors, curs, lat. cursus, -m, curere: eng.
starija od Rima i Jelina, utisnuta na cursor, fr. cours(e), courer, -ens, courant,
”belegu iz Srba”, sa reke Srbice, Za- kurentan, it. corsa, al corso: correre corie-
koniku likijskih Srba, koji je savre- res, kurir.
men natpisu kneza Me{e (Nikoli}),
kur-salon, v. kur i sala.
pisan aramejskom kurilicom. Diodor je
naziva ”pelazgika”, i ka`e da su wom kursar (gusar), husar > it. corso, jel. kour-
pisali Sorbej, Lino, Pronapi} i (M)o- sos, rum. cursul.
mir, srpski pesnik Ilijade. Kursula, v. husar.
Na Istoku je spomiwe na vi{e mesta kurta, {’rtƒ, razbacan, √ {™‡ > srp. kur
i naziva se ”pismom Javana”. (Dereti}) talisati, osloboditi se.
Bila je tajno pismo misirskih sve- U obi~nom govoru: “Kurta i murta”.
{tenika, na kome je Tot po legendi za- Kurto, v. kurjak > tur. kurt, kurjak.
pisao pre potopa zakone ”qudske” Kur~ubi} (por. ime), kubera~ala, ime
(Maneto) , koje je Lesandar obnovio i
planine, stani{ta boga Obiqa (= Kai-
dao da se zapi{u na jednu stenu kod lasa), druga boga Nava i gospodara Ja-
Ninive, nama znanu kao Smaragdna plo- k{i, √ kup > srp. ko~operan, -i
iti.
~a. Sumeri su je znali kao Tablicu
kur{um, √ kur, proizvesti zvuk + √ {ru,
mudrosti, Avram, knez sumerski iz Ura
slu{ati: pleonazam za zvuk > tur. kur-
kao Tablicu mudrosti, a Jevreji kao
şum, jel. kourso’mi.
Plo~a Razijelova.
Kur{umlija, v. kur{um.
Kurilicu na galskim {titovima Vels
naziva “~udno pismo”, koje je identi~no kus (komad: gristi), √ ku{, gristi, pocepa-
onom u Rodaniji (Dereti}). Ovim istim ti na komade, glodati.
pismom je Sv. Pavle pisao Poslanicu, kusati, ku{nƒti > lat. hostis: gustare.
226
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 227
gostiti, g’asate. srp. has, jelo. ku~ (vuk, kurjak), √ ku~, zavijati: opirati,
kusi (pridevak za |avola), kusita, vrsta odupirati se.
zloduha, √ ku{. Ku~aj (oronim: selo), v. ku~ > srp. Ku~ajna,
kustura, kut’ara, no`, √ kušš > rum. cu- selo.
stura. ku~e, √ ku~, mali, sklup~an > srp. ku~ak,
K. je no` s crnim dr{kama za bajawe. mlad pas.
Kusturica, kut’ara, l. ime: zloduh zmijo- Ku~evo, v. Ku~i.
liki, √ kušš. Ku~i, {“~i (k“~i), sjajan, svetle}i, beo,
kusur, √ k{ur (ksur), se}i > ar. qusur, ku- svet, ~ist, vatra, Ogaw ili bo`anski
sūr, tur. kusur, jel. kousouri: het. ku{, oblik Ogwa, sunce, mesec, zrak svet-
platiti. losti, ime boga Nava: ime sina pol-
kut, √ kuš, podeliti, saviti > srp. kat ubo`anstva, qudskog roda, oli~ewa
(sprat), asir. katatu, ugao. Duhovnosti, √ {u~ > srp. Ku~, Ku~a,
lu`. srp. Ku~a, ~e{. Ku~era, rus. Ku~a:
kutak, k’šaka, baza, upori{te (kataka, gr-
Ku~i~, poq. Kuczek: Ku~i, zem. ime, Ru-
ad), √ k’t > krim. tat. kötök.
munija (Milojevi}).
kutal (kutao, ~a{a), kušila, okrugao, ok-
Ove primere antroponima dao je I. Pe-
ruglast, √ kuš > jel. koutála.
trovi}, me|u nekoliko desetina onoma-
kutao, v. kutal. sti~kih izvedenica od imenice “Ku~i”,
kutija, kušila, kriv, -ina, izvijen, okru- kako na Zapadu (H. Skalova): Ku~e,
glast, naziv za magijsku mo}, ime za re- Ku~erov, Ku~in (gradi{te, jezero, {u-
trogradno kretawe planeta, sklonost, √ ma, regija), tako na Istoku (Milojevi}):
kut > tur. kutu, jel. kutís. Ku~, ime regije, Indija; Ku~i i Ku~ka
kutla~a, v. kutal > srp. kutli} (Vuk). ravnica, Afganistan.
Kutuzov, v. kuduz. K. su jedno od sedam plemena Br|ana u
Bratstvo Kuduza iz Popova poqa ~uva XIX veku, sa prostora Makedonije (Mi-
predawe o hercegova~kom poreklu slav- lojevi}). Najbrojnije su pleme u Avga-
nog vojskovo|e. nistanu, a jedno pleme Ku~a postoji u
ku}a, k“ša (=kuš‡: k‹ta), √ kuš > rus. hƒta, Svenskoj ([vedska).
slov. koca, misir. het, ku}a Horusa, ku~ina, ka~a, vlas √ ka~.
avest. kata, per. kad, ked(e), jevr. kotedz, ku~uk (mali), √ ku~, mali, -en > per. kucek,
mala ku}ica, tur. katan, obor, bug. hata, jevr. kat, srp. kutrak, {tene, ma|. kiš,
poq. chata, a.s. hūs, it. casa, fin. kota, mali, kicsik.
fr. hutte, germ. hutta, nem. kate, eng. hut, Ku~uk Stana, v. ku~uk i Stana.
cot, cote: cottage, ma|. kuca, pas (~uva{). “Mala Stana”, `ena hajduk Veqkova.
Ku}a je u srpskom jeziku izme|u os- ku{, imp. √ ku{, zagrqaj, prihvatiti.
talih zna~ewa, suime za doma}instvo,
ku{a (vra~arica), ku{ƒ, sveta vatra koja
~oveka, poreklo i domovinu.
se koristi u obredu, √ ku{.
Ku}a, v. ku}a.
ku{ati, ku{n‚ti, izvu}i, prigwe~iti, √
ku}ica, kut‡k‚. ku{ > k“{ala, proba, -ti,
kufar, v. Kipar > it. cipro, -ar, vr. crne Ku{i} (zem. i por. ime), ku{ƒ (= k‚{a,
vinove loze. ime jednog od pomo}nika boga Mrtvih),
kuc, √ k’x, nerazgovetan zvuk. duhovni kanap napravqen od ku{a-
kucati, k”xati > prus. kucus. trave (ku{a-keta, oli~ewe ravnote`ne
sile).
227
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 228
228
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 229
L
labrwa, lapana > lat. labium, rum, labia-
lis, usneni, usta, it. labra, nem. labern.
labud (labut), ravˆ, sunce, u vezi sunca >
st. srp. labedь, rus. lebedь, st. nem. alfiz,
germ. albutis, lat. polidus.
Vilinski kowi ~esto nose imena
Lab (vodonim), lava–ƒ, vodonim > ~e{. ptica, pa je Labud ime sun~evog kowa,
Laba, rus. Laba (pritoka Kubana), lat. a ko~iju Apolona vuku dva bela labuda.
Labiana (Pruska), nem. Elbe. U arijskom ili srpskom mitu labud je
labav, laba, klonuti, √ lap > lat. labi, -is: mitska ptica Java i oli~ewe Sunca,
lapsus. simbol prole}a ili jutarweg sunca.
Laban, rav‚–a, "~in vri{tawa", povod pl- Jezdioci (Kowanici) prizivaju na
a~a", pridevci gospodara zloduha √ ru obred u obliku labuda, RV V, 78. Tri-
> asir. Laban, bog Tla~iteq, jevr. La- sta labudova (vila) u jednolikom ruhu,
ban, (otac Lije i Rahile), eng. Laban. nalazi se na mitskom staklenom bregu
(epski astronomska godina). Otuda se
labarum, ravˆ, bo`anski oblik sunca, √
vile, koje druguju sa junacima, ~esto jav-
ru > asir. labar, ve~nost, het. labarna,
qaju u obliku labuda. Jedna od wih je
titula hetskog cara, jel. lábaron, lat. la-
Majka Jugovi}a, izvorno vila, sa kri-
barum: arm. arev.
lima labuda.
Sunce je u mitu ve~iti mladi}, jer "sva
doba nosi, a nikada ne stari". L. je sim-
Labud, v. labud.
bol boga Sunca ili “sun~ev pe~at” labusina (pogrdno), il‡bi{a, zloduh koga
srpske narodne kosmogonije (stilizaci- je pokorio Gromovnik, √ il > lu`. srp.
ja {estougla), koji je Konstantin pret- Libu{a, srp. Labus, por. ime.
vorio u Hristov monogram, vojne zas- lav, ravˆ, oblik sunca (= leja, lav), √ ru?
tave. > jevr. laví: l'viá, lavica, st. nem. lévo:
L. je etimolo{ki prepoznatqiv u tit- livia, lavica: gal. lion, leon, lat. leo, -nis,
ularnom imenu Hamurabi (Amon + rab), jel. léon.
Amonovog sina i prvosve{tenika. Lav je titula, simbol Sunca, `ivotiwa
l ab i s (kle{ta), laba, uzeti uhvatiti, Daboga i oli~ewe sirove snage u pri-
podi}i: obim, √ lab’ > jel. labís. rodi. U srpskom spevu “lavi ogweviti”
su zamena i pore|ewe za svetlost
labimetar, v. labis i metar.
sunca.
labiodental, v. labis i dental.
Vedsko pore|ewe za boga Nava i jedna
laborant, v. lavur > lat. laborans. od bogopojava je narasin’a, ~ovek-lav,
laboratorija, v. lavur > n. lat. laborato- veliki ratnik, u ~etvrtoj bogopojavi
rium. Vi{weg boga.
labra (ra{. {upqina), v. lavra. Lav (rus. l. ime), v. lav > eng. Leo, -n, Lio-
labris, ravˆ, sunce (disk). nel, nem. Leonard, {p. Lopes.
Ovu re~ su Jelini preuzeli od Qude- lava, lƒva, otkidawe, razarawe, destrukija,
jaca (Plutarh). Na slici iz Hatu{e √ lv‡ > jevr. labá, it. lava, lit. lova: st.
bog Serbon je predstavqen sa labrisom, isl. lofi, gumno.
a dvosekla sekira je obredno oru|e ili lavabo, palava, vr. posude √ lu > jel. pilos,
oru`je, kao i duhoni ma~, s dve o{t- lat. paius.
rice, koje simboli{u svetlost Java i
Laverna, ravi-graha–a, sunce, na smiraju.
Nava.
229
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 230
230
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 231
laguna (plitko more uz obalu), lagna, pri- “Mlado mom~e kowa sprema, Lado,
onuti, prirubqen, prilepqen, ~vrsto Lado”.
se dr`ati > lat. lacunae, it. laguna, fr. L. je bog plodnosti i ki{e:
lagune, eng. lagoon. ..."da zaduhne tiho vetri}
lagodno, laga—a, lepo, divno, √ lag. da se spusti ki{a ploha
lad, ladd’a, velika posuda > rum. lada, nem. i nakrmi na{a stada, oj Lado oj".
Lade. Ime boga Lade, oli~ewa de~a~kog
Lad ima razli~ita zna~ewa: {krabia, uzrasta Prirode, kumovalo je nazivu
fijoka, {kriwa, kov~eg, sanduk, kofan, Qudejci (jel. Lidijci), za maloazijske
skopnica... anti~ke Srbe, odnosno Latine.
lada (kov~eg, sanduk), v. lad. lad(ov)ati, la—ati, zabava, odmor, danguba,
Lada (sazve`|e u Biku: pl. Venera), r‚d’‚, √ la— > rus. lad, mir, saglasnost, ukr.
ime sazve`|a, oli~ewe pl. Venere, kao laduvƒti, pevati svadbene pesme, srp.
pridev zna~i “sre}a”, procvat, blago- ladovawe, odmor van grada.
stawe, √ rad’ > srp. (epski). lada, udata Ladon, v. Lado > jel. Ládon, bog istoime
`ena, likijski, lada, gospo|a, rus. lada, ne reke ili ime zmaja, ~uvara zlatnih
o, draga, -o, eng. ladu,
ta{ta: (nar.): lada, -o (Hesperidskih) jabuka (sazve`|e Zmaj),
la(ve)di, lafdi: miladu: avar. tladi, `ena: na “drvetu `ivota” u Atlantovom vrtu,
hald, lutu, nositi. koje su bogovima Olimpa obezbe|ivale
Stari Srbi su Veneru zvali Lada (I{ ve~itu mladost i besmrtnost.
tar, Astarta) po kojoj nosi ime sazve- la|a, ladd'‚ (= lašv‚: rat'a, bilo koje pr-
`|a Venere u Biku, kojim je nekada za evozno sredstvo), velika posuda (za
po~iwalo Mlado leto (godina). iskuvavawe), parni kotao, bojler > srp.
Ovaj astronomski doga|aj u prirodi lad: lad(v)a: lagva, sud, ba~va, rus. lodka,
preslikava obredni ophod kraqica, uz lit. aldija, st. norm. alda, sven. alla, fin.
pripev “Lado”, retrogradnim okreta- allas, korito, lat. alveus, norv.. lodje, nem.
wem u kolu. Lada je suime za pastiricu loddie, Lodje, Lade, rum. lada, ma|. ladik.
Radu (oli~ewe Venere) u koju se zaqu- La|a, v. la|a.
bio bog Mesec. la`, √ lax(x) la` > st. nem. lugi, nem.
ladarice, v. lada. Lüge.
L. su obredni ophod devojaka, od \u- laz, -ina v. laziti.
r|eva do Ivawdana. L. ili lazina je povr{ina gde se prvo
Ladislav, v. Lada i Slava. topi sneg, a mo`e da bude isto {to i
ladica (fijoka), v. lad. trebe`, ledina ili posejana povr{ina
Lado, l‚—ika, de~ak, sluga, √ l‚š bez ploda.
Lada i Lado su bo`anski par tek pro- Laza(r), lasa, sjajni, svetle}i, √ las > jevr.
bu|ene Prirode, o prole}noj ravnodne- Eleasar, tur. laz: Laz Vilajeti, Srbija (Sa-
vici. Wihova imena ~uvaju prizivi i dedi).
pripevi lazari~kih, kraqi~kih i do- Laza je ime ime za mesec februar, u
dolskih pesama prole}nih ophoda, koji narodnom kalendaru:
preslikavaju detiwstvo i mladala~ko "Mjesec Laza uvek la`e,
doba Prirode u prole}e:: suncem sija snegom ma`e,
“Malen Lado u gorici spava, ispod snega travu ka`e"! "
sankom spava pokrila ga trava” ...
231
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 232
Oli~ewe je mladog prole}nog Sunca, u lakat, aratnˆ, lakat ili mera za du`inu,
svom usponu ka severu neba, koje donosi RV V, 2, √ ™i > asir. laktu, ruka, avest.
obnovu prirode u prole}e: arəthna, st. srp. lakotь, rus. l‘kotь, lit.
"Lazi, lazi Lazare alkune, prus. woaltis, st. nem. elina, nem.
na{ sileni jarilo, Elle, jel. oléni, lat. uena, st. ir. ullen,
Oj Jarilo, Bo`ilo, kimr. elin.
vojska ti se gotovi lakej, s‚k’eja (< sak’i), drugarski, prija-
teqski odnos, √ k’ja > rus. lakeй, eng.
u grmove, u lugove".
lackeu, nem. Lakai, fr. laquais, {p. lacauo.
lazarice, v. laziti. lak(o), lag'“, mekan, prijatan, ne`an, lak,
Uo~i Lazareve subote, devojke lazarice svetao: bez oklevawa, brzo (= raghu),
uzmu mu{ko dete, te ide od ruke do hitro, pobu|ivati, malo misliti, slabo
ruke, a one pevaju: obra}ati pa`wu √ lag > lit. lengvus,
"Lazi, lazi Lazare jel. élahýs, lat. levis, lenhuis, eng. lungs,
te dolazi do mene". light, a.s. lungre, līgt, lēoht.
Lazac, v. laz. lakom, v. lokati > jevr. lohmá, borba, rato-
Laze, v. laz. vawe, lit. lakus, cinc. lokmae, jel. lok-
laziti (puzati), lasate, pojaviti, pokazati: mas.
igrati > jel. allassein, promena: srp. Lakonac (Lakedemonac), v. Lakan > jel.
(arh.). lazit, verati, pewati se. Lakon: jevr. lakoní, srp. lakonski.
lazur, lasa, sjajan, svetle}i > per. lāzhu- Lakonija, v. Lakonac.
ward, plavetnilo, boja neba, ar. lāzvard, Lakta{i, v. Lakat.
lazūr, jel. lazoýrion, n.lat. lazurium, gal. lala (cvet crvene boje), l‚l‡lƒ, ime boga
fr. azur, nem. Lasurstein. Ogwa, √ lal > st. rus. lalъ, ar. lal,
lajati, r‚jati, lave`, zvuk, vikati, ka{aq, krim. tat. lal, tur. lalé, jel. lalés, rum.
pucaw, √ rai > lit. loti, nem. Laut, glas lale, cinc. lalee.
(> lauta?), oset. raein, lat. latrare. lala (titula), v. lala > per. tur. lālā, jel.
Lajkovac (< Vlajkovac, Vuk), v. Vlajko > lalās.
nem. Flaikovce. Lala, v. lala (lallija).
lajno, -e (sline), lajate, po}i, krenuti, √ lalati, lalati, isplaziti ili izbaciti
laj > prus. laidos, glina. jezik, √ lal > jel. lalō, -ein.
lajtmotiv, v. lider i motiv. lama, v. Lamja > tib. blama, “vi{e bi}e”,
lajha (la`a, prevara), layx‚, sramota > vrhovni sve{tenik, mong. bogdolama.
nem. leichoere. lamba (`qeb za dasku), lamba, zavistan,
lak (hem.), l‚k{‚, smolasta izlu~evina ne- podre|en, neizbe`an, predstoje}i: √
kih insekata (= alakta, crv. sok ili lamb > tur. lamba.
lak: r‚k{‚), √ lak{ > per. lak(k), hindi lamba (lampa), lamba, vise}a lampa, verti-
lākh, jevr. laká, lat. laqueus, it. lacca, fr. kalan, lebde}i, obe{en (lambana, vi-
laque, nem. Lack, hol. laquais: lakmus, siti), privezak, quqawe, wihawe, √
mlet. lazzo. lamb > asir. lahabu, plamen, jevr. limb,
Lakan, lak{a–a (= lak{amana), bo`a- malo svetla u tami, tur. lamba.
nsko, vilinsko i li~no ime, koje kao Lamba{a (por. ime), lamb†k{a, “dugo-
pridev zna~i “sre}an”, sretno znamewe, oki”, mona{ki pridevak nebeskog duho-
√ lak{ > srp. Laka, umawewe: eng. luck, vnika i posve}enika > asir. lamasu,
nem. (ge) luk. krilati genije, koji brani od zla.
232
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 233
233
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 234
lastar (mladi list vinove loze), v. list > L. su anti~ki Livanci, Libanci i Li-
tur. lastaria, jel. blastarós. bijci, jer Libija je jelinsko ime za
Latini, l‚ša (lati), ime za narod √ laš Afriku.
> ra{. Lautni, Qudejci (Lidijci), {p. leventa, v. Levant > tur. levend, it. leva-
Ladin: it. ladino, naziv za nare~je na- ntino, {p. levantar, podi}i.
rodnog latinskog jezika. Levi, -ti (pleme vra~ara), ravˆ, sunce, bog
Latini, s legendom o trojanskom pore- Sunce > jevr. leví, vra~awe, lat. levita,
klu, imali su pravo gra|anstva, zajedno jel. levitēs, eng. Levi.
sa Sa(r)binima i Rasenima. U jevr. jeziku laviuu, ozna~ava osobu da-
Staro-jevrejski jezik Zapadnog Medite- tu u zalog, zbog duga ili zaveta (duh.),
rana, kojim govore dana{wi Sefardi, po kojoj V. Olbrajt defini{e dru{tve-
najsli~niji je ladinu, narodnom latin- nu klasu sve{teni~kog reda (levita
skom jeziku (Markovi}). ili rabina).
latinluk, v. Latini i luk. L. se nisu me{ali s ostalim pleme-
latiti, lati, uzeti, posti}i, √ l‚ > hindi nima, pa postoji pretpostavka da oni
lenā. poti~u od misirskog sve{teni~kog re-
da, koji stoji u vezi s neuspelim po-
latif (cvet dragoquba), lataba, lepo, pri-
ku{ajem Ehnatonove religiozne re-
jatno, divno: lepa `ena, √ laš > tur.
forme strogog jednobo{tva. ^iwenica
latif, jevr. latíf, srp. zatalebati.
je da od XIV ve ka s.e. Amonov sve-
Latif, v. latif > ar. Laţīf, drag, quba- {tenik iz Tebe, postaje jedna od na-
zan. jva`nijih li~nosti u misirskoj dr`-
latica, lat‚, puzavica, {to se obavija ili avi.
{iri, √ la–—? Levijatan, lava–ƒ, ime zloduha: vodonim
Laura, v. lovor > eng. Laura, -ette. > asir. Leviatan, kosmogonijska vodena
Lau{, lau{a, {amansko ime, √ lu{? neman, st. srp. levīaadanъ, ~udovi{te,
laf (razgovor), √ lap, brbqati > rum. laf, bibl. Leviatan, uspavano morsko ~udo
cinc. lafe, jel. láfi. vi {te, jevr. liwuāthān,
lafiti (mak. pri~ati), v. lepetati. levirati, ravˆ, sunce > fr. lever, podiza-
lacman, v. Mle~ani > Lacman, por. ime. we (sunca), it. lat. levare, eng. level, gal.
livel (nivel), n.lat. levitatio.
L. je u zna~ewu stranac, Nemac ili
Italijan. Levontije, v. Lav.
lahor, lahari, veliki zamah, talas, √ las. Sv. Le(v)ontije s jeremija{ima i obred-
nom povorkom (1. 7.).
la{o (la~o, -}a), a√ la{, `udeti za ne~im,
Levutar (st. ime Leotara), d'ruvƒ-t‚r‚, po-
nakon ne~ega.
larna zvezda ili nebeski pol.
levaja, v. Levijatan > srp. levaja, krupan
legalan, √ lak{, obele`iti, uputiti, nav
~ovek, per. levent, delija.
esti > lat. lex, legis.
Levaja, v. levaja.
legat (zave{tawe), lagu—a, nameniti, smes-
Levant (Istok, Orijent), lava–ƒ, lep, div titi, ostaviti: podneti > gal. legat, lat.
an (l‚vaj–a, lepota) > it. Levante, -ino: legatus, -um, eng. legate.
fr. levant, izlazak sunca (lit.), srp. le-
legi{ter (st. srp. pisaqka), lek'†k{ara,
vanat, ist. vetar, levantara.
pisawe ({al‚k‚, olovka).
Levan}ani, v. Levant.
legura, lagura, nalepiti, nametnuti, √
lag > it. legare, me{awe.
234
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 235
led, kleda, vlaga, vla`nost, mokar, √ klid lekar, lek'ar'a, spremnost za pisawe >
> rus. lëdd, lit. ledas, -us, prus. ladis, ir. sven. läkare, laekiare, ir. lega, vra~ (lek-
ladg, sneg. ar), isl. lacmir, lat. loquor, govor: jel.
Le da (majka Blizanaca), v. Gledoja > jel. likéo, proizvesti zvuk.
Lida. Pismo je od boga, sa 22 slova Vin~a-
Ledenik, v. led. nske kulture, koje je Adam odneo na
lediti, klidjati, -e: leden, kledana. Istok. Simboli{e vaseqenu i smatra
se magijskom praksom bajawa i vra~awa,
ledina, lu–š’a, vrsta travwaka (pa{waka)
koja se koristi u le~ewu.
ili trave, √ lu–š’ > st. rus. lяaadina,
rus. lяdda, pusto{, bug. lada, rum. lindina, Zapis je oblik bajalice, koji od iskona
{v. linda, prus. lindan, ir. land, st. isl. koristi narodna medicina. Postoje
landr, {umarak, eng. a.s. land, fr. lande, razli~iti “zapisi” (bajalice): od groz-
nem. Land, ma|. lednek. nice, tresavice (zli duhovi), ne`ita,
zuboboqe, ujeda zmije, glavoboqe, za po-
Ledine, v. ledina.
rodiqe...
lediwak (vr. biqke), v. ledina.
leksema, v. leksika.
Lediwak, v. lediwak.
leksika, lak{aka, upu}ivawe, navo|ewe,
le|a, v. ple}a. usmeravawe, √ lak{ > jel. léxis, re~,
Le|an (ep. grad mrtvih), v. ledina > lu`. govor, lat. lex, -gis, zakon, lector, n. lat.
srp. Ledenec, polapsko srp. Ledzane. lectura, lexicalia.
Da bi usli{io molbu devojke udava~e U srpskom jeziku slovo zna~i “re~”.
bez roda, Bog {aqe an|ele na grob we- leksikografija, v. leksika i grafo.
nog najstarijeg brata:
leksikon, v. leksika > jel. lexicon.
“Ajde Jovo seki u pohode,
lektira, v. litera > lat. legere, ~itati,
do subote budi kod sestrice, lectum.
u nedequ ajde u ledinu”. lektor, likit'ƒ, lektorisan.
le|en, v. lekana > rus. lag“n, per. leğen, lekcija, lak{ƒt‚, postaviti ciq ili os-
ledžen, tat. lagun, tur. legen, rum. lighean, taviti trag > lat. lego, lectio, nastava,
lat. lagoena, bokast sud za vino, jel. la- eng. lection, nem. Letze.
gýnos, cinc. leene.
Lel (Qeq), lelja, priqubqivawe, priaw-
Lejla, v. Lela. awe pridr`avawe, √ l‡ > st. srp. Qeq
lek (medicina), lek'a, rukopis, zapis (= l‹- i Poqeq (mla|i brat), sazve`|e Bliza-
k'ƒ), bo`anstvo, √ lik' > st. nem. lech, naca (poq. Litva i Korona, jel. Kastor i
lek, leka, lekarstvo, rum. leac, eng. leech, Poludeukes, za{titnici plovidbe), rus.
a.s. lae’ce, ir. liais. Leqo-PPoleqo, srp. Qeqo, Qubav (Du-
Duhovni pojam "zapis" zadr`ao je kod brovnik): lelija, bogi{a, (perunika).
Srba izvorna zna~ewa: "rukopis" i Lel je bog Qubavi i strasti, prikazan
"bog". kao zlatokosi de~ak, koji baca vatrene
Leka (oli~ewe Meseca), l‹k’ƒ, bog, bo`a strele.
nstvo: bledilo ili trag mese~evog srpa, Lela, l‚l‡, posednut zloduhom > ar. Läula,
koji izaziva promene svesti, √ lik' > tur. Leula, “tamna kao no}”: jevr. Lajla
srp. lek, medicina, lekar, (Lelijel, Lajlahel < laila, no}), u jevrejskim
lekana, lek'ana, varja~a, kutla~a (‚k'a–a, legendama an|eo no}i i knez za~e}a,
vr. posude), ure|aj za brazdawe, √ k'an > eng. Leila.
st. srp. lekane, tur. leken, jel. lekáni (le- U pesmi:
kuthos).
235
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 236
236
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 237
lesa (ograda: krevet od pru}a), v. leska > Lesnik (= [uman, {umski duh), v. les
st. ir. flisc, rum. cinc. leasa, ma|. lesze. Lesnik, v. les srp. lesnici, koledari.
Lesandar, -aa, rasendra, “gospodar toka”, L. je {um. zloduh, za{titnik stoke.
pridevak boga Nava: fil. kamen koji Leso (umawewe i nadimak), v. Lesandar >
pretvara u zlato, √ ras > it. Lesandro, srp. Lesandri}, por. ime, [um.
ma|. Šandor: srp. Leso, umawewe.
Leta (majka Apolona i Serbone), v. Lada >
Pravi odgovor za tuma~ewe ovog imena, asir. Latona, ime titanke, lat. Latona:
pru`a nam Rakodi, misirsko ime za Latinus, kraq Laurentanije (hiperbore-
Lesandriju, po pridevku Vel. Medveda. jac po majci), jel. Litó, Titanka, ro|ena
U srp. mitologiji Vel. Medved je ~uvar u zemqi Hiperborejaca, skand. Leta, La-
ulaza u raj. On je “gospodar toka” u tona, bogiwa no}ne tame.
ulozi boga Nava, koji stoji u vezi sa
Bogiwa Leta je po{tovana u Likiji.
smenom no}i i dana, u rotaciji zemqe.
Po wenom imenu nastala je u likij-
Medved je {umska `ivotiwa, a {uma skom imenica "lada", `ena (Bilbija).
mitolo{ko pore|ewe za Nav, pa se tu- Imenica "leto", god. doba i ime bo-
ma~ewe imena L. u sintagmi "dar lesa" giwe Lete, su etimolo{ki jednake (De-
ili {ume (Dereti}), mo`e prihvatiti reti}).
samo figurativno, pogotovo {to na-
letva, arašvƒ, napravqeno od drveta, √ ™i
stavak “dar” nije u zna~ewu poklona,
ve} d’ara, dr`awe, ~uvawe, posedovawe. > lu`. srp. lata, st. nem. latta,
Na Istoku se ime Lesandar upotreb- latica (latka), lat‚, puzavica, √ land?
qava u obliku sekand’ara, “koji slu`i Leticija, v. latica > lat. Laetitia, mitska
{umi” (= Kasandar, -ra), {to nalazi po personifikacije radosti, eng. Lettice.
tvrde u obliku imena Kandahar, Le- Leto (nebeska rajska reka), rat’, nebeska
sandrija, kojih ima vi{e na Istoku. rajska reka, √ ™it > jel.. Líthi, reka za-
Izvoran oblik ovog imena zadr`an je u borava u dowem svetu.
pesni~kom obliku Gunduli}evog “Lesa- U irskom predawu sve dolazi iz sve-
ndra Srbqanina” i porodi~nom imenu mirske reke i u wu se vra}a. Za hindi
Lesandri}. predawe to je “nebeski Gang”.
Lesandro, v. les. Leto je reka besmrtnosti, koja je sedam
Ime tvr|ave u Skadarskom jezeru. puta opasivala Nav, a wome su se za-
kliwali jelinski bogovi. Iz we piju
Lesina (st. ime Hvara), v. les.
du{e mrtvih da bi zaboravile tugu i
leska, lasaka (= l‚saka), vr. drveta, √ las radost `ivota. Ona je zaborav sun~eve
> poq. laska, {tap, st. ir. flesc, prut, svetlosti i `ivota na zemqi (Osvalt).
st. nem. hasal, ir. coll, lat. corulus, nem.
leto (god. doba: godina), v. Leta > sven.
Haselnuss: fr. fleche, strelica, poq.
(reg.).lading, prole}e, st. ir. laithe, dan,
laska, {tap, ukr. lisa, tor.
eng. light, prus. dagis, leto, lit. dagas,
L. je sveto i senovito drvo, koje se upo- `etva.
trebqava za `ivi ogaw, a wenim pu-
Mlado leto je narodna Nova godina (=
poqkom pri~e{}uje. Leskovina ima
obred u Vestinom hramu), koja se po-
spasonosnu magijsku mo}, a naro~ito
klapa s astronomskom i zapo~iwe pro-
letorast, jednogodi{wa biqka. Kori-
le}nom ravnodnevicom. Crkvena Nova
sti se u narodnoj medicini i za obre-
godina kalendarski zapo~iwe na kraju
dno {ibawe. U obi~nom govoru:
Mladog leta i stoji u vezi s prilivom
“Leskovina je iz raja iza{la”.
energije sa sunca (Stevan~evi}), a
Leskovac (l. i zem. ime), v. leska.
237
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 238
po~etak ere s posledwim mega-potopom lider, v. Lada > eng. leader, nem. Leiter: lei
14. 9. 5508 s.e. Oli~ewe leta je Baba ten, voditi.
Zlata dubrova~kih pisaca. Lidija v. Qudeja.
Letonci, leti ime za me{anu kastu. liz, √ lih, lizati > avest. raez, per. lištan,
letopis, v. leto i pisati. arm. lizem, jel. leiho.
Leh (mn. Lesi), v. les > ukr. Leh. lizati, lihate (= rihati) > jevr. likék,
le~ka (vrlo malo, neznatno), le{a (leka), l'hihá.
malo (supr. a-le{a), √ li{. lija, -(imenski dodatak), √ l‡, ograni~iti.
le{, lak{'ƒ, `rtva, √ lag > rus. le{, ar. lik, l‹k'‚, spoqni izgled, oblik, pojava,
liše, pers. lāše, nem. Leiche, tur. les, rum. figura, li~nost, prikaz, slika, sliko-
leś, jel. lési. vit izraz: zamisliti: utisak, trag, od-
Le{ani (pleme iz Podunavqa), v. Leh. raz, pe~at, izdawe: mese~ev srp, √ lik'
le{ij, ™ˆ{i, Mudrac, polubo`anstvo, si- > ir. lecco, obraz, eng. look, nem. Blick.
mbol za broj sedam (sedam Ri{ija su likovawe (zlurado radovawe), ƒlˆka, ne-
sazve`|e V. Medved), mesec, misti~an nequbazan, neprijatan, napor, prete-
krug, zrak svetlosti, √ ™i > rus. Le- rati, √ lik'.
{iй, jevr. arsan. lika (kora drveta), v. Lika > srp. lik(o),
Le{ij je zelene boje, dlakav, sli~an kora lipe (za povezivawe loze, B.), li-
Panu, pojavquje se u Vihoru i Buri, a ka, kora drveta: (reg.) kora breze od koje
wegova `ivotiwa je medved. se prave opanci i pojasevi, L.
le{nik, le{in, najmawi deli}, ~estica, "Like i Kresave" su ~obanski praznik,
trun, {to sadr`i delove ili deli}e: o kojem se skupqala lika na gomile i
sudbina, √ li{ > srp. le{tan, le{nik. palila, uz igru i preskakawe.
Le{tane (ime sela), v. le{nik. Lika (regija, oronim, reka, l. ime), l‡k‚,
Liban (= Livan; oronim: dr`ava), ravˆ, “opasan”, ime za zloduha, √ l‡.
planina > fil. Libanon, sem. lbn, jevr. Likija, v. Lika > jel. Lukia, starovekovna
l'vanón. oblast u M. Aziji (jug. zap. Turska),
Makrobije ka`e da se na L. nalazila ~uvena po belegu (obelisku) iz grada
`enska skluptura, koju su Asirci i Srba.
Feni~ani po{tovali kao Veneru (Du- Po legendi, dobila je ime po Liku,
rse). Sarpedonovom sinu, koji je u Likiji na-
libe, v. qubav > jevr. rivá, devojka. selio stanovnike s Krita.
Liber (st. it. bog plodnosti), ™ib’“, bo`. likantropija, v. vuk i atropo.
pridevak (Ogwa), nebeski umetnik, √ likovno, lik'ana, slikawe (alek’ja), ispi-
rab’ > gal. liberté, lat. Liber, bog useva sivawe, √ lik'.
(i dece), slavqen 17. marta: -tas, liber, Lil, v. qiqan.
slobodan, -alis, -tinus: libratio, prividno
lila, l‡l‚, igra (preskakwe vatre), bo`an-
kolebawe meseca.
ska igra, fig. oblikovawe, √ l‡ > srp.
Liber (= Bak) ili Dionis je “oslobo- lila (kres, oratnik, ili oro), kora tre-
dilac”, jer omogu}ava obnovu vegetacije {we, vi{we ili loze (koja se zase~e o
u prole}e. \ur|evu, pa se su{i do Ivawdana):
libido, v. qubav > lat. libido, po`uda, - "Preko vatre preskakala,
tum.
suhe lile pripalila,
Liverovi}i (ep. ime sela), v. Oliver.
da nam stoka bude zdrava".
Livija, -e, v. Lavinija > lat. Livia, -us.
238
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 239
L. je bakqa koja se nosi ili obredna liman (zaliv: luka), l‡na, priqubqen, pri-
vatra. Pali se prvo na raskr{}u i oko tisnut tesno uz, prika~en, skrivawe,
torova. Nose se oko sela. Mu{ke i `e- ostati u (pozicija, mesto), le`e}i, ve-
nske se nose odvojeno. Kad se preska~u zan: posve}en, √ l‡ > rus. liman, krim.
(s vencima i bez wih), namewuju se mrt- tur. tat. liman, rum. liman, jel. límnē,
vima. staja}a voda, limēn: leimon, luka, navo-
Lila je igra bogova, kojom oni oblikuju dwena ravnica, lat. lama, bara, -ica,
svet. Uo~i Petrovdana zove se Ma{ala. nem. Leim, fin. lansi, nizina.
Negde je prati gatawe i “bacawe” iz limes (`ivo blato), l‡na, sjediwen, zalep-
pu{aka, kad plamen dostigne najve}u qen za > lat. limus, blato.
visinu. limes (granica), l‡na, naslowen na, ogr-
Paqewe vatri i druge obi~aje primili ani~en > lat. limes, granica, -itis: lim-
su I{ari (Fini) i Nemci od Srba bus, rub.
(Slovena). U Turinskoj, Saskoj i Fran- limit, v. limes > asir. limitu, ograni-
koniji gde su Srbi nekada `iveli, pa- ~iti, eng. limited.
qewe vatri se odr`alo sve do pol- limfa, v. liman > lat. limpha, voda.
ovine XIX-og veka.
linga (skitwa), √ li•g, i}i, pro}i. luwati
Lila, v. lila.
lingva, linga, izlo`iti, obele`iti, pre-
Bogiwa [ume, slavqena do XIX v. dstaviti, prepoznati; oznaka, znamewe,
lila (qubi~asta), n‰la, lila ili tamna ciq, √ ling > lat. lingua, jezik.
(plava) boja: ime zmijolikog zloduha Linda, v™inda, pridevak Rade (= Lada),
Nava, √ n‡l > per. nīl, -ak, plavkast, ar. jedne od miqenica boga Meseca, √ v™i
laulak, tur. leilak, fr. lilas, jorgovan, {p. > eng. Linda, Belinda.
eng. lilac.
linija, {re–‡, linija, red, niz, √ {ri >
Lilijana, lelih‚na, "palacaju}i", bog lat. linea, fr. ligne, eng. line: a.s. līne,
Nava, √ li > eng. Liliuan. u`e.
liliti (plaviti, modriti), nilati. lipidi, v. lipom i vid.
Lila je boja usijawa. Toge lila boje no lipom (masno tkivo), lipa, -i, mazawe,
sili su apeninski Raseni (Etrurci), podmazivawe, razliti masno}u, √ lip >
koju su kasnije preuzeli rimski kardi- jel. lípos, -ōma:
nali.
liptati (krv), limpati, zamazati, zamr-
Lilit, l‡l‚vat, “dra`esna”, prikriveno qati (ropa, nered, zbuwivawe, reme-
ime bogiwe Nava, √ l‡ > hald. Lilatu, }ewe), √ lip > rus ropƒ, rawavawe,
sum. akad. Lilit, gospodarica tame i sukrvica.
bogiwa razarawa, koju pod istim ime-
lipuria, v. lipom i urea.
nom iznose Sveto pismo i Talmud, gde
se naziva “kraqica zla”. lis (beleg: }elav: vr. biqke), √ r’{ (l’{),
mrqa, pokriti, prekriti > rus. lisiй,
Asirci su je zvali Lejla, a semitska
lit. laukas, srp. lisina, proplanak.
plemena Alitat. Mesopotamska demo-
nologije je zove “ardat lili”. Lilit Lis, v. lis.
(no}) je prva `ena jevr. legendi. U je- Lisa, v. ris > jel. Lýssa, oli~ewe Besa.
vrejskoj astronomiji je zvezda nekret- U srp. jeziku postoji idiom "besan kao
nica (u Meduzi), a odnosi si se na ris".
“crni mesec” (satelit veli~ine 1/4 me- Lisa Gora, v. lis i gora.
seca).
Lim (vodonim), v. liman.
239
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 240
lisica, lop‚{ƒ, `enka lisice, √ lup > Lice je ogledalo du{e i mitsko oli-
pers. ropās, jel. álópiz, lat. vulpes: srp. ~ewe sun~ane naravi.
lijati (< lija), lukaviti. li~iti, la~~'ati, ozna~iti, obele`iti, √
lisi~ina (vr. gro`|a), v. lisica. la~'.
Lisica, v. lisica. li{aj, le{a, mali deo, malenkost, ~estica,
Liska (ime kowa), v. lis. √ li{ > tur. leke, pega jel. leihín.,
Liso Poqe, v. lis i poqe. li{iti, li{jate, smawiti, umawiti, √
li{ > lit. likti.
Lisuqa (ime krave), v. lis.
lob, √ l‚b’, direktno: baciti > eng. lob.
lit, -ica (stena), v. hrid.
lobovati, l‚b’ajati.
Litva, -nnci, lašva, vr. kaste (pl. ime):
kow, √ laš > lit. Lietuva, st. rus. Li- lobawa, b’agala, (= kapala), √ b’a.
tъaa (Iqi, Ilmeri, Vles kw.), jevr. lita. lobud (buzdovan), ƒrbuda, ispup~enost, za-
U Sev. Evropi je bilo divqih kowa debqawe, velika okrugla(sta) koli~ina
sve do XII-og veka. ne~ega (oblika fetusa), √ arb > tur.
lobut, buzdovan.
litera, lik’itƒ, napisano, dokument, pis-
awe, skripta, √ lik’ > lat. littera, slovo, lobus, v. rebro > jel. lobós, lat. lobus, fr.
-lis, -tura, eng. letter. eng. lobe.
liti, r‡ti, strujawe tok, potok, pokret, lov, √ lab’, uhvatiti.
pravac, √ r‡ > lit. lieti, kimr. lliant, reka. loviti, lab’ate, slediti > lit. laviti.
litija, √ lišja, mali (deo), malenkost, si- Lovi{te, v. lov.
tan, bezna~ajan, neznatan > gal. letanie, lovor (Lauris nobilis), v‚la, vr. biqke (= pa-
lat. litania: it. litania, eng. litle: litaneia, tar, ~umak): spojiti, razdvojiti: mena
a.s. l’tel: jel. lutí, litaneúō, molim: srp. Meseca, √ v‚l > rus. lƒvr, rusin. lever,
litowa (pogrdno). gal. lauriel, lorier (< lor), fr. lorber, lat.
L. je molepstvije ili obredna povorka laurus.
u molbenoj praksi imitativne magije, u Lovor je biqka opijat i simbol be-
ophodu, po slici “kola nebeskog” (pri- mrtnosti, pobede i triumfa, posve}en
ncipski se poredi s homeopatijom). mnogim bogovima (Serbona, Dijana, Ap-
litijati, lišjate. olon, Dionis).
litijum (Li), v. lito. Lovra, -n, v. lovor > lat. Laura: Laurentie,
lito, -(kamen, stena), v. lit > jel. líthos, lat. eng. Laurel, Larru > Laurence.
litus, breg (mora): lido, fr. lithe, it. lido, logaritam, v. logo i ritam > n. lat.
obala. loga rithmus.
litobolija, v. lito i baleo. logo, -(re~, govor, um, razum), v. logos.
litogenija, v. lito i gen. logograf, -ija, v. logo i grafo > jel. lo-
litograf, v. lito i grafo. gográfos.
litozoa, v. lito i zoo. logozofija, v. logo i Sovija.
litostea, v. lit i kost. logokratija, v. logo i Krat.
liturgija, v. lito i erg > jel. leíturgia, logomanija, v. logo i manija.
fr. liturgie, jevr. litúrgja, lat. liturgia. logomahija, v. logo i mahija.
lift, v. elevator > eng. lift. logoneuroza, v. logo i neuro.
lice, lokƒ, obim, poqe, prostor neba: nebo, logopatija, v. logo i patiti.
broj sedam, √ lok > st. ir. leccon. logor, logƒ, grumen, busen zemqe, √ loh
(log) > nem. Lager.
240
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 241
logoreja, v. logo i reos. > lat. loco, -us, mesto, -alis, eng. location:
logos, lak{ƒ, ciq, meta, oznaka, trag, zn- nem. Lotse, loc. lit. laúkas, poqe
amewe, odlikovati, proceniti, obele- Postoje tri sveta ili loke: nebo,
`je, plo~ica, `eton, ni{an(iti), plen, zemqa i dowi svet. Nebeska Svarga-
`rtva, loviti, vrebati, pqa~kati: oce- loka je stani{te Gromovnika koje se
niti, nagrada, premija, plata, dobitak, nalazi u inte rplanetarnom prostoru,
RV II, 12 √ lak{ > jel. lógos, re~, razum, izme|u Sunca i polarne zvezde. Me-
prosu|ivawe, odnos, lat. lex, legalis: le- harloka je stani{te Brig’a i ostalih
gitimus, -matio. polubo`anstava.
Logos (Re~) je an|eo, koji se javio Ag- lokva, v. m(l)akva > rus. lokы, ir. gal. eng.
ari (Filon). loch, = lake, st. isl. logr, saks. lagu, st.
logofobija, v. logo i fobija. nem. lakko, lahha, nem. Lache, rum. lac,
lat. aqua: lacus, -una, jel. lákos.
logofor, v. logo i fero.
lokvaw, v. lokva.
logi, -(prosu|ivawe), v. logo.
Lokve, v. lokva.
logika, v. logi.
Loke (st. norm. ime Jetuna), v. Lohi.
lo`a, la•ga, udru`ewe, unija, √ lang >
gal. loge, n.lat. logia, it. loggia. L. je brz i lukav Jetun, oli~ewe Pla-
mena.
loza (gro`|e), rohi, zrno, drvo, √ ruh > per.
raz, loza, lit. lazda, prus. laxde. lokma (zlogaj), v. lakom.
^okot i vino su na~ela Java, `ivota i lokna, alaka, kovrxa, √ al > gal. floc, eng.
obele`je spasewa. Loza je senovita, flock, lat. floccus, nem. Locke.
sadi se na grobovima ili sama ni~e. loknica, alak†nta, kraj kovrxe.
Bog je stvorio lozu, a vrag kupinu. Na lokot (katanac), lokƒtƒ, biti u posedu so-
lozi se spaquju sveci. Sv. Sava je bla- pstvenog sveta, √ lok > srp. lok, drveni
gosiqao. Upotrebqava se u bajawu i na- kqu~, [: luket, katanac, zalokan, za-
rodnoj medicini. Sveta loza koja je kqu~an, izlokan, otkopan:, gal. loc, eng.
nikla iz groba Simeona Miroto~ivog lock, locate, zakqu~ati, a.s. loc, hol. lok,
u Vilandaru je stara 800. godina i ko- fr. loquet: rum. lacatus, bravar.
risti se protiv bezdetnosti. Lola, lola, "lepr{ava", miqenica Vi{-
Za{titnik loze i vinograda je Sv. weg, √ lul > srp. lola, dragi.
Tripun. Bo`iji vinograd je pore|ewe lom (kr{, velika koli~ina), loma, kosma-
za vaseqenu i mesto azila, pa lozi ni- tost, √ ram? > lit. lamakos, komad, st.
kakvo zlo ne mo`e nauditi. nem. lam, ir. laime, sekira, jevr. lohma,
lozica (viwaga), v. loza. borba, ratovawe
Lozi{te, v. loza. Loma, loma{a, "kosmati", {amansko i po-
Loznica, v. lozica. lubo`ansko ime > fr. Lamas?
Lozo, v. loza > srp. Lozica. A. Loma je podigao Drugi srpski usta-
lokati, lak’ati, pobuditi, podsta}i, √ nak. Kada je on smrtno rawen, Milo{
lak’ > rus. lokatь. Obrenovi} je preuzeo vo|stvo na Cveti.
lokal, v. lokacija > lat. lokale, prostor. lonac, v. grnac.
lokanda (gostionica), v. lokati. London lo–—ra, √ la–— > gal. Londres.
lokacija lokƒ, lokalitet, mesto, sedi{te, Grad je podigao Brit, praunuk Enejev,
ku}a, naseobina, grad, prostor, -ra- iz loze Julija, a prvobitno ime naseqa
nstvo, vasiona, sedi{te, zemqa, pokra- je Nova Troja: “O grade podignut dar-
jina, predeo, podru~je, atmosfera, √ lok danskim rukama” (Milton).
241
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 242
242
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 243
Lu`i~ani su govorili ilirskim jezi- lukwa (rupa, otvor), v. luka > poq. luka, st.
kom (Pokorni). nem. lucka, nem. Lücke, poq. luka, ma|.
Lu`nica (~est vodonim), v. lug. luuk.
lu`wak (vr. hrasta), v. lug. Lukovac, v. Luka.
Luzitanija, v. Lu`ice > lat. Lusitania, luks (kvalitet: merna jed.), √ ru~, sjaj,
st. ime Portugala. ble{t avost > eng. luxe.
Portugalci su po legendi potomci Lu- luksuz, ru~i{ja, prijatan, ugodan, odgo-
zusa (Lusidas) ili Lu`i~ana. varaju}i, √ ru~ > gal. luxurie, lat. lux-
luk, -(imenski dodatak), √ lok, poznati, vi- us, -ria, rasko{, sjaj, eng. luxurie.
deti, primetiti, opaziti. lula, √ lul, umotati > per. lūla, tur. lule,
L. je ~est je nastavak u srp. tur. (ma- jel. loulás.
loazijskom) i ugro-finskim jezicima, sa lumpovati, lumpƒti, smetati, uznemira-
zna~ewem pripadnosti ne~emu (prepoz- vati, remetiti, osujetiti, zbuniti, za-
natqiv, okru`en, miqe). pawiti, zgranuti, dovesti u nedoumicu,
lukati (gledati), lokita, vi|en > st. nem. pobrkati, √ lu–š'.
locon, eng. look, it. lucherare. luna (Mesec), l’na, pose~en, odse~en, uni-
luk (beli), la{una (lakuna), beli luk, {ten, povre|en, poni{ten, √ l’ > lat.
~e{wak, √ las > germ. lauka, st. nem. luna, -aris, -ula, Luna, bogiwa Meseca, jel.
louh, nem. Lauch. lýhnos, prus. lauxnos, st. nem. liehsen.
U zagonetki: "U na{ega vranca devet lunatik, v. luna > lat. lunaticus.
pokrovaca i opet mu se rebra vide? Lune, v. luna.
Beli luk". On je sveobuhvatno i jedno lunodrom, v. luna i drum.
od najja~ih za{titnih sredstava. Anti- lunohod, v. luna i hod.
septik je ({to verovatno stoji u vezi s luwati, li•gati, i}i, √ li•g.
pridevkom "beli"), Vidov atribut i lek
lupa, ƒlpa, iscrpan, podroban: sitan, tri-
koji ima 77 lekova u sebi. Obredno se
~av: kao pridev zna~i lako, bez muke, √
jede i pri~e{}uje wime o Pokladama i
‚p > fr. loupe.
Badwoj ve~eri. U vezi je s vra~awem i
bajawem: "Da ne jede beli luk. bio bi lupiti, lupta, razbiti, povrediti (lopa-
vra~". Seje se preko Bele nedeqe. Ne jati, raniti), uni{titi, √ lup > jel.
seje se u rasipan mesec. Veruje se da sa- lýpi, tuga, st. nem. loub, li{}e.
ransak, seme b. luka daje besmrtnost. lutati, lut’ati, kretati se okolo ili ta-
Vile ga imaju i zato `ive koliko ho}e. mo-ovamo (= lošate, i}i, √ luš), √ lut’.
luka (pristani{te: wiva), lokƒ, put, pro- lutka, lašaha, lep, zgodan, privla~an, div-
laz, pojas vode, mesto, otvoren prostor, an, √ laš.
kompetencija, √ lok > srp. luka, wiva lutrija, v. loto > fr. lotterie.
pored reke, lit. laukas, poqe, lat. lucus, Luce, -ija, -e, r“~i, svetla, lepa, vilinsko
proplanak. ili ime Praboga, √ ru~ > lat. Lucia,
Luka, ‚luka, ime za zmaja [e{u, jedan od svetla, jasna, ime svetiteqke: Lucius, it.
oblika Vi{weg s hiqadu glava, √ ri, Lucio, eng. Lucian, fr. Lucien.
> lat. Lucas, -ius, Lucianus, jel. Luke. Lucifer (Svetlonosac), v. lu~ i ferto
Lukavac, v. Luka. > lat. Lucifer, knez Tame, "jutarwa zve-
lukijerna (sve}a, `i`a), v. lu~ > lat. luc- zda", kao mu{ki aspekt Venere (Saturn,
erna, jel. luknós, prus. luckis, cepanica. Jupiter, Mars ili Merkur pri ra|awu
Sunca).
243
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 244
244
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 245
Q
qubqen, lolub’a, vatren, lakom.
Qudeja (jel. Lidija), l‚šas, ime regije na-
seqene Qudejcima > jel. Ludia.
Lud je naziv za Meoniju (Bo{ar).
Qudejci (Lidijci), l‚ša, ime za narod (=
qano, v. ledina > ir. lann, nenaseqeno lati) > jel. Ludies < Ludós, Lid, mitski
mesto, {p. llano. sin Atisov i brat Tirsenov, eponimni
qeqen (bo`i}na maska), v. jelen. heroj, po kome je Meonija dobila ime
Qeqo, v. Lel. Qudeja, jevr. Lihatahu, Qudejci.
Qeqen, v. Qeqo > het. Lelvan, bog Nava, Ime Qudejci se tuma~i po imenici
nazivan kraqem. "qudi" (Bilbija) ili po imenu bogiwe
Qesnica, v. les. Lete (Dereti}). Sude}i po jelinskoj ep-
onimnoj legendi, pravo tuma~ewe je po
qeskati (presijavati u vodi, B), lasati,
pridevku sina Atisa i bogiwe Keve,
sijati, √ las > ~e{. lesk, sjaj, srp. lase,
koga Srbi zovu Lado.
ilo, ovca bele boje na trbuhu.
-i
U mitu helmskih Srba to je bog Lado,
Qe{, v. les.
oli~ewe tek probu|ene Prirode i par-
Qe{ani (ime plemena), v. Qe{. wak Lade (= Leta) bogiwe Mladog leta.
Qig, v. lug. Ovo tuma~ewe podupire narodno ime
qiga (fig. qigavac), aligi, gmizavac, vr- Gali i misirsko Ludu, tako|e narodno
sta zmije, √ lik'? ime, za te iste maloazijske Brige, koje
qiqan, v. Lilijana > lat. lilium, jel. lei- su zvali Hamovcima. Arijevski Misi-
rion, a.s. lilie. rci (Ludu), Qudejci, Latini i Gali su
Qiqan (lotos) raste iz nebeske rajske isti dardansko-ilirski rod.
reke i simbol je sva “tri sveta”. Ima [to se ti~e Tolomejevih Larika, u pi-
pet cvetova (lotos {est) kao i ru`a. tawu su Lelegi ili egejski Pelazgi,
Poznat je u st. Misiru, Mesopotamiji bliski srodnici Qudejaca.
i Siriji. Ova biblijska biqka je atri- qudejke, v. qudi > st. it. ludicae, igre za
but bogiwe Majke (Serbone), Bogoro- narod, u st. Rimu.
dice i arhan|ela Gavrila. qudi, √ rud’, roditi > lu`. srp. lodki,
Kao bo`anski simbol vlasti nalazi se qudi, prus. laudi, st. nem. liut, nem. Leute,
na srpskim mramorima, kod Kotro- a.s. leod.
mani}a, Merovinga i Medi~ija, a quqati, lolati, √ lul > jevr. luljan, akro-
za{titni je simbol Firence i Lila. bata, igra~ na `ici.
Qiqana, v. Lilijana. qutiti, luš'ati, loš'ati, odupreti se, ne
qubav, lub'a, qubiti,√ lub' > srp. Quba, dati, √ luš' > kelt. elid, srxba.
l. ime, rus. st. nem. liob, lюbbo, lat. lubet, qu{titi, l’{ati , odse}i, otrgnuti, √
libet, ugodno, strasno, libido. lu{ > rus.. lu{ˆtь..? √ l’.
qubiti, lub'ati.
Qubica, (l. i zem ime), v. Qubi{a >
nem. Libeck.
Q. je bila gl. grad lu`. Srba u neka-
da{wj pokrajini Slavoniji (I. Vu-
k~evi}).
Qubi{a, rav‡{u, ime boga Qubavi
245
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 246
246
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 247
M
Maglaj, meg’a-x‚la, gomilawe ili masiv-
nost crnih oblaka.
magma, magna, potopqen, urowen, odrowen,
√ maxx > jel. mágma.
magmazona, v. magma i zona.
ma, m‚, neka (ne) bude > het. ma, ali, lat. magmasfera, v. magma i sfera.
me, mihi, jel. má, eme, it. ma, rum. mai, magna, maha, veliki, jak, mo}an, pridevci
cinc. ma: srp. maj. boga Nava, √ mah > lat. magna, -us: ma-
Slog “ma”, je bo`anski predmetak u gnitudo, veli~ina: magnificus, veli~an-
zna~ewu jak, mo}an. stven.
maala, v. mahala. magnat, v. magna.
maeled, v. molitva. Magnet, v. magneto > jel. Mágnis, eponim-
M. je muz. instrument psalma. Verski ni heroj poluostrva Magnezije.
stihovi su u starom veku izvo|eni uz magneto, -(magnet, -ski), maga, fig. dan
pratwu muzike, jer je ona sredstvo po- punog meseca, √ m‚ > jevr, magnét, jel.
mo}u koga se najbr`e mewa stawe sve- mágnēs, magnētis, -ikós, lat. magnetizare,
sti. -cus, nem. Magnet.
Mavari (Mauri), v. Mavro > eng. Moor, Sve energije univerzuma kre}u se po
fr. More, {p. Moro, Maure, mlet. Mau- limijama magnetnog poqa (Ste-
rocenus. van~evi}).
mavi (plav, modar), v. morav > srp. mavez, magnetograf, v. magneto i grafo.
vr. pamuka, jel. mabés. magnetoelektricitet, v. magnet i elek-
Mavro, -en, -ikije, v. mor > jel. Maurós, tro.
“Crni”, it. Moro, lat. Maurus, -icius. magnetologija, v. magneto i logo.
mag, maga (= magu), sve{tenik Sunca, vr- magnetometar, v. magneto i metar.
a~ar, √ m‚ > avest. magu, hald. mag, ~a-
magnetoskop, v. magneto i skop.
robwak (astrolog, vra~ar, gatar, mud-
rac), jevr. mag: magid, sve{tenik, per. magnetofon, v. magneto i fono.
maguš, st. srp. magъ, jel. mágos, lat. Magog (Masa-Geti), v. Medi i Geti >
magus, magistralis, eng. magicain, master. vav. bibl. Magog.
Mag je sve{tenik kod Meda i Parsa, a Gete nazivaju Gogima i Magogima (Je-
sve{teni~ka kasta maga je medsko ple- ronim). Isto~ni narodi su Magog na-
me (Erodot). zivali Sakima (Srbima), a biblijski
magaza, mag'ƒ, vrsta `itarice, √ mak' > Gog je kraq Magoga ili Saka, koji su
ar. makhāzin, tur. magaza, jevr. mahsán, upali u Aram (Mesopotamiju). Od At-
skladi{te, rum. magazie, fr. magazin, it. lantika do zemqe Goga i Magoga su
magazzino, jel. magazi. Srbi (Ibn Rusteh).
magari, v. makar. Sirija se tako|e nazivala Magog (Me-
de), koji je u biblijskom rodoslovu sin
magija, m‚g'‡, dan punog Meseca > rus. mag
Jafeta, a treba da bude Hamov.
iя, jevr. magjá, gal. magique, jel. mageía,
-ikē, lat. magia, eng. magia, nem. Magie. magrib (ar. zapad), v. ereb > ar. al’ maghrib.
magister, v. mag > lat. magister, u~iteq. madara (mera za vino), v. madera.
magla, meg'a, oblak, √ mig' > avest. maegh, madera (vr. vina), madir‚, vino, nektar,
lit. lat. migla, jel. omíhli, oblak. vr. pi}a, √ mad > {p. madéra.
247
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 248
Verovatno, da je ovo pi}e izvorno spr- Mazovije, jevr. masurah, obi~aj, predawe:
avqano s medom. masoreth.
Madera (ostrvo), madir‚, bogiwa Nava maestozo (veli~anstveno), v. majestetit >
ili `ena Tvorca > {p. Madera, port. lat. maestoso.
Madeira. maj (mesec), v. Majo > jevr. maj, gal. mai, jel.
Madija (st. ime Medije), mƒd’u-xa, "proiz- maios, lat. Maius.
vod meda" (fig. raj) > asir. Ma-dda-aa, “Maje” su no{ene na Jeremijindan, po
bibl. Madaj. kome je kalendarski mesec maj dobio
madir, v. matrak ime.
madona, v. moj(a) i dona > it. Madonna. maja (privid: kvasac), m‚ja, iluzija, mera, -
madrac, madrˆk, do mene, prema meni (= ilo jedna od deset bo`. energija, √ m‚
madrj…w~, -…k), √ mad? > ar. matrah, > avest. maja, per. māje, tur. maua: lu`.
n.lat. matratium, it. materasso, eng. ma- srp. maja, drvo u sredselu.
tress, nem. Matratze. U staro vreme kod Srba i Indusa,
ma|ioni~ar, v. mag. ispred svatova su no{ene "maje", okre-
ma|istor, v. magister. sane grane sa vrhom u obliku mu{kog
uda, radi plodnosti. “Maja” ili “majum”
ma` (mu`), m„nu{a, ~ovek, ~ove~an, ~ove-
je okresana brezova ili hrastova (bu-
~anstvo, qudski rod, √ man.
kova) grana, kojoj se ostavqa neokresan
ma`oretkiwa, v. mazurka > fr. majortte. samo vrh, koji li~i na krunu. Ona je
mazati, maxxate, √ maxx > jel. másso, obele`je plodnosti, izno{eno u poqa,
arm. macanim, zgu{wavati. no{ena ispred svatova ili je celog me-
mazda (plata, najam), m‡—'a, nagrada, na- seca maja stajala na sredselu.
knada, procena, √ mid’ > avest. mi`da, Negde je maja bila lutka od slame koju
per. mužda, -e, bug. mju`de, rum. mazda, su pu{tali niz vodu, jer se dovode u
jel. misthós, nem. Miete. vezu sa rusalkama, koje imaju zelenu
Mazda, ved. mad'vas (= mad'os), ime boga kosu i vole da sede na kitwastim gra-
Nava (mƒd'u) > avest. mazdāh, vrh. bog. nama.
Ahura Mazda je “premudri gospodin”, Maja (“Zlatogorka”, sazve`|e Device), m‚j„,
dobri duh ili na~elo dobra. bogiwa Nava, oli~ewe jedne od devet
mazdaizam (rel. Zend Aveste), v. Mazda. bo`anskih energija: ime bogiwe Sre}e:
mazija, ƒjas-mƒja, napravqeno od metala, {amansko ime (maja, ime zloduha), √ m‚
RV V, 30 (< ƒjas, metal, RV VI, 3, √ as > st. ital. Maia, bogiwa Prirode, `ena
> per. mazi, ~elik, tur. mazlu, ~eli~an, boga Ogwa: srp. Maja Zlatarica,
fr. mazer, lat. a(e)s, a(e)ris: jel. dokimasía, oli~ewe Venere (sazve`|e Device), jel.
ispitivawe. Maīa, jedna od Plejada (legendarno k}i
Atlantova, Majka hraniteqica i majka
M. je duhovni pojam za prastari postu-
Teuta ili Hermesa).
pak u srpskom obi~ajnom pravu, za dela
bez svedoka, u kome je osumwi~eni va- majaluk, v. maja i luk.
dio golim rukama usijano gvo`|e iz M. je obi~aj skrivawa kapija, o \ur|e-
vrele vode, jer voda ima bo`ansku mo} vdanskoj zori ([um.).
da razlikuje pravdu od nepravde (Ma- majarica (doma}ica u zadruzi), v. Maja.
nuov zakon). majati, majate, i}i, kretati, skitati, √
mazurka, masur‚, bludnica (obredna), ku- maj.
rtizana, √ mas > poq. mazurka, `ena iz majdan, maxxƒn, spu{tawe, urawawe, ne-
stajawe, gubqewe, uvla~ewe: spu{tawe
248
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 249
u pakao, √ maxx > ar. ma’dan, ma’din, majstor, v. magister > lat. maestro, nem.
tur. maden, rum. madem, cinc. madene. Maister.
Majdan je kod Sasa u zna~ewu kova- mak, mag'a, opojno sredstvo, lek, vrsta zrna
~nice. ili cvetaju}e biqke: ime `ene boga
Majdan, v. majdan. Nava, oli~ewe 15-og sazve`|a mese~evog
Majdana, v. majdan. dana, √ mah > st. ir. meccun, ir. meacan,
Majdanpek, v. majdan i Pek > rum. Mai- prus. moke, st. nem. maho, mago, nem.
dan. Mohn, rum. mac, ma|. mák, lat. mica,
zrno, mrvica, ne{to sasvim sitno, jel.
Majestas v. majestet > lat. Maiestas,
mákos, m(e)íkon.
obo`ewe carskog dostojanstva.
makabijada (jevr. vr. svetkovine), mak'a,
majestet (najvi{e dostojanstvo), mahƒt,
svetkovina proslava, gozba, obredna po-
{to je veliko, jako ili intezivno: bog
nuda, veseo, `ivahan, bodar, raspolo-
Nava > gal. majesté, eng. majestu, lat.
`en, √ mak'.
maiestas.
makadam (tucanik), ma~a, put + √ dam,
majeutika (vr{ewe poro|aja), v. maja.
obuzdati, savladati > eng. macadam.
Majnade, manj“, duhovno stawe, polet, na-
Asirci su bili poznati po mre`i tr-
~in mi{qewa, √ man > jel. Mainades,
gova~kih puteva, a rimski in`iwerci
mainesthae, lat. Maenadae.
po onima od vojnog zna~aja.
Ove pratiqe Dionisa, poznate su po
makaze, mak’asja, `ivahan, obele`en lepr-
padawu u verski zanos i trans, iz koga
{avom vitalno{}u, √ mak’ > ar. tur.
se vra}aju pomo}u muzike. “Nizejske de-
makas, rum. macaz, jel. maheoro.
vojke mahnitog Dionisa”, jo{ uvek po-
stoje u Ist. Srbiji (Zvi`d, Duboka), a makar (meger, me|er), mƒmak‚ra, intereso-
zovu ih "padalice". vawe za ne~im, √ m‚ > rum. macar, jel.
makári.
Majo, m‚ja, kreacija Vi{weg (kao privid
smrtnih). Makar (oronim, ime sela), v. makara.
Sv. Jeremija (1. 5.) je jedan od najve}ih
makara mƒkara, morska neman ili ~udo-
srpskih svetaca: ”Jeremija, stari Maju”. vi{te, √ man' > srp. makara, skela, la-
To je praznik toka Ostvarewa koji zilo, to~ak, kolut, deo rala, makare,
pada u “biqanu nedequ”, vrhunac `ivo- vitlo, [, cinc. macara, jel. makarās.
todavne snage biqaka. Otuda su sve ba- Makarievo (st. ime Makarske), v. Makar.
jalice protiv ujeda zmije s imenom Makarije, (bo`. i mona{ko ime), mƒkara,
Jeremije. Izobi~ajen je pomerawem da- obele`je boga Qubavi (u duhovnom smi-
tuma slavqewa (14. 5) i uvo|ewem me|u- slu, jedno od devet blaga boga Obiqa),
narodnog praznovawa Prvog maja. √ man’ > jel. Makarios.
Galski Jeremija je Belenus, a wegov makaroni, v. makara > it. maccaroni.
praznik Beltaine je proslavqan 1. maja, Makarska, v. Makar.
kada Nemci slave ”No} ve{tica”. makva, v. m(l)akva.
major, maha ve}i, stariji (komp. √ mah) > Makeveja, mag'ava, dare`qiv (= mak’ƒ,
gal. maire, lat. maior, {p. mauor, eng. bogat, blagorodan), velikodu{an.
major, nem. Meier (Maier).
M. je praznik bosiqka i lekovitih
majorat, v. major > lat. majoratus. trava (14. 8), uo~i jesewe ravnodnevice,
majordom, v. major i dom > {p. mauordo bogate poqskim plodovima.
mo, lat. major domus. Makedi, m‚gad’ƒ, sin klasi~ng heroja
mese~eve loze, √ m‚.
249
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 250
Herodot Dorce naziva Pelazgima, a Je- mala, m‚la, venac, √ mal? > prus. milinan,
lini Herakli}ima (< Serboni}i, po- lit. meliunas.
tomci Serbona). Daorsi (Dorci) su se Malava, m‚lava, ime za narod i dr`avu,
zvali Makedi, dok su stanovali ispod √ mil > hindi Mālava, ime oblasti u
Pinda, pre nego {to su se preselili Indiji, eng. Malwa.
na Peloponez (Dereti}).
malaria, v. maler i arija > it. malaria.
Makedon (svet. ime), v. Makedi > misir. Malba{i} (por. ime), v. mahalba{a.
Makedon, sin Ozirisa, jel. Makédon.
malverzacija, v. maler > fr. malversa-
Makedon je Prometejev unuk.
tion.
Makedonija, m‚gad’ƒ, naziv dr`ave i sta- malevolentan, v. maler i valencija >
novnika > hindi Magadha, ime zemqe
lat. malevolens, zlurad.
i grada.
maler, v. malicija > lit. malis, melunas,
M. je zemqa Giganta. Teritorija Make-
jel. melas, lat. male, zlo, r|avo, malum,
donije je bila pokrajina ili dominion
fr. malaise, malheur: tur. melun, |avo.
Medije, a karani (namesnici) su po-
stavqani iz Peonije (Bela zora), sve do Male{, v. Mali{a.
VIII v. s.e., kada je Perdika I stvorio male{an, le{in, sadr`(av)ati mali (naj-
dr`avu koja je dobila ime Makedonija. mawi) deo ili deli}, neznatan, √ li{.
M ak e d o n c i v. Makedon >
(Pelazgi), Mali, m‚li, ime sina (zlo)duha Nava, √
hindi Magadha, ime za narod. m‚.
Makivije, -a, mag'ava, pridevak Gromovni Dionisije Egzikus, srpski kalu|er poz-
ka, gospodara plodnosti > jevr. Maccha natiji kao Mali, bio je savremenik Ka-
bei, bra}a Makaveji (koji simboli{u sidora i monah u Rimu, koji je na za-
jednaku du`inu dana i no}i o jesewoj htev pape Jovana I uveo nove Uskr{we
ravnodnevici), jel. Makabios. tablice, Kirila iz Aleksandrije (525.),
Maki{, mak'ê{a, “gospodar obreda”, pri- po kojima je Arhontius u X veku uskla-
devak Vi{weg boga, √ mak'. dio nultu ta~ku sa godinom Hristovog
ro|ewa u starom srpskom kalendaru
Makoi{}e, v. mak.
(Nikoli}).
makro, -(vel. visok, dug(otrajan), v. maksi > maligan, v. malicija > lat. malignus.
jel. makrós.
malin, v. mlin.
makrobioza, v. makro i bio.
Malin, m‚lin, “cve}ar”, “ba{tovan”, sin
makroglosija, v. makro i glosa.
(zlo)duha Nava, √ m‚.
maksi, mƒhi veliki (= mahƒ(t), maha), mo}
Malin je ~esto ime za kowa, senovitu
an, jak, sna`an > asir. mahhu, veliki,
`ivotiwu.
per. mihter, vliki (> mekterin): lat. ma-
xima, -us, -alis, eng. maximum. Malina, malini, pridevak “cve}arke”,
bogiwe Nava, √ m‚.
Maksim, mahimƒ veli~ina, kao svojstvo
boga Nava (= mahimƒn), magijska snaga,
malina, malini, vr. biqke > rum. malina,
√ mah > lat. Maximus, -ilianus, jel. Ma- lit. meline, masnica, prus. malinan.
zimos. Malin(sk)a, v. malina.
M. je bibl. i kalendarsko ime (26. 8.). malicija, mƒla, prqav, ne~isto}a (= m‚-
mal (stoka, imawe), √ mal(l), stvar, dobro, l‚, mala, RV XI, 36, prqav), pokvaren
(mat. i duh.), √ mal? > lat. malitia, -osus,
imawe > ar. māl, -aka, posedovati, cinc.
mal, lat. malus, mu`jak, jel. mīlon, sitna it. malizia.
stoka. Mali{a, amarê{vara, "besmrtni", pri-
devak Vi{weg, √ m™i.
250
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 251
mal(k)o, v. male{an > eng. small. Manasije, m‚nasƒ, zamisliv, oblik Vi{
mal-mudir (blagajnik), v. mal i mudir. weg, {to pripada mi{qewu (= manasƒ,
Malovuk (por. ime), m‚lavaka, molitva, RV V, 44, "uman", polubo`ansko ime), √
bogoslu`ewe, klawawe, slu`ba, obred, man.
obo`ewe. Manasija (ime manastira), v. Manasija.
Molitva je susret Zemqe i Neba, a svi M. je dobila ime po kwi`evnom nadi-
pojmovi qubavi vezani su za Ogaw (Ga- mku wenog zadu`binara Stevana Viso-
vri}). kog.
malum, v. malacija. manastir, mƒnask‚ra, predanost, pobo-
mama (majka), m‚, mo}, snaga, ishod, rezul- `nost, predstava ili delo pobo`nosti,
tat, bo`anski pridevak i priziv ve- √ man > rus. monastыr rь, tur. monastir,
like Majke (Keve), `enski pas (struk) > gal. ministral, -estrel, lat. monasterium:
lit. mama, st. nem. mouma, tetka, per. ministerialis, -erium, jel. monastiri, -ērion, -
mam(a), jel. mámma, sisa: mammilla, bra- ikós: monastria, monahiwa, eng. minster:
davica. minstrel, peva~, guslar, nem. Münster.
mamba, √ mamb, i}i, kretati se manacija, v. emanacija > lat. manatio.
mamiti, m‡mati, dah smrti, √ m‡m. mangal (gvo`|a, okovi), ma•gala, ime boga
Ogwa (m‚•gala, stihovi upu}eni Og-
U spevu: ... "mame mi je rusalice mlade”
wu), √ mang > ar. mänqal, tur. mangal,
(`enski duhovi voda).
sud za grejawe, jel. magganon: srp. men-
mamlaz, malˆmlu, lopov, razbojnik, √ mal. gele, stega.
mamograf, -ija, v. mama i grafo. mangalija (simpati~an mangup), ma•gal‡ja
mamozan, v. mama > lat. mamosus. (= ma•galja), povoqan, dobre sre}e, ime
mam on (bibl. bogata{), m‚mak‡na {to bogiwe Nava ili zloduha, √ m(a)•g >
pri pada meni < mama, moje (lit.) > √ srp. mangup, ar. mangup, vragolan.
m‚ > asir. memeni, arm. māmōnā, bogat, mangan, v. magneto > jel. mágnēs., n. lat.
hald. mamon, jevr. mamón, lat. mammona, magnesium.
jel. mamōnas. Manda, manda, ime cara Mrtvih, pl. Sat-
Mamu, v. mamuran. urn: ime nebeskog mudraca (ma–—u), √
Mamu je asirski bog Sna ili ime }e- mand.
rke boga Sunca. mandal (okrugla) drvena reza), mƒ–—ala,
mamuran, mum’r{‚, dah smrti, umreti √ okrugao, kru`an, kosmi~ki krug, √ ma–
m™i > rum. mahmur, -ie, tur. cinc. mah- — > jevr. ma'gál, krug, prsten, srp. za-
mur, jel. mahmoýris. mandaliti, zakqu~ati, mandalo, drvena
mamurluk, v. mamuran i luk > tur. mah palica o vratu sviwe, K: tur. mandal,
murluk. drveni zasun, jel. mándalos.
Man (mitski kraq Qudeje), v. Mane > jel. Mandalina (vil. ime), m„nda, voda u pose
Mánis. bnom obliku: zadovoqstvo, radovawe, √
mana, man„, zavist, qubomora: odu{evqe- mand.
we, obo`ewe, √ man > per. mahana, ne- M. je oli~ewe Rose, qubaznica Sunca i
dostatak, gre{ka, jevr. man, ar. mähanä, Meseca: “Minda, Mindalina kqu~e iz-
it. magagna: srp. manit. gubila, na{ao ih Mesec otelo mu Su-
manaa (st. srp. i jevr. prino{ewe), man“, nce”? Rosa.
prilo`iti; pobo`nost, √ man. mandara (mag. re~), mandara, mitska car-
ica planina: raj (m‚nd‚ra, jedno od pet
251
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 252
rajskih drveta Svarge), √ m(a)nd > srp. zakoniku s tom razlikom {to je Du{a-
tandara-mandara (mirska suprotnost). nov dat kao ustav (stale{ki) u jednoj
Mandarije, m‚nd‚rjƒ, li~no ime, RV I, kwizi.
165 > Mandari}). Mane je prvi kraq Qudeje (Erodot, III,
mandarin, mantrˆn, kraqev savetnik, mi- 1. 94), ali i prvi vladar M. Azije, Mi-
nistar, poznavalac svetih tekstova, ~a- sira, Indije, Evrope i apeninskih
robwak, √ man > kin. port. mandarin, Ra{ana, kao predak ~ove~anstva. U ved-
visoki dr`avni slu`benik skom predawu, `ena Sunca je pobegla
mandator, mand'‚t™ˆ, bri`an ili pobo- ostaviv{i drugu `enu sli~nu woj, koja
`an ~ovek, √ d’a > lat. mandatum, n.lat. je rodila Manua. Kada je Sunce videlo
mandator, -tarius, fr. mandement. prevaru, pretvorio se u pastuva i tako
su ro|eni Jezdioci (Kowanici).
mandra, mandira, ku}a, nastamba, palata,
hala, kowu{nica: l. ime √ mand > jel. Manegordum (brig.), v. Mane i grad.
mándra, fr. madrigal, prvobitno pastir- mani (lat. seni), man“, zajedni~ko ime za
ska pesma, it. madrigale. pretke qudskog roda > lat. manes, seni
m’n
ndra, mandrƒ, ugodan, √ m(a)nd. pokojnika ili mrtve du{e.
U [opluku i kod Vlaha ima zna~ewe Mani, v. Mane.
sretne, vragolaste devoj~ice (Tasev). M. je rodona~elnik i propovednik ma-
mandragora (Mandragula), m‚nd‚ra, mi- nihejstva, spoja zendizma i hri{}an-
sti~no cve}e, √ mand > lat. mandragora, stva.
jel. mandragóras. mani ("zavidqiv"), ma–ˆ, naziv magijske
Svi evropski narodi imaju verovawa o formule: dragocenost, nakit, ukras, √
m. kao opijatu sa korenom u obliku ma– > st. srp. manie, mig, zapovest, rus.
stilizovane figure ~oveka (qubavni mani, mla|i brat, hald. mani, izbroj,
napitak). M. je afrodizijak i lek pro- asir. manu, broj, brojawe, ar. mani, pre-
tiv neplodnosti u Fenikiji i starom pona, tegoba, jel. mannos, lat. manile, st.
Hananu. nem. mein, la`qiv, nem. mane, Mahne,
lit. moniti, vra~ati, st. isl. mein,
Plinije preporu~uje koren m. sa ru`i-
{teta.
nim uqem i vinom, kod upale i bolova
u o~ima. M. je re~ povezana s ubistvom haldej-
skog cara Velizara.
Mandrislav, v. mandra i slava.
maniluk (zavist), v. mana i luk.
mandrqati, mantrajati, -e, govoriti, op
~initi re~ima ili vra~awem, √ mantr: manija, mƒn’‡jas, uveren ili posve}en (m‚
mandrqawe, mantra–a. nja, po{tovawe ili uva`avawe: man„,
obo`ewe: maniu, mi{qewe: mam‚ja, za-
Mane, mƒnu, ~ovek, mu`, mi{qewe, iti
vist), √ man > jel. manía, pomama, ludilo,
ligencija, ~ove~anstvo, bog Ogwa ili
-kos, it. mania.
Nava, √ man > brig. Mane, rodona-
~elnik Briga, sum. Namu, pokreta~ Manija, v. manija > jel. Manía, duh Osvete,
`ivota, germ. Manuus, rodona~elnik Ge- jedna od Erinija, koje su se zvale Ma-
rmana (Tacit), lat. Numa, zakonodavac, nije, zajedni~kim imenom.
jel. Manis: prus. smune, qudi, lit. žma- manir, v. mana.
nes. maniluk (ar. tur. zavist), v. mana i luk.
M. je oli~ewe i dvojnost za ~oveka i manna, ƒnna, -m, hrana u misti~nom smis-
qudsku rasu, legendarno predak ~oveka, lu, (po)jesti, √ ad > rus. manna (nebeska),
tvorac najstarijeg zakonika (Manuovog) poline`anski mana, ar. mann, jevr. ma-
u dvanaest kwiga, podudaran Du{anoom
252
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 253
ná, lat. manna, jel. mán(n)a: Annona, manxa, mawxu, lepo, divno, slatko, prija-
bo`anska ukupnost namirnica. tno, √ mawx > it. mangiare.
U jevr. i srp. predawu m. je bo`anska maw (ako), manj“, na~in mi{qewa, duh, du-
hrana, kod Arapa bogiwa ili an|eo hovno stawe, odu{eviti, podstrekivati,
plodnosti, a kod Justina an|eoska hra- polet, nastati na tajanstven na~in, ra-
na. Pravi se na tre}em nebu, a bo`- spolo`ewe, voqa, }ud.
anske p~ele su je donele na zemqu, po mawak, man‚k, malo, sitno, bezna~ajno,
nalogu arhistratiga Mihajla. oma lova`avaju}e, malog stepena, √ aw~
M. je sekret drveta tamariske, koji na- > it. manco, nedostatak, gubitak.
staje ubodom jedene vrste {titaste mawkati (nedostajati), ma•k'ati, i}i, kr-
va{i (Erenberg). etati se, √ ma•k'.
Manojlo, -a, v. Manuil. mar (briga), √ mal, dr`ati, brinuti o ne-
manosan (o{te}en u pamet, [), amanaska, ~emu > jel. mermirízo, brinuti.
bez pameti. Mara, mara, smrt, umirawe, pridevak cara
Manta, v. mantawe > jel. Manto, ime pro- Mrtvih (m‚raka, pomor oli~en u bogu
ro~ice, it. Mantova. Smrti), √ m™i > rus. marƒ, privi|ewe:
mantawe, mant'ana > jel. mantikós. merek, lit. maras, jel. moria, mármaros,
mantati (misliti), mƒnt'ate (ved. mant' lat. mors, smrt, mori, mortuus, mortus,
ati), ~in tre{ewa, quqawa ili dr- morosus, mrgodan: tur. mermer.
htawa, √ mant' > avest. mant, lit. men- marad, v. Maran > fr. marand, rus. meret,
turis, jel. mantheia, proricawe. zloduh, lat. maratus.
Mantova (rasenska naseobina), v. mantawe. maraz (ar. bolest), v. Mara > asir. mi~ru,
mantra, mantra, vedski tekst, sveta fo- srp. marodan, lat. morosus, jel. mara-
rmula (upu}ena bo`anstvu), oru|e mi- smós, maransis. ar. marad, tur. maraz.
sli, govor, sveti tekst, pesma molitve, Marat (= Mara~ ili Vratilovdan), maraša,
misti~an slog ili magijsko pravilo, smrt.
~ini, op~iwavawe, inkantacija: Vi{- Letnik ili Proletwak (1. 3.) je pro-
wi, @iva, √ mantr. slava Novog leta ili narodne Nove go-
Izvorni srpski jezik ~uva zaboravqena dine. Vezan je za prole}nu ravnodnevi-
magijska znawa kori{}ewa i kontrole cu i slavi se u martu (Ovan), kao i as-
energije, putem zvuka, jer je sastavqen tronomska: "Martani kokot ne peva
od “`ivih” re~i, koje predstavqaju svo- uzalud, ve} sluti mlado leto".
jevrsne mantre. Ovo znawe je instru- Novo leto se u Iranu zove Noruz,
ment bo`anskog delovawa, koje se ko- "Novi dan" (21. 3) i slavi se paqewem
risti u posebnim prilikama stvarawa, vatri.
kada se ne{to pokre}e sasvim isp- Hri{}anstvo je po~etak i proslavu
o~etka. Galaksije i civilizacije se Novog leta prenelo na najve}i praznik
stvaraju i nestaju, ali, uvek ostaju oni toka Stvarawa, zimski suncovrat, za
koji imaju zadatak da pokrenu novi ci- koji Wego{ ka`e:
klus (Manojlovi}).
“Pa se ~udim na Novu godinu
manuti, m‚nati, odnos, pogled, obzir,
{to je danas o{}ela qudima.
po{tovawe, √ m‚n.
Ra{ta nije s po~etkom prole}a
Manu(i)l, -a, v. Mane i Il(i) > jevr. ‘Im-
anu’el, an|eo, vladar sazve`|a Rak, lat. kad se sunce s juga povrati
Emmanuel, jel. Emmanouíel, eng. Manuel. i kad po~nu dnevi napredovat,
kad se zemqa obu~e zelewu,
253
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 254
254
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 255
Marko, v. Mrako > lat. Marcus, eng. Mar- Marsu (lat. oblik izgovora re~i mart
cellus, -oni, it. Marco, fr. Mark. od gen. martus), eng. Martha, fr. Marte,
"Le`e Mr(a)kowa, ceo svet ga diza {p. Marta.
nemo`e ga di}i, dok ne do|e wegov Martin, -a, v. Marta.
brat Belowa? No} i dan". martifal, v. mart i hvala.
Epski M. Kraqevi} je oli~ewe no}nog M. je “martova sre}a”, }up sa vodom i
Ogwa, sa osobinama nevidovnog Sunca, “ni{anima”, u obi~aju srpskih musli-
koji se opija prekomerno vinom, kao mana.
{to se arijski bogovi opijaju svet- mar{, (imp.) √ ma{, povrediti.
lo{}u. Marka je vila zadojila. Pobra- masa, masa, mera, te`ina (= m„sa), veli~i-
tim je Milo{a Obili}a, a sestri} voj- na, √ mas > gal. masse, lat. massa, fr.
vode Mom~ila i vile koja je zloduh masse: srp. masa, trpeza, [, jel. maza,
izvora. Markov [arac je grbavo `dre- obredni je~meni kola~?
be, kao {to su grbavi i grdni kowi
Masa-Geti (Medo-Geti), v. Mezi i Geti.
no}-nog sunca kod Arijaca, koji sa
danom postaju lepi i svetli. [arac je Isto~ni narodi su Masa-Gete nazivali
“{estokril“ i {aren na "kola", kao Sakima (Srbima). Medo-Geti su imali
{to je kolasto sunce bo`ije. jednog vrhovnog boga Sunca, kome su
spaqivawem prinosili kowa (Strabon).
marodan (bolestan), v. marad.
masat (ogwilo), v. ocila > ar. masad, tur.
Maroje, mar‚jˆn, l. ime, RV X, 60.
masat, rum. masat.
Mars, ‚ram, pl. Mars > lat. gal. march, ma
maska (obrazina), √ mask, pokret, postu-
rsz, Mars, Martius.
pak, pobuda > rus. mƒska, n. lat. masca,
St. ital. bog rata, koga je seosko sta- eng. mask, fr. masque.
novni{tvo smatralo bogom zemqora-
Maskar (ime sela), v. maskare.
dwe i sto~arstva. Oski i Sarbini su
ga zvali "Marisl", Ra{ani (Etrurci) maskarada (obredna povorka), v. maskare
"Maurta" u Tuskulu, a "Marmar", "Ma- > asir. ma{{aku, obred, ar. maskarada,
rmor" u obredu arvalske bra}e. Latini fr. mascarade.
su ga nazivali "Mavors", "Mamors" (Os- maskare, maskarin, obredni prosjak: Ms-
valt). sec, √ mask > asir. ma{daku, povorka,
mart (marat, mara~), mƒrta, smrtan, svet {etwa, ar. mašara, maskarah, komedija{,
smrtnih, zemqa, √ mri > st. srp. mert- tur. maskara, mashara, rum. cinc. ma-
venii, smrtan: mratiwak, vrag, srp., scara, it. mascara, maschera(ta).
meit, mrtvac, rus. maratь, lat. mortuus, Maskare slave odlazak Zime, mitolo
-alis, jel. mortis, -os, brotos, morusso, a.s. {kog pore|ewa za Nav, ili dowi svet,
merran, pusto{iti, eng. mar, it. mortario koji "lica i obraza nema". Otuda maske
< mori, umreti. imaju za{titnu ulogu u dodiru sa zim-
Mart je mesec astronomske “smrti”, jer skim zlodusima Nava.
Marta je ime za staro Leto (godinu), maskota (izvorno uro~nik), mƒnas-ketƒ,
koja umire sa novim tokom Ostvarewa: mentalna percepcija ili ideja, pred-
"Mara~ (marat) uzima hara~".. stava, namera, √ man > fr. mascotte.
Marta, v. mart > aram. Marta, gospo|a, ar. maslina (Linum Vistatissimmium), mas™i–a,
Marot, ime an|ela, jevr. marot, marut mek, prijatan, ne`an, vla`an, osetqiv,
(gor~ina), ime boga s an|elom Harotom, gladak, ravan: (obredna) ponuda, √ mas?
preuzet iz persiskog predawa, lat. mar- > rum. maslina
tius, Mars, bog Rata: Martinus, posve}ewe M. je posve}ena Atini Paladi.
255
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 256
maslo, -ac, v. maslina > srp. mrs. mater, m‚t™ˆ, majka, √ m‚ > ven. mater,
Maslo je mrs `ivotiwskog i (maslac) avest. mātar, arm. mair, per. mādar, st.
ili biqnog porekla (maz, uqe). M. je u isl. moder, jel. mátir, mítir, mētēr, lat.
obredu `ive vatre i koristi se u medi- mater, -is, nem. muotar, Mutter, eng. mot-
cinske svrhe: her, a.s. mōdor.
"Iz okeana je izronio val meda, materija, m‚tra (m„tr‚), osnovna materija
sa stabqikom Some, ili elemenat, neposredan, √ m‚ > lat.
materia.
uzeo je oblik ambre,
materica, m‚t™ika, materinstvo, √ m‚ >
to je tajnovito ime Masla,
lat. matrix, -ccula, jel. mētēr, -tra.
jezik bogova, pupak besmrtnika".
mati, m‚t‚, velika Majka (m‚ta), pramajka
RV IV, 58 svih `ivih bi}a √ m‚ > rus. matы, lit.
Bogovi sjajni, tro{e maslo: "Jedna mote, -ina, prus. mūti, mothe.
~a{a masla svemu svetu dosta? Sunce": matirati (savladati), maš'ati.
"Komad slanine na vrh planine?
matka, -ica, matka, insekt > srp. mat,
Mesec". Fizi~ka osobina masno}e je da
priziv za rojewe “mat” bube (matice).
u vodi daje potpuno pravilan krug.
Matko, mat’aka, li~no ime.
maslovara (cicvara), v. maslo i variti.
Matkovac, v. Matko.
masnica (uboj), masana, povrediti, raniti,
o{tetiti, √ ma{. Mato{, mantre{a, bog govora, √ mantr >
srp. Mate{a.
mast, mƒstu, krem, neprevreli gro`|ani
sok, mo{t, vodwikavi deo gru{evine,√ Matrona (svet. ime), v. mater > lat. Ma-
mas > st. srp. mъsstь, boja, lat. mustum, trona, uva`ena `ena, jevr. matróna, go-
ir. maistre, grudva masla. spo|a.
mastik (mastih, smola), v. mast > jel. mast- matrak (malo), am“tra, tamo, u drugom sv-
íhi, rum. mastiha, cinc. mastihe, lat. ma- etu, √ m‚.
stix. matrak (toqaga, {tap, K), mantrak, kolac,
mastika, v. mastik > tur. mastika, it. mas prut, √ mant' > ar. mātrak, srp. madir,
tica. debela daska za gradwu broda: matoroga,
batina, matraga.
mastilo, ma{‡-xala, mastilo, √ ma{.
matri, -(materinski), v. mater.
masturbacija, ast'ir‡√ b'’, umawiti,
opadati, (o)slabiti > lat. masturbare, matrijarhat, v. matri i arhi.
-tus. matrica, v. mater > fr. matrice.
mat (potez u {ahu), √ maš', stanovati, bor- matronimika, v. mater i ime.
aviti > asir. mat, zemqa, dr`ava, per. Maurovlasi, v. Morovlasi > jel. Mauró-
māt, smrt, rus. mat, tur. mat vlahos.
m†t (budalast ~ovek), mattƒ, uzbu|ewe iza- mah, √ mah, jak, mo}an.
zvano zadovoqstvom, ushi}enost > lat. maha, -(velik), maha, √ mah > pers. maha.
mattus, pijan, it. matto, lud. mahala, m‹k'al‚, pojas (= mek'ala), okru-
Mata, -ija, matt’‚, ime za zloduha Nava: `ewe, opkoliti: opasan, √ m‚ > asir.
pijan, lud, √ mad > srp. Matehna (De- mahazu, vel. grad, ar. mähallä, tur. ma-
~anska hrisovuqa), lat. Matthaeus. halle, jel. mahalas.
matara (vr. suda), v. madara > tur. rum. mat Mahala, v. mahala.
ara, cinc. matarae, jel. mataras. mahalba{a, v. mahala i ba{a.
maharaxa, v. maha i raxa.
256
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 257
mahati, ma{ati (< ma{a), zujati, proiz- ma{ala (buktiwa), ma{akart'a, terati
voditi zvuk, gnevan, √ ma{ > rus. ma- dim mahawem > ar. māsala, bakqa, lu~,
hatь, maяttъ, lit. masuoti. mah? tur. maşala.
maher, m‚hira, Gromovnik > sem. mhr, hi- m†{…l‚, v. ma i selam > ar. maša'allah,
trost, lako}a, ar. Māhir, ve{t, sposoban, "Jaki Alah".
okretan, iskusan, znalac, nem. Macher. Ma{an, me{a–—a, Gromovnik (< me{ƒ,
mahetika, v. ma~ > jael. machia, boj. Ovan), √ mis’ > srp. Me{a.
mahir (vel. kasapski no`), v. ma~ > jel. ma{ice, ma{ƒka.
máhaira. me (mene), ma (= mas, m‚m) > avest. mām,
ma(h)nit, mahƒt, `estok, jak, sna`an, ve- rus. mя, menя, per. ma, lat. me, mihi, st.
liki, √ mah. lat. mos, jel. é-mé, mé: mos, prus. miem,
mahuna, m„{a, pasuq (m‚{‡–a, zasejano lit. mes.
poqe s pasuqem), √ ma{? mega (= megalo), meg'a, masivan, veliki;
mac, v. mis. oblak, √ mig' > jel. méga(s), megálē, om-
ma~, √ ma~, zabiti, tu}i > st. srp. mь~~ь, ega.
per. magēn, tur. maç, gruz. mahva, lat. megakefal, v. mega i kefalo.
macto, -are, ubiti, pose}i, jel. máchē, megalit, v. mega i lito.
borba: maháira. {p. macheta, port. mac- megalografija, v. mega i grafo.
hete, ir. machtaim, st. isl. maekir, a.s. megalokarpi~an, v. mega i karpa.
méce, fin. Miekka: ir. eng. Macha, bo-
megalomanija, v. mega i manija.
giwa rata (ma~ je simbol boga Rata).
megaloniks, v. mega i nokat.
ma~evati, ma~ate.
megametar, v. mega i metar.
ma~or, m‚rx‚ra, ma~ka (divqa), zavijawe,
√ m‚rx > ma|. macska. megapodije, v. mega i pod.
ma~uga, v. ma~ > jel. matsuoka, lat. matte- megapolis, v. mega i polis.
uca, rum. maciuca, it. mazzocca. megaskop, v. mega i skop.
Ma~u`ina, v. ma~uga. megafon(ija), v. mega i fono.
Maxa, -o, v. maxun. megdan, v. me|a > ar. majdan, srp. megdan
(sklad), me|a.
maxun (okrepquju}e sredstvo), maxxƒn,
sr`, su{tina, jedan od pet elemenata, √ U obi~nom govoru: “stati na crtu”,
maxx > avest. mazga, ar. märğān, mağun, ima spotu sukoba ().
medicina, pi}e za okrepqewe: pekmez, Meglen, v. magla.
tur. marcan, macun, magijska smesa opi- med, mƒd'u, med (vedski mƒdvas, mƒd’as),
juma, maka i razli~itih specija, prav- p~ela: ime tre}eg Manua: duhovnik
qena pred prole}nu ravnodnevicu, jel. prvog meseca u godini, √ mad > kin.
muelós, sr`, mozak, st. nem. mar(a)g. mit, per. mad, rum. mied, eng. mead, lit.
Bogati Turci su dodavali ambru, ko{e- midus, prus. meddo, fin. mete, jel. méthi,
nilu, mo{us, a za sultana sitno istu- hu, vino s medom, lat. mel, nem. Meth,
can biser, rubin, smaragd i merxan, ma|. mez.
koji se zvao nevruzije (ambrozija). Med je antiseptik i mitsko pore|ewe
ma{a (lopatica), ma{a, mahati > srp. za svetlost, od koga je pravqeno obre-
ma{e (ma{ice), ma{a, lopatica za pre- dno pi}e bogu Sunca i Meseca.
no{ewe `ara, K, asir. m‚{u, blizanci, Meda, -o{, v. med.
duplo, per. maše, vatraq, tur. maşa, jel.
masiá.
257
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 258
medaqa, mƒndala, krug, halo oko Sunca Medijana, mad'jama, sredina, > srp. medi-
ili Meseca > n. nlat. medalla, fr. mé- jana, linija "sredi{wica".
daille, it. medaglia. Medina, medin‡, tlo, zemqi{te, plod-
medaqon, v. medaqa > fr. medaillon. nost, bogatstvo, √ med.
medved, mƒd’uvad, “sladokusac”: mitska Mediteran, v. me|u i teren.
`ivotiwa Nava (astronomska odred- mediti, madati, -e.
nica srpske kosmogonije) > rus. medved. medium, mad'jamƒ, sredi{wi, u sredini, √
M. je `ivotiwa Nava, simbol sirove mad > lat. medio, -ium.
snage. Kapa od me|edine je uro~nik, a medicina, v. medig > gal. medicine, lat.
medve|a dlaka tako|e magijski rekvi- medel, dicina, -camentum, lek, remedium,
zit. pomo}, sredstvo, lek.
Medved (l. ime, De~. hrisovuqa), v. medved. Med je antiseptik koji narodna medi-
Medvedgrad, v. medved i grad > ma|. cina od iskona koristi u le~ewu i
Medve. konzervirawu hrane. U Ajurvedi i Ju-
Medve|a, v. medved. nana medicini, med je osnovno sredstvo
Medveja, v. medved. le~ewa.
Medvewak (zem. ime), v. medved. medqika, mad'’laka, slatko, prijatno,
Medvodi}i, v. medved. slatko}a, vr. trave (Bassia Litofolia) ili
rakije.
Medeni, mƒdana, bog Qubavi, √ mad > jel.
Meliton. mednik (granica wive), mƒd'ja, ono {to
stoji izme|u, sredina, centralni, ne-
medenica (zvono: sud: novac), v. mijed.
utralan, √ mad > arm. mej, avest. maidua,
Medi (najbrojniji Arij(ev)aci), mƒd'u, ime prus. median, {uma, st. nem. mitti, nem.
boga Nava > asir. Manda (Menda), Medi Mitte, eng. mid, -dle, -midst, lat. medio, -
u asir. zapisima: Midian, sin Avramov us, -anus, jel.. meddos, messos, methios:
(Gen. XXV): Midianiti, arapsko pleme:
lit. medis, drvo.
bibl. Madaj, jel. Madau, Medi (evropski,
Medogeti, v. Medi i Geti > bibl. Ma-
dok su azijske zvali Medi).
gog.
Herodot Mede naziva Arios, Arij(ev)ci.
Medo-Da~ani, v. Medi i Daki.
Pleme Meda prvorodno je u Ra{koj
(Livije). On ih naziva Meduate, Mediti
Vladika Niketa iz Remizijane, stajao
(Nikoli}). Nazivali su ih i Kimerima
je na ~elu Medo-Da~ana, koji su dr`ali
(asir. zapisi M. Azije). Medi su Iliri
slu`bu bo`iju u Carigradu na jeziku
(Eusebije), ro|aci s Partima i Sarba
srpskih Besa ([afarik).
tima. Apolonije s Rodosa ih poisto- On je `iveo u ~etvrtom veku, a Vat-
ve}uje s Pelazgima. ikanska enciklopedija za wega ka`e da
medig (medikar, medi`ija), v. med > it. me- je u~io hri{}anstvu divqe Srbe.
dego, lat. medicus. medoliz (p~ela), mƒd'u√ lih (= mad’vaka,
Medikar, medi`ija ili medig je lekar. mad’ukara).
Medija, v Madija > eng. Mede (azijska Me- Medosarbati, v. Medi i Sarbati.
dija), lat. Maesia (helmska). medresa, v. mudar.
Medija ili Ra{ka (Trakija) je bila me|a (meja, me`a), v. mednik > rus. me`a,
"okupirana" p~elama (Herodot). Dobila ~e{. mezi, lat. medius, jel. metá, ma|.
je ime po p~elama, a wen stariji naziv megue.
je Madija. Me|a, v. me|a.
me|u, v. me|a.
258
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 259
259
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 260
menza, v. mena`a > lat. mensa, sto, tr- rida, meredov, gal. meridien, lat. meri-
peza. dies, -ianus.
meni, amenja, sveobuhvatan, RV V, 48, izme- Merima, v. Morana > ar. Marjam, jevr.
riti, √ am > fr. menu. Mariam.
meningo, -(mo`dana opna), v. mozak > jel. merkati, m‚rgati, tra`iti, poku{avati,
mēninx. nastojati, √ m‚rg > nem. merken.
mens(a), m‚nasƒ, zamisliv, {to pripada Merkur, v. Malikarxuna > lat. Mercur
miqeu, √ man > lat. mens, -tis, duh, um: us.
-alis, mentio, jel. menos, gal. eng. mention. mermer, v. mramor > srp. mermernica,
menta (metvica), √ mant’, me{ati > jevr. crkva.
minta, jel. mintha, a.s. minte. meroph, m‡ra, masa + b’’mi, zemqa, ob-
Menta, v. menta > lat. Menta, jel. Mínthi, last.
ime vile pretvorene u mentu. Meroph (mn. meropsi) su zavistan ra-
mentalan, manƒs, mi{qewe, pam}ewe, na- tarski stale` (Du{anov zakon).
~in mi{qewa, √ man > lat. mens, -tis, merxan (tur. kraq), v. maxun.
duh, du{a, n. lat. mentalis, koji se ti~e mesec, m„sa (= m„s), mesec na nebu ili ka
duha, jel. menos, du{a. lendarski (= m‚saka), 1 / 13 godine, me-
mentol, v. menta i uqe. ra, veli~ina (fig. mene i privla~na
mentomanija, mens i manija. sila), broj 12, √ m‚ > st. srp. mesaca, rus.
mesяcc, avest. mā: menins, per. māh, arm.
mentor, mantrˆ, savetnik, mislilac, √ man
amis, ir. mī, lit. menuo, st. nem. mano,
> jevr. Mentor, an|eo egzorcizma, jel.
eng. moon, it. menno, menesis, jel. mēn,
Mentor.
min, mini, meis, meniskos, mese~i}, lat.
mera, v. metar > jevr. ōmer, vr. mere, lit. mena, -sis, (12 deo god.), menstrualis.
merà, mierh: jel. merintos, lan (po meri
Mesec je gospodar ili kraq ambrozije
za du`inu, od lanenog u`eta).
i sve{tenika.
meraja, meru, jedan od tri vrha mitske pla
mesija (fig. spasilac), me{‚ja, delo(vawe)
nine, stani{ta bogova (= sumeru, sveta
Ovna, u vezi sazve`|a Ovan, √ mi{ >
Meru pl.), Svarogov raj, rajski kraj, ob-
aram. mĕshīhā, jevr. māhsīah (an|eo Ve-
rastao cve}em, √ m‚ > ar. mera(ja), utri-
likog ve}a).
na, pa{wak, jevr. Moria, mitska gora
Meru i jerusalimsko brdo, bug. mera, Sazve`|e Ovna donosi obnovu Prirode
rum. mirište. i spa{ava od Zime, mitske smrti, pret-
hode}i novom Letu u toku Ostvarewa,
Najvi{i pojmovi zadovoqstva vezani su
a time i svakoj bo`ijoj blagodeti.
za bo`ansko stani{te. U srp. jeziku m.
je ba{ta: otvoren prostor: opu{tenost, meso, m„s (= m‚ns(ƒ), √ m‚ > eng. mas,
[. divqe meso, rus. mяsso.
merak, v. merkati > bug. merak, ar. merak, Mesoje|e, v. meso i jesti.
-am, `eqa, tur. merak, a.s. murge, eng. M. je od Bo`i}a do mesnih poklada.
merru. Mesopotamija, v. me|u i (po)tonuti.
meraklija, v. merak i lija > tur. mera- St. ime Mesopotamije (Me|ure~je) je
kli. Aram, po Aramejcima.
meridijan, mad’jama, sredwi, -ina, polovi mesto, m‹t’is, obitavali{te, mesto, ku}a,
na, odnos prema meridijanu, ta~ka me- √ met' > avest. maethana, srp. meteg,
ridijana na ekliptici, √ m‚— > srp. me- metev, metej, jel. metoikéo, naseliti.
260
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 261
meta, -(promena mesta, potraga), v. √ mit', hos, pograni~ni znak, let. meta, pira-
promenqiv > jel. metá. mida, st. isl. meidr, drvo.
meta, nimitta, ciq √ ma. metoh (man. imawe), v. meteh > jel. metohí:
meta, -(popola), v. me|u > lat. medietas, it. metochos, rum. mitoc, cinc. mitohe.
mete, fr. moitte. Metohija (manastirska zemqa), v. metoh.
metania, met'ana, neobuzdan govor, √ met' metra, v. mater > jel. mētra, -ēr.
> rus. metanie, ar. temena, jel. meta- metresa, v. mater > fr. maitresse, maitre.
noeo. metropola, v. mater i polis.
metar, matra, mera (= m‚tra, m‚tr‚), me- meh (mijeh), v. me{ina > kimr. maega, meg-
rilo, veli~ina, koli~ina, povr{ina, in, st. nem. mago: Magen, `eludac.
format, obim trajawe, vreme, broj, √ ma mehana (mejana), mehƒn‚, te}i u potocima,
> jel. métron, metréo, lat. mētior, mensus,
obilnost > per. meu, pi}e: tur. meu-
mensura, st. nem. messan.
hane: arm. mizem, |ubriti.
mete(o)ro, √ me, mena + t‚rƒ, meteor, zve-
mehanika, mehana, ~in ulaska (izlaska),
zda, svetlost nebeska, dopreti popreko
gr ub, √ mih > jel. mēchánaō, -anikē.
ili sa druge strane: spasilac, za{tit-
nik (bog Nava) √ t™‡ > jel. meteōra, me- Meho, v. Moha~.
téōron. mehter, maha, ve}i, stariji, √ mah.
Meterologija je nauka o atomskim pro- mehterba{a, v. mehter i ba{a.
cesima u atmosferi, kao posledica de- mehur, m“hur, odjednom, iznenada, u momen-
lovawa nematerijalnih sila (Stevan- tu, ~asak, iznova, kratak vremenski pe-
~evi}). riod, √ muh > srp. mejur, be{ika, [.
meteor, v. metero > lat. meteorum. me~ka, m‹~aka, tamne boje, crn, √ mig'? >
Meteori, m‹t™i, okomit, stub, graditeq, rus. Me~o, -an, Me~eslav.
tvorac, RV IV, 6, √ mi. me{ati (me{etariti), mi{rajati, √ mi-
Manastir Preobra`ewe na Meteorima {r > srp. me{etar, jevr. merás, eng.
podigao je 1365. g. Jovan Nemawi}, na mixer, jel. mesítēs, mísgo, mígnum, mī-
mestu gde je po predawu bila kapela iz gma, mígnimi, lat. miscere, -xtus: messeta,
vremena Upravde (Justinijana). Jovan je {p. mestizo, mestik, nem. mischen, ge-
bio sin Sini{e srpskog cara Epira i mischt.
poglavar crkve, s mona{kim imenom me{awe, mi{ra–a: sme{a, mi{rƒ?
Joasaf (Nikoli}). Me{eh (bibl. Rusija), v. Moshi.
Sebastian ^irak Estapawan, profesor M. naziva sv. Jeronim imenom Mosoh.
univerziteta u Barceloni, pi{u}i o me{ina, me{ƒ, ovan > avest. maeša, ovca,
testamentu carice Marije Angeline, per. meš, st. isl. meiss, pletena korzina,
sestre Jovana Nemawi}a, opisuje srp- st. nem. meisa, prus. moasis.
ske carske porodice i ka`e da je Sv.
mi, me, zamena, -ica, trampa > avest. mē, lit.
Gora ili Atos bio Du{anovo poro-
mi, jel. (é)moí, lat. mī.
di~no mesto za odmor, dok je wegov pol-
ubrat Sini{a, car Epira i Tesalije, s mig, √ mi{, treptati > lit. miegnoi, prus.
prestonom Trikalom, davao prednost maiggun.
Meteorima (Nikoli}). migati, mi{ati.
meteh (crkveno zemq.: granica), m‹t’is, Migdonci, v. Makedi.
prebivali{te bogova, obitavali{te, Migdonija je Bitinija ili Askanija.
dom, ku}a: stub > avest. maethana, obi-
tavali{te, lit. mietas, kolac, ir. met-
261
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 262
262
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 263
263
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 264
mimo (pored), √ mim, radwa, postupak, raz- dija mrtvih, kritski Usud, za koga se
viti, podsta}i. vezuje la virint.
mimograf, v. mima i graf. Minotaur, v. Min i taur > gal. mino-
mimodrama, v. mima i drama. taur, jel. Minótauros, mitsko ~udovi{te,
gospodar Lavirinta.
mimologija, v. mima i logo.
Istorijski Minotaur je ime kritskog
mimohod, v. mima i hod.
vojvode dinastije Mino, koji je dodeqi-
mina, minna, ugojen, debeo, obilan: mazivo: vao nagrade na ristama, atletskim
glavni deo u~inka, √ mind > srp. mi- igrama (Dereti}). On je uzimao danak
ner, n. lat. minerale, fr. mine, it. mina,
atiwanima, pa su oni od wega napra-
eng. mine. vili ~udovi{te, pogotovo {to nisu vo-
Mina, m‡na, riba, sazve`|e Ribe: }erka leli Kri}ane, koji su dr`ali ta-
Zore ili `ena jednog od sedmorice mu- lasokratiju.
draca, √ m‡. Minsk, mena, ime reke > rus. mъnnъ, avest.
Epski "Mina od Kostura" je oli~ewe Maēna, st. isl. Mein, gal. Moinos, lat.
Zime, a wegovo stani{te je "Kostur- Moenus, nem. Main, poq. Mien.
grad", {to je samo pesni~ka slika za minuti, min‘ti, ubla`iti, oslabiti (=
Prirodu, koja u zimskoj sezoni ne daje minati, smawiti, is~eznuti), pre-
ploda ina~iti, promena, zalutati, dovesti u
min|u{a, mawx’{‚, dragi kamen, kutija zabludu, √ mi.
za nakit, √ mawx > per. mengūš, tur. minxa, mawxik‚, prostitutka, kurtizana,
mengûş. √ mawx.
minej, -(mese~nik), m‚s‡na, mese~no, √ m‚ mio, -(mi{i}, mi{ica), v. mu{ko.
> jel. méniaios, mese~ni.
miografija, v. mio i grafo.
Minerva, mana-prija, dra` uma, prijati
miokardija, v. mio i kardia.
du{i, drago srcu > ra{. Menrva, lat.
Minerva. miom, v. muskul > jel. mýs.
M. je prvobitno za{titnica rasenskog mir (svet), m‡ra, mno{tvo, velika koli~i-
(etrurskog) Falerija, potom Rima. Po- na, masa, √ m‚ > misir. meru, “poslu-
{tovali su je zanatlije i u~iteqi. {ni”, ime za ~etvrtu kastu, st. rus.
mir, seoska op{tina sa stanovnicima,
Minija, v. Mino > jel. Minías, sin Pose-
per. tur. miri, jel. nuría, parohija, fr.
jdonov.
mer, predsednik op{tine.
Minijade, v. Minija > jel. Minuádes,
m ir (ti{ina, spokoj), mir‚, granica,
k}eri Minijeve.
ograni~en, √ m‚? > st. srp. mirь, ~e{.
Minijci v. Mina. mir, spokoj, lit. mieras: fr. mire, mu{-
Prejelinsko ime sredozemnog urban- ica (pu{ke).
izma, zajedno s Pelazgima jezi~ki naj- mira, m‡ra, pi}e, napitak: upijati > lat.
stariji stanovnici Helma (Balkana), murrha, murra, sok mire (za sjaj), jel.
prisutni u (pre)istoriji, od Dunava do murrh, mirisavo uqe.
Krita (Gavela).
Mira, -ko, v. mir (svet) > srp. mir, pred-
Anti~ka istoriografija ne ralikuje, metak, osnova ili nastavak mnogobroj-
Pelazge od Minijaca, kao {to ne raz- nih srpskih li~nih imena, koji stoji u
likuje Ilire od Ra{ana (Tra~ana) ili vezi sa entitetom Zemqe, pasivnim at-
Srbe od Hrvata. ributom mita.
Mino, v. Mina > jel. Mínōs, sin boga
Neba, kraq Krita, zakonodavac i su-
264
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 265
miraz (pr}ija), m‡ra, ograni~iti > ar. ^itava oblast planine Miro~, od Du-
mehr, bra~ni dar: mírāt, tur. miras, rum. nava prema istoku bogata je vodama, a
miraz, jel. mourásion. teren je "vododr`iv" (Z. Pavlovi}, Zb.
Mirela, mair‚la, mitsko bi}e, √ m‚. za ling. XLI, '98).
mirija (porez), v. mir (svet). M. je vodonim, staja}a voda, oronim i
zem. ime.
mirijada (mno{tvo, bezbroj), marj‚d‚, gra-
nica, grani~ni, oznaka, ciq, trag, kra- mirta, mir‚, ograni~iti > srp. mirit,
jwa ta~ka, ciq ili odredi{te (prost. i opleten rub.
vrem.), √ m™i > st. srp miriada, jel. mu- M. je {iroka ~ipka na `. ko{uqi.
rios, murias, eng. muriad. mis (= mac, Ku~i), √ mis, i}i. po}i.
Broj svih stvari je 10. 000 i predstavqa misa, v. misal > lat. missa: mensa, nar.
odnos pre~nika atoma i wegovog jezgra. lat. mesa, it. messa, eng. Mass, a.s. mæsse.
mirijarh, v. mirijada i arhi. misal (molitvenik, Trebnik), m‚sala, godi
Mirijevo, v. mir (svet). na, godi{wi, √ m‚ > jel. Misail, kw. pe-
mirjanin (stanovnik), v. mir (svet). sama i molitvi za bogoslu`ewe u toku
godine, n. lat. missale, vr. velikih slova
Mirna (vodonim), n‡ra, voda > nem. Ne-
({t.).
uring.
misija, √ mis, i}i, po}i > lat. missio, -um,
miris, v. miro.
mittere, poslati.
Mirica (izvor i vodonim), n‡ra-~ara,
misionar, v. misija > lat. missionarrius.
kretawe u vodi > rus. mыr
r, mesto gde
voda kru`i (> mыritь). Misir (Egipat), misara, pome{an (< mi
{ra), √ mi{r > asir. mi~ru, granica,
mirjanin (stanovnik), v. mir > rum. mi-
teritorija, jevr. mišráim: mišrí, Misirac,
rean, svetovwak.
tur. Misir.
Mirmidoni, v. mrav > jel. Murmidón,
misirika (strwika), v. Misir.
eponimni predak Mirmidonaca.
misirka, v. Misir > jel. misírka, }uran.
miro, -(mirisno uqe), v. narda > srp. miro,
uqe narde (odoqen kuvan s vinom ima- M. ima vi{e zna~ewa: {arena tikva:
slinovim uqem), jevr. mor, jel. mýron: crno-bela ptica: no`.
cinc. mir, sveto uqe. misliti, smƒrati, podse}ati, √ sm™i.
miro|ija, v. miro > jel. mirōdia. Mislo|in, v. vasle|en.
mirolog, v. miro i logo. misterija, m‹t’is, prebivali{te bogova,
mirosawe, v. miro i sav > srp. mirop- obitavali{te, ku}a (ve~na), √ mit' >
omazawe (telesno utrojewe). jevr. mistorí, misterija, tajanstvenost:
mistír, skrovi{te, jel. mystíria: mistikós.
Su{tina tajne kr{tewa miropomaza-
wem, jeste da dete pri|e Sv. Duhu (me- Posve}enici anti~kih misterija su
zokosmos), da bi bilo ”utrojeno”. Dete bili tajni, ali su misterije bile javne.
u obredu miropomazawa simboli{e mi- mit (duh. pojam za tok Ostvarewa), √ mit',
kro kosmos, blagoslov makrokosmosa RV I, 113, dvojnost, dva, par (mit'a, zaje-
(bog) dobija se kroz ulogu sve{tenika, dno (= Prav) > eng. muth: meeting, jel.
a kum je duhovni svedok koji zastupa m’thos, pri~a.
mezokosmos, dok je svetovni svedok, Mit je duhovni pojam, za smenu direk-
obi~no stari svat (Markovi}). tne i indirektne svetlosti, oli~enih
Mirosavka, v. mirosawe. u osnovnim nebeskim kretawima, na ko-
Miro~, n‡ra, voda, √ n‡. jima se zasniva tok Stvarawa:
"Zajedni~ki je put obema sestrama
265
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 266
266
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 267
Mlava, v. mlak(v)a > lat. Malua. mleti m™i–‚ti, razoriti, razbiti, mr-
mlad, m™id“, gladak, mek(an), ne`an, slab, viti, √ m™‡ > arm. malem, lit. malti,
delikatan: planeta Saturn, √ m™id > prus. malunis, st. nem. malan, nem. mahlen,
srp. mladina (= mladjak), mena mladog jel. mýlo, it. molinello.
Meseca, rus. molodoй, prus. maldai(mal- Mleci, mle~~'ƒ., stranac, varvarin, ko ne
denikis, dete), jel. Bradýs, lat. mollisi? govori arijski, √ mle~'.
Mladen, -ka, v. mlad Mleta~ki ugovori iz X-og veka imaju
Mladen je u srpskom mitu ime za mlad srpska imena, a jedan sredwevekovni
Mesec, koji nosi pridevak “zmajski mleta~ki hroni~ar svedo~i da su \en-
car”. O novome mesecu je obi~aj da se ovqani pogrdno nazivali Mle~ane im-
tri puta posko~i, kad se ugleda: “Mlad enom Sklavini.
mese~e moj po bogu o~e”! Upu}uje mu se mlin, √ m™i–, mleti > lit. malunas, st.
pozdrav: “Venac ti na glavu, a meni nem. mulin, nem. Mühle, eng. mill, a.s.
zdravqe i veseqe u ku}u”. U kosmogo- muln, lat. mola, vod. kamen: mulina, ml-
niji srpskog mita stvarawe je izvedeno in, vodenica: molina, it. {p. mulino, fr.
`enidbom mladog Meseca s mladom moulinet, jel. mlína.
Muwom. mnema, v. mnewe > jel. mnēmōn, -ikós, lat.
Mladenovac, v. Mladen. moneo, opomiwem > Moneta, “opomi-
Mladenci v. mlad. wu}a”.
Na M. se spaquje prva zmija za koju se Mnemosina (bogiwa Pam}ewa), v. mnema
veruje da postaje "bescenik", dragi ka- > jel. Mnimosuni, majka Muza.
men. mnewe, m‚nana, mi{qewe (= m„na), znawe,
mladiti (ra|ati), m™idate. prikazivati, odra`avati, razmi{qati,
Re~ m. ima zna~ewe ra|awa, jer Ogaw zanet mislima, odbijati, √ man > rus.
se uvek iznova ra|a, RV X, 4, sam od mn‹nie, jel. mnēmē, pam}ewe, mnēmoni-
sebe. kós, lat. memento.
mlak(v)a, makara, voda, more > ~e{. mlaka, mneti (mnim), manjate (manute), misliti,
rus. moloki{a, mo~vara, morokva, lit. se}ati se > rus. mnitь, st. ~e{. mie-
malkas, jel. mélkion, krini, bunar, lat. niti, avest. mainjete, jel. mémona, lat.
melca, mulceo, nem. milgen, rum. mlaca, memini, lit. mineti, minti, prus. minisuan,
ma|. molaka. st. nem. meinen.
Makva je u srp. jeziku staja}a voda, u moalakat (ar. “obe{ene”), mukuša, tiara,
istom zna~ewu kao mlakva, bara, lokva, diadema, kruna, glava, ukras, mesto, gla-
slatina ili mo~vara. vni deo, naznaka, karakteristika, su-
{tina, svedo~anstvo, dokaz, vrhunac, √
mlaz, v. mleko > rus. smolost, rum. marsa.
mu~ > st. ar. al-mualakt.
Mlak(v)e, v. mlakva.
Staroarpsko pesni{tvo je imalo sabor
mlatiti (re~ima), mlešati, ludovati, lud, svake godine u Okazu. Rezultat narod-
√ mleš > srp. zamlata. nog pesni~kog nadmetawa bilo je sedam
mledan (mr{av), v. mlad > rum. mladica, pesama, koje su ispisivane zlatnim slo-
mlada {uma. vima na persiskoj svili, da bi radi
mleko, mar‡sa, mleko, -~ni, musti, √ m‚ ve~ne slave bile obe{ene u Meki.
> rus. molok‘, lit. molkas, nem. Milch: mogila (humka), mog’oli, ograda, ogra|en
mi lch, lat. melca, mulceo, melgeo, nem. prostor, ograditi, prepreka, {tititi,
me lken, jel. omélga. osigurati se od gubitka, √ muh > rus.
mle~, -ika (vr. trave), v. mleko.
267
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 268
268
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 269
va~kih putovawa u Iberiju, iznenada qudi jer su ispili vr~ boga Nava.
oslepi, pa mu dado{e ime Omir, {to Sedam zvezda Vel. Medveda su nebeski
na jeziku Kume zna~i “slepac” (pseudo- monasi, se dam vedskih nebeskih mu-
Erodot). draca ili polubo`anstava.
Oni kojima to ne odgovara, stalno po- Mongoli, mangula, zlo, nesre}a, nevoqa,
ku{avaju da doka`u kako se (M)omir √ mang.
“nije ni rodio”, ali, anti~ki peri- mongolizam, mangula, gre{ka, greh, kr{-
plusi, vrsta anti~kih brodskih dne- ewe na~ela.
vnika, potpuno se sla`u s Ilijadom, mongoloid, v. mongolizam i vid > lat.
dokazuju}i wenu ta~nost (Ristanovi}). mongolismus.
Glas o wegovim pesmama, stigao je u Je- mond, mu–—a, lopta, okruglast, glava Veli-
ladu ve} za Likurga, a za vreme Pizi ke zmije, √ mu–— > lat. mundus, -anus,
strata dado{e ih sakupiti, i u celosti fr. monde.
slo`iti, pa su ih rapsodi pevali na
moneta, ma–ˆ, dragocenost, nakit, ukras:
sveatinskim sve~anostima. Kasnije su
√ ma– > lat. moneta, gal. moneil, eng.
aleksandrijski gramati~ari imenovali
manu: mint, a.s. munet, hindi ānā, vr.
prepravqa~e (diaskevaste), koji su Ili
novca.
jadu i Odiseju podelili na 24 pevawa.
Moneta je izvorno pridevak bogiwe Ju-
moma (devojka), m‚ma, {to pripada meni
no, u ~ijem hramu je prvobitno kovan
(lit) > rus. moma..
novac.
Moma, n‚mi, ime Vi{weg √ mn‚.
Monika, menak‚, vilinsko ime, }erka
momak, mƒmaka, moj, -e, -i, RV I, 31, √ m‚. boga Vetra, √ m’.
Mom~il(o), v Moma i ~il. mono, -(jedan), m“ni, mudrac, RV VII, 56, as-
Jezdilac vranog kowa po no}i, a kri- keta, posve}enik, duhovnik najvi{eg
latog po danu je Sunce bo`ije. M. je reda, mislilac, podstrek, revnost, `ar:
Markov ujak i oli~ewe ogranulog unuka oli~ewa Op{te ravnote`ne si-
Sunca, u svom odskoku na nebu. Wegov le i majka Kandavla: l. ime > jel. mó-
krilati Jabu~ilo je ~as vranac, ~as nos.
dorat, ~as |ogat, {to zna~i da je su- monogam(ija), v. mono i gamos.
n~ani Kow trojak: no}ni, pono}ni i ju-
monogen, v. mono i gen.
tarwi.
monogram, v. mono i grama.
monarh, m‚n†rha, vredan ~asti ili
po{to vawa, √ m‚ > jel. monarchía, mó- monokl (monokularan), v. mono i oko.
narchos. monokord, v. mono i korda.
Prvi monarh i samodr`ac je Nino Be- monokratija, v. mono i krat.
lov, veliki Div-lovac, prvi mo}an pred monokristal, v. mono i kristal.
Gospodom. monolog, v. mono i logo.
monarhomah(ija), v. monarh i mahija. monom, v. mono > lat. monomius.
Monastir (st. ime Bitoqa), v. manastir monomah(ija), v. mono i
> tur. Monastir. monometar, v. mono i metar.
monah, munika, ko `ivi sam (muni{a, monomorf(ija), v. mono i morfo.
pun asketizma), √ mun > eng. monk, a.s.
mononiha, v. mono i nokat.
mu nuc, jel. monachós, lat. monachus, mo-
nicus. monoteizam, v. mono i teos.
Postoje nebeski i zemaqski monasi. monotriglif, v. mono, tri i glif >
Smatraju se mo}nijima od bogova i jel. glýfo, udubqen.
269
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 270
270
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 271
271
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 272
272
Recnik arijski 6.12.2010 13:27 Page 273
273
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 274
Mutap, v. mutaber.
Mutibari}, v. mutaber.
mu}ak, mohaka, zbuwivawe, uzrok nepozna-
vawa ili ludosti < m‘ha, gubitak, ili
prevara (zabluda, iluzija), √ mu~.
mu}kati, muw~ati, prevariti, √ mu~.
mufte, v. mukte > per. muft, rum. moft,
tur. müft(ü), rum. maft.
muftija, v. mukte > ar. müfti, poznavalac
Kurana i sudija, tur. müftü.
mu(h)anet (`alost, briga), v. minuti > ar.
tur. mihnet.
muhur-sahibija, v. mur i sahibija.
mu~iti, muw~ƒti, obespraviti, podvala,
prevara (= mo~ate), √ mu~.
mu~ki(ije), muk{‰j‚, zamka, uloviti mre-
`om, klopka RV I, 125.
mu{kat (vr. gro`|a), mo{ka, testis > it.
muscato.
mu{ko, mu{kƒ, mudo, ~vrst, izdr`qiv
~ovek > gal. musculin, jel. muhon?
mu{t, v. must.
mu{tuluk, v. mazda i luk > tur. muştul-
uk, jel. mouzdés.
Mu{uti{te, v. [e{a.
Ime sela u zna~ewu "Zmajevo".
274
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 275
N
navrteti, nivartate, povra}aj, o`iveti,
roditi se ponovo, vratiti obratiti (iz,
od), zaustaviti, √ v™it.
nag, nagnƒ, golo, pusto: ime boga Nava (“Na
gi”), √ nax > rus. nag‘й, avest. nagna,
na, n‚, na razne na~ine, s raznih mesta > lit. nýogos, st. ir. nocht, st. norm. na-
avest. ana, lit. na, prus. no, jel. ní, ána, kkva, eng. naked, nude, lat. nudus, -ditas,
lat. nas. jel. gumnós.
nabiti, nƒb'ate, povrediti, rasturiti, √ Ra|awe pripada pasivnom entitetu No-
nab'. }i, a slama ima vrednost bo`ijeg puta:
nabob (hindi guverner), v. naib. "Slavno Sunce u pol no}i
Nabu (asir. ime boga), n‚b’a, bog Nava, √ porodi se u golo}i ...
nab’. na prostrtoj slamici.
Nabu je sin Mardukov, nebeski pisar, O nebesko ono blago.
bog pisma i nauke. U pelenah d(e)r{}e drago".
nav (st. srp. mrtva du{a), n‚v (= na“), brod, (pesma o ro|ewu Bo`i}a)
~amac, posuda, mesec, bog Mesec ili
naga|ati, nigadati, ~itati napamet, na-
wegova konstelacija, √ nu > rus. navь,
brajati, proglasiti, √ gad.
navьee, naveй, st. ~e{, navi, mogila, gal.
navie, lit. novuti, }utati, prus. nowis, nagev (st. srp. jevr. jug, ju`na strana), v. igo.
telo, trup, lat. novis: nauta, nem. Nachen nagnati, nig’nat‡, naneti udarce, udaren,
st. isl. nar. √ han.
Nav (dowi svet), v. nav > germ. Nifiheim. naglo, a•gƒ, √ a•g.
navaditi, avad‡d'‡te, budnost, pa`wa, na- Nagorka (ime vile), n‚garaka, ve{t, qu-
zor, posmatrati, √ d'‡. bazan: zao: ime `ene ne~emu posve}ene
nava{ati, va{ati (< vƒ{aš, uzvik
ili one koja robuje odre|enoj stvari, √
sve{tenika (hotara), na kraju obreda, nak’.
prilikom stavqawa obredne ponude u Vile ba`darice napla}uju ba`darinu
vatru), √ va{ > srp. vasati (drva u (carinu) na vodi:
vatru). "Pod jelikom zeleno jezero,
navigator, n‚vika (= navâxƒ), lat. navi- kod jezera nagorkiwa vila,
gator, jel. nautes, nautike. nagorkiwa vila bardarica,
navigacija (plovidba), navija > lat. navi- koja vodu i jezero ~uva”.
gatio, navigare, eng. navigation. nada, n‚d'as, RV X, 65, pomo}, uto~i{te
navijati, n‚vajati, hvaliti, √ n“. (pribe`i{te), zaklon, √ n‚d' > nord.
navlum (navao, la|ena kirija), v. navo. Vanadis, bogiwa Nade.
navo, n‚va, brod, ~amac, RV I, 97 √ n“ > Nada je bo`anski atribut. U starom
lat. navale, cena za najam broda, navalia, Misiru oli~ewe Izide, u hri{}anstvu
bodska oprema, eng. navu. "bogoslovna vrlina du{e, koja stvara
navod, nƒveda, RV I, 165, pridr`avaju}i, prazninu od svake opsednutosti" (J. Kr-
nadle`nost. √ vid. stiteq).
navoditi, nivedajati, obavestiti, pred- Nada, v. nada.
staviti, izvestiti, objaviti: Nadanojla, v. Nada i ojla.
navrnuti, nirv™i–‡te, izabrati, sorti- nadati, n‚d'ate, tra`iti pomo}, moliti.
rati, √ v™i.
275
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 276
276
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 277
Nana (Nena), v. nana > rus. Няня, asir. narod, narƒt‚ ~ove~anstvo, primaran ~o-
Nana, bogiwa vezana za Nebo, boga voda, vek ili ve~ni Duh povezan sa praocem
sum. Nanna i Nannar, bo`. par neba, ~oveka (< n‚r‚, qudska priroda oli-
germ. Nana, bogiwa Hrabrosti, norm. ~ena u bo`anstvu: nara, narodni, qud-
Nanna, Balderova `ena. ski), √ n™ˆ > avest. naras, mu`, st. it.
Nana je ime Atisove majke. nero, lat. Nero, jel. anmr.
naos (brod crkveni, unutr. hrama), na“, Dodatak "nar" < nar, n‚rƒ, nƒra, ~ovek
brod, konstelacija meseca, posuda, √ nu (mlinar, mornar).
> jel. naus, tis, lat. naitis, nauta, naufragus. Narcis, nƒraka, zloduh, sin Zemqe i Ne-
napad, ni-√ pat, navala. ba, √ n™‡ > jel. Narkissos.
napadati, nipatati, navaliti. narcis, v. Narcis.
napat (zapat), nƒp‚t, potomak, unuk, √ pat N. se sadi na grobovima.
> zend. nāpat, naptar, lat. nepōt, -em, jel. nas, √ nas, l. zam. 3 lica mn. nama > st.
népodes, lit. napoutis, st. ir. nia, a.s. nem. uns, jel. no(i), st. lat. nis, lat. nos,
nefe, nem. nëve, Neffe. -ter, prus. nuson, avest-oset. na.
napatiti, nipatati, izgubqen, nesre}an, nasad, n‡—ƒ(s), gnezdo, √ sad > lat. nidus,
propast. eng. nest, nem. Nest, arm. nist, sedewe, ir.
napit, nip‡ta, progutan, upijati, √ p‡. net, germ. nest, jel. nidos.
napon, m‚pana, balans, protivte`a, ~in Nasradin, n„rada, ime nebeskog mudraca,
merewa ili oblikovawa, √ m‚. autora RV VIII, 13 IX, 104, 5, posrednika
nar ({ipak, mograw), √ n™‡, bobica (sun~a- izme|u bogova i qudi: duhovni~ko ime,
nika) > per. tur. (e)nār. √ n™ˆ > asir. nadu, uzvi{en, blagoda-
ran, ar. neasr-ed-din, pomaga~ vere.
naranxa, n‚ra•ga (nara–ga), drvo pomo-
ranxe √ n™ˆ > rus. naran`a, per. narinğ, N. hoxa je {aqivxija iz narodnih pr-
nārang, ar. nāranj, {p. naranja, fr. orange, i~a.
ma|. narancs. nasta, a√ st'„, RV X, 48, odjednom, na mah,
narda, nalada, mirisni izdanak odoqena smesta, odmah.
(Andropogon Muricatus), od koga se pravi Nasta, -s, n„satja, qubazan, drugarski,
skupoceno mirisno uqe ( “miro”) i kre- pridevci Jezdioca (Kowanika), konste-
ma, √ nal > pers. Nard, jevr. nerd, jel. na lacija Jezdioca, √ nas > jel. Anastas, -
rdos, lat. nardus. azija.
naresiti, niraxajati uzrok sijawa, osve- Na kapadokijskim plo~icama iz 14
teti, isijavati, √ rax. veka s.e. nalaze se i Nasatje (Kowa-
narika~a, n‚r‡ka, `ena, supruga: prino- nici), kao svedoci pisanog ugovora
{ewe `rtve: `rtva, vr. metra (nari- izme|u Heta i Mitana.
kƒva~a, `enska za{tita). Nata, n‚t’ƒ, za{titnik, vlasnik, gospodar,
narihtan, nir-ukta, izre~en, izra`en, jas- naro~ito u bo`anskim imenima (=
an, obja{wen, odre|en, protuma~en, op- vitta-nat’ƒ, gospodar zdravqa, xaga-
redeqen, koji sadr`i imena bogova, po- nat’ƒ, gospodar sveta, vard’i-nata, go-
menut, vidqiv, izra`ajan. spodar voda, soma-nata, gospodar me-
seca), √ n‚t’.
narko, -(uko~enost, opijenost), nƒraka, ime
za pakao ili dowi svet, ime zloduha, Natal, v. Nata > lat. Natalis, mlet. Nadal.
sina Neba i Zemqe, √ n™‡ > jel. narke, natalan, n‚t'ƒ, zaposednut, raspolo`iv,
narkosis, uko~enost, n. lat. narcotisatio. razme{ten: gospodar, -iti, √ nat' > lat.
natus, -alis: srp. Nadalina?
277
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 278
@enski i mu{ki genije odre|eni su na~in, ni{√ ~i, re{iti, re{enost, odlu-
~asom ro|ewa. Otuda je Hipokrit ka, odlu~nost.
uzrok bolesti tra`io u natalnoj karti. na~initi, ni{√ ~inute (~in‘ti), usta-
Natan, v. Noken > jevr. Nathan, ime pro- noviti, razjasniti, ubediti, razmatrati,
roka, Natan(a)el, “dar bo`iji”, {esti ispitivati, istra`ivati, odlu~iti, sm-
stvoreni an|eo, vladar vatre. estiti, naseliti, nastaniti.
natentati (navesti, navirati), v. tentalo. naxak, m“wxa, topuz Gromovnika, √ mux >
U poslovici: "Tante za kukuriku" (mi- per. nāčāh, tur. nacak.
lo za drago). na{, √ nas, nas, nama, > zend. na, lat. nos,
Natezalo, nandi{vara, ime boga Nava. -ter, jel. nóī, nó.
Natko, n„kat’aka (n„kan‚ta), “nebeski na{tinu (na{te), na{šagni, "uga{ene va-
gospodar”, Gromovnik, √ nam. tre" (najusporeniji metabolizam), √ na{.
natur{~ik, n‚šaka, glumac, gluma, igra~, ne, re~. √ nƒ, ne, ni(ti) > avest. nava, arm.
mimi~ar, √ naš. an, lit. ne, st. nem. ni, jel. ni, mē, an, lat.
natu{ten, a-tu{ši, nezadovoqan, nezado- ne, -gatio, -gare, eng. no, nem. nine,
voqstvo, jed; neugodnost, √ at. Neba, n‚b'a, bog Nava: pupak, centralana
na}ve, nauk‚, mali brod, √ nu > st. ir. ta~ka (pleksus solaris), √ nab' > ir. im-
nokkvi, la|a, ~un, st. norm. nakkva, lat. blin, kelt. nebelkus, nadimak Marsa,
navis, nem. Nachen. boga rata, jel. omfalos, pupak, -~ani.
nauarh (zap. broda), v. nau i arhi. Pupak neba je duhovno i fizi~ko
nauditi, udita, izgovoreno, re~eno, upu- sredi{te sveta, glav~ina pokretnog
}eno (anudita, optu`uju}i), √ vad. to~ka makro i mikrokosmosa, koje po-
vezuje “soha nebeska”.
Naum, anumati, Mesec, oli~ewe bogiwe
Meseca: 15-i konak mese~ev uo~i ispu-
nebesa, n‚b'asa.
wewa, kada se prinose obredne ponude, Nebeska soha (ime brda), v. nebo i soha.
uz slavqewe: pristanak, popu{tawe, Nebesna, v. nebesa.
dozvola, odobrewe, √ m‚ > st. jevr. nebivawe, ab’avan‡ja, nepostojawe, raza-
Nahūm,jel. Naum, eng. Nahum. rawe √ b'’: nebiva, ab'ava.
N. je proro~ko i ime manastira. nebo, nab'a, vaseqena, sun~ev grad (nab’i,
naumahija, v. nau i mahija. to~ak), √ nab' > het. nepi{, avest. na-
nauskop, v. nau i skop. bah,st. nem. nebul, oblak, nem. Nebel, a.s.
Naut (trojanski prorok), v. nuji > jel. Naýt nifol, taman, lat. nebula, jel. néfos, oblak,
is: srp. nuit, dar vi|ewa. neféli. magla, oblak.
nafora (posve}en hleb), v. ana i ferto. Nebo (oronim), v. nebo.
naheriti, v. heriti. Mojsije je `iveo u Ka{miru. Wegova
grobnica se odr`ava 2700. godina, pri
nahija (okrug, srez), nƒhus, susedstvo, √ nah
visoravni Movu, na planini Nebo.
> ar. nāhiuä, tur. nahiue, rum. nahiea.
Neboj{a, v. Neba.
Nahod (Momir), v. na i hod > srp. naho-
diti. Nebrodi (pl. ime), nab'a, sin posledweg
Manua + √ rud’, roditi (“potomak
Mitski Nahod Momir je epsko Sunce
Neba”) > lat. Nimrod, Nebrod, koji je
bo`ije, koje nema roditeqe, jer Ogaw
vladao Vavilonom i zemqom Senar
se sam od sebe ra|a i umire.
(identifikuje se sa Gilgame{om i Ha-
nahu{kati (podgovoriti), v. hu{kawe. murabijem).
278
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 279
279
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 280
280
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 281
Nestor, n‹{š™i, vedski sve{tenik (ne{- Nizejka je vila koja je odgojila boga Ba-
tar), koji priziva bogove na obred, ime ka. Ime je dobila po preanti~koj Nizi
boga Nava, √ n‡ > jel. Nestor (mudrac, (Ni{).
u~esnik Trojanskog rata). nizak, n‡~a(ka), kratak, patuqast, dubina,
nestorijanizam, v. Nestor. spu{ten, depresija, √ aw~.
netremice, netra, oko (> netr†maja upa- nizam, ni√ han, udariti ili u~vrstiti,
la oka). napasti, ubiti; razoriti > tur. nizami-
ne}kati, n„t'ate, tra`iti pomo}, pitati, cedid, “novi red”, naziv za uredbu vo-
zamoliti, zauzeti se, tra`iti, name- jni~kog sistema.
tati, √ nat'. N. je vojnik, ali ima jo{ zna~ewe reda,
neudvojen, ƒdvaita, √ ad. pravilnosti ili uredbe.
neudata, anud‚tta (ƒnudd'ata). nizina, ni~‰na, ispod, dole.
neuro, -(`ivac, `iv~ani), v. nerv. Nijagara (ime vodopada), nirx'ara, vodop-
ad, √ x™‡.
neurograf, -ija, v. neuro i grafo.
nijansa, mimansa, rasprava, tuma~ewe svr-
neurolog, ija, v. neuro i logo.
he vedskog obreda.
neuropatologija, v. neuro i patologija.
Nikac, ni√ ka{, ime zloduha ili majke
neuropira, v. neuro i piro. vo|e zloduha.
neuroptera, v. neuro i ptero. Nike, mak’ƒ, veseo, razdragan, u dobrom
neuroskop, v. neuro i skopija. raspolo`ewu, bo`anski pridevci (nar.
nefelion, v. nebo. Vetrova): prino{ewe (obredno): ime
nefelologija, v. nebo i logo. mitskog bi}a, √ mak’ > jel. Níke, bo-
nefeloformetar, v. nebo, fero i me- giwa Pobede, u Hesiodovoj Teogoniji
tar. }erka giganta Pala i reke Stiks, koja
deli Jav od Nava.
nefelograf, v. nebo i grafo.
Svaki uspeh donosi dobro raspolo`e-
nefeloptera, v. nebo i ptero.
we, bo`anski Vetrovi imaju krila da
nefeloskop, v. nebo i skopija. bi bili br`i, a pobedni~ki (lovorov)
nefro, -(bubreg), v. bubreg > jel. nefros. venac je obrednog postawa.
Niger, v. Nergal > lat. niger. Niketa v. Nikita.
niz, √ nah, vezati, pri~vrstiti. Niketa, vladika Remizijane je u IV
nizati, nahjati. veku dr`ao slu`bu na jeziku ra{an-
niz, pr. nˆ, dole, nisko; kratko; unutra > skih Besa i na tom istom ra{kom (jel.
ir. ni, jel. eni, nem. nider, nidar, eng. ne- tra~kom) jeziku napisao {est kwiga,
ther, beneath. kao i pesmu “Tebe Bo`e hvalim”, koju
Niza, v. Ni{ > jel. Nusa, anti~ko ime danas peva Isto~na i Zapadna crkva.
Ni{a ili wegov eponimni osniva~. Da je u pitawu srpski jezik svedo~i en-
ciklopedija Vatikana, koja ka`e da je
Niza je eponimno ime o~uha Dion-
Niketa podu~avao hri{}anstvu divqe
isovog i sinonim za zemaqski raj, pod
Srbe.
kojim Jelini podrazumevaju Elizijum,
negde pod zemqom ili neko ostrvo Nikita (oli~ewe No}i), nˆ{it‚, no}, √
sre}nih, gde Platon prenosi Ahila, nakk? > jel. Nikitis.
{to se odnosi na Ostrvo zmija (Lence), Nikodim, n„kan‚t’a, Gromovnik, √ nak’
na u{}u Dunava. > jel. Nikodimos.
Nizejka (> jel. Muza), v. Niza.
281
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 282
Nikola, nakulƒ, ime boga Nava ili we- tnika mo}nim pred Gospodom (De-
gove `ene, √ nak > lat. Nicolaus, rum. reti}).
Neculce, eng. Nic(h)olas. ninu-na (re~ za uspavqivawe), anu-ni, smi-
N. je ^udotvorac, Putnik, bo`anski riti, zadobiti poverewe, sti{ati, mo-
brodar pospodar voda, za{titnik mor- liti, sakupiti, indukovati, zameniti,
nara i brodolomnika. pribli`iti, dovu}i, √ n‡ > lat. nenia,
Nikoqdan, v. Nikola i dan > bug. Ni- {p. ninjo.
kulden. ninxa, ninja, unutra{wi, skriven, mist-
nikoq{tak, nakulaka, bogoslu`ewe eriozan, tajan, √ n‡?
bogu Nava. Nin{ar (asir. zapis), v. Nino i car.
N. je slavar Sv. Nikole. Nioba, v. nebo > jel. Niobe (majka sedam
Niks, v. nikt > jel. Nýz, oli~ewe No}i. sinova i sedam k}eri).
nikt, -(no}, -ni), v. no} (= akt„, RV I, 62), Niord, n‡
‡rƒ, voda, √ ‡r > norm. Niord(hr),
> jel. nux, nuktos. bog Mora i Vetra.
Nikta v. nikt. nirvana (stawe meditacije), nir√ va™–,
o~ekivati, nameravati, predstaviti, pr-
N. je “ambrozijska” i sveta, u tamnom
ikazati.
pla{tu.
Nis, ni{‚ (niz‚), u~ewe, sistem odgoja,
niktografija, v. nikt i grafo.
teo rijski pristup, pogled, vizija, pro-
niktourija, v. nikt i urin. vi|ewe, namera, meditacija, mo} pred-
niktofobija, v. no} i fobija. skazawa: kurkuma (hartija za pisawe
Nik{a, n‚ke{a, Gromovnik, gospodar ne- doterana `uto-zelenom bojom kurkume,
ba, √ nak{ > st. srp. Onogo{t. lat. Curcuma longa), √ ni{ > lat. Nisus,
Nik{i}, v. Nik{a. jel. Nīsos, mitolo{ki zakonodavac i re-
Nil, n‡ra, voda, √ ‡r > zend. nira, lat. ligiozni reformator.
nilus, akvadukt. niska, ni{kƒ (niskƒ), zlatan privezak
ninati (uspavqivati), ninajati, uputiti, oko grla ili na grudima (kori{}en i
voditi, nadzirati, prodreti, √ n‡ > srp kao novac), √ ni{k.
naja (majka), imp. ninaj, spavaj, {p. el nit, nˆtja, neprekidan, u kontinuitetu, ve-
ninjo, dete. ~an, ime bogiwe Nava, √ ni? > jel. mí-
Niniva (asir. grad Nebrodov), v. Nino. tos, konac.
Nino (titularno ime), ni√ n‡, “vo|a”, Nit povezuje vidqivi i nevidqivi sv-
(pred)voditi, brinuti: obredna ponuda: et, u primerima: utorni~ka pre|a i ku-
uzrokovati, izvr{iti, provesti vreme deqa: Arijadnin konac, ili Parke koje
> jel. Nínos. predu vreme i sudbinu. U duhovnom sm-
islu tu ulogu ima Tantra.
Nino mitski kraq Haldeje, istorijski
je Nino Belov (pridevak Beloboga), tvo- nitna (zakivka), nadd’ƒ, veza ~vor, spoj, po-
rac prvog asirskog carstva. vezan, √ n‚d’ > nem. Niet.
Starozavetni prorok Mina ga pomiwe niti, nati, ne tako|e, ne mnogo ili prev-
kao cara Nebrodije (Vavilona), jer je i{e (naeti, ne, nije).
bio iz plemena Nebrod (lat. Nimrod), ni~ice, n‡~ina, ispod, nadole, utu~en, po-
iz starog Rasa, blizu planine Ninaje. nizan (= n‡~ais: ni~ijah, dole, ropski
Stari zavet ga pomiwe u Postawu (Iz- polo`aj), √ aw~.
orod), kao velikog Div lovca (ime po Ni{ (ant. Niza), v. Nis > lat. Naissus.
Arionu, bogu Lova), odnosno prvog smr-
282
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 283
283
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 284
nat, istaknuto ime > avest. nāman, lat. Sorbej (Orfej) ka`e za bo`ansku No}:
nomina, imena, nazivi, -tio, nominalis, no- “Opeva}u No}, majku bogova i qudi,
men, osobina ili svojstvo neke stvari.
izvor svega postoje}eg”.
Nomokanon, v. nam i kanon. nota, manota, himna, RV (VI, 1), ime bo`a
Zakonopravilo ili Krm~ija je biser nstva kome se himna upu}uje ili po-
srpskog gra|anskog prava, koga nema u sve}uje, recitovawe himne, √ man > lat.
Pravnoj enciklopediji, izdatoj u Bgd. nota, znak, podsetnik, zabele{ka.
‘85 g. Jedino mesto na svetu gde se
no}, nƒk, RV VII, 71 (= nƒkta; nƒkti, RV
prou~ava je Univerzitet u Minsku (Ja-
II, 2, √ nakk; nˆ{it‚, √ {i), √ nƒ.? >
r~evi}).
rus. no~, zend. nakhtru? lit. naktis, prus.
nomos, -(zakon), nama, {to se pojavquje, spo- naktin, jel. nýz, nuktos, lat. nox.
qni izgled > jel. nomos, zakon, odredba,
No}ilo (oli~ewe ve~erweg Ogwa), v. no}.
obi~aj.
nu, √ n“, sada, upravo, odmah, zaista, zacelo,
non, naw, negacija > gal. lat. non.
izvesno; pomeriti.
Noriel (“ogaw bo`iji”), v. Nerija. nuditi, nudƒti, nagoniti, podsticati, pok
norija (dolap), n‡rƒ, voda, √ ‡r > ar. renuti, probiti, √ nud > srp. nu`da, st.
nā'urāh, {p. eng. noria. nem. nut.
Norin (vodonim: zem. ime), n‡rƒ, voda, √ nu|ewe, n”tana, trenutno doga|awe ili
‡r lat. Narona. sa da{wost, √ nud.
N. se nalazi na mestu anti~ke Narone. nuji (matuv, omatu{io), na“, mesec, u vezi
noriti (roniti), n‡rƒti, nakvasiti > st. meseca, √ nu.
nem. rinan, jel. raino. N. je u C. Gori izraz za umno onemo-
norma (mera, pravilo, propis), nir√ m‚, }alog ~oveka.
me ra, merilo, veli~ina: posti}i, nula, ‚nala, pripadnost Ogwu, √ an > lat.
izvr{iti, graditi, na~initi, proizve- nulla, -um, -us.
sti, sastaviti, konstrukcija, imisliti,
Nula se nahodi na rasenskim sarko-
ostvariti > it. lat. norma, norma, nem.
fazima ili urnama od terakote. Simbo
Norm, eng. norm.
li{e ve~nost i obnovu toka Stvarawa.
normalan, v. norma. Sve ono {to su bogovi stvorili ve~i-
Normani (= Severjani), v. nur > st. norm. to je ("vertikalno" vreme), a na zemqi
noru, -ir (mn.), eng. north, hol. noord, nem. se mora obnavqati svake godine ("ho-
nord: Normannen (< Nord mannen), qudi rizontalno" vreme), s tokom Ostvarewa.
sa severa (N. su od Teutona), lat. nordi- Otuda je godina (magijski) to~ak Vre-
cus, gal. normant, fr. normand: nem. Noor- mena, rotacije i revolucije.
seh, Norve`ani. Numa (Sarbiwanin), v. Manu > lat. Numa,
Ime Normani, izvorno je vezano za drugi kraq Rima.
Ruse ili Srbe iz Balti~ke Sarbatije, N. "zakonodavac" koji je st. ital. ka-
a etimolo{ki za svetlost i “~asnu” lendaru dodao dva meseca.
(desnu) stranu kola nebeskog.
numera, n‚ma-r’pƒ, oznaka, vrsta, rod, ob-
normativ, v. norma. razac, sastav, razvijati, ve`bati, ure-
normirati, nirmim‡te. diti; ime i oblik, osobeno postojawe >
nos, √ nƒs (= nasa, n„sƒ) > lat. nasalis. lat. numerus: Numeri, nem. Nummer.
Not, v. no} > norm. Nott, bogiwa No}i, s nuncije, v. wuwati > lat. nuntius, glas-
tri mu`a (oli~ewe trojakosti no}nog nik, poslanik, -atus.
Ogwa).
284
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 285
285
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 286
286
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 287
W
wowa, ‚nana, usta, lice (< ‚nƒ, lice), √
an.
Wego{, nagê{a, ime boga Nava ili vrha
mitske bo`anske planine (Kailase), √
nak’? > srp. Wego{, ime planine (u
Herce govini i Makedoniji).
wihati, nij‚ti, pre}i, si}i, upasti, √ ja.
wiva, nivƒt, dolina, nizina, √ vaš > bug.
rus. nˆva, st. nem. n(e)idar, jel. neiós.
Wegu{i (grad pokraj Tesalije), v. Wego{.
wuwati, xuw~ate, govoriti, √ xuw~.
287
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 288
288
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 289
O
“Obila majka rodila obila junaka (Obi-
li}a)”.
Obili}evo, v. Obili}.
objava, ab’j√ av, podsetiti, RV IX, 27 (ab’j-
avas, baciti na ne{to), okrepiti, osv-
o, o (= ‚), dozivati, obra}ati > lat. ō, ōh, e`iti, obnoviti, popraviti.
st. ir. ā, st. nem. ô, wê, nem. oh. oblak, abra, oblak (= bal‚hakƒ (ki{ni
Ob (vodonim), ƒp, voda > rus. Obь, reka u ili gromoviti) > jel. ómbros.
Sibiru. Epsko oli~ewe oblaka je Obla~i}u Ra-
oba, ub'a, √ ub’ > srp. oba{ka, lit. abu, jel. de. U RV tmurni crni oblak (saranxa),
amfo, lat. ambo. ra|a Jamu, prvog me|u smrtnima i su-
obaviti, ‚b’ƒvati, prisustvovati, prisu- diju mrtvih.
tan ili pri ruci, asistencija, okrenu- Dabog se pojavquje u oblacima, a u gra-
ti se ne~emu, RV I, 51, u~estvovati, dobitnim oblacima nalaze se ale. Mo-
produ`iti, proizvesti, prouzrokovati, `e da bude stani{te bo`anstva:
√ b’’. "Do crnoga tog bo`ola,
obad, ‚√ b‚d’, pritiskati, ti{tati, ugwe- tog oblaka olujine":
tavati, muka, patwa, dosa|ivati, uzne- "Namaknu se oblak Be~u,
miravati, prika~iti > rus. ‘vod, lit. iz oblaka svetac progovara".
uodas, jel. othéo, lat. tabanus.
Oblakom se zakliwe. Mitsko je pore-
obal (obao), v. oval > lit. apvalus, eng. |ewe za kravu, jer, kao {to krava daje
peble, a.s. papol. mleko, tako oblak daje ki{u.
obala, ap‚rƒ, re~na obala, √ ™i > lat. ripa, Oblak, v. oblak.
obala > riparius, {to pripada obali ili
Jedan Oblak je maloazijski car 70 g. s.e.
vodi: rivus, potok, rivulus, it. rivolo,
(Strabon), a drugi Oblak Vu~i}, iz tre-
-lleto, eng. river, -ulet, potok. }eg v. s. e. komandant rimske kowice u
Obar, v. Avar > srp. obarski, `estok. bitki s Pirom (Dereti}).
Obarska (ime sela), v. Obar. Obla~ina (zem ime: jezero), v. oblak.
obasjati, b'‚sajate, b'‚sate (< b'‚su, obleg (du`nost), ab'i√ lok, gledati na,
sunce), √ b'‚s: obasjan, b'‚sja. obratiti pa`wu, namera, pogled (s
obga (ovga), ƒdga, obredni kola~, √ ad. uzvi{ewa), izgled, vidno poqe > lat.
obdanica, ƒbdam, tokom godine, √ bad’ (?) obligatio, it. obbbligare.
obelisk, v. beleg > jel. obelískos, obelismós, oblepiti, ab’ilimpati, umrqati sa ne-
obele`avawe: obelós. ~im, namazati, √ lip.
ober (knez, kurva, majstor), upƒri, iznad, oblikovati, ab'iloka(ja)te.
gore, gorwi deo, prema gorwoj strani, √ oblina, ab'il‡na, ~vrsto prijawawe, pri-
™i > avest. upairi, jel. ýpér, lat. super, qubqivawe, √ l‡.
eng. over, st. nem. obar, nem. ūber, Ober, oblog, vi√ lag, prilepqen za ne{to, dr-
Obere, vlast, stare{ina: vi{i. `ati se ne~ega, visiti na ne~emu.
obil, -qe, upƒri, iznad, preko, √ ™i > oblagati, vilagati.
asir. ab‚ru, jak, st. rus. obilь, jevr. oblok (prozor), v. obal.
abbír, tur. bol, jel. óbrimos.
obod, abad’‚, segment osnove trougla, √ ‚d’.
Obili}, v. obil > ~e{. Obr, div.
oboje, ub’ƒjam > rus. ob‘e, lit. abji.
Mitski Milo{ je nadprirodnih oso-
bina, kao i wegova majka divkiwa:
289
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 290
oboleo, a-bala, slab, bolestan, RV V, 30, √ obru~, ab'i√ ru~, sjaj, svetlost sunca >
bal. lat. orbis, krug, obru~: orbita, putawa.
obor, v‚ra, okru`en, ogra|en, ograda, √ obru~iti (zaru~iti), ab'iro~ati, ushi}-
v™i > asir. abaru, okru`en, zatvoren, ewe, zanimati se, zadovoqiti nekoga, √
rus. zabor, rum. obor, cinc. ubor, jel. obo- ru~.
rós, lat. barra, ograda. obstrukcija, ava√ rud’, zakr~iti, prepre-
Obor, v. obor. ~iti, zatvoriti, RV X, 105, suzbiti:
oboravawe, v‚™anƒ, obuzdavawe, suzbijawe, sadr`aj > lat. obstruere, -ctus.
~uvawe. oburdati (skotrqati), v. brdo.
O. je magijski postupak za{tite. obu}a, v. oputa.
Obrad, v. Obra`da. ovamo, ava√ nu, kretati se ili pomerati
Obra`da (manastir: zem. ime), v. brazda. prema (ne~emu), RV IX, 86, ciq radwe >
Sv. Obra`de su narodni praznik prve it. avanti.
brazde u godini s kola~em ( “brazdani- ovan, avana, terati √ av > rus. oven, misir.
ca” ili “bra`danik”), koga nema u cr- ab, afg. afgan.
kvenom kalendaru. Mitski "zlatoruni Ovan" simboli{e
obraz, ~ubra, lice, √ b'r‚{. sazve`|e Ovan, kojim zapo~iwe Mlado
obramica, b'ramita, kretawe u krug √ leto (godina), o ravnodevici, koje "~i-
b'ram. sti" zemqin {ar i daje svaku bo`ju
blagodet.
obratiti, raš'ati, govoriti, √ raš’.
oval, v. ovalan > lat. ovum, -alum, jel. obo-
obrva, b'r’, √ b’r(a)m (= b’ruva) > a.s. brū,
lós, vr. novca.
eng. brow, lit. bruvis, st. nem. brawa, st.
ovalan, v‚lana, odnos prema ekliptici √
isl. brun, jel. ófrýs.
val > n.lat. ovale, -is.
Obren, v. Obretenije.
ovaplo}en, avaplute, potopiti, zagwu-
Obrenovac, v. Obren. riti zariti: odsko~iti sa, o~ove~ewe,
Obretenije, vartana, ~in obrtawa (vrt- bog koji je postao ~ovek, √ plu.
ih), √ vrit. ovaplotiti, avapluvate.
O. je praznik prvog dana Nove godin (9. ovas (je~am), jƒva, ovas (= jav‚sa, j‚vasa: ava-
3.), kada se “obr}e” na boqe. Zima po- sƒ, provijant, RV I, 93), √ ju > avest. java,
pu{ta, dani su topliji i du`i, a bi- zrno, rus. ovёss, hleb, lit. aviža, prus.
qke “kre}u”. wuse, lat. avena.
Obri, v. Avari. Oveqa~a (vr. bo`anstva), valja, glavni,
obrijati, ‚b™ihati, RV X, 61, povu}i, zna~ajan, vo|a, √ v™i.
skinuti, odse~en, √ b™ih. U narodnom predawu Oveqa~a je `e-
obris, b'r‚{, sijati, svetleti. nsko bo`anstvo, vi{e vodena, za raz-
obrov, v. rov > rus. obrov, iskopina: srp. liku od lapavice, koja je vi{e blatwa-
oburvati. va.
Obrovac, -ica, v. Obar. oveqa~e, v. Oveqa~a.
obrt, v‚rtt‚, posao, profesija (v™tti-st'‚), O. su svojstvo Oveqa~e: ki{a, vetar i
pre`ivqavawe, poqoprivreda, na~in sneg.
zara|ivawa za `ivot, √ v™it: ove{tati, ‚ve{šate, umotati, zaviti, op-
obrtnik, v‚rtikka. seg, zamah, {irewe, √ ve{t > srp. za-
obruk (tur. iskopano), v. obrov. ve{tawe.
290
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 291
ovo, ava, RV VI, 67, √ av > zend. ava, jel. aý- ograda, vard’aka, ograditi, rastavqawe,
tós, aýthi, lat. aut, autem. razdvajawe, prese}i, odeliti, √ vard’ >
ovrag (suncovrat, uvratine), √ v™ix, kriv, rus. ogor‘d, tat. kirtä, lit. gardas.
krivina (mat. i duh.). ogra{ilo (sunce), agr†n{u, vrh (kraj)
ovca, ƒvi -ka, √ av > lit. avinas, awis, prus. zraka svetlosti (agr†n{a, stepen am-
awins, st. nem. ew, lat. avis, jel. óis. plitude fokusa), √ ag (og).
O. je rajska, senovita i astralna `ivo- ogra{je (borba), v. agr > tur. agraş.
tiwa. ogrez(a)o, gr‡{mƒ, leto, sezona leta, le-
Ov~a v. ovca. twa vru}ina, √ gras .
Ov~arevo v. Ov~a. ogresta (grozd), grasa, disk sunca, √ gras.
ogaw, agnˆ, vatra (obredna), bog Ogwa, broj ogrlica, v. grlo.
tri, simbol stvarawa, zlato, √ ag (og) > od, v. ab.
het. Agni{, bog Vatre, rus. Ogonь, lit. oda, oda, vrsta sve~ane i uzvi{ene pesme,
ugnis, st. srp. Oganь, znak porodi~nog prineti > jel. epōdós, baja~, gatalac, ōdē,
`ivota doma}eg ogwi{ta, lat. ignis, pohvalna lirska pesma, ōdeīon, lat. oda,
fin. Uko, bog Vasione sa stani{tem u -e, odeum, mesto izvo|ewa ode.
oblaku (Kalevala).. odaliska, v. odaja.
Ogaw je trostruk (RV III, 26). Ra|a se odaja, ušaxah (ušajah), koliba od li{}a >
omladini, muwi olujnog oblaka i iz- tur. oda, -çi: hhas-oda, rum. odaie.
vija “`ivim ogwem”. Smatra se ve-
odan, ‚d'‚–a, izdr`avawe, podno{ewe, os-
~itim i ve~no mladim, RV VIII, 23. Sam
lawawe, podr`avawe, zahvatawe, pose-
od sebe se ra|a i umire. Nalazi se
dovawe, osvajawe, razumavawe, shvatawe,
svuda na nebu i zemqi. Posrednik je
zadr`avawe, smatrati, ra~unati, poma-
izme|u bogova i qudi:
gawe, √ d'‚.
"Ogaw je glava neba i vrh,
odar (le`aj: zem. ime: uzvisina), daru, drvo
mu` zemqi ovoj, u vodi > rus. oder, nosila, ~e{. odr, st. nem. et
semenu `ivot podsti~e". RV VIII, 44 ar, nem. Etter, jel. otrimon, ma|. odor: lit.
Za sv. Ogaw se koristi sedam razli- ordai, kolac,
~itih drveta. @iva vatra se vadi za O. je samrtna posteqa: uzvi{ewe za kr-
lek ili ~arawe. Ogaw je barjak obre- upnu stoku, [.
dni, RV V, 11, a oko wegove lepote oti- odati (priznawe, po{tu), a——ate, spojiti,
maju se dan i no}, RV I, 144. Pre- sastaviti, pridru`iti, √ a——.
dstavqen je kao vozar, pa se vo`wa po
odaxiba{a, v. odaja i ba{a.
vodi poredi s kretawem svetlosti.
odaxija, v. odaja i xija.
U juna~koj pevaniji, likovi mladog i
starog Ogwa su Sekula i Janko. U na- odbiti, bƒd’ate, spre~iti, staviti na str-
rodu se kune Ogwem. Zamena za ogaw je anu, prisiliti, istisnuti, √ bad’.
sve}a. odvoit, ƒdvaita, “li{en dvojstva”, pride-
Ogar, v. Zagar > st. rus. ogarь. vak Vi{weg boga, jedinstvo duha i ma-
terije, √ ad.
ogarina, g'ri–ƒ, RV I, 133, `estok, sun~ev
sjaj, √ g'™i > gal. grian, sunce (Apollini Odeon, v. oda > fr. Odéon.
Granno, natpis na oltaru). odiva, vad’”, mlada, nevesta, skoro udata
Ogwen, v. ogaw > lat. Ignius, Egnius, nem. mlada `ena (= vo—’a, odvedena ku}i (ud-
Hagen. ata), √ vad > avest. vadu, eng. bride, a.s.
br’d.
Ogorjelica, v. goreti > jel. Agorelitsa.
291
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 292
Odin, v. Vodan > skand. Odin, Odhinn, dan. odrati, dr‚date, rasturiti (u par~i}e), √
Odin, st. norm. Ōthinn. dr‚—.
Skandinavski istori~ar Torfeus ka`e odre}i, re~ate (rˆ~jati), napustiti, osta-
da se Odin “doselio” iz Azije, oko 70. viti iza sebe, √ ri~.
godine s.e. Slavqen je u Norve{koj do odron, ƒdri, kamen, √ ad > ir. art, -an,
XI veka. Pripisuje mu se pronalazak kamen.
pisma (Odinove rune) i ~uda magike. oduran (odbojan), art'ana, prezrewe, nepod-
Odisej (lutalica), √ hod, hodati, skitati > no{ewe, √ ™it.
jel. Odusseús. odu{ka, aduhka, povoqan, naklowen, slo-
O. je mitski kraq Itake i oli~ewe bodan od zla ili nezgode, √ duh.
Sunca bo`ijeg, u svom ve~itom putu o`iveti, uxxivati, povratiti u `ivot,
preko neba (12 brodova, 20 godina lu- √ xiv.
tawa).
O`ujko, v. Laste > srp. Lastujak, Lastavi
Odiseja i Banovi} Strahiwu povezuje ~iji dan > Lazujak > O`ujak (Mart).
isti motiv ve~ite borbe gospodara Vi-
O`ujak-Mart je u staroj srpskoj veri
dela, protiv zimskog Besa, jer, Sunce
po~etak Novog leta, a laste glasnice
bo`ije svakog prole}a razgoni zimske
prole}a, po kojima je sazve`|e Vla-
zloduhe, zle prosce svoje `ene Prirode,
{i}a nazvano Lastari. Isti je naziv
po motivu mitske svadbe.
dece (slikoviti uzrast Prirode u pro-
Odiseja, v. Odisej. le}e), u~esnika obi~aja Lastavi~iji dan
Eratosten je posprdno rekao da }e po- (Pomaci, Rodos, M. Azija).
dru~je Odisejevih lutawa otkriti onaj, U narodu se naziv o`ujak izvodi od
ko na|e kroja~a, koji }e mu sa{iti glagola “oju`iti”, otopliti.
vre}u za vetrove. Taj “kroja~“ je M. Ri-
ozariti (obradovati), v. zora.
stanovi}, sa kwigom “Zlatno runo Ja-
drana“, koja prvenstveno pomo}u ge- Oziris (misir. bog Sunce), v. Osor.
omorfolo{kih, meteorolo{kih i hi- Ozren (oronim), v. Ozro.
drolo{kih konstelacija, dokazuju da je Ozro, -a, v‚sra, dan, √ v‚s.
Jadran geografska odrednica, preko 27. oiko v. his > jel. oīkos.
000 stihova. oj, aje, aj.
Krunski dokaz su anti~ki periplusi, oja~ati, oxa(ja)ti, √ ox.
vrsta brodskih dnevnika, koji se uza-
oj-la, ul-lal, trgnuti, zapo~eti, posko~iti.
jamno potvr|uju s Momirovim stiho-
vima (Svetlica). Okean (nebeske vode), udakam, voda, √ ud
> sum. Oanes, bog Voda, akad. Oanes, ~o-
oditologija, v. hodati i logos.
vek-riba, ”bo`iji poslanik“, vav. Anu,
odmazda, m‡—'a, dati po zasluzi, √ mid’. misir. Nuu, hindi Oanes, jel. Okeanós,
odoqen, nalada, vr. biqke, √ nal. udor, voda: lat. Oceanus, undu?
odont, -(zub, zubni), v. dentalan > jel. Sunce i zvezde ra|aju se iz nebeskih
odús, odóntos. voda i ponovo padaju u Okean, s obe
odperjati, uttp‚rjati, prebaciti, izvesti strane Mle~nog puta. U Vedama je Ok-
iz ne~ega, RV I, 182, √ p™i. ean mitski potok koji kru`i oko pla-
odraz, id™ˆ{a, takav (isti), bogat takvim nete Zemqe (= okean ra|awa i smrti,
kvalitetima, √ ‡ > jel. lik(o), tilikos, lat. Bahavad Gita).
talis, qualis. Okeanija, v. Okean > lat. Oceania, oceani
des.
292
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 293
293
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 294
294
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 295
opijum, ap'‡na (ap’ena), √ p‡ > hindi āph- oran, ‚r‚mƒ, u`ivawe, zadovoqstvo, zanos,
hīm, āphū, ar. äfuūm, tur. afuon, jel. ópion, √ ram > jel. eráo, `udeti.
opós, lat. opium, it. afione. oranica, -~e (vr. ~amca), v. orati > bug.
opirati, apa√ ramate, nenaklowen, nepo- vr anica, tur. oraniça.
godan, neprikladan: odagnati. Naziv je nastao po "brazdi", koju pravi
opit, apatti, u}i u neko stawe ili odnos, ~amac.
slu~aj, doga|aj, zgoda, nesre}a, gre{ka, orao (ptica sunca), kurala, -s, vr. orla, √
podvrgnuti se ne~emu, √ pat. k’ > rus. orёl l, het. hara{, per. āluh,
opica (majmun), k‚peja, majmunski > st. kelt. erir, st. ir. irar, lat. aquila, prus.
nem. affa. arelie, lit. erelis, st. nem. aro, eng. eagl.
opovratiti, upavƒrtate, (po)vratiti se, Orao je svedok stvarawa u srpskom
stati ili hodati po, √ v™it. mitu. Glasnik je boga Neba i oli~ewe
opravdan, pravadat‚m, argumentovan, √ ad. Ogwa godine: "Dvanaest gnezda, trista
oprem ({atr.), aprama, pravilo bez auto- orlova, a jedno jaje sne{e? Godina".
riteta, √ pr‡. U kwizi o Somi, orao uzleteli na svo-
oprost, pra√ st’‚, krenuti na put > srp. du neba, nosi na nogama Somu, koja se
"p
prosto ti bilo" (obra}awe mrtvom na obredno me{a na zemqi, a bo`anski na
ukopu). nebu.
Ops, ƒpnas, posed, dobit > st. ital. Ops, O. je jedini od svih `ivih bi}a koji
bogiwa plodnosti, za{titnica obiqa mo`e da gleda direktno u sunce i je-
i zemqoradwe, sestra i `ena Saturno- dini koji mo`e da `ivi u sva tri po-
va: lat. ops, opis, sila, stawe, imetak, stoje}a sveta. Nikada ne stari, jer se
rus. opt, lit. opstas, izobiqe. podmla|uje kupawem u jezeru na kraju
sveta i poznaje lekovito biqe. Greh je
Opsenica (por. ime), v. Ops.
ubiti orla, naro~ito krsta{a. Ve{-
optimum, ‚ptƒ, dostignut, zate~en, dobijen; tica u svaku pticu mo`e da se pret-
iznena|en; prostirawe, susretawe, √ ‚p vori, osim u orla krsta{a i goluba.
> lat. optimus, najboqi, eng. optimum. Orlove kanxe obele`je su ja~ine sunca
opus, „pas, religiozni obred (< ƒp, RV I, i uro~nik (okivaju se srebrom i u{i-
151, rad, posao, delo), √ ‚p > lat. opus: vaju deci).
opus Dei, bo`ije delo. mesto, radili{te; Predstava dvoglavog orla postoji na
navesti; re{iti. slici Serbona iz Hatu{e, u Ilijadi, a
oputa, (obu}a od ko`e), puša, {upqina, ~esta je predstava na trojanskom nakitu
prazan prostor, nabor, √ puš. Na Istoku postoje tlocrti `rtvenika
op~initi, apa~inoti, nastojawe, pribra u obliku orla ili sokola, dok u hri-
ti, usredsrediti, nabaviti, skupiti: {}anskoj liturgiji, vladika koristi
opadawe, o{tetiti zdravqe ili napre- okruglu tkaninu sa stilizacijom dvo-
dak, izgubiti ne{to, smawivawe, √ ~i. glavog orla.
op{ti, ab'i-{š'ƒ, meriti koracima, pro- Epsko oli~ewe Orla u juna~kom spevu
tezati ili uzdi}i iznad, nadvladati, po- je barjaktar Orlovi}u Pavle, {esti po-
tisnuti, poni{tewe, propast. rednik u kolu dvanaestolike godine.
op{titi, ab'i-ti{š'ati. orati, halati (= halahati?), √ ha > rus.
ora, v. ura > jel. hora. orƒtь, lit. arti, st. nem. art, uzorano
orakulum (proro~i{te), v. orator > lat. poqe, lat. aro, -are: aratura, kuluk na
oraculum. wivi, jel. áróo, st. ir. airim: mak. aram-
nica, oranica, jevr. haríš, orati: horéš.
295
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 296
296
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 297
297
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 298
298
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 299
299
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 300
300
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 301
P
padobranac, padab’ran{a, gubitak mesta
ili polo`aja, otpu{tawe ili promena
polo`aja, funkcija, √ pad.
pa` (skutono{a), p‚j“, budnost, opreznost,
oru`ani pratilac, za{titnik, √ p‚ >
pa, √ p‚, {tititi. per. paja, polo`aj, ~in, oset. faez, lat.
pav, v. paun. pagius, fr. page, eng. page, it. paggio.
Pava, -o, p‚vana, vetar, dah,“ ~ista~”, bog pa`wa, pa{ja.
Vetra, √ p‚. pazar, panaxa, mesto trgovine, √ pan >
pavend, band'ana, povezivawe, √ band' > asir. pazaru, sakriven, siguran, per.
per. pavend, veze, pāuvänt, paubend, rum. bazar, tur. pazar, cinc. pazare, jel. paza-
paivan, nem. binden. reýo.
pavit, pavˆtra, ime nekoliko vrsta biqa- Pazar, v. pazar.
ka, obredna trava (no{ena kao prsten paziti, pa{jate, gledati, pratiti, uvi-
na ~etvrtom prstu), √ pav > srp. pave- deti √ pa{.
tina, puzavica. pazuho, upapak{ƒ, pazuho, dlaka pazuha, √
Pavko, p‚vakƒ, ~ist, svetao, sjajan, pridev pak{.
ci boga Ogwa i bogova voda, dan i no}: Paja, p‚ju, l. ime, RV VI, 47, “~uvar”, hra-
broj tri (p‚vaki, sin Vatre, ime boga niteq > jel. paomai.
Rata). pajanta v. panta > per. päjända, jel. pagi-
Pavle, paurƒ, ime Gromovnika ili Jez- jantās, rus. pajka, spojka.
dioca, polubo`ansko ime, RV V, 73, √ pajac, ƒpatjat‚, detiwast, √ ƒp (pat) > it.
p’? > eng. nem. Paul, fr. Pol, it. Paolo, bajáccio, {aqiv~ina, pajazzo, jel. paisós,
{p. Pablo. detiwi.
Pag, v. pagus. pajdos (kraj poslu), pƒdja, krajwi, zavr{ni,
pagus (lat. selo), p’ga, naseqeno mesto, po- √ pad > tur. paudos, rum. paidos.
krajina, predeo: veliki broj (qudi), Pajsije, pajasja, pridevak bogova svetlosti
mno{tvo, raspored: vlasni{tvo, √ p’ > (< pajasj“, slavan, vredan divqewa, ime
lat. pagus, -anus, seqa~ki. sina jednog od praotaca ~ove~anstva), √
pad, √ pad, pasti, is~eznuti, umreti, naza- paj.
dovati. pajta{ (pajtos), pat’ja, odgovaraju}i, pode-
Pad (vodonim), v. pad > lat. Padus, jel. Pida- san prikladan, spasonosan, spreman, ko-
uos, fr. Po. ristan, √ pat > per. padaš, tur. padaş,
Staro ime reke Pad je Eridanus. ma|. pajtás.
padati, padjati, -e > avest. paidueiti. pak (sveza), √ p’akk, unapred (misliti),
padi{ah, padƒ, pozicija, utisak + √ sah, pogre{an. pa~ati?
prevladati, nadmo} > rus. padi{ah, sa- pakao, p‚kalƒ, vatra, sasvim crn, √ pa~ >
modr`ac, vladar, per. pādšāh baša. st. srp. pьkklь, crna smola (katran), rus.
Na Istoku je ova titula u zna~ewu pëkklo, srp. pakal, -en: paklewak, vrag,
onoga “kome se pada pred noge”, u smi- lat. pix, smola, -cis, rum. pacura, let. pi-
slu ostavqawa utiska ili pridobijawa kulas: pekle, provalija, lit. pikis, jel.
nekoga, ko je vi{eg ranga. Kod Hinda, píssa, pikrós.
ima smisao materijalnog aspekta duho- Raj je na nebu, a pakao na zemqi. Stari
vnih plodova. Srbi ili Ra{ani su plakali kad se
dete rodi, a veselili se kada ~ovek um-
301
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 302
re, jer, pakao je ovozemaqska kazna i jel. palátion, cinc. palate, gal. palais, it.
tamnica du{e: palazzo: palato, nepci, eng. palace, st. nem.
“Mu~iteq }e jedan drugom biti palanza, nem. Pfalz.
svaki sebe po osob najve}i” (Lu~a). Palatin (breg rimski: selo), v. palata >
Paklenica, v. pakao. lat. Palatinus: palatinus, carski, it. pala-
dino, fr. paladin, mlet. Paladin.
paklina, v. pakao.
palac, v. palica > rus. palec,
pakost, v. pakao > fr. pique, nem. Pik.
palacawe, plak{ƒ(na), ustreptao list, √
pakt, pakt'ƒ, ime za ~oveka koga {tite
plak{.
Kowanici (Jezdioci) > lat. pacta, -tum,
pasisci: Pax, bogiwa mira, kasnije na- Palacijum, v. Palatin > lat. Palatium.
zvana Aeterna, Ve~na, eng. pact. palacke (pripojasnica), p‚la, ~uvar √ p‚l
pal, v. palica > it. palo, lat. palus, nem. > tur. palaska.
Pfal. pala~a, v. palata.
pala, v. pala{ > asir. palu, oru`je ili Pala~ak (vodonim), v. pala~a.
kraqevska insignija, rus. pala, sabqa, Pale, palli, malo selo, √ pal.
jel. pále, -a, tur. pale: lat. pala, a{ov. pale` (paqevina), palitƒ, `ar, toplota,
Palavestra, pallavastra, "baca~ cve}a", vrelina, usijanost, lo`iti, grejati, go-
ime boga Qubavi, √ pall. reti, √ pal > jel. pelitnos, polios, lat.
Palagru`a, v. pile i Gru`. palleo, -idus, eng. falow, ugarak.
Palada (epitet Atine), palada "slamodav- Pale`, v. pale`.
ac" (< pala, slama), ime zloduha, "guta~ paleo, -(stari, drevni), v. pra > jel. palaiós.
vatre", √ pal > jel. Pallados. pelitnos, lat. Palervajnen, v. palir.
palea, paille, lit. pelai P. je sin Poqa u Kalevali.
paladijum, v. paladion. Palestina, v. Pelasti > jevr. palestína.
Paladion, v. Palada > jel. Palládion, drve- paleta, v. palisada > it. palleta, fr. pallete.
ni kip Atine u Troji.
pali (jezik budizma), p‚li, red, niz, linija,
palamar, p‚lana, ~uvawe, dr`awe, √ p‚l √ p‚.
> tur. palamar, rum. palamar, jel. pala-
palija, v. palica
mári, it. palamaro.
Palinar, p‚lana, ~in ~uvawa ili
palanka, pallik‚, malo selo, √ pall >
dr`awa > lat. Palinurus, ime vernog kr-
asir. palaku, odeliti, odvojiti, rus. pa-
mara iz Eneide.
lanka, tur. palanka, lat. palancs, it. pa-
lanca, fr. palansche, ma|. palánk. palir (poslovo|a), p‚la, ~uvar, √ p‚ > nem.
Palier.
Palanka, v. palanka.
Kod Srba je palir stare{ina i nadzo-
palankin, v. perina > eng. palanquin,
rnik radova, gra|evinskih, poqopri-
port. palanquim.
vrednih, ratnih, u poqu, na gumnu (Ma-
Palant, v. Palas > jel. Pallas, Titan, Gig- rkovi}).
ant ili rimski heroj.
Palisad, v. palisada.
Palas, pala{a, nemilosrdan, okrutan,
palisada (ograda od koqa), v. palica >
bezdu{an, pridevci zloduha, √ pal >
rus. palisad, palka, ograda, eng. palisade,
jel. Pállas.
lat. palisata, it. palissata, fr. pallisade.
palata (zgrada: nebeski svod), pala-dƒ,
palica ({tap, vlad. skiptar), p„l‚{a, na-
slama za krov ku}e (< pala: pal‚la,
pravqeno od drveta, √ p‚l > rus. palec,
slama) > rus. palada, lat. palatum (prvo-
bitno, svod nebeski), jevr. palatín, -ium,
302
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 303
lat. palus, kolac, -icis, palex, palificatio: panaceja, v. Panakeja > st. srp. panaagga,
eng. pole, a.s. pāl, nem. Phale (Pflock). jel. panákeía, op{ti lek.
paliti (sleng), palajati, leteti, pobe}i, panateneje, v. Atina.
izbe}i (palati, kretawe, pru`awe, pre- P. su proslava dana bogiwe Atine.
laz, prodirawe), √ pal > srp. (imp.)
pangeneza, v. pan i gen.
pali, be`i! eng. flu.
pangermanizam, v. pan i germani.
pali~nik (vojvoda), v. palir.
panglosija, v. pan i glosa.
palma, p‚–ˆ (= palni), ruka, {apa > eng.
palm, jel. palámi, a.s. folm, palm, lat. pandan, band'a(na), povezivawe, obavezati
palma, -tus, germ. fühlen, port. palmeira. se, √ band’ > eng. band: bond, st. norm.
band, fr. bande, pendant. nem. Band, -el.
palo{ (duga~ak ma~), pal‚{ƒ, o{trica,
o{tro oru`je, √ pal > bug. rum. tur. pandemonijum, v. pan i demon.
pala, jel. pála, ma|. pallos, vel. no`. Pandora, pawyara, kutija: verski stih,
pamuk, vamana (= pi~u), pamu~ni grm, period zla (Kali-juga), √ pax > jel. pan-
konopqa, kudeqa, √ vam. dora, vr. muzi~kog instrumenta.
pan, -(sav, sve), sarva, sav > jel. pān, sve, Jelini su spojili sva zna~ewa ove re~i
pās, pāsa, sva, pantós, sav. u "Pandorinu kutiju zla" (“obdarena
svim darovima”, v. pan i dar), prvo-
pan (poq. gospodin), √ van, ste}i, posedo-
stvorene `ene, prilagodiv{i izgovor
vati, gospodariti > eng. win, a.s. win-
glasovnim vrednostima svog jezika.
nan, boriti se.
pandur, p‚–—ura, pomo}nik boga Rata, √
Pan, pa–i, vrsta zloduha (tvrdice, be-
pa–— > lat. banderius, ma|. pandúr.
zose}ajni, pohlepni), koji nadziru blago:
lopov koji krade kao sve{tenik, √ pa– U staro vreme panduri su bili vojna
> jel. Pān, lat. Faun. postaja.
Vedski Pani su ukrali krave i sa- Pandura, v. pandur.
krili u pe}ini, odakle ih je oslobo- pandur-ba{a, v. pandur i ba{a.
dio Gromovnik. Pandurica (oronim, H), v. pandur.
Pan je kod Jelina bog stada, pa{waka Pane, v. Pan.
i divqe prirode, kosmat, pronalaza~ panegirik, panna, prelaz iz jednog u
frule, s kozijim nogama i u{ima, koji drugo stawe: nazadovawe, puzati, √ pan?
pla{i qude. > jel. panagiri, vrhunska hvala, panēguris,
panagija (uro~nik), p‚nnaga, zmija, zmij- na ro~it skup, lat. paneguricus.
ski, proizvedeno ili napravqeno od P. je sve~ana beseda, Sabor narodni.
zmija: zmijoliki zloduh, grad zloduha panel, pana, drvo, deblo > fr. panélle:
Nava: pridevak Div-ptice, √ pan. pannn eau, port. panele, lat. panis: pan-
Panagija je ikona Bogorodice. nellus, eng. panel.
pana|ur, pa–jaxira, trgovina, promet, panzofija, v. pan i sofi.
tr` tr`i{te, prodavati ili kupovati, Panija (st. ime [panije), v. Vani.
√ pa– > jel. panigýri, cinc. panagir, tur.
panika, v. Pan > jel. panikos, eng. panic,
panauir.
fr. panique, nem. Panic.
panaija, panasja, pobuditi, predmet obo`a- panikografija, v. pan i grafo.
vawa, pohvala, slava, veli~awe, √ pan.
panica (zdela), vƒna, drvena posuda (za
Panakeja ("bo`. vidarica"), v. panagija >
obredno pi}e), √ van > eng. pan, a.s. panne.
jel. Panákeia, k}i mladog Meseca, epskog
Sekule (> Eskulap).
pankarta, v. pan i karta.
pankratezija, v. pan i krat.
303
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 304
Pankratije, v. pan i Krat > jel. Pankra- panya, paw~a, ra{iriti, {aka sa pet pr-
tis, svemogu}i. stiju; pet, kopito lavova {apa ili or-
panlogizam, v. pan i logo. lova kanxa, √ pan > per. penge, pence, pa
panmorfija, v. pan i morfo. nga,
Panoni, v. Vani > lat. Panoni. paw, van, drvo, deblo (= vƒna), √ van > rus.
penь, ma|. ponue.
P. su u latinskom izgovoru suime za
anti~ke Srbe. Paw, -eevac, v. paw.
Panonija, v. Panoni. pawka (kleveta), pĥka, nemoralanost, uka-
qati, prqav{tina, √ pa~
panorama, v. pan i horizont.
pawkati, pa•kajati nevoqa, optere}ewe,
panofobija, v. pan i fobija.
isprqati.
Panta, p‚nt’a, skita~, Sunce u svom kr-
paor, p’ƒrvara, seja~, ko rasipa, √ p’ar >
etawu na nebu, “skitara”, √ pant’.
lat. pauper, nem. Bauer, seqak.
panta (gl. greda na ku}i), p‚nt’a, putawa
paoc (paoka, pre~ka to~ka), v. palica.
Sunca na nebu > fr. pandentif, pandan-
tiv, deo svoda koji dr`i kube. papaz (tur. pop), v. pop.
O "panti" vise verige i ve{aju se sr- papar (biber), pipalli, biber, √ pil >
povi (Unkovi}). jel. péperi, lat. piper, st. nem. prëfer, a.s.
pipor, eng. pepper.
panteizam, v. pan i teo.
papir, pƒpuri, obilat, bogat, izda{an, √
Pante lija (“Putnik”), p‚nt’a, putnik,
p™‡ > misir. papirus, “kraqevski”, gal.
ski ta~, Sunce u svom kretawu na nebu,
papier, eng. paper, lat. papurus, jel. pápu-
“skitara”.
ros, nem. Papier, mlet. paver, ma|. papir.
Sv. Pantelija (9. 8.) je gospodar Vetrova,
papica (jelo), bub’uk{‚, hrana, `eqa za
"vjetreni vojvoda" i “stalno je na putu”.
jelom, √ b’ux > srp. papa, jelo, lat. pa-
Brat je Sv. Ilije i uzima sebi “velike
ppa, ka{a.
vru}ine”. Poznat je kao “naprasiti sve-
tac”, opasniji od brata Ilije. paprat, pƒprata, lekovita biqka > rus.
pa porotnik, lu`. srp. papro{, st. nem.
Panteon, (“hram Sunca”), p‚nt'a, Sunce >
faran, nem. Farn, gal. ratis, ir. raith.
pant'a-devat‚, klasa bogova: pant’aka,
ime za sve{tenika: pant’ana, ime za P. je ~udnovata trava trouglastog ob-
bajalicu. lika, koja no}u uo~i Sv. Jovana Biqo-
bera sazri, pretvori se u seme i opa-
panter, pu–—ƒr‡ka, tigar (pundar‡ke{a
dne. Jedno zrnce ovog semena, kako se
Vi{wi), √ pu– > rus. pantera, jel. par-
veruje, ~ini ~oveka nevidqivim i daje
dos, pánther, lat. panthera, gal. pantere.
mu znawe "nemu{tog jezika".
pantqika, pant'alik‚, uska staza ili
Papratno, v. paprat.
put, √ pant'.
Papra}a, v. paprat.
panto, -(sav), v. pan.
papren (skup), pƒpuri, izda{nost (koja
pantograf, -ija, v. panto i grafo.
nagra|uje), izobiqe.
pantometar, v. panto i metar.
paprika, bab'ru, vrsta povr}a: √ b'™i > je
pantomima, v. panto i mima. vr. páprika, pilpel, a.s. pipar, eng. pepper, pa-
pantorator, v. panto i orator. prika, nem. ma|. paprika, lat. piper, jel.
panurg(ije), v. pan i erg > jel. panurgos. peperi, mak. peperka.
panhelen, -izam, v. pan i Helen. paprika{, v. paprika > ma|. paprikas.
Pan~o, v. Van~o.
304
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 305
papu~a, v. p‚duk‚, papu~a, patika, √ pad > hald. pardes, raj, avest. pairidaeza, per.
st. rus. popu~i, rus. papu~, per. papuš, ar. firdaus, jel. parádeisos, lat. paradisus,
tur. papuç. nem. Paradies, fr. paradis.
par, p‚rƒ, suprotna strana, √ p™i > gal. paradoks (suprotnost), v. para i duma >
pa ire, eng. pair, peer, fr. pair, lat. par, jel. parádoxos, eng. paradox.
jednak, pria. parazit, v. para i `ito > jel. parásitos.
para (novac), pƒri, okretati, obrtati, vrt- paralela, v. para i lelujati > jel. pa-
eti √ p™i > avest. pairi, per. pāre, pārah ráll ēlos, lat. parallelus.
(40 para u gro{), tur. para, jel. peri.
paralija (okrugla sofa, [), pari √ kri,
para (srodstvo), pƒra, dalek, udaqen, na okru`iti, opkoliti, podr`avati: ko-
drugoj ili daqoj strani, > jel. pera(n), lan > srp. paralija, okrugla zdela
lat. parendie, eng. far, fare, nem. farn. (Boka), jel. paralage, nezmeni~na pro-
para (nelegalan), p‚rƒ, suprotna strana, mena, mlet. pariolum.
kraj ne~ega, √ p™i > jel. pará, suprotan, Za p. je u [opluku vezan obi~aj da
tur. parazlama, krajwi okov na cevi doma}in prvi sipa jelo. Ako nije pri-
pu{ke (Vuk). sutan, doma}ica stavi varja~u u posudu
parabaza, v. para i baza. s jelom, koju zavrti, prilikom stav-
paravan, parvƒn, mesto spajawa, spoj, veza, qawa na paraliju. Na koga padne va-
~vor, zapreka, deo, rub, ~lan, pregrada, rja~a, prvi sipa (Tasev).
grani~nik, momenat ulaska sunca u nov Paralija, pari-k’la, zemqa koja le`i na
znak, odlomak, prelom, pukotina, √ pa- obali mora > jel. paralias, na obali
rv. mora.
P(a)ravija (oli~ewe Pravde), v. Prava. paralogija, v. para i logo.
U pastirskoj molitvi: param, paramƒ, stepen srodstva: super. naj-
“Sv. Vide koji vidi{, udaqeniji.
Sv. Luka koji lu~i{, Paramenta, pramant’a, ime boga Nava:
Sv. P(a)ravija koji koji tatu ruke gorwi {tap za dobijawe `ive vatre, √
mant’.
ve`e{,
parametar, v. para i metar.
i vuku zube pobije{,
paramorfoza, v. para i morfo.
ti u{~uvaj moje ovce” (O. Lukovi}).
parampar~ad, v. para i par~e.
parabola, v. para (srodstvo) i bolid >
jel. parabolē, lat. parabola. paranormalan, v. para i norma.
parageneza (postajawe), v. para i geneza. parafoni~an, v. para i fono.
paraglosa, v. para i glas. parahroniozam, v. para i hrono.
paragrama, v. para i grama. parangal, par†•ga, deo u nizu (koji sledi),
skriveni deo tela, √ a•g > it. paranco,
paragraf (odeqak, oznaka), v. para i
mlet. palangar.
graf.
parawe, bar’a–a, ~upawe, va|ewe, cepawe,
parada (smotra), par‚√ d‚, prikazati u
promeni, odr`ati, izabrati > {p. pa- kidawe, napu{tawe, √ bar'.
rade, lat. parata, -ere, pripremiti, fr. Paraskeva v. prasak i keva > rus. Pra-
parare, -ade, nem. Parade. sk‘vья, jel. Paraskeuí, Sv. Petka, para-
paradentoza, v. para i dentalan. skeve, dan spremawa, petak: pelekus, pe-
lekkon, lat. paraseva.
paradizo, prade{a, gorwi predeo, oblast,
odrednica, re{ewe, √ di{ > Re~ P. je u zna~ewu: “majka Groma”.
305
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 306
parat (deo, strana), √ p'ar, rasturiti > lat. bo`anskoj planini Idi. Isto ime nosi
pars, -tes, deo: partio, -icula, deli}: par- i princ trojanski, sin Prijamov.
cella, it. parte, eng. part, gal. part: -ir, nem. paritet, parita, okrenut, obrnut, osvojen,
Part: partake, fr. partie: partage: srp. pa- obuzet, zauzeta pozicija, ispuwen sa, √
rta, putni prtqag. p™i > lat. paritas, eng. paritu.
Para}in (lit. i zem. ime), par‚~‰na, Parmak, pari–‚ha, ime boga Nava.
zaba~en, ra{trkan, razbacan, skrnuti s Parnas, par–asi, predeo pored ili iznad
puta na suprotnu stranu, √ p™i > per. vode, √ par– > jel. Parnas(s)ós, breg De-
paraćende. lfskog proro~i{ta.
U narodnoj zagonetki: "Iza|e vila iz Parnas (ime proroka), par–a, krilo, √ ar–
pe}i, pustila kosu niz ple}i, ~eka > Parnasós, lat. Parnasus.
sina Para}ina ... da donese kupu vina?
P. je eponimni heroj, kome se pripisuje
Plamen."
gatawe po letu ptica.
paraf, paragraf > jel. parafe, super. para-
parnes, v. princ > hald. parnes, sta-
grafos, n. lat. paraphus, fr. paraphe.
re{ina, jevr. parnás, vo|a, parnes.
parafraza, v. para i fraza > jel. para-
parwak, pari–‚ha, prostor kruga (= pari-
frasis.
–ah, zaokru`en, okolina, periferija, √
paraxik (tur. parica, nov~i}), v. para, -~e. nah.
pardon, paradana, ~in odustajawa, odbija- parola, v. parabola > gal. parole, lat. par-
wa, otkazivawa ili dizawa ruke (od ne- aula.
~ega), √ d‚? > fr. pardon.
paronim, v. para i ime.
pareda, parod'‚, `ena, √ p™i > srp. par,
paroh, purohita, ku}ni sve{tenik (ka-
lat. par, -es, jednaki, it. pari, eng. pair.
snije dvorski), √ pur > lat. parochus.
pari` (st. srp. kow), v. faris.
parohija, v. paroh > gal. parroche, -oisse,
Pari`evi}i (selo), v. pari`. lat. parochia, jel. paroīkía.
Pariz, v Paris. Parsi, p‚rasa, -ika, √ p™i > per. Pārsi.
P. je dobio ime po Parisu Trojancu. parta, p‚rt'a, ime 12 svetih tekstova: {a-
Osnovali su ga Salijski Franci, od mansko ime, √ p™i > bug. parta, rus.
kojih su Merovinzi, a u VI veku je parta, klupa, it. parta, gl. glas, ma|. part.
postao wihova prestonica.
P. ima vi{e zna~ewa: poveza~a: nakit,
parija, p‚r‡ja podre|en, ni`i, slabiji, na- kapa: pruga na platnu: usedelica...
jni`a kasta (= p‚raja, p‚raxa), √ p™i
partenija, p‚rt’ona, Devica, √ p™i > jel.
> hindi parija.
parthenia, -os.
parik (zemqoradnik sr. v. Srbije), v. parija
Partenije, v. partenija > jel. Parthenios.
> st. srp. parikь, pripadnik najni`e
kaste, jel. paroikía. partenica (drug), v. parat.
Paris (trojansko ime), pare{a, najvi{i partenogamija, v. partenija i gamos.
gospodin, ime Brane (Vi{wi), √ p™i > partenogeneza, v. partenija i geneza.
jel. Páris, fr. Paris, {p. Perez: srp. Pre- partenokarpija, v. partenija i karp.
`a, nadimak. Partenon, v. partenija > jel. Parthenōn,
Brana je prastari srpski bog Pravde, de vi~anski hram Atine.
oli~ewe ravnote`ne sile. Wegova ulo- parter, p‚rt'a (pƒrt'iva), zemqano, {to je
ga sudije prene{ena je u jelinskoj pri- u vezi zemqe > fr. parterre.
~i na obi~nog ~obanina, koji presu|uje partija (stranka), v. parat > fr. partie,
u bo`anskom sporu oko lepote na nem. Partei: it. partito.
306
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 307
partija (prilika), p‚rtakja, posebnost, raz- pastir, p’xita (p’sita), po{tovan, pri-
lika, grupa razli~itih stvari, √ p™i. znat ili ugledan ~ovek, onaj kome se
Parun, par†–a, {amansko ime, √ an. klawa (< p’x‚, bogoslu`ewe), √ p’x >
par~e (mali deo), v. parat > per. pārče, par rus. pastыr
r, lat. pastor, -ale, -is.
age, tur. parça. pasti, ps„ti, jesti, `drati, gutati, √ ps‚
Paskija, v. Spasa (Spasoje). > lat. pascere.
Paskoje (obredno ime), pƒ{u, bik, Bik, pastrma, b'ƒstr‚, ko`a, torba (ko`na) ili
obredna `ivotiwa, √ pa{ > fr. Pa- bisage, √ b'as > tur. basturmak, -dirmak,
squal, l. ime. rum. pastrama, jel. pastramas, eng. pa-
pas (koleno), √ pas, povezati > jevr. pasá, strami.
i}i, i}i, pro}i, lat. pasus, korak, pas- pastuv, avast’a, mu{ki polni organ, jed-
sio, it. passo, -are, gal. pas, -ser, fr. pas, rost, ~vrstina, √ st’‚.
passe, -er, eng. pass, -ing. pasuq, pal‚{a, vr. gra{ka > eng. pea,
Jedan pas ra~una se 25 godina. pease.
pas, pa{i, doma}a `ivotiwa (pa{“), √ pasus, pada, noga, √ pad > jel. pus, podos,
pa{ > misir. sopt, srp. pseto. noga, stopica, lat. pes, pedis, passus.
P. je ne~ista `ivotiwa i vodi~ mrt- pasha, pa{“ (= pƒ{u), bik, sazve`|e Bika,
vih u dowi svet, kod st. Srba u obredu obredna `ivotiwa, √ pa{ > het. pah{u,
boga Rata. Vreme od 12. 1 - 27. 1 zove se hindi Pashu, avest. pasu, arm. pasah, gal.
"pasji dani", a oko sv. arh. Gavrila (26. pasche, -que, jevr. pesah, pāsah, jel. pasche,
7.) "pasja vru}ina". prus. pecku, lat. pecu: pascua, -um, maj.
pasa`, v. pas > fr. passage, pasager, it. pa- pah{u, Mesec (ili jedan od meseci u
sseggiare. majanskom kalendaru).
pasara (vr. ~amca), apsar„, kretati se u Na hramu u Hatu{i stajao je natpis:
vodi (nebeskoj) ili izme|u oblaka: vo- "Ravnodnevica je u Biku".
dena vila, √ s™i > gal. pascer, it. pas- P. je 14 dan meseca nisana. Od iskona
sare, fr. passier, eng. pass, -age, nem. Pas. je u vezi s mesecom i mese~evim "ro-
pasigrafija, v. pas i grafo. gom" obiqa, simbolom plodnosti. Je-
vreji p. legendarno slave kao uspomenu
pasija, apasj„, RV V, 44, aktivnost, √ ‚p >
na izlazak iz Misira, {to je samo li-
lat. passio, -us, -vitas, it. passione, eng.
terarno pore|ewe za “izlazak” iz stare
passion.
godine i po~etak Novog leta, s ravno-
pasovati (odgovarati), pa{ati, -e, poveza- dnevicom u Biku.
ti, √ pa{ > nem. passen.
patareni (patarin), v. patarica > it. pata
pasometar, v. pas i metar.
rino, pristalice Arijeve jeresi, proti-
paso{, v. pas i port > fr. eng. pass- vnici ne`enstva.
(e)rport.
patarica ("`enska slava"), pašarƒ, tre}e
pasta, pusta, raditi s glinom, modelovati, od sedam sunca, √ paš > rus. paterica,
praviti uzorke, √ pust > rus. pasta, it. rum. paterica, cinc. patarica, jel. paterítsa.
pasta, testo, jel. paste, -o, fr. {p. n. lat.
Patarica je naziv za tre}i dan slave.
pate, fr. pâté: pastiche.
patarica ({tap vladi~anski), pašarƒ,
pastal (postava), √ st'‚, pripadati, u~vr-
zrak sun~ani.
stiti > tur. pastal.
P. je {tap, {taka, na vrhu zaobqena.
pastva, p‚stjƒ, doma}i, {to pripada ku}i,
doma}instvo, RV IV 21 (= pastj„, oku- Patarica, v. patarica.
}nica, bogiwa doma}ih pitawa), √ p‚.
307
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 308
pater (otac), p‚šri, otac, RV X, 88, √ p‚ > Patricija, v. patricij > lat. Patricia, -e,
avest. pita, jel. patir, patēr, eng. father, nem. eng. Patritia.
Vater: lat. patria, rod, pleme, otaxbina. patrqak, putrakƒ, mali sin, √ puš.
pateti~an, paš'ita, ispri~ano, napomenu patron, v. pater > gal. patron, -un, lat. pa-
to, nagove{teno, nabrojano, izrecito- tronus, it. padri, -one, {p. padres.
van, √ paš' > jel pathētikós. patronat, v. patron i natalan
patika, v. putke. patrologija, v. pater i logo.
patisati, upati{t’ati, pripravan, patronimika, v. pater i ime.
slu`iti, prisustvovati slu`bi, pri-
pauk, {alaka, √ {al.
neti, √ st’a > srp. “n
ne patisati”, ra-
diti bez prestanka. Paul, v. Pavle > lat. Paulus, jel. Paulos.
patiti, patati (pƒtate), pasti (pit’a, mu- paun, bar'in (bar'i–a), √ bar' > rus. pav-
ka, nevoqa), izgubiti polo`aj (~in), po- lin, a.s. pēa, lat. pavo, it. pavone.
juriti, √ pat > lat. pati, trpeti, bole- P. je mitsko oli~ewe ve~erweg neba
snik, jel. páschō. osutog zvezdama.
patka, paš‚ka, vr. ptice, √ paš. Paun, bar'in, polubo`ansko ili ime ne-
patogen, v. patiti i gen. beskog ~uvara obrednog pi}a i jedan od
pridevaka boga Rata.
patoka, p‚šaka, ko cepa ili deli, let ili
koraci koji upu}uju do vode, √ pat > Pauni (ime sela), v. Paun.
rus. pƒtoka. pafta, pavˆ, guma to~ka (nar. zlatna guma
patologija, v. patiti i logo. na kolima Jezdioca), gvozdeni obru~
Soma kamena, √ pu > per. bāfte, pafte,
patos, v. batos.
tur. pafta, rum. pafta.
patos (zanos, `ar), v. patiti > jel. pátos,
P. je karika (Vuk) ili okrugla kop~a.
patetikos.
pahi, -(debeo, zgusnut), bahu, brojan, u ve-
patria (domovina), v. pater > it. patria.
likom broju, u~estao, √ bah > jel. pachýs.
Patria (oronim), v. pater.
pahidermi, v. pahi i derma.
patriarh, v. pater i arhi > rus. patrija-
pahimen, v. pahi i himen.
rh, gal. patriarche, jel. patriarches, lat. pa-
triarchalis. pahlavi, pelava, ne`an, fin, tanak, pre-
fiwen, odli~an, mekan, prijatan, mir-
patrijarhat, v. patrijarh.
an, topao, saose}ajan, osetqiv, blag qu-
patrika (tur. patrijarh), paitrika, o~in- bazan; prolaziti, protezati se, gubiti
ski, {to pripada ocu, (< pitrˆ, otac, svest, kretati se, pridr`avati se na-
pridevak Tvorca sveta, u RV ili go- ~ina rada √ pel > per. Pahlavi, Pehlevi,
spodara molitve, a naro~ito izraz za jezik zap. Iranaca (me{avina medo-pa-
nebo i raj, RV X, 88), √ p‚. rtskog u doba Sasanida).
Patrikije, v. patriarh. Pahomije, -a (sv. ime), b‚h“, ple}a: ime ti-
patriti (pripadati), p‚tar, ~uvar. tana-(zlo)duha, √ bah > jel. Pahomis, ple-
patriota, pit™ˆ, zaj. naziv za pretke svih }at.
qudi ili roditeqe, otac: ime bo`an- pahuqa, bahulƒ (= bahala), debeo, {irok,
skog u~iteqa, √ p‚ > lat. patriota, jel. brojan, u~estan: Ogaw, √ bah > ma|. pihe.
patriōtēs. pacijent (pa}enik), v. patiti > lat. pa-
patricij, b’aššara, plemi}, po{tovan ~o- tiens.
vek, gospodar, √ b'at > lat. patres, -icius.
308
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 309
pa~avra, pa~anag‚ra, kuhiwa, mesto za Pega, pi–ga, ime jednog od pomo}nika Sun-
kuvawe, √ pa~ > per. pārče, -i, -ūre > tur. ca: ime zloduha.
paçavra, rum. pačavura, jel. patsaýra. Pegaz, pi•ge{a, "gospodar `ute boje",
P. ima vi{e zna~ewa: krpa, sudopera, ime za Ogaw (pi•g†k{a), √ piwx > jel.
vrsta jela. Pēgasos, “Belogrivi”, sazve`|e Krilati
pa~e (pihtije), pa~a, ~in kuvawa ili pe- Kow (Posejdonov sin, nastao iz krvi
~ewa, √ pa~ > rus. pe~ь, tur. paça, rum. Meduze).
pacea, jel. patsāz. pegel (vodomer), v. Pegaz > jel. pēgē, izvor,
pa{a (gra|. i vojna titula), bale{a, visoki nem. Pegel.
vojni zapovednik, √ b’‚{ > per. baša, Udarom Pegazovog kopita postao je iz-
tur. paşa, jel. pasas. vor Hipokreno. U srpskom mitu, ne sa-
pa{a, -wak, v. pasti (= g'‚sƒ, livada ili mo da nastaju izvori od udara kowskih
trava pa{waka, prehrana), √ b’as. kopita, ve} na Helmu (Balkanu) ima
vi{e od 400 stotine zemqopisnih ime-
pa{a (pa{enog), pak{a, krilo, broj dva, √
na s pridevkom ”kow”, ”kobila” i ”ko-
pak{
pito” (Petrovi}).
pa{aluk (dostojanstvo pa{e), v. pa{a i luk
pegijatrija, v. pegel i jetra.
> tur. paşalik.
pegomantija, v. pegel i mantija.
pa{kati (reg. dra`iti psa, K), pak{ƒti
(dr`ati) deo ili strana. pedagog, -ija, v. pedo i axo.
Pa{ko, v. Pasha. pedagogarh, v. pedagog i arhi.
pa{~e, pa{uka, bilo koja mala `ivo- pedala, padja, u vezi nogu, √ pad > lat. pe-
tiwa, √ pa{. dalis, it. pedale, eng. pedal.
pa{t (hrana, jelo), v. pasta > lat. pastus, pedaq, pƒdja, mera za {irinu i du`inu, √
it. pasto. pad > rus. pjadь, ma|. pidja.
pean, v. pevanija > jel. paián, lat. paean. pederastija, v. pedo > jel. paiderastía.
Pean, v. pean > jel. Paián, Pauón. pedijatar, v. pedo i jetra.
Smatra se da je Apolon otpevao prvi pedo, -(dete, de~iji), ƒpatja, dete (> ƒpatj‚-
pean u ~ast pobede nad Pitonom. U t‚, detiwast), izdanak, potomstvo, √ pat
starom veku se on dr`ao za bajalicu > jel. paīs, paidós, dete, de~ak paidion.
protiv rana, pa su Apolona prozvali pedo, -(zemqa, tlo), v. pod > jel. pédon.
Pean i dr`ali za lekara i oca Esku- pedologija, v. pedo i logo.
lapa (= Sekula), a je to pridevak Apo- pedometar (putomer), v. pedala i metar.
lona, u zna~ewu bog Vidar. pedofil, v. pedo i fil.
pevanija (juna~ka), pƒvana, ime za pet Peja, peja, obredna ponuda u pi}u (liba-
`ivotnih dahova, √ p’. cija): pijan, pi}e, pitak, √ pri.
Pet `ivotnih dahova sjediwenih u gr- Pej~a, v. Petka.
lenoj ~akri imaju mogu}nost prelaska u
Pej~in dan (sv. Petka.), v. Pej~a i dan.
duhovnu ravan. Otuda je i naziv za
gusle i guslawe u juna~koj pevaniji, iz- Pek (zlatonosna reka), v. beka > jel. pékos,
veden od re~i “gu{a”, grlo: glas. ov~ija ko`a (za ispirawe zlata).
pega, pi–ga, `uta boja: ime jednog od pomo- pekva (sud za pe~ewe), pakva, posuda, ~i-
}nika Sunca: ime zloduha, √ piwx > nija: pe~en, kuvan, √ pa~.
rus. pegiй, rum. pag, gal. peint, obojen, pekmez (kuvano vo}e), v. pe}i i mazati >
lat. piktus, jel. píggalos, gu{ter. per. begmäz, tur. pekmez.
309
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 310
310
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 311
311
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 312
312
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 313
p e r o , par–a , pero ( parnƒm ) , krilo, mati Tora: fin. pergene, |avo. het.
list, √ par– > avest. parnu, hindi P e r u n a { , stena, hridina, litica.
pān, lit. sparna, st. nem. faru, eng. Perun "da`dqivi" je gospodar gro-
pan, a.s. fern, nem. varn, Farn. ma i muwe, vozi se na ogwenim ko-
U srpskoj mitologiji pero je pore- lima, daje ki{u, nadzire `etvu i
|ewe i simbol za sunce. tera vraga ogwenim strelama:
Perpar (por. ime ), p‚rpara, car Smrti. "Ja izlegoh na srebrno guvno
p e r p e r , varva ( parpa ) , vrsta novca, te udarih u zlatne svirale ,
√ v™i > st. srp. p e r ьp p e r a , kovani svak me ~uje, ne vidi me niko? Gr-
zlatan novac od 3, 16 grama u sre- mqavina".
dwevekovnoj srpskoj dr`avi ( po vr. Ogaw se vozi u jednim kolima s
izme|u dinara i dukata ) , rus. p e - Gromovnikom, RV I, 108. Na{em
r e p e r , jel. pérpura, lat. ( u ) perperus. Gromovniku kao i vedskom poma`u
Spota p. povezana je mitolo{ki sa vetrovi:
`itnim zrnom ( varvaša ili bar- “Straovila ...
baša ) , najstarijim sredstvom pla-
tad upre`e te kowe Vetrove
}awa.
i povede muwe i gromove,
Iz jednog papskog pisma 1204. g. i
poveqe iz 1352. g., kojom se Mle~a- a sa mu`em veqim Peri{anom".
nima daje sloboda trgovawa po Bu- Gromovnik je vragobija i tera zlo-
garskoj, koja je bila u sastavu Sr- duhe i alu koja napada sunce ra-
bije, jasno se vidi da je p. kovani |aju}e iz vode ili stravu ( kad se
novac, za koji mleta~ki konzul u dete od ne~eg prepadne, pa od toga
Varni ka`e da ima te`inu 16 2/3 oboli ) :
karata ( S. Qubi} ) . "O Sv. Ilija Gromovni~e,
P e r s a , v. Peru{a > jel. Pérsi, Per- uzmi sobom brata Panteliju
seida, }erka Okeana. i sestricu Ogwenu Mariju,
P e r s e j , v. Persa > jel. Perseýs . gromom stravu pogodite
Za P. Herodot ka`e da je asirskog i muwom je opr`ite".
porekla. Praroditeq je Parsa. U On je postavio Sunce na nebo da
jelinskom predawu, otac Perseja je sija, RV IX, 1 i dr`i kqu~eve raja.
Djaus ( > Zevs ) , a majka Danaja ( mit-
U Vles kw. Perun Gromovnik ok-
ska krava Zemuwa ili Svaroga ) .
re}e Svarogov to~ak ili Veliko
P e r s i j a , v. Parsi > per. Pars, jevr. kolo sa centrom u pupku neba.
parás, it. Persia, -iano.
P e r u n ( oronim ) , v. Perun.
P e r s i j a n c i , v. Parsi.
p e r u n i k a ( biqka Peruna ) , v. Perun.
P e r u , peru , sunce.
Omiqen ornament u vezovima i ep
Inke su svoju dr`avu smatrali sko pore|ewe za devojku:
“zemqom sunca”.
"Devojka je divqa perunika"
P e r u n , - a , var‚–a , Gromovnik ( = va-
Bere se u Me|udnevicu. ^uva vi-
ra–a ) < ( Peru{an ) sin Svaroga i
nograd od groma.
Svaroge ( mater Sva = krava Zemu
wa ) , √ v™i > ~e{. rus. P e r u n , rus. p e r u t ( "cvet" u kosi ) , v. behar > per.
p e r u n , grom, ukr. p e r “ n , muwa, tur. bert.
poq. piorun, lit. perkunis, grom, P e r u { a ( sestra Peru{ana ) , para{“ ,
prus. perkunis, st. isl. Fjorg u n, grom, sekira, √ p™i > st. srp.. p r ,
313
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 314
udarati, rus. p r a t ь, lit. perti, uda- li{e kosmi~ku qubav. Sv. Petka
rati, prati. je oli~ewe Venere ili Ogwa pri
P. je sestra Perunova, jer, muwa i mladini i mati Nedeqina, s pri-
grom su u nar. predawu o~ove~eni devcima @iva, Rada ( Afrodita,
brat i sestra: I{tar ) . Za{titnik je poro|aja, o
"Ne boj se sestro Marijo ~emu svedo~i ova molitva pri ro-
|ewu:
ja imam kowa krilata".
“Otud ide Sv. Petka,
P. u staroj veri nosi pridevak
Oprlija i za{titnik je pobrati- ona nosi kqu~e svoje,
mstva. U hri{}anstvu je poznata da otkqu~a kosti moje,
kao Ogwena Marija. da ja ~edo lako rodim,
perfektan, v. proferit > gal. parfit, lat. kano zemqa cve}e svoje” .
prefetto, -us, perficere. U obi~nom govoru: “Naudila mu
pe r~i n ( kika, pletenica ) , pƒrax , mlada Petka”.
zlato ( paru , zlato, sunce ) , √ p™i > p e t i c i j a , pit'ita , sklopiti, poklo-
per. perčem, tur. perçem, jel. pert- piti, smestiti, zatvoriti, onemo-
zés, rum. perciun, ma|. perecz. gu}iti ulazak: povez, omot, zaklon,
Kosa je u srpskom mitu pore|ewe paravan, √ pat > lat. petitio, molba,
za sun~eve zrake, a pletenica je i zahtev.
kod Maja simbol boga Sunca. p e t q a t i , petati , skupiti, nagomi-
Otuda su vi{i stale`i nekada no- lati, √ piš.
sili per~in, kao odliku gospods- P e t r a , p‚rt’a , Devica u Zverokrugu
tva, po kome su dobili ime Hik- ( Zodiak ) .
si, Hazari ili ruski Kozaci. P e t r a n a , p‚rt’ona .
p e s a k , p‚nsu , √ p‚ > avest. pasun, st. P e t r o v a c , v. Petar.
nem. fesa, nem. Fehse, jel. psamos.
p e t r o l e u m , v. petar i uqe .
p e t , paw~at , √ pa~ > avest. panjča,
rus. p j a t ь, jel. pénte, lit. péntis,
P e } , v. pe{ter.
prus. pentis, st. isl. fimt, kimr. Pe} je u predawu dobila ime po
pimp, bret. pemp, nem. funf. brojnim pe}inama ( pe{terama ) po-
sve}enika, u okolini grada, koji
p e t a , p‚d“ , stopalo, √ pad.
nije bio na sada{woj lokaciji.
p e t a r , v. pe{ter > srp. p e t a r , naj-
gorwi sprat: tavan ( Ku~i ) , izba
p e } i , paktˆ ( pƒ~ati ) , √ pa~ > avest.
( Brda ) : strop iznad ogwi{ta ( Go- pačaiti, asir. e p u , pe}i, kuvati, st.
razd ) , ~e{. p a t r o , rus. p j a t e r ь. srp. p e { t ь, prus. pectis, lit. kepu,
-ti, st. nem bahhan, jel. peptós, pé-
Kamen je u srp. mitu pore|ewe za
ksis, it. pizza, lat. coquo, eng. cook.
nebo, pa su presto bo`iji i svod
nebeski od kamena. p e h a r , v. bukara > rum. pehar, gal .
bichier, lat. biccarium, it . bicchiere.
P e t a r ( apostolsko ime ) , patara , ime
Vi{weg boga, √ pat. p e ~ a t , pi{tƒ , pripremqen, obliko-
van, stilizovan, ukra{en, oki}en,
p e t e q k a , p‚šal‚ ( pattrik‚ ) , list, √
√ pi{ > nem. Petshaft, ma|. petcset.
pat > jel. pétalon, list.
P e t k a , -o
o v. pet. p e ~ e w e , pa~ana.
Petak je peti dan u nedeqi pos-
p e { ( taman: predwi deo haqine) , √ pi{
dati oblik, modelovati > per. pēš,
ve}en planeti Veneri, koja simbo-
tur. peş, rum. peš.
314
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 315
315
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 316
316
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 317
317
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 318
p i { t o q , pi{šƒ , smrtni udarac: gu- plast, pal‚{ƒ-ta, oblik li{}a (na dr-
`va, √ pi{ > ~e{. p i { t ' a l a , cev, vetu), sastav biqaka, √ pal > srp. pla-
srp. p i { t o v , cev ( zova ), [, rus. p i - stiti (kupast oblik), jel. plastike, uo-
s t o l , tur. pisto, -ov, fr. pistolet, it. bli~avawe, -ein.
{p. pistola, nem. Pistole. plasti~an, v. plast > jel. plastikós, lat. pl-
U prvoj polovini 15 veka, ^esi su za astikus.
vreme husovskih ratova izumeli malu platina, v. plato > {p. plata, srebro, -ina.
pu{ku, koju su preuzeli Nemci. platinast, palitin, sive boje kose > jel.
p l a v ( svetlosiv ) , palita , starac, sed poloiós, sed.
( palitam , sede vlasi ) , √ pal > st. platinoid, v. platina i vid.
srp. p e l e s ъ, rus. p o l o v ‘ й, lit. pal- platno, plota, tkanina (= paša), povez, ma-
vas, germ. falwa, st. nem. falo, jel. po terijal, gra|a > srp. plahta (pla{t),
l(e)iós (peliós, peliduós), siv, sed (> palaiós, lit. plošte, prus. ploastie, st. nem. flech,
star), lat. palleo, -re, -idus, pullus, crn, komad tkanine, blaha, grubi prekriva~,
prqave boje: flavus, `ut (plav), st. ir. nem. Blahe.
liath, eng. blue, fr. bleu, nem. falb, fahl.
plato, prat’a, {irina, √ prat’ > avest. fra
plaviti, plabate, i}i, kretat se, √ plab > thah, pqosnat, jevr. plátja, jel. plateía, -ýs,
rus. plavitь. {irok, st. norm. flair? eng. flat, a.s. flet,
pla`a, v. pr`a > {p. plaua. st. nem. floh, fr. plateau.
Plaza, vil‚sa, ime boga Qubavi, zadovoqs plac (plato), prat’a, {irok > eng. place,
tvo, √ las > gal. plesir, plaisir, eng. plea- jel. plaks, ravnina, plateīa, lat. platea, fr.
sure. place: platean, nem. Platz, it. piazza, {p.
plazarice, vil‚sa, koketna `ena, vr. plata, prado, livada.
drame, ispoqavawe, igra, √ las. placenta, v. plac.
Obredna povorka lazarica je obi~no na plebs, v. hlapac > lat. plebs, -is, eius, fr.
Cvetni petak. plèbe.
plaka, v. plo~a. plebokratija, v. plebs i krat.
plakar, pr‚k‚ra, ogra|en prostor, pleva, pal„va, quska, mahuna, mekiwe,
zagra|en, √ k™i > fr. placard. `itna se~ka, √ pal > rus. pol‘va, lit.
plakat, prakaša, o~igledan (prakašita), pelai, st. lit. pelus, prus. pelwo, rum.
pokazati (javno), odre|en, pojaviti se (= pleava, lat. palea.
prakašati, proglasiti), {tampati √ plejada (ve}i broj), v. pleo.
p™‡ > n. lat. placaretum. Plejade (Vla{i}i), v. ploviti > lat. Plei
plakoide, v. plo~a i vid. ades, jel. Pleiádes < pleo.
plam, √ lamb, smiraj Sunca > jevr. labah, Plejade su Ladine }erke, Plenkiwe,
plamen, gal. flame, lat. flama, eng. flame: vidqive na nebu od maja do novembra,
{p. flamenco. kao orijentir u sezoni plovidbe.
plamen, lambana, pridevak boga Nava. plen, pa–a (obe}ana) nagrada, kockawe, √
Plamen, v. plamen > lat. Flaminius. pan > rus. pol‘n, lit. pelnas, st. nem.
Plandi{te, v. plandovati. fali, jel. poléo, kupovati, lat. pallis,
plandovati (odmarati), la—ati, dangubiti, ko`a.
provoditi, √ lad. pleniti (pona{awem), pl‡nati, i}i, kre-
plasirati, par‚sƒrati, pri}i, pribli`- tati (se), √ pl‡.
iti, √ s™i > eng. place.
318
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 319
pleo, -(mnogo, vi{e), v. poli > jel pleōn, plot (ograda), ploti, nanizati, spojiti,
pleroo, plēthos, gomila, mno{tvo, lat. pri pojiti, sastaviti, konac, niz, √ piš
plerotica. > eng. plot, zavera.
pleogamija, v. pleo i gamos. plo~a, pal‚{ƒ, list, latica: {tamparski
pleomorfizam, v. pleo i morfo. tabak, √ pal > jel. phýllon, list, pláx,
pleonazam, v. pleo > jel. pleonasmós. plakós, plo~a, rum. plocea, fr. plaque,
lat. folium, eng. foliage, li{}e, oblik
ples, vil‚sa igra (= vi√ las), zadovo-
lista, nem Planke.
qstvo, razonoda (s `enom).
plo~ast, pal‚{ƒta > fr. plaquette, pla-
plesati, vil‚sati: plesawe, vilasana,
keta.
udvarawe.
Plo~e, -nnik, v. plo~a.
pleso (st. srp. jezero), vil‚sa, sijati > rus.
plësso. Plo~nik, v. plo~e.
Pleso (ime sela), v. pleso. Pluvije, v. plivati > lat. Pluvius.
plesti, v. presti > lat. plecto, -ere, st. plug, p’alaka, ralo, √ p’al > rus. plug,
nem. flehtan, jel. pléko. rum. plug, st. isl. plogr, lit. pliugas, st.
nem. pfloug, nem. Pflug, (Pfloc?), a.s. plog.
ple}a, b‚h“, ruka, strana figure pod ug-
lom, √ bah > a.s. bōg, bōh,eng. bough, nem. Plu`ac (selo), v. plug.
Bug, buog, píhus, st. isl. fla, lat. brac- pluta, pluta, pluta~a, splav, plutati, √
hium, jel. páhus, brachiōn, it. braccio, plu > lat. fluctus, -atio.
ruka. plu}a, v. klon.
plivati, plƒvate, √ plu > lat. pluvia, -le, pqackati, plak{ati, √ plak{.
ki{a: alluvio, -ium, fluvius, reka, eng. Pqeva (Pliva, vodonim), v. plivati.
flow, a.s. flōwan, jel. ploos (ploin). pqusnuti, pru{–‘ti, isprskati, ovla`i-
plik, √ plih, kretawe. ti, prsnuti, √ pru{ > eng. splash, lit.
plima, v. plovan > lat. fulmen, -is, jel. prausti, prus. prusnan, st. isl. frusa.
plímmi, cinc. plimira. pobratim, b’ratri, brat, √ b’™i > srp.
plitak, p™it’“, {irok, prostran, veliki, pobra.
√ p™it' > srp. plato (zaravan; tas tera- Pobrat, v. pobratim > srp. Pobroje, -ren.
zija, poslu`avnik), fr. plattus, {p. plath, povaditi, apavad’ati, rastaviti, preki-
srebro (> platina, platina), plata, plata: nuti, raskinuti, odse}i, rasturiti, RV
lit. platus, jel. platýs, platános, plakós, X, 146, suzbiti, spre~iti, √ vad’.
lat. platanus (Platanus orientalis), placidus?
poviti, pavate, i}i, kretati se, √ pav.
plitica (pladaw), v. plitak > gal. plate,
povrat, upa√ v™it, vratiti se nazad: po-
lat. platta, -us, fr. plat, eng. plate, nem.
vratan, upavartana.
Platt.
povratiti, upavartate, (= parivartate,
plitkost, p™it’“t‚.
vivartate), √ v™it.
plovan (plavan), plavana > jel. ploion,
povreda, aparadd'a, povre|en (arvati, po-
la|a,
vrediti), kriv.
plovak, plavaka, skaka~, igra~ na kono-
pogan, sƒg'an, le{inar, strvinar, √ sag' >
pcu, √ plu > srp. plovka.
srp. poganac, mi{.
plovilo, plava.
pogrom (vel. bolest), v. agrama > rus. po-
ploviti, plƒvate, √ pluv. groma, razarawe, eng. pogrom.
plod, p'ala, {to donosi ploda, √ p'al >
rum. plod, jel. forós, plodan, rodan,
319
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 320
pogru`iti (saviti se, otrpeti), v. kura` pol, pola, veli~ina, zna~aj, obim, ve}i deo
> lit. gramzdan, -uiti, jevr. ger, stranac, ne~ega, veliki opseg, sasuti, gomila, sv-
probra}enik: g'hirá, sagiwawe. aliti na gomilu, nagomilavati, mno-
Pogru`iti se zna~i pre}i u veru {tvo, tovar, √ pul > jel. pólos, sto`er,
Srba. Obred je isti kao i obred kr{- osa, os-ovina, ta~ka supr. sila, lat. Po-
tewa, s “pogru`enom vodicom” i na- laris, Severwa~a, n.lat. polaritas, pola-
pu{tawem svojih obi~aja, {to nije st- ritet.
rogo, ali se mora napustiti jezik (Mar- Polednica v. podne.
kovi}). P. je ve{tica "poludanka" ili "pre-
pod (zemqani), pada (= padva, zemqa), √ polnica", `enska utvara o zenitu, na-
pad > jel. pedon, tlo. ro~ito kad se `awe `ito. "Poludanke"
podanik, pada•ka, trag stopala (glasnik su dobri duhovi, kojima su ponude
traga stopala, bog Mesec). prino{ene u podne, kao {to su to ra-
Podgorina, v. gora. dili pitagorejci.
podesiti, upa-di{ati, uputiti, ukazati, Poleksija, -ee, v. balak{a, beo > jel. Polu
objasniti: osobitost, √ di{. zeni, sv. ime.
podesan, upa-d‹{ana. poli, -(vi{e), pur“, vi{e, mnogo, ~esto, √
p™‡ > avest. paru, a.s. feolu, lat. pollen,
podest, p‚d“, noga.
polen, jel. polý, polýpus, nem. viel.
podesta, pƒti, vladar, posednik, √ pat >
poliarhija, v. poli i arhi.
it. podesta, lat. potestas.
poligam, -ija, v. poli i gamos.
podijum, pƒdja, u vezi nogu > lat. podium,
jel. pódion. poliglota, v. poli i glas.
Podlugovi, v. lug. poliginija, v. poli i gine.
podne, uddina, √ d‚ > srp. pladne, podne. poligon, v. poli i ugao.
podologija, v. pod i logo. poligraf, -ija, v poli i graf.
podometar, v. pod i metar. polideizam, v. poli i teos.
podrum, pada, pod + rumja, ugodno prebi- polidemonizam, v. poli i demon.
vali{te > mal. ruma, ku}a, eng. room. poliencefalitis, v. poli i kefalo.
poen, p‚–a, adut, √ √ pa–. polietilen, v. poli i etilen.
pozadi, -na, b’„sada, zadwica, √ b’„s. polijater, v. poli i jetra.
pozivawe, upahv‚na, ~in pozivawa, poziv, polijelej, v. poli i jelej.
√ hve > nem. Posaune.. polikarpi~an, v. poli. i karpos
Pozlata (De~. hrisovuqa), v. Zlata. polikefalan, v. poli i kefalo.
pozor (pa`wa), pa{a, posmatrati, pratiti, poliklinika, v. poli i klinika.
√ pa{. polilog, -ija, v. poli i logo.
poj, poja, vr. duva~kog instrumenta, √ p’? polimer, -izacija, v. poli i mera.
> srp. pojati, jel. poíēsis, -ma. polimetar, v. poli i metar.
pojata,. v. vajat > st. rus. pojato. polimorfan, v. poli i morfi.
Pojate, -nna, -oo, -ik, v. pojata. Polinezija, pulina, malo re~no ostrvo,
Pojezda, v. Jezda. peskovita obala: ime mitskog bi}a ko-
pojiti, pijate, piti, √ pi. ga je pokorila Div-ptica, √ pul.
pokal, v. bokal > nem. Becher, pehar. polinom, v. poli i nomos.
pokora, v. kara (bitka). poliozis, v. plav.
320
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 321
polip, v. poli > jel. polipūs. pollur, st. nem. feld, nem. Pole, eng. field:
polipatija, v. poli i patiti. jel. pilos, blato, mo~vara: prus. Palwe,
zem. ime.
polipedija, v. poli i pedo.
Poqe, v. poqe.
polipetalan, v. poli i peteqka.
Poqeqa (mla|i brat Qeqa), v. Lel.
poliptera, v. poli i ptero.
Poqska, v. Poqaci > st. srp Polesija,
poliritmika, v. poli i ritam.
gal. Polanie, lat. Polonia(e).
polis, pura, grad, utvr|eno mesto, √ p“r >
Do sredweg veka Poqska se i u nema-
jel. pólus.
~kim izvorima zvala Polesia, {to
polisa, √ p“r, zakloniti, braniti > {p. stoji u vezi naziva Leh, Lesi, Le{ani.
poliza, eng. policu, fr. police.
Poqska je Velika Sarbatija, a Poqaci
poliskop, v. poli i skopeo. skitskog porekla (Vadianus).
politika, v. polis > jel. politokós. pomak, gomaka, uzrok ili ono {to vodi
polifilija, v. poli i fil. razumevawu, u~initi jasnijim, razum-
polifon, -ija, v. poli i fon. qiv, shvatqiv, obja{wiv, √ gam.
polica, p'al‚kƒ, drvena klupa (p„l‚{a, pome{ati, vi-mi{rajati.
na pravqeno od drveta), √ p’al > rus. ponovo, puna' (pun‚), √ p’.
p‘lka, st. nem spalten, jel. sfelas, trupac, ponor, p’nar, nazad, u suprotnom pravcu,
topuzina √ pu.
policija, v. polis > {p. poliza, eng. policu, ponos, panasja, obo`avawe ili predmet
fr. police. obo`avawa, √ pan.
polihimija, v. poli i sok. ponositi, panasjati.
Polihimnija (Muza), v. poli i himna. Pont (Crno more), v. put > jel. Pontos.
poliholija, v. poli i hole. ponuda, pi–—a, obredna ponuda precima, √
polno (pun), p’™nƒ, puno, bogato, ispuwen, pi–—.
napuwen, √ pri > rus. p‘ln‘, -ый, avest. ponuditi, pindate (pin—ajate).
pərəna, st. ir. lan, lit. pilnas, eng. full,
pop, papu, za{titnik, √ p‚ > st. isl. papô,
jel. peirís, prus. pilnan, lat. plenus, plere.
a.s. pāpa, eng. pope, it. papa, lat. papa,
polo (vr. igre), balu, sunce. nem. Pfafe, jel. papas, tur. papaz. ma|.
Polovci, v. pleva > rus. polova, slama. pap.
Poqaci, v. Leh. popiti, bƒb'asti, pojesti, piti, √ b'as.
Poqaci su srpska plemena Sarbata i poplava, viplava, zlo, nesre}a, razarawe,
Da~ana, s Dunava (Bjelovski), koji su do- ru{ewe, √ plu:
bili ime po Lesima ili Le{anima. poplaviti, viplavate.
Isto ka`u i poqske hronike, a prvo-
Popovi}, v. pop.
bitno ime Poqske je Nova Srbija.
Popovo poqe, v. pop i poqe.
Poqak, pula, ime pomo}nika boga Nava, √
pul. pora, b‚ra, otvor, membrana, procep, √
bar’?
poqak, p‚laka, ~uvawe, za{tita, √ pal.
porez, bali, danak, taksa, prino{ewe, √
poqe, pulla, ra{iren, prostran (= pula,
bal > ma|. béres.
p'ulla): vetrovit, cvetan, √ pul > arm.
hol, zemqa, st. rus. polъ, otvoren, pra- Poreklo poreza je obredno. U Rujanu
zan, rus. pole, lat. polus, palam, otvoren, (Baltik), trgovci su morali gradskom
{v. fala, ravnina, pusto{ (> Falun, zem. idolu prineti deo najlep{ih stvari.
ime, nem. West(Ost)-falen), hol. pole, isl.
321
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 322
poriv, p'‚riva, razbacivawe, rasipawe, pr- Bogiwu majku Zemqe je oplodio u ob-
skawe, razila`ewe: izda{an, {iroke liku kowa, pa je rodila kowa, a unuku
ruke, slobodouman, raspodeliti, √ p'ar. Sunca u obliku ovna, pa je rodila Zl-
poro|aj, prax„, ra|awe, stvarwe, plod bi- atnog ovna.
lo ~ega, √ p™i > gal. preier, eng. prau, Ogaw je bog Rata i ja{e na Ovnu. Sa-
lat. prex, -cis, -cari. zve`|e Ovna je oli~ewe ravnodnevice
porok, p’raka, zadovoqstvo, ose}awe, is- i zato zlodusi be`e od wega, pa ga
puwewe, ostvarewe, √ p™‡. ~esto stavqaju na zastave. Wegova
~istila~ka mo} ~isti zemaqski {ar.
porta (vrata ili ulaz u avliju, [), vratƒ,
√ v™i > gal. porte, lat. porta, vrata, por- pospe{iti, paspa{ate, uvod, predgovor,
tus, luka, n. lat. portale, eng. port. √ spa{.
Porta (zem. ime: tur. vlada), v. porta > it. post, po{adu, po{}ewe, dan posta ili sve
Porta. ti dan, √ pu{ > st. nem. fasto, eng. fast,
a.s. fæstan.
portal, v. porta > lat. portale, fr portal.
Postol, v. Apostol.
portikla, v. parta > bug. partal, prwa,
tur pirti, nem. Parteke, ma|. parteka. postola, -aar, p‚datala (= padƒtvar‚), obu
}a, |on, √ pƒd > rus. post‘lы, tur. po-
porfira, v. bagre{ > jel. porfira, purpur-
stol, per. post, ko`a, krim. tat. Post.
na boja.
postolar (obu}ar), v. postola.
Porfirije, v. purpur > jel. Porfirios.
postupak, up†√ st'‚, prilaz, pristup, pri-
Porfirogenit, v. Porfirije i gen
bli`avawe, pokrenuti, obratiti, po-
("ro|en u purpuru"). svetiti.
porcija, v. par~e. postupati, upati{š’ate.
Por~a (od Avale), vƒr~as, snaga, sjaj, svet- postulat, p‚{~‚ttja, ometaju}i, kasniji,
lost, oblik, ime sina boga Meseca, √ posledwi, √ pa{ > lat. postulatum, -lare.
ru~ > srp. Bor~a?
Potala, potala, ime luke > jel. Pátala.
Epska oli~ewa trojnog Nava su No}i-
potentan, v. potentat > lat. potentia.
lo (epski \er|elez Alija), Pono}ilo
(Por~a od Avale) i Zorilo (Zmaj-Og-
potentat (vladaju}i), pƒti, gospodar, posed
weni Vuk ili Jak{i}i). Por~a od nik, vlasnik, vladar, mu` (pƒtn‡, go-
Avale se opija vinom, ja{e |ogata i spodarica, `ena, RV I, 140, √ pat > jel.
otima trojnu Zoru, a nadbija ga Zmaj pótnia), lat. potis, possum, potes, pýsis,
Ogweni Vuk, oli~ewe prvog tra~ka ju- lit. patis.
tarwe svetlosti, koji druguje sa Ja- poterati, vitarati, pre}i preko ili kr-
k{i}ima. oz, prodirati, pomeriti, odneti.
posejati, pusajate, otpustiti, emitovati, potka (osnova), p‚duk‚, noga, stopalo, √
za sejati, √ pus. pad.
Posejdon, pa{u-pati, “gospodar (obred- potmuli, tumula, bu~an, zaglu{uju}i,
nih) `ivotiwa”, pridevak boga Baka, hu~an, > eng. tumultum.
oli~enog u biku, √ pa{ > jel. Poseidōn potok, bišaka (= pišaka), kqu~ati, kipe
(Poseidaon, kod (M)omira). ti, √ biš > ma|. patak.
Posejdon (lat. Neptun) je jedan od naj- Potok, -ci, v. potok.
starijih prejelinskih bogova, tvorac potom, ƒpatjam, potomak, -stvo (proktam,
zemqotresa i nosilac trozupca (tri{- ka`e se).
ule), pomo}u koga udarcima otvara iz- potres, vi√ tras, tresti, upla{iti.
vore.
potresati, vitrasati.
322
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 323
potuqen, b’auta-tulja, tup, idiotski, po- pravilo, pravi-√ las, pojaviti se u punoj
reme}en (< b’auta, posednutost ili snazi, isijavati, blistavost.
odnos prema zloduhu). pravi~an, pra-va~ana, onaj ko izla`e,
pohara, apa-h‚ra, kra|a, uzimawe, potro- predlagati, razmatriti, izre}i, najav-
{iti tu|u svojinu, sklawawe, izlu~i- iti, √ va~.
vawe, √ h™i. praviti, pr†vati, -e, podr`ati, unapred-
Pohojla (Nav Kalevale), bahula, ime Ple- iti, uzdi}i, zasititi, dose}i, zadovo-
jada, √ bah. qiti, (do)sti}i, dosko~iti, za{tita, √
P. je severna zemqa "kamene gore", a pru.
wena gospodarica "Gospa od Pohojle". pravica, v. pravo.
Pohorje (< Pogorje), v. gora > ~e{. pohori, Pravica je u srpskom jeziku jednakost
planina. kriterijuma pravde (Markovi}).
po{ast, p‘{a, rast, uve}awe, (iz)obiqe, Pravica (por. ime), v. pravica.
podr`avawe, √ pu{. pravi~nost, pravi~~tana.
pra, prƒ, pre, unapred √ p™‡ > avest. fra, pravo, pr-√ av, zadovoqewe, favorizovati,
lit. pra, jel. pro, péri, eng. fore, nem. var: vi{e voleti, sprijateqiti, pomo}, za-
lit. prus. per, avest. pairi, lat. per, prae, {tita, naklonost, milost, usluga, po-
prema, obzirom, pro, pre(d), ranije, klon, ukras, unaprediti, uteha, udo-
Prav (Jav i Nav), v. pravo. bnost: zasititi: sadr`ina > lit. prova.
P. je zvezdani zakon. “Iz Prava stvo- Pravodar, v. pravda i dar.
reni su Jav i Nav ve~iti. Jer, sve {to P. je epski pridevak oli~ewa Pravde:
nas okru`uje voqom bogova stvoreno je. “Bani bane Bawaninu,
Taj dar bo`iji prona|imo u nama i
ti veliki Pravodare
~inimo po Pravu” (Vles kw.).
u tebe su sve pravice,
Prava (epsko oli~ewe Pravde), v. pravda.
sve pravice, slobodice”.
U nar. predawu Upravda (Jav) i Krivda
(Nav) su bra}a ro|ena. Otuda se za do-
pravxe (tur. pravda), v. pravda.
brog i lo{eg ~oveka ka`e: “Bo`o i prag, pr‚g, usmeren (prema, unapred), is-
Crwo”. pred, isturen, okrenut istoku, isto~ni
pravac, pra√ vi{, u}i, i}i, pribe}i, pru- > rus. porog, lat. pergula, lit. pergas: st.
`iti, prostirati, preduzeti, zapo~eti, isl. farkr, topuz, motka (debela), st. saks.
posti}i. ferkal, zasun.
pravda, pra√ vad, utvrditi, razjasniti, (iz) pradavan, pradˆv, prastari, iz davnih vre
re}i, kazati > rus. prƒvda, istina: upr- mena: tre}e nebo, √ div.
ƒva, slov. pravica, pravda, lat. probus, Prado, v. plato > {p. prado, {etali{te,
pravus. livada.
U nar. zagonetki: [ta je ja~e od smrti? praistorija, v. pra i istorija.
Pravda Bo`ija. Praja, praja-pati, gospodar obreda i va-
Oli~ena je u Brani, drugom licu Sv. seqene, kasnije oli~ewe Brane.
Troice ili Op{toj ravnote`noj sili. praksa, pratik{a, gledati unapred ili
"Pravda dr`i zemqu i gradove". unazad, ra~unati na ne{to (pratjak{a,
pravdati, pravadati, -e. empirijski dokaz), predpostaviti, na-
pravi, prav‰, obra}ati pa`wu, pridavati dati se, ispuwewe, po{tovawe, √ ‡k{
zna~aj ne~emu, pa`qiv, pun obzira, pa- > jel. prāxis, prāgma, delo.
metan, mudar, √ av.
323
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 324
praktikovati, pratik{ate, obratiti prah, puruha, -u, mnogo, u vel. broju, √ p™‡
pa`wu, gledati na, o~ekivati, ispuniti > asir, apru, pra{ak, rus. por‘h: st.
> lat. practicare. isl. fors, vodopad.
prakti~an, pratik{a–a, o~ekivan, gle- praher, prahara, udarac, udariti, tu}i, √
dati unapred, razmatrati > jel. prakti- h™i > srp. ispra{iti.
kos, delatan, lat. practise: gal. pra(c)tiser, pra{ak, v. prah.
pratiquer. pra{awe (pitawe), pra{nƒ, vedska pita-
pramater, pram‚šri. lica, po~etak novog odeqka, potreba,
pramac, pramuk'a, predwi, (okrenut li- istra`ivawe, √ pra~’ > avest. frašna,
cem), napred, principski, oblagawe, ob- eng. speak, speech, nem. Sprache.
rada, √ mu~. pra{ati, pra~~'ƒti, pitati, raspitivati,
pramen, pram‚–a, mera bilo ~ega, √ m‚ > zahtevati, √ pra~' > avest. frašna, pəro-
~e{. pramen, izvor, vrelo. saiti, ispitivati, st. nem. forscon, nem.
prana, prana, du{evno stawe, vitalnost, fragen, forschen, lat. posco, precare, pro-
na rav, `ivot, √ an > hindi prana, fr. cus, prosac.
élan. pra{ina, par‚ga, pra{ina, polen (=
prangija, prƒ•ga(–a), vrsta bubwa, √ ang. praxi na, vetar, vazduh), √ pri.
Prapatno, -cca, v. paprat. pra{ta (st. srp. top), pra{š'a, predwi,
prasak, para{“, grom, √ p™i > jevr. bárak, pr vi, stajati napred, osnovni, glavni,
muwa, blesak, jel. pélekus, -kkom. najboqi, √ st'‚ > srp. pra}ka.
prase, √ pras, mlad(o), dobiti mlade > rus. “Ogwene pra{te” su u Kosovskoj bitki
porosenok, kurd. purs, lit. paršas, prus. bile postavqene su bile ispred obe
parstian, st. ir. orc, lat. porcus, st. nem. vojske (Dereti}).
far(a)h, jel. prásso, práttō. pra{uma, para{“-vana, “{uma od se-
prasiti, prasate, doneti na svet, umno- kira”, pore|ewe za Nav.
`iti, izroditi, rasuti. Prvan, parva–a, ime zloduha, vreme mene
praska (breskva), v. prasnuti. meseca (pƒrvan, obred pri meni Me-
seca, mesec u ta~ki opozicije ili ko-
Praska kad sazri “prasne” rumenom
wukcije, ta~ka ravnodnevice ili su-
bojom, kao nebo ili nebeske “vode”,
ncovrata, √ parv > lat. parvus, mali.
ranom zorom.
prvak, p’rvaka.
praskozorje, v. prasnuti i zora.
prvi, -o, p”rva, prethodni, predwi, ist-
prasnuti (u vodi), prasn‚ti, u}i u vodu,
o~ni, √ p™‡ > avest. paurva, eng. first, a.s.
okupati, √ sn‚.
furst.
pratama (prepostawe), prat'amƒ, √ prat'.
prvoogaw, p’rvagni.
Prater, v. plato > lat. pratus.
prgav, garva, oholost, nadmenost, ponos, sa-
pratip, prat‡pa, i}i u suprotnom mosvest, √ garv > rus. perga.
pravcu, suprotan (smer), hod unazad, √
pre, pre (= pur„: purƒs > jel. paros), √ pur
ap.
> lat. prae.
pratiti, prƒtiti, ne{to {to se izvla~i
Prevala, v. vala.
iz ne~ega ({to sledi), i}i ka ne~emu,
pribli`avawe, √ i. prevalencija, v. pre i valencija.
pra}nuti, v. prasnuti. prevara, pr‚vara, ograda, -iti, √ v™i.
preanimizam, v. pre i animizam.
324
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 325
325
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 326
ra`ava se i voda i gora”, koja je izne- pretor (pretur), pr†vit™i, patron, za{t-
drila ime Preobra`ewe, za ovaj praz- itnik (pr†vitra, za{tita), √ av > lat.
nik. praetor, vojni zapovednik, sudija, uprav-
Beogradska meteorolo{ka {kola vr- nik oblasti.
{ila je hemijsko istra`ivawe ki{e, pretrkeqisati, pratarkajati, jasan po-
koje je pokazalo promenu hemijskog sa- gled ili predstava, izvesti zakqu~ak, √
stava ki{nice po Preobra`ewu, u ko- tark.
joj slabi koncentracija te{kih hemi- pretrnuti, parit™i–ati, probosti, ras-
jskih elemenata. turiti ili pro}i kroz ne{to, √ šrid
prepek, pra√ pa~, znati kuvati. > srp. trnci, probodi.
prepicati (prepe}i), prapa~ati. pre~i, pra√ ~i, izvesti zakqu~ak, pri-
Prepolnica, v. Polednica. brati, usredsrediti, napraviti zbirku,
Lu`i~ka basna “Prepolnica i qudki”, nakupiti.
"Vila i qudi", ka`e da su Srbi s ju- pre~ka, araka, paoka to~ka: vr. biqke, √
ga na moru, do{li na sever. ™i.
presa, √ prê{, te`iti, naterati > gal. Prehodnica (Venera), v. pre i hod.
presser, lat. pressare, -ura, eng. press. pr`a, pru{va, vreo, vru}, √ plu{.
presan, prâ{ana, ku{wa, jestiv, dnevni pr`ina, plo{ana, pr`en, vrhunac.
obrok, √ prâ{ > rus. pr‹snый, lit. pre- pr`iti, plo{ati, plu{jati (iz)goreti,
skas, gal. fre(i)s, a.s. fersc, eng. fresh, st. √ plu{ > rum. praji, it. braciola, ma|.
nem. frisc, nem. frisch, it. fresco. perasza.
presovati, pre{ate. Pr`no, v. pr`a.
prespavati, prasvapiti, √ svap. pri, pare, potom, ispred > lit. prie, jel.
preslava, prasalavˆ, desna strana (= parai, lat. prae, st. it. pri.
prasalavi, ka, u, prema ili na desnoj Priba, prab’„, vilinsko ime, `ena Sunca,
strani: (supr. apa-salavi, leva), √ sri. oli~ewe sun~anog diska u jutarwem,
Desna strana kola nebeskog je silazna podnevnom i ve~erwem obliku bogiwe
putawa zemqe. Nava, oblik bo`anske energije, √ b’‚.
preslica, v. presti > ~e{. preslo, rus. Pribislav, v. Priba i slav.
prjaslo, priviti, praveti, saleteti, navaliti,
presti (ispredati), prasate, (ra){iriti, sude lovati, u}i, slu`iti, napasti, √
proizvesti, stvoriti, √ pras > lit. v‡.
spresti, spredula, preslica, st. norm sp- prigrnuti, parig™i’–‚ti, okru`iti, za
retta. grliti, pridr`ati sa obe strane, √
presto, pr‚s‚da, dvor, palata: qubav ol- grah.
i~ena u bogu Zakona, red svetosti, pr- pridavati, parid’‚vati, te}i ili stru-
eosve}enost, √ as. jati oko ili kroz, √ d’‚.
prestonica, v. presto. pride, re~. √ p™i—, u`ivawe, zadovoqstvo,
pretendent, pratanoti, ra{iriti ili ushi}ewe, obradovati.
se pro{iriti preko ne~ega, prekriti, priziv, pra√ hve.
napuniti, √ tan > lat. praetendere.
prizivati, prahavate.
preterati (proterati), pratarati, pre}i Prizren, v‚sarƒ, “draguq dana”, bog dana,
unakrst, na onoj strani, produ`iti
Sunce, √ vas > tur. Peseren, jel. Prisa-
(`ivot),√ t™‡.
ríana: srp. prizdan, preko dana.
326
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 327
Prija, prijƒ, prijatan, drag, }erka sina prediti, √ aw~ > tur. prens, knez, lat.
Braninog (praboga), √ pr‡ > lu`. srp. princeps, fr. prince, nem. Prinz.
Prija, ime bogiwe (sa simbolom vepra), princip, v. princ > gal. principe, lat.
st. norm. Freur, nem. Freua. principis, -alis, it. {p. port. principe, nem.
prija (ro|aka), prijƒ, omiqen, drag, prija- Prinzip.
tan, -nost, mu`, qubavnik, √ pr‡ > prior (stare{ina), prƒ-v‡ra, vo|a, princ,
avest. frua, st. nem. friunt, nem. freien, eng. heroj, {to prethodi heroju, RV X, 103 >
friend, a.s. freond, jel. prāus, praeia, prau, lat. prior.
krotak, mekan (duh.). pripaziti, prapa{jati, gledati, posmat-
Prijam, prijƒ-tamƒ (< prijƒ), “najdra`i”, rati, √ pa{.
“qubavnik” > srp. Prijan, jel. Príamos, prisoj (osun~an predeo), v. osoj.
eng. Bruan. pri~a, p™i~~'‚, pitati, ispitivati (√ pr-
Prijap (brigijsko bo`anstvo), prijƒ-pati, a~'), istra`ivati (budu}nost), saslu{a-
bog gospodar @eqa, miqenik bogiwe ti, √ pri~ > eng. preach, -er, gal. prechier,
Qubavi > jel. Príap(id)os, bog plodnosti lat. praedicare.
(bradat, s falusom), sin Baka i Afro-
pri~ati, p™i~~’ƒti, ved. p™i~~'ate (p™-
dite. iw~ati, istra`ivati ispitivati): pr-
prijatan, prijƒtanu prijatne prirode, ug- i~awe, p™i~~'ana.
odan, prijati (prijatman). pri~initi, pra-~inoti (~inute), iskqu-
prijateq, prijƒ-tara, dra`i (bilo kome). ~iti, zanemariti, pre}i preko ne~eg,
prijati, pr‡jate. izvesti zakqu~ak √ ~it.
Prijezda, v. Jezda > ~e{. prijezd, dolazak. pri{t (izraslina: vr. trave), p™i{ata
prikaz, -aa, pra√ k‚{, postati vidqiv, po- (p™i{‚ta), pro{arano belim pegama,
javiti se. ta~kast, raznobojan, √ p™i{ > rus.
prikazati, prak‚{ate. pri{~: nem. Brausch: srp. pri{t, vrsta
trave.
Prilep, v. prilepiti.
Pri{tevka (vodonim), v. Pri{tina.
prilepiti, v. pri i lepiti.
Pri{tina, v. pri{t.
primat, -s (duh. prvenstvo), {r‡-mat, lep,
{armantan, prijatan, ime Vi{weg, √ Prlita (ime sela), v. prliti.
{ri > gal. primat, lat. primas, -tis. prliti (oprqiti, paliti), palita, vreo,
Bogorodi~na crkva u Pr~wu ima na- goru}i, u`aren, √ pal > ~e{. prliti.
tpis iz XVII veka: "Andrija Zmajevi}, prwavor (man. selo), v. pronija i ferto
nadbiskup barski - primas srpski". > jel. proniafora.
Na Istoku se predmetak “{ri” (pri- Prwavor, v. prwavor.
devak bogiwe Sre}e i izobiqa) obave- pro, -(za, pre), prƒ, pre, napred, ispred > st.
zno stavqa ispred imena slavnih qudi. rus. pra, ~erez, per. fra, lit. pra, jel. pró,
prineti, p™i–‚ti, zadovoqiti, ugoditi, (is)pred, napred, lat. pro, eng. fore, nem.
preneti do, √ p™i. var.
prinuda, par‚√ –ud, ukloniti. Prob, (titularno ime), prab'u, mo}an, sn-
prinuditi, par‚–udati, odgurnuti, a`an, bo`. pridevak (Gromovnik, Tro-
(pr)ote rati, zabraniti, √ –ud: jstvo), vo|a, visok ~in hijerarhije, √ b'’.
princ, pr‚w~, prvi, glavni, predwi, -ak, P. je srpsko-rimski car iz Sirbiuma,
prethodni, kretawe od zapada ka ist- poznat po ukidawu dr`avnog monopola
oku, unapred (mat. i duh.), uzdi}i, una- u proizvodwi vina.
327
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 328
proba, prab’„, sjaj, izgled, pojava, √ b'‚ > Prometej, pramat’a, “Mu~iteq”, ime
lat. probare, nem. Probe. boga Nava, gospodara “`ive vatre”,
probava, prab'‚va, RV II, 13, √ b'’. gorwi {tap koji se vrti za dobijawe
probaviti, prab’avati. `ive vatre, √ mat’ > jel. Promētheús.
probojan, pravaja–a, prodoran, √ v‡. Prometej je Titan i oli~ewe “@ive
vatre”, koji je po pela{kom mitu doneo
probu|en, prôdbudd’a, √ bud’.
qudima vatru, a jelinska pri~a je od
providur, pra-vo—'™i, sposoban da izvede. wega napravila literarnog “krad-
P. je bio civilno-vojni upraviteq Dal- qivca” vatre, mitolo{ki inokosnog u
macije pod Mlecima. svojoj op{te~ove~anskoj ulozi, koga je
program, pra√ kram, (po)krenuti, napredo Serbon (Herakle) oslobodio muka.
vati, grabiti napred > jel. prógramma, Prometejeva mast pravqena je od {af-
eng. programme. rana i ~inila ratnike nerawivim
programirati, prakr‚mati. ([kokqev).
progres, pra√ gras, pojesti > lat. progres prominuti, pramin‚ti, promeniti, osuj-
sus. etiti, uni{titi, √ m‡.
Prodan, prad'ana, predanost, himna Gro- promorfologija, v. pro, morfo i logo.
movniku, √ d'a. promocija (promovisati), v. promuvati
Prodrom (ime manastira), v. Prodan > > lat. promotus, -vere.
jel. Pródromos, pridevak sv. Ivana Kr- promuvati, pra-m‡vati, navesti, nagovo-
stiteqa. riti, podbosti, √ m‡v.
pro|a, pra√ xi, pobediti, pokoriti, osvo- promu}uran, pramuk'a-t‚, superiornost,
jiti, nadvladati. nadmo}, prevaga √ mu~.
prozelit, v. pro i zelot > gal. proselite, promu~iti, pramu~jate, potpuno oslobo-
lat. proselutus, jel. prosēlutos. |en, √ mu~.
prozirati, par‚sƒrati, pribli`iti. proneti, pra-–ajati, voditi ka (pari–aja
prozor, par‚ √ s™i, pristup, prilaz. ti, voditi naokolo, napred ili ka ne-
proja, prƒjas, √ pr‡. ~emu), prikazati, proglasiti, rukovo-
Proka, prakaša, ime boga Nava, pojaviti diti, istinoqubivost, √ n‡.
se, postati vidqiv, koji uve}eva u`i- pronija (leno), pra-–aja, upravqawe, ruko-
vawe, jasan, javan, √ p™‡ > fr. Procto. vo|ewe, progla{ewe, prikaz, daqe pode-
Prokion, v. pro i }ena > jel. Prokuon (< {avawe (argument), √ n‡ > jel. prónoia,
pro, za + cuon, pas), lat. Procuion, najsja- rum. pronie.
jnija zvezda Malog Psa. propadati, prapadjate.
prokop, pro-k”pa, {upqina, RV I, 105 > propast, pra√ pad, pasti sa, unazaditi.
jel. prokópto, cinc. procupsire, fr. ap- propatiti, prapatati, uskra}en, izgubi-
proche, rov. ti, odleteti, pasti (sa), leteti uz, √ pat.
Prokopije, v. Proka > jel. Prokoptos. propet, pr†pta, dostignut, zadobijen, koji
Prokupqe, v. Prokopije. se dokopao, dose}i, √ ‚p > gal. aprochier,
prolaz, pr‘√ las, i}i tamo-ovamo, blista- eng. approach, lat. appropiare.
we, sevawe. propiti, prapˆbati, √ p‚.
prolaziti, prolasati. prosewak (hleb od prosa), v. proso.
promaja, pramaja, ru{ewe, ubijawe, smrt, prositi, v. pra{ati > lit. prašuti: srp.
uni{tavawe, razarawe, √ m‚. prosac.
328
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 329
proslava, prasrava, te}i (od ili prema), staviti, mar{irati ka ili sa, uvid, u
isticati, pustiti da te~e, tok unapred, vezi s, kretati se ili lebdeti (u vazduhu),
napredak, √ sru. kretati se ili boraviti na otvorenom
proslaviti, prasravati. prostoru.
proso, ps“ras, hrana, provijant, opskrb- protiv, prƒtiv‚, suprotnost, odgovor (<
qivawe `ivotnim namirnicama, RV X, pr ƒti, protiv, prema, u suprotnom
26, √ ps‚ > rus. pr‘so, fin. suurus, hra- pravcu) > brig. protos, naprotiv, avest.
na od `itarica, prus. prassan, jel. pra- paiti, jel. pros, p(r)oti, lat. pretium, vred-
san. nost, cena.
prosperitet, prƒ, za + sp’irƒ, uve}ati protiviti, pratinvati, nagovarati, tera-
> lat. prosper, napredan. ti, potpomo}i, napredak, uspeh, RV I,
54, √ inv.
prost, prast'a, jednostavan, otvoren, {ire-
we, nivo {irewa, postojan, ~vrst, izdr- proto, -(prvi, glavni), pr‚tƒr, u rano ju-
`qiv, nepokolebqiv, √ st'‚ > rus. pr- tro, zorom, bo`ansko oli~ewe Zore, √
ost‘й. pr‚ > jel. prōtos, nem. fruo, früh.
prostata, v. pro i sta(ja)ti > jel. pro- protoginija, v. proto i gen.
statēs. protoistorija, v. proto i istorija.
prostirati, prast™i–‚ti (st™i–oti). protojerej, v. proto i jerej.
prostor, pra√ st™i, {irewe, zamah, prot- protokol, v. proto i kola`.
ezawe, pru`awe (= prast‚ra, prosti- proton, prad'‚naka, zametak iz koga se
rawe) > lat. pro-sternere. razvila posteqica kosmosa, (u~ewe
prostoran, prast‡r–a, ra{iren, pro- S‚˜k'ja), √ d’a. > jel.
stiru}i ili prote`u}i > lat. torus. P. je pozitivno jezgro vodonikovog
prostran, parƒs-tarƒm, daqe, dopunski, atoma, “posteqice” kosmosa.
daqi, dodatan. protuva, pratƒvas, mo}an, sna`an, pokre-
prosuti (seme), pras’te, razmno`avati se, tan, bo`. pridevak Vetrova, √ ta.
√ s’. prou~avati, prava~ate, proglasiti, sta-
prosfora (prino{ewe), v. pro i ferto viti do znawa, pomenuti, podu~avati,
> jel, prosforá. saop{titi, objasniti, √ va~.
prota, v. proto > srp. prot, stare{ina profet (redovnik, zvawe), praketƒ, pojava,
Vilandara izgled, spoqa{nost, izgled, prizor, op-
Prota, ab’rott’a, “ro|en iz oblaka”, grom a`aj, misaon, znalac, RV II, 1, √ ~it >
Gromovnika, grmqavina, √ ab’r > jel. gal. prophete, profecie, jel. profetes, pro-
brotos, grom. rok, vidovwak, lat. propheta, -is, eng.
prophet.
proterati, pratarati, zalaziti, pre}i
(preko), prelaziti,
urediti, uputiti, po- Profet je kod Jevreja narodni u~iteq.
krenuti, postaviti, √ t™‡. proferit (iskazati), v. pro i ferto >
protest, prati-{š'i, otpor, protivqewe, lat. proferre.
RV VI, 18 ((prati-{š'„, stalnost, po- profes, v. proferit > gal. profes, -ssus,
stojanost, nepromenqivost, opstajawe, eng. professed, zavetovan.
podupirawe), √ st’‚ > lat. protestari, it. profesija, v. profes > lat. professio, -or.
protestare, nem. Protest. profurati, prap'ullati, pro{iren, po-
protestvovati, prati{t’aši, stati ili ve}an, procvat, √ p'ull.
ustati, (nar. pred bogom ili oltarom), prohladiti, prahl‚date, osve`en ili
i}i (ka), budnost, izdati, oti}i (od), na- smiren, ute{en, √ hl‚d.
329
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 330
procenat, v. pro i sto > lat. procentum. pr{iti (sitna ki{a), par{ate, -i, vl-
pro{wa, pra{na, molba, tra`ewe, raspi- a`iti, √ par{.
tivawe > avest. frasa, st. nem. fraga, -en, pr{qen, pƒr{u, rebro (= p‚r{uk‚: p™-
lit. peršu, shvatiti, lat. precor, -ere. i{šˆ), izbo~ina, o{trica, krivi no`,
prpa (strah), v. Prperu{a. √ pri{? > avest. pršu, pərəsu, per. pe-
Prperu{a, v. Peru{a. rešu, oset. fars, strana, bok, jevr. barkán,
trn, jel. falkis, lat. falx.
Prperu{a (Ogwena Marija) u staroj sr-
pskoj veri nosi pridevak Oprlija i psalm, psu, aspekt, radwa, stanovi{te, gle-
za{titnica je pobratimstva: di{te, √ b'as > rus. psaьl lma, duhovna
pesma, gal. psaume, salme, a.s. psalm, se-
“Ko pogazi pobratimstvo...
alm, st. nem. saltari, nem. Psalter, lat. psal-
dom mu zatri Prperu{a mus, jel. psalmós: psállein, svirawe prst-
stra{na seja Davor-boga”. ima, cinc. psalta, ma|. zsaltar.
prpor (pepel), v. Prperu{a > rus. pepel, Religiozni tekstovi st. veka izvo|eni
srp. prpa, vru} pepeo, -o
or: prpe{kati, uz instrumentalnu pratwu, jer, muzika
zape}i u pepelu, [. je sredstvo pomo}u koga se najbr`e
prsa, p™i{š’ƒ, gorwi deo, vrh, uzvi{ewe, mewa stawe svesti.
bre`uqak, nebeski svod √ p™i{ > st. Uz pomo} muzike "padalice" iz Ist.
rus. prьr
rsь, lit. piršis, nem. Burst, prsat. Srbiji vra}aju se iz transa, u normalno
prsluk, v. prsa i luk. stawe svesti.
prsten, v. prsti. Psalmi (kw. St. zaveta), v. psalm.
prsti, vrˆ{ (vr‡s), RV I, 144, √ v™i? > psaltir, v. psalm > gal. saltier, a.s. psaltere,
lit. pirštas, prus. pirsten. lat. psalterium, psaltērion (bogoslu`bena
prt, √ prat’, prekriti, (ra){iriti, raspro- kwiga).
streti: stawe zemqe > misir. prt, psamizam, v. pesak.
sun~ani izlazak Sirijusa. psiha, psu, pojava, oblik, √ b'as > jel. psu-
prtina (staza), prƒt'ana. chē, du{a.
prtiti prƒt'ate. Psiho, v. psiha > jel. Psuchē.
pruga, pra√ ga, i}i napred, unapred, na- pteroma (krilo), pƒttra, krilo ptice, √
predovati, nastaviti, kretati. pat > st. nem. fedara, pero, nem. Feder, jel.
Prusi (Borusi), bar’is, vatra, ogaw, bog pteron: pterux, krilo, eng. feather, lat.
Ogwa, √ brih > prus. Prusis, rus. Prusы, penna.
lit. Prūsas, ar. Brûs, lat. Prusi, Pruzi, ptica, pitsat, √ pat.
Prutheni, nem. (reg.) bruzzi, Borussen, jel. P. je vedska predstava sunca, RV V, 47.
Bor’skoi.
Pti~, v. ptica.
Prusia (ime bitinskog kraqa), v. Prusi.
puvawe (puhati), p‚vana, vetar, dah, √ p‚
prcati, spri{ate, ostvariti kontakt, √ > gal. buffe, duvati, srp. puvar, vetar u
sp™i{ > lit. birkšti. nanosu, K.
pr~a (parewe), sp™i{ƒ, dodirivawe, kon- puj (uz.) puj, smrad > srp. pu: pu-pu, uro~nik.
takt > srp. pr~, rum. pirciu.
puk (narod: vojna jedinica), p’ga, veliki
Pr~ev Do, v. pr~a i do. broj (qudi), gomila, okupqawe stano-
Pr~evo (stari grad), v. pr~a. vnika: (naseqena) pokrajina ili predeo
pr~kati, pra~iketti, znati, nau~iti ili √ p’ > rus. polk, a.s. folc, lit. pulka, go-
saznati, postati vidqiv ili o~igledan, mila, st. nem. folk, lat. vulgo, -aris: pa-
pojava, √ ~it. gus, selo, -anus, seqa~ki.
330
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 331
331
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 332
putir (~a{a za vino), potrƒ, obredna Sv. Sava). Praznik P~ela su Sv. Kon-
~a{a, √ p’? > jel. potēr, cinc. putir, nem. stantin i Jelena.
puterich, eng. bottle. Oli~ewe p~ele je bogiwa Serbona, a
pu}kati, pu~~’ati, nehajan, neobziran, √ wen simbol je koristio Napoleon (Ni-
pu~'. koli}).
puhati, v. puvati. (p) {enica, {‘–a, grimizan, purpuran, vr.
Puhura, v. bura > fin. Puhuri, vetar Seve crvene {e}erne trske, vr. crveno cve-
rac Kalevale. taju}e biqke (Barleia Critata), √ {o–.
pu~, √ pa~, pretvoriti se u ne{to, ra{- Hristos ka`e: “Ja sam hleb `ivota”,
iriti, u~initi vidqivim > tur. paça- jer, p{enica je simbol ra|awa, jo{ u
riz, {teta, per. repu-rāst? eleusinskim misterijama.
pu~ina (more: narod), v. puk.
pu~ki (narodni), pugja (< p’ga, puk).
Pu{a, pu{a, gajiti, negovati: mesec u opa-
dawu, √ p’.
P. je ime od miqa za mu{ku decu (CG).
U RV mlad i pun mesec su `enskog
roda, a u opadawu, mu{kog (p’{a,
tre}a kala meseca).
pu{ka (dobar, odli~an), pu{ka, dobar,
odli~an, √ pu{ > lat. buhis, st. nem.
buhsa, jel. puksis.
pu{kalo, v. pu{ka.
P. je naziv za pi{toq ili cevku od
zove, u koju se stavqaju meci od sa`va-
kane ku~ine. Cev {upqe zove imala je
klip. Jedan metak se stavi na po~etak
cevi, a jedan na kraj cevi. Kada se gu-
rne prvi metak, drugi pod pritiskom
vazduha izle}e 20-30 metara, [.
Pu{kari, v. pu{ka.
p~ela, ~ala, tre{ewe, lepr{awe, drhtawe:
pridevak bogiwe Sre}e, √ ~al > ~e{.
v~ela, ir. bech, lit. bite, -is, prus. bitte,
st. nem. bia, bini, lat. fucus, trut.
"Zvona zvone, grna grne, zlatne ptice u
grad lete"? P~ele; "Ode vata, do|e vata
i donese dva ivera zlata? P~ela".
P. je bo`anski oblik Ogwa, u Vedama
drugo ime za Sunce. Greh je ubiti
p~elu, jer to je sveta `ivotiwa. Mo`e
da bude senovita i oblik umrlog pre-
tka. Vrag mo`e u sve da se pretvori,
osim u p~elu i ovcu (koje je blagosiqao
332
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 333
R
Rabrilo je epsko oli~ewe hrabrosti: ...
“Na{ sileni Jarilo,
na{ prestra{ni Rabrilo”.
rava (slu{kiwa), v. rab.
Ravailo, ravˆ, Sunce, bo`anski pridevak
ra, ravˆ, Sunce, bog Sunce, √ ru > misir. Sunca, oblik sunca predstavqen kao 12
r‚, bog Sunce, jel. rhō. sinova bogiwe Majke, √ ru.
Bog Ra je ikonografski predstavqen sa ravak (~isti med), ravˆ, sunce, oblik sunca,
pti~ijom glavom (negde lav ili ma~ka) √ ru > arm. arev.
i sun~evim diskom, v. Rahu. Predmetak ravan (vr. kowskog hoda), arvan, kow, √ arv
"ra" postoji u hiqadu imena Vi{weg. > per. rahvan, cinc. arivane, jel. rahbáni.
rab (rob), √ rab’, posedovati, dr`ati > st. Ravana, v. Laban.
rus. rabя, rus. rebenok.
Ravanica (vodonim: manastir), v. Ravana >
U starom veku robovi su bili u~iteqi hindi Ravana Ganga, vodonim.
dece.
Po predawu, manastir Ravanica je je-
raba (volovska kola), rƒb'i, deo na kolima dino mesto na svetu, gde gospodar zlo-
> tur. araba. duha Laban, ne mo`e da stupi na zemqu
Raban (Epir), v. Liban > st. srp. Rabьnnь. (Mati}).
Neki izvode R. od lat. alba. ravi, v. rab > st. srp. ravv‡, u~iteq, nasta
Rabanija (ime regije u sr. veku), v. Raban. vnik: rava, slu{kiwa, jevr. rab, rabbi.
rabaxija (ko~ija{), v. raba i xija > tur. Raviojla (vila peva~ica), ved. reval‡
‘arabaçi, ko~ija{. (revƒ t‡), `enski zloduh, ime stiha,
rabaxiluk, v. rabaxija i luk. RV I, 30: k}i oli~ewa Svetlosti: majka
Rabija, ramb’a, vilinsko ime: bogiwa Sre- bogova, √ ru.
}e, kao najlep{a `ena Gromovnika, √ raga (islu`en kow), rugƒ, slomqen, skr{en,
ramb’ > ar. Rā`fia, lepa, visoka, jevr. Ri- savijen, razbijen, √ rux.
bga, op~iwavaju}a, koja osvaja lepotom. Raguil, rag’uj„, brzina, pokretqivost,
rabin, v. ravˆ, u vezi sunca > jevr. rav, lako}a, √ ran’ > jevr. Raguil, bibl.
rabán, ar. alah-rabum, jel. r'abbi. an|eo, koji je nau~io Enoha brzom pi-
rabiti (upotrebiti), rab’ati, obuhvatiti, sawu.
imati udela, √ rab' > st. nem. ar(i)bei. rad, √ rad’, izvr{iti, posti}i > oset. rād,
rabota, rab'ate, nadmo}, stezawe > ~e{. sem. rdh.
robota, prisilan rad. Rada, r‚d’‚, muwa; pastirica u koju se za-
rabo{, ra(m)b’ƒ, podupirati, oslonac, upo- qubio bog Mesec, √ rad’.
ri{te, bambus (r‚mb’a, {tap u~enika Radan (oronim), radana, zub, zubac, nazu-
bogoslovije), √ rab’. biti: ~in rasturawa, √ rad > jevr. radán,
Rabren, √ rab', nepromi{qen, strastven. tiranin.
Rabren je bo`anski priziv: Radigost, v. radogost > ~e{. Gostirad.
"Oj Lazare, Lazare, na{ pre'rabri Radika, r‚d’ik‚, “sre}(n)ica”, naziv od
Bo`ole"! milo{te za Radu, √ rad.
"Ovde nama ka`u Rabrenoga vojna" Radika (vodonim), v. Radika.
(kraqi~ka). raditi, rad'jati > avest. rādaiti, ispraviti,
Rabrilo, v. Rabren. lit. róduiti.
333
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 334
334
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 335
335
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 336
Potvrdu eponimnog Rasa daje Vles kw- Pridevak Serbona donosioca kulture,
iga, koja ka`e da su Rusi unuci Svaro- ~iji je atribut lav, simbol divqe sn-
govi. age.
ras, √ r‚x, vladati > asir. r‹“, vladar: ra- A. je oli~ewe sazve`|a u Orionu, ve-
{u, glava, vrh, po~etak, hindi radža, ar. liki ratnik, plemenit i pravedan, po
ra'is (ras, glava), glavar, stare{ina, zapo- {tovan kao bog Lova, ~ijeg potomka
vednik, vo|a, lat. rex, tur. reis: ridžal, starozavetni prorok Mina pomiwe kao
ministri i velika{i na porti tursk- velikog Div lovca, prvog smrtnika mo-
og cara. }nim pred bogom.
Rasa (= Okean), rasa, ved. nebeski potok rasplinuti (nestati), v. ras i pleniti.
koji kru`i atmosferom oko zemqe raspiriti, r‚spirƒ, vedski sve{tenik
(“sun~ev vetar” ili elektro-magnetna (hotri), koji dr`i obrednu ka{iku, RV
sila u atmosferi Zemqe, nama danas V, 43, √ p™i > lat. raspirabilis, n. lat.
poznata kao Okean). respirator.
rasa, rƒsa, ukus, sr`, najboqi deo ne~ega, raso, rƒsah, bilo koja te~nost, √ ras.
{to gospodari ispoqavawem ose}awa rasove (vile, ra{qe), v. rakqe.
~o veka (sedi{te u srcu), √ ras > fr.
rastresit, rastra, zemqa, √ st™(i).
eng. race, {p. raze, it. razza, nem. Rasse.
rastroiti (du{. popustiti), v. raz i tri.
R. u ispoqavawu ose}awa (poetskih, dr-
amskih...) ima devet na~ina. U filozo- Rat (poluostrvo Peqe{ac), v. rt.
fiji to su deset emocija. Kao estetsko rat, raši, boj, bitka, borba (rat'a, osvajawe,
ose}awe predstavqa umetni~ki kvali- pobeda: ™(i)ti, napad, juri{, razarawe, √
tet, a kao ukus ili miris podeqena je rat > √ raš > rus. ratь, avest. ərətiš,
na {est vrsta rasa i simbolizuje broj fin. artti, st. nem. ernust, borba (> Er-
{est. nest).
rasa, v. ra{a. rata (deonica), r‚tƒ, odre|en, razme{ten,
rasad, v. sad > srp. rasadnik. raspore|en (ved. rate, dati dodeliti,
pru`iti), postoje}i, doti~ni, √ r‚ >
Raseni, v. Ras. > lat. Rasenorum, jevr.
lat. rata.
Curin.
Rata, v. Arata.
R. su narodno ime apeninskih Ra{ana.
Bukvalan prevod ove re~i za apeninske Ratari, v. orati.
Ra{ane na latinski je Luceres < lu~ (= Ratko, -a, v. Hrastko.
ra{an„, zrak svetlosti ili Sunca), ratnik, rƒt'a, ratnik (= rƒnti, RV VII,
koji su imali pravo gra|anstva. 18), prvak, heroj, √ ™i.
Rasi (= Srbi), v. Ras. racionisati, ra~ajati, izvesti, izvr-
Rasija (ime Srbije u sr. v.), v. Rasi. {iti, ispuniti, √ ra~ > lat. ratio.
Sarbatija se u IV veku zvala Rusija (Pe ra~a (crvena boja), r‚ga, boja tkanine, naro-
}ki pomenik), a francuski putopisac ~ito crvena, obojeno crvenom bojom, √
Brokard u XIII veku naziva Srbiju rax.
imenom Rusija. Ra~e, v. ra~a.
Rasim, -a, r‚xin, ime mese~evog kowa > raxa, r‚xa, vladar, upraviteq, √ rax > tur.
eng. Rasin? riğal, ministri i velika{i na Porti,
Rasina (vodonim), v. Ra{a. lat. regere, vladati.
raslan (st. srp. lav), ƒrxuna, bog Arsen, sa rahat (pokoj, po~ivati, mir), rahaša, skr-
atributom lava, √ rax > turk. tur. ~ag. ivawe, odlazak na skriveno mesto (<
tat. arslan. raha, mirno ili usamqeno mesto), √
336
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 337
rah > rum. rahat, cinc. rahate, srp. rah- qudska dela, kao i Djaus, bog Neba u
metli, pokojni, po~iv{i, ar. tur. rah- Ilijadi.
metli. Ra{ulam (Jerusalim), v. Ro(k)solani.
rahatluk, v. rahat i luk. rgati, ™ig’‚jati, nagao, √ ™i.
Rahman, v. rahat > ar. Rahman, milosrdan r|a, v. ri| > rus. r`a, lit. rudis, st. nem.
(bog). ro (s)t.
Rahu (misir. glava Vel. zmije), r‚hu, ime R(e)asa (= Ra{a), r„xw‡ (r„sw‡), `ena Su-
zlozduha koji je progutao Sunce ili nca (= r‚xja (r‚sja), Svaroga zapada, kao
Mesec (< grƒha, “hvata~”, zloduh kome Du{a vaseqene, √ rax > rus. Raisa, st.
je po vedskoj pri~i Vi{wi bog odsekao ital. Rea, majka Romula i Rema, jel.
glavu). Reía, Titanka, Rhea, k}i Uranova i Ge-
Dan je u misirskoj mitologiji kao i jina (najstariji kip je iz Qudeje).
no} podeqena na 12 oblasti. Dvanaesta Ra{a ili R(e)asa je prastara srpska bo-
oblast dana zavr{ava se ulaskom u rep giwa Zemqoradwe, koja se pod imenom
(Ketu ili uzlazni ~vor) Velike Zmije, Lihisa, nalazi u piktogramu Izide.
koja se nalazi u velikoj tami. Dvanae- Po ovoj bogiwi izvodi Dereti} ime
sti sat no}i zavr{ava se izlaskom Su- Rasi za helmske zemqoradnike, dok vi-
nca kroz wena usta u novi dan. Na taj {i stale`i nose ime Srbi po wiho-
na~in, Sunce (= “sun~eva barka”) o`iv- vom bogu Serbonu.
qava u 12-oj oblasti no}i (Rahu, glava
Reba, reb’ƒ, prasak: slavopoj, ime za nebe-
ili silazni ~vor) i postaje podmla|eno
skog mudraca, √ reb’.
Sunce (Ra) ili mitska (Div) ptica, koja
po srp. predawu nosi iz "onog" u ovaj Rebac, rab’asƒ, ime zloduha, √ rab’.
svet. Rebeka, v. Rabija.
Ra{, (st. ime Jerusalima), v. Ras. Rebeq, -aani, v. hreb.
ra{a (tkanina: vladarski pla{t), v. ra~a Rebeqska (reka), v. Rebeq.
> jel. rásan, lat. rasum, it. raso, eng. rash: rebro, v. hrib > st. isl. rif, st. nem. ribbi,
russet, fr. ras, vr. vunene tkanine. rippi.
Ra{a (st. ime Volge), ras„, ime reke ili Rebrovi}i, v. rebro.
mitskog potoka, koji kru`i oko zemqe reva (wa~e), ‚rava (ar”ti), cvilewe, √ ru.
> ar. Roš, jel. Araksas. U obi~nom govoru: “Magarac reva”.
Ra{ani (jel. Tra~ani), v. Ras (= ra{ana, revati, ravati (‚rav‡ti), stvoriti ili
zrak sunca). pr oizvesti zvuk > eng. rave, lat. rumor,
Ra{ani (= Pelazgi) su anti~ki Srbi, jel. órýmai, lit. ruja.
starinci Helma. Oni su posle Indi- rever, pravarƒ, gorwi deo ode}e, op{iv,
jaca, najve}i narod na zemqi (Herodot). povez, omot, pokriva~, √ v™i > lat. re-
Ra{ijet (tur. Srbi, -ja), v. Ra{ani. versus, fr. revers, eng. reverse.
Ra{ka (jel. Trakija), v. Ra{ani > jel. revir, v. riviera > nem Revier.
‘Risos (Tiris): Arzos: Trakes. regal (polica za kw. ili orman), argala,
R. su Jelini smatrali zemqom svetlo- pregrada, pre~aga > lat. regalia, n. lat.
sti i domovinom Muza. U nar. spevu: rega, it. riga.
"Srpske zemqe Ra{ke svetle". rege (muz. stil), raga, vedska emotivna muzi
Ra{nu (misir. bog Pravde), v. Ras. ka (ragini, prijatnost, dra`esnost), sa
R. je oli~ewe pravde i sudija mrtih, osmotonskom skalom, √ rak > eng. reg-
koji zlatnom vagom meri dobra i lo{a gae. Muzika je je od iskona sastavni
deo obreda.
337
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 338
338
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 339
339
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 340
ri`a (pirina~), ru~ja, svetao, blistav, sja- Rista, -na, ri{šƒ, ime sina praoca ~ov-
jan, √ ru~ > eng. rice, it. risoto. e~anstva ili majke vila, (pridevak Ti-
riza (st. srp. odora (zlatna), hirana, zlato tana-zloduha), √ rˆ{.
√ h™i > jel. hrisi, zlato. rista, ri{šƒ, ma~, vojna kasta: povrediti,
Riza, v. riza > jel. Hrusi, "zlatna". nesre}a, zlo znamewe, mana, slabost >
“Rezi pojas” je crkveni praznik (15. 7.). st. srp. rista, sportske igre u kojima je
bilo takmi~ewe sa bikovima, st. rus.
Rijeka, v. reka.
ristati, be`ati, brzo hodati, tr~ati,
rika, ™ig’a, srxba, `estina, gnev, √ ™i > skakati, srp. ristati, takmi~iti se,
avest. ereghant, nem. arg. rus. ristƒtь, lit. ristat.
rikat (klawawe u islamu), rig', pohvala, Ristivoj(e), v. Rista i boj.
sveti stih, √ ri~.
rit, v. Leta > st. srp. ritь, st. nem. hriot,
rikati, ™ig’‚jati, plahovit, gnevan, tre- nem. Ried, ma|. ret.
sti, RV II, 25.
Rit, v. rit.
rik{a (sva|a), ™ˆk{a, povre|uju}i, {te-
ritam, ™it“, bilo koji odre|en vremenski
tan, opasan, RV VIII, 24, √ ™i.
interval, odre|en trenutak vremena, √
Rim, v. Ruma > it. Roma. ™i > jel. rhutmós: arithmos, broj, eng.
Iliri su stariji od Rima (Vergilije). rithm.
Na predelu Rima, pre osnivawa ovoga rite, l‚ša, otrcan (ode}a), √ laš.
grada, tu su `iveli Sikeli, Sarbini
riter (vitez), var’t™ˆ, bo`anstvo
(Aborigeni) i Pelazgi (Dionisije Hal.).
za{tite, za{titnik; ime za sve{tenika
rima (sitan morski pesak), v. granula. (zlo)duha, √ v™i > jel. rýtor, nem. Ritter,
Rimqani, v. Rim. ar. faris.
Rimqani su Dardani i Brigi, istog ritual, ™it“, vreme odre|eno za bogo-
porekla sa Spartancima (Italikus). slu`ewe, pravo stawe stvari, pogodan,
ring, √ ring, pomeriti > eng. ring, nem. prikladan, spreman, pode{en po meri,
Ring, srp. rink. √ ™i > lat. ritus, rel. obi~aj, -alis, -ale,
Ring je pokretan dvor kod Avara i kwiga rel. obreda, eng. ritual.
ostalih nomadskih naroda. Karlo Ve- Rifat (bibl. Gomerov sin), v. Sarbatija >
liki je porazio Avare, kada je osvojio lat. Arfat, Damask (Ugolini).
avarski "ring" (Dereti}). Rifat je unuk Jafetov i ime za Sev.
rintati, ri•gati, sporo ili te{ko na- Aziju u bibl. geografiji. Eusebije pod
predovati, √ ri•g. Rifatom podrazuva Sarbatiju, koja se u
rinuti, rin„ti, osloboditi se (= ™i–oti, wegovo vreme prostirala od Urala do
napasti, provaliti, usmeriti), √ ™i. Nema~ke. Arapski pisci pod Rifatom
ripa (kamen (nadgrobni) litica), -nna, v. hrib podrazumevaju Franke, odro|eno srpsko
> rum. ripa, lat. rapa, pleme s legendom o trojanskom pore-
klu.
Ripa, v. ripa.
rixal, v. raxa > ar. tur. riğal, ministri i
Ripaw, v. ripa.
velika{i na dvoru, cinc. rige.; ar. riğal,
ripiti (umreti), rip'ati, ubiti, √ rip'. vojska, qudi.
ris, v™ˆ{a, vr `ivotiwe, √ v™i{ > gal. rkati (rgati), ruk{ajati, grub ili surov,
ris, jel. óriza, n. lat. oruza, it. ris. u neobra|enom stawu, √ r’k{ > st. srp.
Risantije (sveta~ko ime), v. Hrisantije. rkati, jel. ragí: rígnumi.
Risim (sv. ime), hƒrasvin, energi~an, va- rmbati, ramb'ati, nepromi{eno ~iwewe,
tren, √ h™i > jel. charismos. uhvatiti se ne~eg, √ ramb'.
340
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 341
rmpa (st. srp. vr. oru`ja), rimp'a, povred- Rodion (sv. ime), rod’ana, planeta Mer-
iti, √ rimp' > srp. rmpalija. kur, √ rud’ > jel. Rodion.
Rmpalija je u staroj srpskoj vojsci bio roditi, r‘d'ati.
krupan ~ovek, naoru`an “rmpom” (~vr- rododendron, v. ru`a i drvo.
sta dr{ka s o{trim se~ivom). Pomiwe Rozalija, v. ru`a > lat. eng. Rosaila.
se u makedonskoj vojsci, u ratu s Rim-
roze, lohƒ, crven, -kast.
qanima (Dereti}).
roj, rajƒs, tok, te~ewe, te`wa, brzina, bes,
rob, v. rab.
√ raj
roba, r’pa, oblik, forma, √ r’p > it. roba,
rojiti, r„jate.
fr. robe.
rojal (kraqevski), v. raxa > fr. roual, lat.
robot, v. rabota.
regalis.
robustan, rab'asa (rƒb'i{ša), nepromi{-
rojta, v. roj > ma|. rojt.
qen, -qenost, nagao, plahovit, √ rab' >
asir. ra’aabu, qutina, napasti (`estoko): rok, √ ra~, ispuniti, sastaviti, izvr{iti,
ra’i
ibu, `estok, lat. rabies, bes. pomama, izvesti > rus. rok, godina: srok, vreme,
robur -stus, eng. robust. pravilo, period, lit. rakas.
rov, v. rupa > rus. val, nem. Wall, lat. val Roksan(d)a, rak{a–a, "za{titnik", ime
lum, prus. rawus, lit. ravas, sem. bor, rov, Vi{weg, ~in ~uvawa, √ rak{.
rupa. R. je istorijsko ime Lesandrove milo-
rovit, rap’ita, bol, povreda, -iti, ozleda, snice i epsko Du{anove.
-iti, raniti, √ rap’. Ro(k)solani (= Sulumi), v. Ras, Ra{ani.
rog, {™i•ga, rog, vrh √ {ri? > lat. cornu, Roman, -a, ramana, bog Qubavi, √ ram >
eng. horn, nem. hirni, Hirn, lit. ragas, hald. Raman, ime boga, {p. Ramon, rus.
prus. ragis. Romana.
Rogovi su simbol obiqa i atribut Oz- Sv. Roman (29. 8.) je ~udotvorac i isce-
irisa, Amona, Dionisa... Otuda su Ger- liteq. Pada u Me|udnevicu, kada se ne
mani pili iz roga okovanog srebrom. ven~ava, "radi sre}e u braku".
Periodi~no otpadawe rogova pres- Romani, v. Rim > ar. erumān, Rimqanin,
likava cikli~nost sveta (Jakovqevi}). tur. rumani, lat. romanus, jel. romaios.
Razlikuju se rogovi bika (odozdo-na- romanxati (nerazumqiv govor), v. Romani.
gore) od slonovih kqova (odozgo-nadole), Romanija, ara–j‚ni, velika {uma ili ime
{to stoji kao astronomski aspekt u bogiwe [ume i divqine, RV X, 46, √
vezi s rotacijom zemqe (uzlazno-silazna ™i.
putawa).
Kod Inda, bogiwa Arundati je oli-
Rogan (ime kneza u G. Vijencu), r‘ga, opa- ~ewe sedam Plejada u sazve`|u Vel.
san, slabost oli~ena u zloduhu, √ rux Medveda.
> st. norm. gafl, eng. gable, rogaq, zabat.
romansa, rama drag, ime boga Qubavi, √
Rogati hrib, v. rog i hrib. ram > fr. romantique.
Roga~a, v. rog. romb, ramb’a, ime najlep{e `ene Gromov-
rogobatan, rig’avat, nagao, `estok, di- nika, bogiwe Sre}e i Plodnosti, koja
vqi, nasilan, impulsivan, nepredvid- na sukwi nosi romb, stilizaciju krsta
qiv, √ ri~. s ocilima i simbol plodnosti, √ ramb’
Rogovo, v. rog. > jel. rombós, lat. rhombus, fr. Rhombe:
rod, √ rud', klijati, nicati, pustiti mladi- it. rombo: frombola, pra}ka.
ce > jevr. dor.
341
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 342
Romb je simbol plodnosti na sukwi bo- Rostok, v. raz i to~iti > nem. Rostock <
giwe Serbone (IV mil. s.e.) u Poduna- srp. rastok, -~
~iti (I. Vuk~evi}).
vqu. Nose ga na sukwama i bogiwe hr- Rosuqa, v. rosa.
ama u Palenki, a osim majanske poznat
R. je zem. ime i mitska planina, epsko
je i kineskoj umetnosti.
boravi{te oli~ewa Rose.
romboid, v. romb i vid > jel. rhom- rot, (sva|a, prepirka), v. urota.
boeidēs.
rotor, √ luš’, okretati > lat. rotor, rotare,
Romul, r“ma, l. ime, √ ram.
jevr. tur.
rondati, nardati, dre~ati, proizvesti rotirati, luš’ati.
zvuk, √ nard.
Roum (sin Ismailov), v. Romul.
roniti, n‡rƒti, nakvasiti, √ ‡r.
Arapi smatraju Romane potomcima Ro-
ropac, rƒpas, telesni nedostatak, kvariti,
uma, sina Ismailovog (A. Spaji}).
{tetiti, nemo}, slabost, oronulost,
ozleda, rawavawe, √ rip.
ro{aviti, r’{ati, mrqa, prekriti, √
r’{.
roptati, rapati (rƒpati), brbqati, klapa-
rati, √ rap > rus. ropot. rpa (zemqe), √ r“p, zemqa.
Rora, araru, ime zloduha, RV X, 99, √ ™i rs, √ r‚x (ras), savladati: najboqe od ne~eg:
> eng. Rori. blistav > jevr. r'cijá, voqa, htewe, tur.
hirs.
rosa, rƒsa, rosa, te~nost, nektar; ime za
broj {est, √ ras > rus. rosƒ, lit. rasa, Rs u srp. jeziku zna~i mu{kost u smi-
jel. drósos, lat. ros, -ris, -re, fr. rosée. slu snage (qudski rs).
Trojni oblik rose, ve~erwi, pono}ni i rsuz (lupe`, arsuzin), v. rs > ar. tur. arsiz,
jutarwi su oli~ewa vlage: bezobrazan, besraman.
"Biserne bez krila p~ele,
rsuzluk, v. rs i luk > ar. arsizlik, bestid-
nost, bezobrazluk.
sino} tiho doletele,
rt, v. hrid.
no} na travi preno}ile,
Rtaw, v. Arata.
a u zoru, u suncu se skrile? Rosa" (M.
Milanovi}). Ova “planina”, nosi ime po starom sr-
pskom bogu Rata, a kuriozitet je da su
Rosa se “hvata” od Sv. Jovana Slanobi
ba{ u oblasti Rtwa, vojnici srpsko-
tnog do Krstovdana, od kada bije slana,
rimskog carstva vidali svoje rane, da
koja je mraz. U zagonetki: “Koje more je
br`e zacele (Koci}).
naj{ire a najpli}e? Rosa”.
Kroz sredi{te Rtwa postoji prolaz od
Rosa (mitsko oli~ewe Rose), v. rosa.
vrha do podno`ja, po svedo~ewu o~evi-
Rosi, v. Ras. daca dug oko 1300 metara, sa jezerom i
rositi, rasati. ogromnim pro{irewem na sredini (~a-
rosna, rasna (= rasan‚, jezik kao organ sopis Beopetrol), {to stoji u vezi sa
ukusa), posao, delo, stvar, ~iwenica, ob- tvrdwom Z. Koci}a, da je Rtaw najsta-
jekat, doga|aj, okolnost, predmet, ciq, rija i najvi{a piramida na na{oj pla-
namera: protiviti se: jezik, govor, √ neti.
ras. Rti, v. rt.
rospija, r’pasvin, lep, divan (< r’pƒ, rub, r’pa, oblik, forma, √ r’p > srp.
spoqa{wa pojava, oblik, stas: > r’pin, rubac, pe{kir, rubina, ko{uqa.
telesni, fizi~ki), √ ruh > per. tur.
rūspī, rospu, kurva.
342
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 343
rubin, r“pja, srebro ili zlato, √ r’p > lat. jarkog sunca gospodina
rubens, crven, crvekast n.lat. rubinus, it. i meseca sluge svoga”.
rubino, {p. rubin, eng. rubu. Pobratimstvo odlikuje Srbe (Slovene)
rubina (vr. ko{uqe), r’pin, ve`en, lep, mimo ostalih naroda, a helmske Srbe
ulep{an, ukra{en, divan, lepo obliko- mimo ostalih Srba (Slovena). Pada u
van, krasan > srp. ruba~a, ko{uqa: ru- Pobusani ponedeqak, drugi po Uskrsu
bac, marama. (Mali Uskrs ili Uskars za mrtve). Ep-
rubiti, v. rub > st. srp. rubit, rezati, ski Ru`ica grad je boravi{te Zore.
se}i (obrubiti), rus. rubitь. Postoje crkve sa imenom Ru`a, Ru`i-
rubqa, r“pja, kovan novac sa `igom, sre- ca, Ru`arica.
bro ili zlato, lepo oblikovan, √ r’p > Kod staroitalika r. je cvet seksualnih
rus. rublь, hindi rupi, rupaiua, per. tur. misterija i simbol Venere.
rusbi (ruspi), dukat (300 aspri), tur. ruşen, Ru`a, v. ru`a. √ ri > lat. rosalia, dan
sjajan, blistav. ru`a.
rubrika, v. rubin > lat. rubrika (po crve- Ru`i}i, v. ru`a.
nim slovima), ruina (< ruvina, Janevski), v. urvina >
rugati, ruxƒti, povrediti, √ rux > lit. lat. ruina.
rūógoti, vre|ati rujan (crven), arunƒ, crvena boja, "crveni",
rugoba, g'orƒ-rupa, stra{na, u`asna, odv- ko~ija{ Sunca, √ ™i.
ratna pojava, √ g'ur. U srpskom jeziku "rujni" su mitska
rud (ri|), √ rud’, crven > lit. rauda, eng. obele`ja za svetlost: vino i zora, a
red, nem. rot, jel. rhódon, ru`a. "zorni" junaci.
ruda, rudd'ƒ, podignut (= ‚r’—'a), sapet, Rujevo, -iica, v. rujan.
uzvi{en, √ rud' > a.s. rīsan, eng, raise, Ruji{ta, v. rujan
st. norm. reisa.
Ruma, rum‚, toponim, (r’ma?), √ ram.
rudeti, ved.. rodati, -e (= r‘d’ati), √ rud'
Rumelija, v. Ruma > ar. tur. Urum.
> avest. raodite, crven.
Isto~ni pisci Evropu zovu Rumeli,
Rudowa (ime za bika), v. rud.
prvobitno Ra{ka (Trakija), dok osman-
Vedska bedevija Ogwa je simbol Sunca lije tako nazivaju evropski deo Turske
koje se ra|a. (u u`em smislu Jeladu).
Ru|evid ("Stra{ni Vid"), v. Ru|er i Vid. rumen (dana), aruna (= rumra), Zora, lepo-
Ru|er, ra’dra, bog Nava, sa prikrivenim ta, sjaj, √ ruh.
imenom “stra{ni”, √ rud. Rumen(k)a, v. rumen > st. ital. Rumina,
ru`a, aru{ƒ, RV I, 92, crven, sunce (arus, bogiwa plodnosti, lat. ruma, dojka.
ar’{a), √ ™i > (st.) srp. rusa, ru`a ("Bo Kod Srba je ~est je naziv za kravu Ru-
gom sestrica", Dubrovnik), rus. ru`iй, menka, jer to je pore|ewe za jutarwe
ri|, lat.rosa, -lie, -rium, fr. rouge, rosette, zrake sunca ili oblaka, koji daju ki{u,
nem. Rose. kao {to krava daje mleko.
Ru`a je pore|ewe, oli~ewe i zamena za Rumenka, v. rumen.
svetlost. Senovita je biqka koja ima
rune (kurilica), {re–i, linija, red, niz, √
svoj praznik (D)Ru`i~alo, ustanovu go-
{ri > st. isl. run, runar (mn). a.s. rune,
di{weg pobratimstva i praznik po-
tajna, misterija.
mena mrtvih, kada se deli za du{u:
U skandinavskim Edama rune su na-
“Pobratimstvo ka ro|eno
stale pre “po~etka dana”. To je pismo
dokle traje jarkog sunca, zapadne kurilice, sli~no tajnom pismu
343
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 344
344
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 345
345
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 346
346
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 347
S
S a b i n a , v. Sar ( b ) ini > lat. Sabinus,
eng. Sabine, -elian .
sab(i)rati, samb'arati, s(a)kupiti, naku-
piti, zbrajati, sjediniti, sastaviti,
sro~iti, √ sab’ > sem. spr, sabirati.
sa, sa, sa, zajedno sa ili uz, zajedno, prido- sabirawe, samb’ƒra–a > jap. soraban,
dati, spoj, sastav, dodirna ta~ka, ”sa- ra~unaqka (kineska).
dr`aj”. Sabi (balti~ki Srbi, Plinije), v. Sabiri.
saba (zora), sub'a, bog, bo`anstvo oli~eno S a b i r ( l. ime ) , v. Sabiri .
u (sre}noj) konstelaciji zvezda, √ b'‚ > S. je ~esto ime na Kavkazu i u Tu-
ar. sabāh, zora: sahba, rumeno, crveno, ranskoj niziji ( Markovi} ) .
tur. sabah: şafak, crvenilo neba na za-
S a b i r i ( Safiri ) , s„var–i , polubo`a-
lasku ili izlasku sunca, jel. safénes,
nsko i metronimi~no ime osmog pr
jasan, proziran: zsabos, izvrnut.
etka ~ove~anstva ( Mane ) , brata Vi-
Saba, v. saba. vasvata ( Sunca ) ili zajedni~ko ime
Sabazije (Dionis), v. Savaot. svih 12 predaka ~ove~anstva ( = s‚-
sabaja (ilir. obredno pi}e), sƒvana, ~in var–a ) , √ var–.
izlivawa obrednog pi}a: ime Stvori- Staro ime Samarije je Sabaria, a
teqa, √ su > asir. sabitum, trgovac Subarejci su starinci Asirije. Mi-
pi}em, lat. sabbatum. tanski jezik se u klinopisima Ha-
sabajle, sa“b'‚gja, blagostawe, lepota (= su tu{e zove subarean, subarijanski.
b'agaja, ulep{ati, diviti se), qupkost, Arijevska imena is~ezavaju kod Mi-
dobra sre}a, naro~ito bra~na (= su- tana posle 1000 g. s.e. ( ^ajld ) , iako
b'„ga, sre}an, ~aroban, drag, napredak), ih je bilo vi{e od tre}ine, me|u
√ b'‚ > ar. tur. sabahile, zorom. pisarima i vladarima.
Zora razgoni tamu no}i i svojom lepot- Srpska plemena starinaca Severne
om donosi novom danu sre}u i blago- Kine su Sabiri ( Safiri, ar. Ka-
stawe. firi ) . Sabiri ( = Sirbiri ) su ku-
sabat, sab'‚xita, (pro)slavqen, hvaqen, movali imenu Sibir, a ovaj oblik
zadovoqewe < sab'‚x, slaviti, hvaliti, imena za Srbe, ~ini se da je vre-
bogoslu`ewe, √ b'‚ > vav. {apatu, 15-i menski starija ortoepija.
dan kalendarskog meseca (ide), rus. sa- sabl (petao, bo`. atribut), v. saba > srp. sa-
batь, jevr. šabbāth, gal. sabat, a.s. sabat, blica, koko{ka.
lat. sabbatum: srp. Mali Sabat, Mali s a b l a s t ( privi|ewe ) , v. saba.
Bo`i}, koji se po{tovao u ^e{koj i sabqa √ srib', ubiti, povrediti > rus. sa
[leskoj, do 19 veka. blя, eng. sabre, -er, fr. sabre, nem. sab el,
sabeizam, v. saba > st. ar. zaba, jevr., tsābhā, ma|. szablua.
sabe. sabor, samb'‚rƒ, okupqawe, sakupqawe,
Obo`avawe zvezda je u st. veku bilo pri kupqawe, √ b'™i > asir. beru, bi-
ra{ireno u Asiriji, Mesopotamiji rati, izabrati, st. srp. sъbbor, rus. so-
i ponegde me|u Jevrejima ( Karlajl ) . bor, bor, jel. foros, nalog.
S a b e l i ( Sabelijani ) , v. Sarbeli. Pohod Lesandra Velikog na Istok,
s a b i , - j a ( dete ) , v. saba > ar. sabii, tur. zaustavqen je odlukom vojnog Sabora.
sabi. Saborka, v. sabor.
Saborsko, v. sabor.
347
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 348
348
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 349
qa, √ s‚d' > ir. suidim: st. isl. sót: lat. U narodnom predawu, Saja je "done-
sator, seja~. {eno" ime za `ensku decu, ro|enu iz-
Sad, v. sad. me|u prvog sumraka i no}i (Unkovi}).
sada, sƒd‚, uvek, u svako doba, u kontinuite sajam, samajƒ, skup ili mesto skupa, okupqawe,
tu, odmah, RV II 19, istog dana, √ sad. sastanak: zbijen, sursret, √ aj > poq. Sejm.
Sadar, {ata, sto + dvara, dveri > pers. sak, v. xak > jevr. sak, rum. sac, ma|. szak, nem.
Saddar, "stotinu kapija", sveta kwiga Sack. Sak je na Kordunu pletena mre`a za
persiskih Gebira. su{ewe sira.
saditi, sad'„ti, usmeriti, posti}i ili saka (posuda za vodu), saraka, posuda za pi}e,
ostvariti ciq, √ s‚d' > lit. sadinti, kr~ag, bokal, pehar, √ s™i > ar. saku, tur.
prus. saddinna. saka, rum. saca.
Sadovi, v. sad. Sakala{i (misir. ime Srba), v. Skiri.
sadejstvo, sadjƒs(tva), istog momenta, upra- Ovaj etnonim je misirsko ime za azij-
vo, odmah: u isti dan, √ dju. ske Srbe, potomke Saka, koji postoje
sadr`aj, sadr{i, kao to, √ d'™i. mnogo pre Slovena. Uostalom, stari
Misirci svakako nisu znali za Slo-
sadista, s„d’i{š'a, veoma tvrd, ~vrst ili
vene, kako se Sakala{i pogre{no pre-
strog, najefikasniji, naj~vr{}i, najtvr-
vode.
|i, √ sad.
Sakamuni, v. Saki i monah.
Sadrija, sƒd'ri, bog Ogwa (s„d’ri, osvaja~),
neb. mudrac, autor RV X, 14, √ sad. Pridevak Bude u zna~ewu: “mudrac Saka”.
sa`iveti, sa˜x‡vati, u`iveti se, √ xiv. sakawe, sak‚ma, zadovoqewe; `eqa, pun qu-
bavi, ne`an, odan, √ aw~ > lit. sekti.
sa`imawe, sagmƒ(na), uklapawe, slagawe,
poga|awe, dogovoritri se, slo`iti, sp- Sakar (ime sela), v. soko > ar. sakar, soko-
orazumeti. lar: pakao idolopoklonika.
sazdan, sad'ƒna, zajedni~ko dobro, izobiqe, Sakara, v. soko.
bogat, izda{an, rasko{an, velelepan, √ S. je misir. bog sa glavom sokola.
d'‚. sakat, sakaša, ko ne vaqa, lo{, odba~en (na
sazivati, sa˜hvajate, glasno zvati, dopi- stranu), √ kaš > ar. saqat, tur. sakat, cinc.
rati, √ hve. sacat, jel. sacátis.
saznati, sa˜x‚n‚ti, istog mi{qewa (sa- sakatluk, v. sakat i luk.
˜xw‚ta, saznatqiv), √ xw‚. sakaxija, (vodono{a), v. saka i xija.
sazreti, sa˜x‡rjati, sve zajedno, postati, √ sakelar, v. sakul > lat. sacellarius.
x™‡. Saki, {aka, ime za Srbe ili narod bele puti
saibija (sahib), sahƒ-pati, gospodar, gospo- u Aziji, √ {ak > lat. Sac, misir. Sakala{i,
din > hindi sāhib, ar. sāhib, gospodar, ar. Sakalabi.
tur. sahipi. Isto~ni narodi su Sake zvali Mesa-Geti
Sais, v. saja. i Javani. Tolomej pomiwe Skite kao Sake
Za{titnica misir. Saisa i Atine bi- (Indo-Skiti). Darijev trojezi~ni zapis sa
la je bogiwa No}i. Zagrosa, svedo~i da su Saki i Kimeri jedan
saja (vr. skerletne ~oje), s‚jƒ, kraj dana, √ so narod: vav. gimira, Kimeri, na elamskom i
> srp. ~oja, lat. saia, tur. saua, cinc. persijskom su Saki.
saita. Ime Saki (Sati) je samo jedno, od brojnih
Saja, v. saja. srpskih imena na Istoku, starije od ari-
j(ev)skog imena.
349
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 350
Sakistan, {aka-st'‚na, zemqa Saka > jel. Za- salata, savƒlat‚, biqka koja daje obredno
kastíni. pi}e, RV VIII, 29, √ su > per. salada, jel.
Srbi su vladali Azijom na 35-40 vekova saláta, cinc. salata, gal. salade, it. salato,
s.e. (Fresl) i prostirali su se sve do Ki- eng. salad, fr. salade.
ne, {to bele`e kineske dvorske hronike salaukovina (slota), salal”ka, besciqno
(Milojevi}). lutawe, RV III, 30, √ sal.
sakofori, v. xak i ferto. sala{, sale{a, svi delovi ili deli}i,
sakra, sagara, u vezi Sunca, obredni pridevak celokupno, potpuno, sasvim (= saloka,
Ogwa, √ g™‡ > gal. sacer, lat. sacra, svete u istom svetu), √ lag > ma|. szallas.
stvari, -lis: eng. sacred, -ificial, nem. sa- Sala{, v. sala{.
grei? salvat, v. salvator > lat. salvare.
sakrament, v. sakra > gal. sacrament, lat. salvator (spasilac), v. soter > n. lat. Sal-
sacramentum, sveta tajna. vator, {p. Salvador.
sakrarij, v. sakra > it. sacrista, crkvewak, Dionisovo troslovqe HIS (< Iacchos),
mlet. sacrestan. hri{}ani su usvojili u zna~ewu Iesous
sakristija, v. sakra. Hominum Salvator.
Saksoni, sahas‚nƒ (< sƒhas, Ogaw), mo}an, salep, salepa, sluzav, sa uqastim tvarima,
sna`an, √ sah > gal. Saxon, lat. Saxones: √ sal > rus. salep, ar. sahläp (sahlab), pi-
eng. Essex, Sussex. }e od meda i korena orhideje, tur. sa-
lep.
Saksonija se nekada zvala Srbija, a Sa-
ksonci su izvorno srpsko pleme, Avio- saliti, samlijate, dr`ati se ne~ega ili
nes, Vani (Takit). za ne{to, √ l‡.
Veltman izvodi wihovo ime od saxum, Salko, salha, l. ime > ar. Şālih.
stena (gusarska) > Saxones, ali, o~igle- Salkan, salha–a.
dno da je obrnuto. salo, s‚la (= s‚lƒ), zid, opasati zidom,
sakul, sakala, ceo, potpun, ~itav (mat.), sa- ograda, √ s™i > rus. haluga, ograda, st.
stojci √ kri > srp. isakati (barku). ir. saill, slanina.
S. je u st. srp. kesa za novce, nov~anik. Salome (bibl. ime), v. Suluma > jevr. Sal-
Sakule, v. sakul. ōmē, gospodarica sveta.
sala, {‚lƒ, postojati u ku}i, {to je zatvo- Salomon, v. Samovil > jevr. Sh’lômôh.
reno, dvor, zid, ogra|eno, √ {al > st. salon, v. sala > it. salone, eng. saloon, fr.
nem. sal, dom, ku}a, ograda, nem. Saal salon.
(Säle), eng. hall: it. sala. Salonika (ist. sestre Lesandrove), v. so(l).
salama, salavana, sa soqu, usoqeno, √ sal sam, sama, deo celine, bilo {ta, svako >
> lat. salamuria, -rium, gal. sallaire, eng. eng. some, a.s. sum.
sallaru, it. salama. samadi, s‚mad’i, sabranost u razmi{qa-
salamander (da`devwak), salamandala, √ wu, kontemplacija, usredsre|en um, pa-
> rus. salamandra, jel. salamándra, lat. `qivo prou~avawe, √ i.
salamandra. Samadi je verska tema asketizma i iz-
salana (derionica), v. sala i han > ar. raz koji se vezuje za rezervni genofond
tur. selhhane, {p. saladeros. ~ove~anstva.
salandar, sahrana i dar > bug. sarandar, Samanta, sam‚nta, “kraj godine” (oli~ewe
molitva za mrtve (s prilogom) za ~et- Ogwa stare godine) > eng. Samanta.
rdesetodnevicu, cinc. sarandare, jel. sa-
rantari.
350
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 351
351
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 352
352
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 353
sara~ana, v. sara~ i han > ar. särağhhane s™ip' (s™ib') > asir. {urbu, veliki,
tur. saraçhhane. sna`an, veli~anstven, briqantan, rus.
Prvobitno, ostava za kowski pribor. serb o, belorus. sarb, lu`. srp. sorab,
tib. Hierba: avest. herpat, sve{tenik,
saraxa, saraxa, prqav, ne~ist, √ s™i > ar.
hindi sorabinda, ~ovek utvr|en u veri,
sirāgä, tur. siraca.
jevr. sarbán, tvrdoglav, jogunast ~ovek,
Sarbati (jel. Sarmati), v. Sarb > bibl. per. serbaz, sr~an, hrabar: server, pogla-
Zer(b)etiti, Srbi, Dardani ili Sar- vica, stare{ina, tur. sarp, jak, ~vrst,
dani (Kembel). tvrd (odakle Turci izvode ime Srbin):
Sarbati su `iveli na 800. godina pre Sember: Şerb, Srbija, ukr. srbin (= ve-
Trojanske bitke (Euzebije). Govorili su likorus. serbi), ~vrst, hrabar, junak:
skitski (Herodot), a Skiti su se zvali eng. sharp, o{tar, lat. servator, ~uvar.
Sarbatima (Vadijanus). Pod Sarbatima Sa(r)bini, v. Sarbi > lat. Sa(r)binus.
se podrazumevaju svi Sloveni (Bergman),
Takit za Sarbine (> Samniti), ka`e da
a Pashalna hronika ka`e da su Sar-
su starinci Apenina. Isto ka`e i Di-
bati preci Slovena. Oni su jedno od
onisije Hlikarni{ki. Sarbini su het-
imena za Mede (Ra{ane ili Arijevce)
skog porekla, srodni s Ra{anima (Ke-
i glavno pleme Germana (Prokopije).
mbel).
Svi polapski Srbi su se zvali Serbe-
tii, Sarbati (V. Sekvester). S. zovu Aborixinima i izbacuju slovo
”r”, kao {to je to slu~aj sa germanskim
Sarbati su postali od Meda (Trog Po-
Su(r)ebima.
mpej). Od Meda ih tako|e izvode Dio-
dor Sikulski, Mela i Plinije (Serri), a Sargasko more, s‚gara, okean + m‡ra, more.
stari pisci su ih dr`alii srodnicima sargija, v. sag > tur. sargi. lat.
jadranskih Veneta ([afarik). Sarbati Sargon (titula), v. car i zakon > akad.
su Geti (Prokop Cesarejski), ro|aci sa {aruken ({aru-kin), zakoniti vladar,
Partima i Medima (Bo{ar). Jezik Sa- lat. Sacron, kraq Sarbina (Aborixina).
rbata sli~an je jeziku Ilira (Dol~i). Sargon je imao sumersku titulu ”vla-
Na severu do okeana (Balt. more) je dara ~etiri nebske oblasti” i ”kraqa
otaxbina Sarbata (balti~kih) ... koja je sveta”.
preimenovana u Ro(k)solaniju... a po To- Sard (gl. grad Meonije), v. Sardi > qud.
lomeju Lagi}u, caru misirskom, to je Sard (pomiwe se i kao [arda).
Sardonija (Dereti}). S. je bio kulturna prestonica sveta u
Ovidije, izgnani rimski pesnik pisao 6 i 7 -om veku s.e. U wemu su osnovane
je pesme na getskom jeziku, koji on poi- prve teorijske {kole posebnih nauka,
stove}uje sa sarbatskim (Apendini). filozofije, prava, muzike, geometrije,
Sarbatija (Srbija, helmska) se u IV veku misirske hemije ili fizike (prva
se zvala Rusija (Pe}ki pomenik), a atomska teorija, koju je Demokrit odneo
francuski putopisac Brokard, s po~- u Atinu, a Aristotel preveo na jelin-
etka XIII veka, Srbiju zove imenom Ru- ski). Na gradskim trgovima Sarda
sija, u vreme kada se su se Rusi zvali odr`avani su muzi~ki koncerti i
Srbima (Solovjev). vojne parade, sa ~uvenom sardskom kow-
Sarbeli, v. Surbi. icom.
Sarbi (Serbi, Sor(a)bi), sƒrva, ime za Vremenom, kulturni uticaj Sarda pre-
narod, po imenu boga Nava (= sarpƒ, lazi granice M. Azije i {iri se na
“prodoran”, jedno od 11 imena boga Nava Evropu. @ak Piren ka`e da je dru-
ili wegove `ene: sarva, {arvƒ), √ {tveno-politi~ki i ekonomski uticaj
353
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 354
Sarda na Jeladu o~igledan. Kulturni st. rus. Sasъ, st. nem. sahso, nem. Sieg, a.s.
uticaj bio je jo{ o~igledniji. (Dereti}). sige(r), lat. Saxo: sax, vr. no`a, germ. Sa-
Sardani, v. Sardi. xnot, ime boga? st. srp. sasinь.
Lanena kolhidska tkanina, ista kao Sasine, v. Sasi
misirska, tako zvana u Misiru, zvala Saski do, v. Sasi i do.
se “sardonska” u Jeladi, koju i dan- Saski potok, v. Sasi i potok.
danas zovu “srpsko platno” na Helmu. sasluk, v. sasa i luk > tur. sazlik, tr{}ak.
Sardi (= Srbi), {ƒrd'a (sƒrd’a), prkosan, sastavan, sast'„van (s‚st’„van), koji stoji
hrabar, odva`an; "vetar koji lomi", pr- zajedno, RV VIII, 37, sastavqen, √ st'‚.
idevak Vetrova, √ {™id'√ {™‡? > srp. sastanak, hƒstanaka, zagrqaj, grliti se,
Serdi (Sordi, Skordi), Skordisci (Ap- obuhvatiti, ukqu~iti, sadr`ati u sebi,
ijan), misir. Serdani (Maneto). pri hvatiti, birati, √ has > srp. sta-
S. je suime za Srbe. Od ovog imena za nak (skup), jel. ágostós.
Srbe nastali su nazivi Ardi, Ardieji. satana, (Satanailo), satanga, bog Nava
Ime Sardi nastalo je po imenu sina (asatanga, odan zlu: asit†•ga, mist-
Serba Makeridovog. Otuda na novcu i~ni oblik boga Nava (nar. u tantrama),
Sardinije stoji Sardus pater, {to se od- √ ‚s > st. srp. satana, rus. {aйttan, pro-
nosi na Serbona. tivnik, ar. tat. šäutān, tur. şeutan, jevr.
S. su imali bikove rogove na svojim sātān, protivnik (zmija u Otkrovewu),
{lemovima, obele`je boga Baka. jel. Satanās, neprijateq.
Sardija (ilir. zem. ime), v. Sardi. satara, kut’ara, sekira (= svad'„ > eng.
Sardini ja, v. Sardi > jevr. sarbit, Sardinija: sword), no` > ar. sātūr, tur. satir.
it. sardo, jezik starinaca Sardinije. satnik (stotina{), {atƒ-pati (satƒ-pa-
S. je dobila ime po Sardu, sinu Serba ti), zapovednik nad stotinom √ {ad >
Makeridovog, potomka Serbona. st. srp. sьttnikь..
sardonik, v. Sard. satori (jap. vizija, "prosvetqewe"), sattra,
Sardo-Fini, v. Sardi i Fini. varqiv, nestvaran: okupqawe, sesija u
Du` Balti~kog mora `ive Sardifini obredu bogu Mesecu (s‚ttra, obredni), √
(Ravenski).
s‚t.
Sarimama, v. car + mama. satrap, k{atrƒ-pa, namesnik √ k{a >
rus. {antrapƒ, lo{, baraba, pers. kša-
S. je "carica majka" u pisanim asir-
trapavan, za{titnik oblasti: xsatraja,
skim izvorima.
jel. satrápēs.
sarma, ~‚rma, pokriveno ili uvijeno ko`-
satrapija, v. satrap.
om, √ ~an > tur. sarma, rum. cinc. sarma,
jel. sarmas: derma. Saturn, ƒsita, gospodar mraka i magije,
oli~ewe pl. Saturn (sazve`|e Bika), √
Sarmati, v. Sarbati > jel. Sarmatoi, lat.
‚s > sum. Sataran, bo`ansko ime, germ.
Sarmatae, Sermendi (Plinije).
satter, lat. Saturnus (= Kronos), saturnalia,
Kod starih pisaca se sa~uvalo predawe sve~anost u ~ast Saturna (po~etkom de-
da su Sarbati od Meda, koje su zvali cembra).
Arij(evc)ima.
Saturn je kod Ilira bio bog vlage i
sarp (qut, o{tar), v. sarb > tur. sarp. mraza, po kome se Jadransko more na-
sasa, sasƒ, biqka, trava, `ito, √ sas. zivalo Saturnovo more. Kod Rimqana
Sasi (narod: zem. ime), sahas, ime za Ogaw, je Saturn preko godine "vezivan", a dr-
u zna~ewu jak, sna`an, mo}an (= sak{a, e{en za Saturnalije.
nadmo}nost), √ sah > ar. sāsa, vladati,
354
Recnik arijski 6.12.2010 13:28 Page 355
sa}e, satjƒ, duhovna istina, Vi{wi ili bo- Sva (mater Sva, Vles kw.), sv„h‚, uzvik
giwa Nava, pravilnost (= s‚tjƒ, isti- pri obrednom prino{ewu (= svag‚), ol-
nita priroda), √ as > st. srp. sьttь, srp. i~en u `eni Ogwa, √ ah.
sat, plo~a voska s ramom, rus. sot, jel. S. je vedski ~uvar op{teg poretka i
eteos. pareda Ogwa (Serbona, Svaroga), sa sim-
Na Istoku je "satja" duhovna istina, a bolom svastike ili ~asnoga krsta. We-
"sat" materijalna. Srpska mitologija no telo se sastoji iz ~etiri Vede, a
postawa ih divno povezuje u zagonetki kosmogonijski stoji u vezi s Velikim
toka Stvarawa: "[ta od neba ka zemqi Medvedom.
raste? Sa}e", jer, sa}e je {estougaonog Svada (bogiwa (Na)govora), v. Sva > lat.
oblika, a prelamawe sun~eve svetlosti Suada < suadere, nagovarati.
daje upravo {estougao, u srpskom pre- svadba, sva-d'„, dva doma: nebo i zemqa:
dawu poznat kao duhovni pojam "sun~ev prino{ewe, √ d'a.
pe~at".
Ugovor dr`i Nebo i Zemqu, a "svadba"
sauna, sn‚na, kupawe, prawe, rel. lustra- je mitolo{ki motiv susreta Java i
cija, √ snu > jevr. saúna. Nava, u svetoj tajni braka (jedinstvo su-
safir, {aniprija, “drag Saturnu”, smara- protnosti).
gd, emerald ili safir (= sauri-ratna), sva|a, √ svax, zagrliti, {~epati, obuhvati
tamno obojen, √ {am? > hald. sampir, ti, kop~a spona, zavrteti uvrnuti (na-
rus. safˆr, jevr. sappir, gal. safir, lat. viti, vijugati).
sapphirus, jel. apfeiros, st. srp. samfirь
sva|ati, svaxate.
(Aleksandrida).
svaja, sv-anux‚ (sv-anuj‚), lepa mla|a se-
Safiri, v. Sabiri.
stra, √ svan.
Safo, sapha, l. i {amansko ime > jel. Sa-
svakako, sarvakƒ (sarvƒtra), √ sarb ({a-
pfō.
rv).
Sahara, {arkara, pesak, peskovito ili
Svanimir, v. Sven i mir.
kamenito tlo, √ {™‡ > rus. Sƒhor:
asir. saharu, okru`iti. svanuti, svanati, √ svan.
saharin, -um, ~arhara, {e}er, {e}erna svanu}e, svani, vatra, ogaw, buknuti.
trska, √ ~ar? > gal. sucre, sukere, jel. Kada sunce ograne, u narodu se ka`e:
sákchar, lat. saccharum. “Sunce je zasvirilo”.
sahat (~asovnik), sahƒ, naziv za podelu po- svarga (Vles kw.), svarga, nebeska ili ra-
javnog (sahƒta, svojstvo ili sposobnost jska svetlost (< svar, sunce, nebo, svet-
odr`avawa: sƒhat, mo}an, jak, RV VIII, lost), svetlo raja (interplanetarni
40), √ sah > srp. sat, ar. saa’, tur. saat. prostor od Sunca do pupka neba), √
sahrana, samkrƒma–a, prolaz ili putova svar > avest. hvar.
we u slede}i svet, smrt, preminuti: pr- Vles kw. za s. ka`e da su to “rajske
enosiv, pristup, √ k™i. stepe na nebu plavom” (< svargija, raj-
sa~ (pekva), sƒ~‚, pri ruci, pored, zajedno, ski > Svarogov raj), a plavetnilo je od
√ sa~ > ar. sağ, sac, tur. saç. Svaroga. Ova rajevina nalazi se na ist-
oku planine Meru, mitskom stani{tu
saxak (gvozdeni trono`ac), saxxa, u~vr-
bogova.
{}en, spreman, pripravan, oklopqen,
snabdeven, opremqen, stavqen na tetivu Svarog, -a, v. svarga > rus. Svar‘g, lat.
luka, √ saxx > per. tur. sac auak, sišak. Zvarasici.
355
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 356
Stari Srbi su Svarogom zvali nebo, svet, rum. sfint, lit. švintu, prus. swenta,
Svarogov to~ak. S. je tvorac ve~ne svet- ma|. szent.
losti, svedr`iteq neba i zemqe: U hetskom trodelnom drvetu (simbol
...”na{ega starog babajka. tri mitolo{ka sveta), na vrhu je orao,
Babajka silnog Svaroga u sredini p~ela, a dowi deo zmija.
i majke stare Svaroge”. Sveta gora, v. svet i gora.
Sunce je bilo Svarogovo dete, pa su ga svetao, {vetƒ (svetƒ), beo, svetao, obu~en
severni Srbi zvali Svasti}, a ju`ni u belo, beli kow, √ {vit > st. srp.
Srbi Svaro`i}: svetl, sjajan, rus. svetovoй, st. nord. hvi-
...”i na{eg brata ro|ewa. tna, a.s. hwīt, eng. white, nem. weis.
Ro|ewa mladog Bo`i}a svetac, {vetaka, beli~ast, beo, srebro:
zmijoliki zloduh.
sina nam starog Svaroga.”
Div se smatrao blistavim, svetlim, i
Svarun, varuna (= vƒruna, "Svepro`ima-
divnim.
ju}i"), "prekrivalac", ime Tvorca, √
var > jel. Uranos. svetlost, {vetƒ, beo + lasa, svetle}i.
svastika, svastika, misti~an krst koji Svetovid (Beli Vid), v. svet i vid (= vi-
donosi sre}u (< svasti, oli~ewe bo- vasvat, "blistavi", pridevak Sunca) >
`anske Sre}e, napredak), √ svad. st. srp. Vsetovide, bog ~etiri godi{wa
doba:
svastika (sestra `ene), svasti, “naklo-
wen”. "Bijeli dvori od biqura,
sve (svi), sƒrva (= sarva, odnos prema svi podki}eni iski}eni,
ma), √ sarv > gal. solemne, a.s. eal, eng. u oblaku troglav zraku,
all: solemn, lat. sollus, -emnis. bijelim svetlom osvetqeni,
Svebi, v. Su(r)ebi > lat. Surebi (na anti- osvetqeni Svetovidom".
~kim kartama s.e.). Kip Svetovida postojao je na Arkoni i
svega, svag‚, `eqa za napretkom (< v„h‚, vr{en mu je obred sve do 1168. godine,
uzvik pri obrednom prino{ewu), √ ah. kada ga je sru{io danski kraq Valde-
sveznawe, sƒrvaxw‚na, sadr`avawe zna- mar.
wa. sve}a, {v‹tjƒ, belo, svetlo > rus. sve~ƒ,
svekar, sv‚{ura (svƒkura), otac mu`a √ srp. sve{tilo, kanap (fitiq).
sva > lit. szeszuras, jel. ekuros, lat. svila, v. viti. eng. silk, svila, a.s. seol (o)c.
socer, nem. sweher, Schwäher. Svilajnac, v. svila.
svekrva, {va{r” (svakr”) > lat. socrus, Svileuva, v. svila.
st. nem. swigur, nem. swigar, Schwieger. Svilojevo, v. svila.
svemir, sam‡ra, atmosfera, sme{a gasova sviwa, sv-anna, prijatna, korisna ili od-
koji okru`uju zemqu (sam√ ‡r, spojiti, govaraju}a hrana (obred), √ an > st. srp.
stvoriti) > rus. vsemirniй. svinь, rus. svinoй, prus. sevennis, nem.
Sven, sv‚nƒ, ime jednog od sedam ~uvara schwein, lat. suinus: avest. hu.
obrednog pi}a, √ svan. Sviware, v. sviwa.
Svenska ([vedska), v. Sven > {v. Swenska. svirala, svarƒlik‚ (svarƒl‚?), √ sv™i.
svet, a{vatt’ƒ, sveto “drvo od svetlosti”, svirati, svƒrati, proizvesti zvuk (= sv-
s korenom na nebu, a granama i li{}- ‚rƒ, nota, slog: svira, muz. skala od 7
em na zemqi (= Vede, BG 15, 1, koje vide tonova), √ sv™i: svirawe, svƒra–a, RV
vidoviti), √ a{ > avest. spənta, rus. I, 18.
356
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 357
357
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 358
sedam, saptƒn (= sapta, Vi{wi), √ sap > jevr. šerutim, jel. skor, skatis, kopros, lat.
asir. siba (sibitu), avest. hapta, jevr. šé- cacare, secretio, it. secreto.
vha, tur. uedi, lat. septem, jel. éptá, eng. sekretar (tajnik), v. sekret > eng. secret.
seven, a.s. seofon, nem. sieben: lat. septen- seksagon, v. {est i ugao.
trio, sever, sazve`|e Vel. Medveda. sekta, sakta, biti prilepqen za ne{to,
sedeti, sadate, √ sad > st. isl. sitja, lit. pr ipadati ne~emu, √ sawx > lat. secta.
sedeti, a.s. sittan: setl, lat. sedeo, -ere, situs, sekta{tvo, saktatva, odanost, privr`e-
polo`aj, sessio, sednica: eng. sit, jel. nost.
édos, fr. situer, n. lat. situatio.
sektor, v. se}i > lat. sector, ise~ak, -io,
sedef, sadah, sedi{te, nasaditi, smestiti, presek.
√ sad.
Sekula, sakalenda, pun mesec (< sakala,
sedi{te, sƒdas, sedalo > lat. sedes, st. ceo, potpun, ~itav), ime boga Nava (=
nem. satul, -al, eng. settle: saddle, a.s. sadol, sakalad’‚ra, “po{tovan od svih”) >
jel. hédra. lat. Asklepius, jel. Asklepios.
sedlo, sadru, sede}i, zauzeti polo`aj. Sekula je zmajevit junak, zmajske naravi,
Sedlo, -aare, v. sedlo. {estokril, od zmaja Ogwenog.
sedmi, saptamƒ > avest. haptatha, lat. septi- se(k)cirati, sasti, se}i, √ sas > lat. secare.
mus, jel. ebdomos. Sela, v. selo.
sedmica (nedeqa), v sedam. selam, salamba(na), praktikovati odre-
Svaki elektro-magnetni ciklus na su- |enu mentalnu ve`bu, podr`ati ili
ncu traje sedam dana, pa je sedmica ili podupreti sa ne~im (sama-lamba, biti
nedeqa prirodno odre|ena nemateri- u istoj ravni), √ su > asir. salimu, po-
jalna vremenska jedinica srpskog ka- mirqiv, savez, dobronameran, ugovor,
lendara (Stevan~evi}). hindi selam, u}i u prostoriju za dogov-
Sedmodnevnu nedequ uveo je u upotrebu or, arm. šlomo, jevr. šalom, ar. salām, poz-
car Konstantin, Milanskim ediktom. drav, mir, tur. selam.
Sedmore~je (Helm), v. sedam i reka. Selanik (tur. Solun), v. Solun.
S. je pridevak za Helm (Podunavqe ili Selena (oli~ewe Meseca), hela, mese~ina,
Balkan), kulturni isto~nik sveta, ana- √ hil > jel. Selini, -ene.
logno tri puta sedam vedskih reka, po selendra, salilendra, Varunin grad (sa-
sedam u svakom od tri postoje}a sveta. lila-pati).
seiz, sevƒ-xana, sluga, pomo}nik > rum. se seliti, salati (= {elati), i}i, po}i, √
iz, ar. sa'is, jel. seízis. sal ({el).
sejmen, sƒmana, sukob, -iti, borba, RV VI, 73, Seli{te, v. selo.
√ an > tur. seumen. selo (= ku}a), s‚l‚, ku}a (= satra, selo), √
sekira, sagara, vedski pridevak boga su? > srp. poselo.
Sunca ili obredni pridevak Ogwa u Selo, v. selo.
pohvali, √ g™‡ > asir. {ukkuru, sekira,
Selce, v. selo.
rus. sek‹ra, jevr. segor, lat. sagaris, dvo-
sekla sekira, a.s. lax, -acas. Sem (Sim), v. Esmen > jevr. šem, eng. Shem,
jel. Sēm.
Sekirica (por. ime), v. sekira.
Sem je misirski Tifon koji se zove
Sekirje, v. sekira.
Set ili Beban (Bo{ar). To je ime naj-
seknuti (secati), sekate, i}i, po}i, √ sek. starijeg Nojevog sina i naziv za Aziju
sekret, {akrit, izlu~evina, izmet, |ubre, u biblijskoj geografiji.
gnoj, √ {ak > srp. {ekret, nu`nik, B,
358
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 359
Semberija (Srbija), v. Sirbium > tur. senior, sƒna-xƒ, stari, stara~kog izgleda,
Sember, Srbin. dugotrajan > lat. senex, -ior.
seme, k{amƒ, zemqa, istrajnost, strpqewe senka (dvojnik tela), sa•ga, priawawe, dr-
(oli~eno u }erki boga Ve{tine), otpor, `awe za, dodir, kontakt, veza, pripiti
-nost, ime bogiwe Nava, podstrek, pri- se, dota}i, uzajaman odnos, √ sawx > rus.
pravnost, √ k{am > rus. semя: semья, senь, st. srp. sen, senka, mrak, jel. xénos.
porodica, lat. semen, -inis, seme, rod, po- “Ugledah gorom belaja, gde mi se glava
tomak, tlo, zemqa, st. nem. sâmô: per. po travi vaqa? Senka”. Za razliku od
zemeno (= k{„man, zemqa): jevr. cam, s(j)eni, senka je vidqiva, pa se uzi|uje u
jak, mo}an, cama, hrabar gra|evine, jer je jednakost za ~oveka.
U narodu je “zemqa” povr{ina koja se Krstono{e idu u susret suncu da ne
seje, tj. onoliko koliko se mo`e seme bi ga zili svoju senku. Po senci se
rukom baciti (Unkovi}): "Ja sam crna “gleda” ka ko }e se `iveti teku}e go-
i crvena, svakome sam mu`u `ena? Ze- dine. O Bo`i}u i Ivawdanu se gleda
mqa". u zapaqenu sve}u, rastopqeno maslo
semeni{te, v. seme ili med.
Semendre (tur. Smederevo), v. Smederevo. Pod crkvenom senkom se sahrawuje.
Semela (Zemela), √ k{ƒm, zemqa. S.amoubice, obe{eni, besan ~ovek kad
umre, koga ubije grom, nekr{ten udav-
S. je bogiwa majka Zemqe, brigijskih
qenik ili kopile, ne sahrawuju se na
natpisa iz carskog doba.
grobqu.
Semeraja, s„mr‚xja, dr`avotvoran, suve-
Sen(k)a, sa•ga, {amansko ime > jel. Xenia,
ren, samostalan, carevina, dominion, √
Tu|inka.
r‚x.
s(j)en (dvojnik du{e), {jenƒ, ptica molitve,
S. je arij(ev)ski naziv za zemqu i car-
obredna loma~a u obliku orla ili so-
stvo Inka, me|u potomcima plemstva
kola, orao, √ {am > avest. Saena, mit-
predkolumbovske bele rase.
ska ptica Aveste, srp. {jen, du{a, (H.),
seminar, v. seme > lat. seminarium. {je wawe, predskazawe (C.G.): “ssmrtni
Semiramida, v. Sarimama > asir. samu- sen”, carstvo mrtvih.
ramat., jel. Semiramis. Op{te je verovawe da se du{a posle
Semiti, v Sem. smrti pretvara u pticu. Misirska
Semiti nisu etni~ki pojam, ve} ime za “Kwiga mrtvih” opisuje smrt kao “so-
Aziju ili azijsku pripadnost u biblij- kola uzletelog”. Jakuti veruju da je sjen
skoj geografiji. jedna od tri du{e, a kod sev. ameri~kih
Senada, sananda, u`ivawe, sre}a, mlade indijanaca du{a i sen se razdvajaju
pomo}nica Rade: bogiwa Sre}e, √ sad > posle smrti. Du{a odlazi u kraqev-
ar. Sanād, oslonac, Senāh, zahvalnost, stvo Vuka, a sjena ostaje blizu groba
ugled. (Re~nik simbola). Sen ~oveka koja je
senat (savet, ve}e), sanat od starine (< uvek blizu du{e, Misirci nazivaju
sana, star), ime Brane Pravodara, √ san k’aibit. Kinezi imaju tri zemaqske i
> lat. senex, -is, -atus, ve}e staraca, lit. sedam nebeskih du{a.
senas. S(j)en je nevidqivi dvojnik i jednakost
senator, v. senat > lat. senator. qudske du{e. Mo`e se naseliti svuda,
a naj~e{}e u oblaku, kamenu, drvetu. I
Senaja (ime sela, [um.), sƒna-x„ (sƒna-j„),
~ovek mo`e da bude senovit. Takav kad
drevan, prastar, √ san.
izgubi svoj sjen tumara kao lud po
359
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 360
svetu, u vetru. Svaki ~ovek koji mo`e Oni su an|eoski hor (prestola slave),
leteti u vetru je zduh(a~) ili stuv(a~). koji neprestano slave Gospoda.
Seneka, senaka, l. ime (< sanakƒ stari, od Serafim, v. serafim.
davnina, ime jednog od bo`anskih si- Serbaraza, v. Serb i raxa > per. serbar.
nova ili polubo`ansko ime), √ san > S. je titula partskih i persijskih ca-
lat. Seneca. reva, koji su se smatrali za{titnikom
Senta (l. i zem. ime), v. Aksentije. Arij(ev)aca, u zna~ewu: "za{titnik Sr-
Sewanin (Tadija, juna~kog speva), s‹n‚-n‰, ba" (Dereti}).
vo|a, oli~ewe Vla{i}a (Kartikeja), serbezluk, v. serbes i luk > per. tur.
ime boga Rata (= s‹n‚-pati, bog Nava), serbezlik, sloboda.
√ s‡? serbes (bez brige), surab'ˆ, prijateqski,
sewor, v. senior > {p. senor, -a, port. se- od li~an, ~uven, ugodan, divan, poznat,
nhor, it. signore, fr. seigneur. √ rab' > per. serbest, slobodan, serbazia,
sepet, kevata, {upqina, RV VI, 54, praz- sloboda.
nina, udubqen > per. seped, tur. sepet, Serbi, v. Sarbi.
sepetli-ssanduk (vr. kov~ega, prekrivenog Ser(b)ika, v. Serbi > lat. Serica, ime sta-
ko`om), v. sepet i sanduk. rovekovne srpske dr`ave u Petore~ju
septima (sedmi ton skale), saptamƒ, se- (Indija): kin. se-or, trgovac svilom.
dmi. Ser(b)ika je bila jedna od 20 satrapija
Septimus, saptama, sedmi, √ sap > lat. (karanija), velike persijske carevine
Septimus. (Markelin), izme|u Indije i Skitije
ser (titula), xara, po{tovan > gal. sire, (P. Mela).
eng. sir, -e, ser, per. sar. Proizvodila je najkvalitetnije gvo`|e
sera, sir‚, potok, voda, RV I, 121, √ s™i > u starom veku i izvozila ~elik i svi-
lit. sera, jevr. zérem, tok, struja. lu u Evropu. Otuda nazivi za ~elik i
Serava (vodonim), sƒrapas, teku}a voda, svilu u evropskim jezicima, poti~u od
RV II, 13 > srp. Resava. imena Serike, preko koje je tako|e i{-
ao izvoz kineske svile, pa neki po-
seraj, v. saraj.
gre{no Kinu nazivaju Serika (Der-
Serapeum v. Serapis. eti}).
S. je galerija sarkofaga s mumifici- Serbistan (ime regije), v. Sarb i stan.
ranim bikovima.
Serbogetu{a, v. Serbi i Geti.
Serapis sara, Sunce + pa{“, Bik >
Serbojevo (st. ime Sarajeva), v. Serbi.
misir. Oser-Apis, inkarnacija Ozirisa
u Biku. Serbon, sarva–tarƒ (sarv‚–ƒ), “Svep-
ro`imaju}i”, bog Nava (= sarve{a,
S. je Asar-hapi, inkarnacija Ozirisa u
“svegospoduju}i”), √ sarv ({arv) > asir.
obliku bika, na steli iz XVIII dina-
{arpanite, “ru{ioc”, ime Marduka,
stije. Hapi je `ivot Asara, gospodar
hald. Zervan (Zerban), gospodar Haldeje,
neba, Atum rogati.
u prvom asir. carstvu (Kembel), per.
serafim, sv…r-b’‚nu, “uni{tilac zmaja” Zurban, troglavi bog sa Sabrosa (iko-
(Rahu), pridevak Sunca bo`ijeg, ime nografski predstavqen, na sun~evom
zloduha koji pomra~uje Sunce ili Me- prestolu), ir. Saerb'an, ~uvar magijskog
sec > jevr. saraph, lat. seraphim. drveta (svetlosti), ratnik irske mito-
Serafimi su an|eli qubavi, svetlosti gije i jedan od najstarijih bogova mora.
i ogwa s ~etiri lica i {est krila. Ovo je bog getskog stale`a i grad u
Arkadiji, sa hramom posve}enim Ser-
360
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 361
bonu (Dereti}). Po wemu nosi ime set, s‹tu, (po)vezivawe, negve, √ si > st. srp.
Serbo Makeridov. set, ~vor, povezivawe, eng. set, lit. sa-
Bog Serbon (= Arxuna, Asur, Zervan, itas, nem. Saita, lat. saeta.
Melkart, Herakle) se u svojoj op{t- Set, hutƒ, ime boga Nava, obredna ponuda
e~ove~anskoj ulozi smatra donosiocem (vatri) ili onaj kome je upu}ena, RV VI,
kulture qudskom rodu. 50, √ hu > amoritski Sutu, bog Sunce,
Serbona, sarv‚–‡, `ena boga Nava > lat. jel. Sēth: kelt. hud, ~arolija, st. norm.
Sarbima (Hesihius). sida.
Pareda boga Serbona na|ena je na Kr- Misirski Set ili Seut je bog za{ti-
itu (20 vek s.e.) sa dva lava, (Evans). Ma- tnik Hiksa.
starna Tulije podigao je hram bogiwe seta, k‹ta, `eqa, zave{tawe, namera,
Serbone, prenete iz Efesa u Rim, po prebi vali{te, √ ~it.
kojoj je uzeo titularno ime Serbius setva, sattvƒ, smisao, stvarnost, jezgro,
(Fabije Piktor). Slavqena je pod ime- sr`, bitnost, su{tina, √ sat.
nom Dijana Serbona, “Bogiwa Serbona”,
Sete{ (misir. bog Nava), v. Set.
kasnije samo Dijana.
Setiti, v. Set > jevr. šeth, praotac Se-
servati, sevit‚, stru~na slu`ba, usluga,
tita.
prisutnost, poha|awe, dvorewe, nega, √
sev > lat. servare: -ator, -us, -itus, jevr. se}i, sƒsti, √ sas > lit. siekis, it. segare.
šerut, slu`ba. Se~a (zem. ime, Ukrajina), v. se}i.
servis, v. servati > lat. servitium, fr. ser- sef, {eva, riznica, bogatstvo, √ {ev >
vice. eng. safe.
serdar, {‚rd’lƒ, eminentna osoba, ista- Sefardi, v. Safiri > jevr. s'faradí, [pa
knut, zna~ajan, najboqi, odli~an: ime nci, s'farád, sarfat, ime za [paniju i Ga-
zloduha: lav, panter, tigar, √ {r‡ > liju.
hindi sardār, pers. serdār, rum. serdar. Biblijski Sefardi su iz M. Azije.
Serdar, v. serdar. Sefer (l. i zem. ime), v. sever > ar. Sefer,
serenada, {ara–—a (sara–—a), vrsta pti- belina, svetlost, videlo, dan.
ce: nevaqalac, prevarant, raskala{nik, Seferovi}i, v. sefer.
√ sri > fr. serenade, no}na pesma. sefte, sevita, u kojoj se stanuje, pose}en,
sert (qut, tvrd, odbojan), {ƒrd’a, prkosan, pra}en, nasle|en, koji prati, obdaren s,
dva`an, √ {™id’. poslu`en, √ sev > ar. istiftāh, tur. sefta,
serum, sƒrma, tok, trk, √ s™i > lat. serum, sifta, rum. seftea, jel. seftés.
sukrvica, jel. ýrmí. Seut, v. Set.
serpentina, sƒrpat, puze}i stvor, sve siv, -a (boja), {j‚vƒ, tamna boja, √ {jai >
{to puzi (sarpa–a, ~in pu`ewa), √ rus. sivый, avest. suava, oset. san, prus.
srip > lat. serpentina, vijugav put, ser- suwan, lit. šivas, cinc. siv, jel. síba.
pen, zmija, -ula, zmijica, it. serpentone. sibilant ({i{tav glas), v. Si(r)bila >
sesti, „ste, √ ‚s > lat. sessia, -dere, sedeti. jel. sibil, lat. sibilare.
sestra, svƒs™i, √ s™i > lat. soror, eng. sis- Sibin, -ka, s™ibinda, zloduh zime, RV
ter, nem. Schwester, jel. eor. VIII, 32 √ s™ib’ > jel. Sarpedon, ime krit-
sestri}, svasr‰ja. skog plemi}a: rum. Sibin, ma|. Szeben,
sestrinstvo, svƒsri-tva, RV X, 108. zem. ime (Erdeq): lat. Sabina, -us.
Diodor Sik. ka`e da su Likijci sta-
rinom Kri}ani. Ove maloazijske Li~-
ane s Krita naselio je Sarpedon, sin
361
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 362
362
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 363
363
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 364
siw, -e (more), {j‚mƒ, tamno plava boja > ribe, morske vile ~arobnog glasa. @i-
rus. sˆniй, fin. sini. vele su na cvetnom ostrvu, mame}i mor-
Siwava (vodonim), v. siw. nare, svojim glasom i pesmom.
Siwajevina (oronim), v. siw. Sirijus s”ra, sunce > jel. seír: Seírios, lat.
Sirius, najsjajnija zvezda Vel. psa.
Siwac, v. siw.
Sirin (hri{}. ime svetiteqa), s‡rin,
siwac (vr. ribe), v. siw.
“nosilac pluga”, bo`. pridevak, √ si.
Sion, v. cion.
Pastirski bog Sirin je u Ovnu.
sipati, k{ipƒti, raspr{iti, (raz)bacati,
Sirini} (ime `upe), v. Sirin.
otarasiti, poslati, √ k{ip > rus. si-
patь. sirke (sir}e), ~ukra, sir}e, od sir}eta;
ri|, √ ~ukk > per. sirke.
sir, -ewe, k{‡rin, prinos ili obiqe
mleka, √ k{ar > ~e{. sir, st. nem. sur, sirup, v. {urup > jevr. sírop, jel. souroýp,
nem. sauer, st. isl. saurr, lit. suris, jel. su- jel. Semiramis, lat. sirupus, -opos, it. siro-
riní. ppo, nem. Sirop.
Sirbijum (jel. Sirmijum), v. Srbi > lat. sise, ~u~i, `enske grudi (apsas), √ ~’{ >
Sirmai. it. zizza, nem. Zitze, jel. tsitsín.
Rodno mesto srpskog cara Proba je pr- sisati, ~’{ati > rus. sosatь.
vobitno episkopija, sa prvom hri{}a- sita, v. set > avest. haetu, lit. sietas, lat.
nskom crkvom podignutoj u Evropi. saeta, ~ekiwa, nem. Saite.
Si(r) bila, sirpiril‚, pridevak `ene sitan, sutanu, vrlo tanak (slab, mr{av), √
boga Nava, √ s™(i)p > brig. Sarbis, lu`. tan > rus. sitniй, srp. suton.
srp. serpi{ija (serpi(s)kija), serpolnitza, Sitovo -nik, v. sita.
kod Strovi}a i Kekebu{a), vr. poqske sitar, v. citra > st. srp. kīddara.
vile, jel. lat. sibbula (= pitija). siti, v. civilist > gal. citè, eng. citu, it.
Pausanija ka`e da je Si(r)bila nadi- cittade.
mak, a ne ime (sr. Herofila). Najsta- sitiologija, v. `ito i logo.
riji pomen je Sarbis (ΣΑΡΒΙΣ), brigijska
Sitnica (vodonim), hasant‡ (= hasan‡),
(frigijska) Sirbila u Sudi (Damwa-
mitska reka (stimita (= st‡mite),
novi}).
vlaga, vla`an √ stim), √ has.
Sirbila iz Kume je pratila Eneja u do-
sito ({tampa), v. `ito.
wi svet. U staroj Rumi posve}enice
Si(r)bile su ~uvale kwige sudbine, Li- sitomania, v. sito i manija.
bri sibilianae, u Apolonovom hramu na sitofobija, v. sito i fobija.
Palatinu. si~a (posuda u livnicama), √ si~, izliti.
Sirbirija (ime regije), v. Srbija. Si~anica (por. ime, Vare{), v. si~a.
Sirena, svare–u, ime `ene Sunca (< sjatiti, samjatate, sjediniti se, skupiti,
svaru, svetlost sunca), √ svar > jel. Se- zdru`iti, RV VI, 67, √ jat.
īrin, lat. Siren. Sjeversko, -ovo, v. sever.
Iz svarene je “isko~io” prvi ~ovek. sjek (~ert, use~eni krajevi brvna), v. se}i.
Oblik je Saranxe koja je rodila prvog Sjenica, v. senka.
~o veka. U misirskom predawu, sirene
Skadar, v. Skordisci > jel. Skodríon, lat.
su du{e odvojene od tela, kod Jelina
Scodra, it. Scutari, tur. Iskenderiuue, nem.
zle du{e (`enski duhovi smrti sl. Ke-
Schender, Scudere 1314.g. (Vuk~evi}).
rama i Harpijama), kojima se ne zna
broj, a kod Kelta su pola-`ene, pola- S. je prestonica Ilirije u IV veku s.e.
i hiqadugodi{wa prestonica srpskog
364
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 365
365
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 366
366
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 367
367
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 368
plemena na Ilmenskom jezeru (Ra~ki), a nem. hlosen, lit. klausuti, prus. klausiton:
stoji u vezi s Vislanskim Getima (Ko- misir. [u, bog vazduha.
n~ar). Smajo, sƒmaxa (sƒmaja), ime Gromovnika, √
Neki tuma~e S. pomo}u infinitiva sam.
“sloviti”, govoriti: “Slovenima naz- smandrqati, mantrajƒte, promi{qen,
va{e nas, jer, ~ast i slavu pojemo bo- nam eran, √ mantr.
govima” (Vles kw),. Drugi, po pridevku
smaragd, marakata, smaragd (= mas‚ra,
“slavni”, za Srbe u vojsci Lesandra Ve-
g‚rutmata), √ m™‡ > ar. zumurut, jel.
likog. Otuda ime “Slavjani, kod zap.
smáragdos, lat. smaragdus, eng. emerald.
Srba (Slovena). Oba tuma~ewa su eti-
.smatrati, samantrajati, izraziti mi{-
molo{ki jednaka, a slovenska prapo-
qewe, posavetovati, razmatrawe, ve}a-
stojbina je u Iliriji (Tulajev). Vinko
ti, √ mantr.
Pribojevi} u Slovene ubraja Mede,
Ra{ane, Gete, Dake, Makedonce, Ilire, Smederevo, samudrƒ, RV VI, 72, ved. ne-
Rosolane, Moshe, Brige i Vandale. beske vode (atmosferske), more, okean,
Kijevska Rusija i lu`i~ki Srbi ima- ogromna obredna posuda, RV VI, 69: ime
ju legende o svom poreklu s juga (Po- boga Nava, √ u(n)d > ar. Zemender, Ibn-
dunavqe Helma), dok ruske, ~e{ke i Hardadbeh, IX vek, Ziminder, Ibn-Fad-
poqske hronike iz devetog veka to lan, X vek, lat. Sfenteremon, 1019: Sa-
isto tvrde, u vreme kada su nastale Ru- mandra, srp. Smaderovo, Ravani~ka po-
ska, ^e{ka i Poqska dr`ava. Bugar- veqa, 1381. g., rum. Simedru, tur. Semendre
ska dr`ava je nastala u XIX, a (Samandru i Samandar u M. Aziji), jel.
368
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 369
Smil (De~anska hrisovuqa), v. smiqe. prostorija za skup, √ sap > rus. soba,
Smilovci (ime sela, Zabr|e), v. smiqe. rum. soba, a.s. cofa, sibb, eng. god-sib, st.
nem. stuba, nem. sippa, Sippe, ma|. szoba,
Smiqa, -na, v. smiqe.
fr. sabarette, sobarica.
Smiqana (bo`. epski oronim), v. smiqe.
Pojam sobe i javnog skupa se ne mo`e
smiqe (vilinsko i devoja~ko cve}e), √ smi, tuma~iti bez pomena mrtvima i neka-
blistati, cvetati, {iriti se: biti po- da{weg obi~aja sahrawivawa pod ku-
nosan > srp. smiqevac, nevestinska ka- }nim pragom (> ~e{. pokoj, soba).
pa (za{titna).
sobet (dru`ewe), sab'„, dru{tvo, razgovor,
U srpskom predawu smiqe je simbol prijateqstvo, √ sap > ar. sohbet, dru-
(bra~ne) qubavi i povezuje se s bosi-
{tvo, prijateqstvo, razgovor.
qem. Vedsko i srpsko predawe iznose
Sobi (Sebi, Sibi), v. Sabiri.
istovetan obi~aj, da nevesta mora da po-
gleda mlado`ewu, kroz venac naprav- Sobi su Srbi iz Petore~ja, potomci
qen od smiqa i bosiqa, RV VIII, 29. ratnika iz drugog Serbonovog pohoda
na Istok. Justin ih naziva Sibos, Siris,
Smirna, v. miro > jel. Smýrna, eponimna
Serbos, a Oros, Sib(i)orum (Dereti}).
heroina Smirne, majka Adonida, lat.
Smurne. sobol (irvas), {abal‚ ({abal‡), pegava,
{arena ili krava obiqa, √ {ap > rus.
smotati, samatati (samantate, sa svih
sobolь, ~e{. sob, fr. sable, st. nem. te-
strana), pribli`iti, pristup, prilaz,
belus, {p. zibellino, st. isl. safali.
obra}awe, posetiti, √ at.
Sobor, v. sabor > jevr. sobor, bret, savez.
smotren, sm™tam, smatrati (shvatawe), √
sm™i. sova, v. Sovija > srp. sovija (kukumavka),
[, st. nem. hûwo, gal. cavannus, fr. cho-
smreka (omorika, mulika), v. mulika >
uan, kimr. cuen.
rus. sm‹reka.
Ova no}na grabqivica je atribut boga
Smrije~no, v. smreka.
Nava i simbol mudrosti.
smrtan, mƒrta (mrti), √ m™i > lat. mors,
Sovija (Mudrica), saphala, ime boga Nava,
mortis, lit. mirtis, eng. mortal.
mudrost (= sup’ƒla, muza Mudrosti),
smutwa, samud’jama, izazivawe, poku{aj, plodonosan posejati, √ phal > ar. sofi,
ve}e naprezawe ili trud, √ jam. sofu, posve}enik, kimr. cuan jel. Sofia:
smutan, sam’d’a, zbuwen, zaprepa{}en, √ sofīa, lat. sapiens, -entis, eng. sapience. soj-
mud. kula, sova, K,
sna{a, snu{„, snaha, √ snu > st. srp. sinu- soda, sodaka, imati ili sadr`avati vodu,
ha, jel. niis, lat. nurus, nem. snura, -ur, √ so.
Schnur. soj, saja, -tvƒ, povezivawe kop~a, u~vr{-
sneg, √ snih (snuh), vla`an (= sneha), lep- }ivawe, √ si > tur. sou, rum. soi, jel.
qiv > st. ir. snigid, lit. sniega(s), eng. cinc. soe.
snow, prus. snaugis, st. nem. sniwit, sneo, soja, v. soha.
nem. schne, lat. nivit, fr. neige, jel. neifel.
sojenica, v. soja.
Sne`ana, snehana, ime boga Nava: (miro)
sojsuz (lo{eg porekla), v. soj > tur. sousuz.
pomazawe.
sok, su~i, √ si~ > lit. sakai, smola drveta,
sne`iti, snihajati > avest. snaežaiti.
st. nem. saf, nem. saft, lat. succum, eng.
soba, sab'„, mesto gde se jede ili odr`ava chulos: juice, chumos, jel. chimós.
javni skup: skup{tina, sabor ili zbor
(kao ustanova vojne ili civilne vla-
sti), dru{tvo, prijateqstvo, razgovor,
369
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 370
sokak, kuka, krivina (anku{a, kuka), √ Soli (Solina, Soqa, st. ime Tuzle), v. so(l)
kuk > srp. okuka, ar. zuqāq, tur. sokak, > jel. Salénes, lat. Salinis.
cinc. socache, jel. sokáki. Solin (st. ime Splita), v. so(l) > st. ital.
soko, {„ka vr. ptice (= {akunƒ), √ {a > Salonae, nem. Solingen.
rus. s‘kol, ar. sakr, sakar, šakan, lit. sa- Soline, v. sol.
kalas, prus. sackis, fr. kat. sacre, it. solo, ekala, sam, jedini, usamqen, √ i >
sagro, eng. hawk: falcon, nem. sackerfalke: gal. sol, soul, sala, lat. solus, absolutum,
Falkon. it. solo, eng. sole.
Soko je vesnik bo`iji i pore|ewe za solokrat, v. solo i Krat.
sunce (RV I, 32), ptica ogranulog Sunca
Solomon, v. Samuil > per. Salmman, jevr.
Gromovnik pretvoren u sokola nosi
Solomon.
muwe vrhovnom bogu, kao {to Sv.
Ilija pretvoren u sokola nosi kwigu Sa Indijom nisu povezani samo Isus i
Bogorodici. Kult misirskog boga Su- Mojsije, ve} po predawu i Solomon,
nca povezan je sa sokolom (Horus). koji je boravio u Ka{miru, o ~emu u
muslimanskoj tradiciji svedo~i naziv
U juna~kom spevu soko je obele`je Ja-
Solomonov vrt, staro ime Ka{mira, za
wino i Reqino, a u obi~nom govoru
koji neki teolozi tvrde da je bio ona
suime za ~oveka (naro~ito junaka) i
“obe}ana zemqa”, u koju je stiglo deset
kowa.
izgubqenih plemena.
Soko, v. soko.
Klasi~ni pisci ne znaju za Solomona.
Soko, -lac, -llovac, v. soko.
Solumi (ra{. pl. s Krita), v. Samovil.
Sokobawa, v. Soko i bawa.
Solun, v. so(l) > st. srp. Solunъ, tur. Sel-
Sokoline, -lli}i, v. soko. anik, cinc. Saruna, it. Salonichi, jel. Sa-
Sokolica, {akuntala. loníki.
Sokrat, {ata-krƒtu, "stostruki" (sto- Soma (bog Mesec), v. {oma.
krat), pridevak Gromovnika > jel. So- somun, v. samun > tur. somun, jel. psōmion.
kratos.
Sowa (umawewe), v. Sovija.
Sokratovo ispijawe otrova sa motivom
sopa (batina), v. {iba > rum. sopa.
samo`rtvovawa za slobodu misli, sim-
boli~ki se poredi sa vedskom pri~om sopac (svira~), v. sopile.
o ispijawu otrova boga Nava, koji ovim sopile (dvojnice), {abd‚la, zvu~an, sono-
~inom samo`rtvovawa spa{ava svet. ran, √ {abd > bug. sopelka, lit. sapelko.
Otuda je Kikero u pravu kada ka`e, da sopot (slap, vodopad), {abdita, ogla{en,
je Sokrat spustio filozofiju s neba ozvu~en, prizvan (bo`anstvo), √ {abd.
na zemqu. Sopot, v. sopot.
Sol (rimski bog Sunca), sara, sunce, √ s™i Sopotnica (vodonim, Pe{ter), v. sopot.
> lat. Sol: solaris, -iculum, it. sole, {p. Sopo}ani, v. sopot.
sol, lit. prus. saule, rum. soare, fr. so-
soptati, sob'ati (= sumb'ati, sub’nati),
leil: jevr. šarav, vrelina.
daviti, gu{iti, potisnuti, suzbiti, oba-
so(l), sar„, √ s™i > rus. solь, arm. al, jap. suti, √ sub'.
shio, jel. hals, st. it. sale, lat. sal, -ina,
Soran (ra{. bog Smrti), sƒrana, brat boga
prus. sal, st. ir. salaun.
Meseca, kao pridev zna~i umobolan, ra-
So simboli{e ~istila~ku mo}: “O
strojen, √ s™i > lat. Soranus.
soli ~ina me magije oslobodi” (asir.
bajalica). S. je poistove}en s Dis Paterom, a jo{
~e{}e s Apolonom. Slavqen je na brdu
370
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 371
371
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 372
372
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 373
373
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 374
irski Srbi (Halkokondil). Herodot stebel, rum. stebla, lit. stibis, jel. stiebas,
sme{ta Sribalske ravnice u predeo lat. tibia.
oko u{}a Morave (Brong) u Dunav (Ister). stabqika, v. stablo > a.s. ste(o)la, eng.
Srbi i Sribali je isto, a Sribalija je stalk.
zemqa Srba (Kedrin). Najpoznatija ple- stav, stƒva, (po)hvala, veli~awe, pohvalna
mena su Sribali i S(k)ordisci < pesma, √ stu > st. srp. stavъ, krstina
Sordi (Apijan). Sribali su Dalmati (poqopr. termin), rus. stav, lit. stava,
(Filotej) ili Panoni (Autarije), {to
jel. stoa.
nije u suprotnosti, jer su Dalmati i
staviti, st‚v‡ti.
Panoni srpska plemena, a Sribali i
Ra{ani su sve do XIX veka nazivani Stavra, st‡rvi, ime Gromovnika, vrsta
Srbima. sve{tenika, nebo, √ stri > jel. stavros,
uspravan stub (Dela apostolska), tek
Jelini su Srbe zvali Tribali, ali wi-
kasnije je dobio zna~ewe krsta.
hovu zemqu iskqu~ivo Srbija. Shodno
tome, Milutina tituli{u kao arho- stavrofor , v. Stavra i ferto.
nta Miza (Meda) i Tribala, a Nemawu S. je nosilac sve{teni~ke titule.
velikim arhontom Tribala. stagna, √ stag, prekriti, pokriti > rus.
srihtati, ati-s™ixƒti, kliziti preko st‘gna, ulica, poq. stegno.
ne~ega, terati od sebe, napustiti, po- Stagna, v. stagna.
slati, √ s™ix. staja, st'‚ja, leglo, jazbina: spremi{te, √
srkati, srekate, kretati se, √ srek > ~e{. st'‚ > eng. stu, stall, srp. stailo, staja.
srkati. stajati, v. stojan.
srma, ƒrsuna, srebro, -nast, napravqen od staklo (sklo, cklo), sikatila, peskovit,
srebra, beo, sijati, blistati, √ r‚s > koji sadr`i pesak, razbacati, prskati,
tur. sirma, srebrni novac: sirmali, izve- √ sik > misir. sakal, st. srp. sklo, bug.
zeno srebrom, rum. cinc. sirma, jel. sý- rus. stekl‘, skit. sakrijum, jevr. šešelet,
rma: srp. sirmeahaizma (Aleksandrida). sem. kas, st. nem. stahhal, germ. glesum,
srna, sara•ga, vr. antilope, √ s™i > rus. lit. stiklas, prus. stiklo, rum. sticla, lat.
serna, lat. corun, eng. horn, nem. Horn. sucium: per. kasi (kasi), gle|osana grn-
srok (slovo, rima), {l‘ka, glas (bogova), ~arija.
re~ slave ili pohvale, zvati, √ {lok. stalak, v. stol.
sro~iti (sricati), {lokate. staman (star), stamen.
srp (mese~ev), s™ipa, Mesec, √ s™(i)p > st. Stambol (Carigrad), stamb'i, more, √
srp. serpъ, lat. sarp(i)o, st. nem. sarf, jel. stamb' > st. ruski Stambolь, -ulь: (Dor-
arpi: drépanon, oset. aexsurf. niя Stembolskaя, Crno more), krim-
srpak (vr. biqke), v. srp. tatar. Istambul, Stambul, tur. Islambol,
srpaw (ime za mesec), v. srp > rus. serpenь. "pun islama".
srubiti, srib’ati, ubiti, pobiti, povred- stambolac (petao sa vel. nogama), v. stub.
iti, √ srib’. stambolija (zobnica), v. stub.
sr~a, √ sr(i)x, nagomilati > per. sirce, tur. ( s)t amborje (stombor), stambu, stup, pot-
sirca. pora, √ stab’ > it. tambucio.
stabar, v. stablo > st. srp. stьbbrь, lit. stamen, st'emƒn, postojan, stajati ~vrsto
stuburas, st. isl. stufr, jel. stibaros. > lat. stamen, jel. stámnos, srp. temeq,
stablo stamb’a (stambu), stub ili stup osnova, mak. stomna, stomawa? rus. sta-
(potporan), deblo, stabqika, oja~awe, mik, lit. stomuo.
potpora, √ stab' > st. rus. stъbblo, rus. Stamen, -ko, v. Stane.
374
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 375
Ra{anskog vojvodu Stamena, postavio je stas, st'‚su, telesna snaga (= stƒna) > srp.
Lesandar za satrapa Vavilona, posle stasit.
smrti Darijevog satrapa na bojnom po- stati, √ st’‚, nepokretan, stajati > sem.
qu. sth, zaustaviti, eng. stop.
stampedo, stambu, gomila: te{ko gaziti, stative (tka~ki stan), st’‚tavja, kad se u
√ stamb > {p. stampedo. ne~emu stoji, boravi, ostane ili se nas-
stan, st’„na, stan, bo`ansko stani{te, √ tavqa, √ st’‚ > lat. stativum, stalak.
st’‚ > avest. stāna, rus. stan, oset. Stative (ime sela), v. stative.
astaew, per. stan, st. nem. stan, rum. stan, statika, satata, stalan, konstantan, √ sat?
lit. stanas, jel. ástinos, cinc. stane. > jel. statikē, statikos.
stana (stas), stƒna, `enske grudi, bradavi- stator, satata, bezprekidan, stalan > lat.
ca, sise, √ stan > jel. sthénos, snaga, stator, nepomi~ni deo.
ja~ina.
status, satata, postojawe, preimu}stvo
Stanari, v. stan. (stuti, ugled), pun, potpun, pravi, su-
stanat, v. stan > it. stante, mlet. stantus. {tina postojawa > lat. status, stawe,
stanac (kamen), v. stamen > srp. stena. polo`aj, statua, postaviti, -tum, odredba.
Stane, stanu, zmijoliki zloduh, ime boga statut, stuta, hvaqen, slavqen (stauti,
Nava (= st’‚–“, “postojani”, stup sveta), hvala), ime boga Nava, √ stu > srp. Tuta,
za koga se veruje da je stablo na “drvetu lat. statua.
uzdr`avawa” (asketizam), √ st’‚ > jel. stvar, v. tvar.
istemi, stavim, postavim. stvoriti, tvarate.
stani{te, st'‚n‡ja, pripadnost nekom me- Stvoriteq, tvƒ{šri (tvƒsšri), Prvo-
stu, selo, grad,. ro|eni, arhitekta, bo`anski pridevak
Stanko, st’‚naka, l. ime, polo`aj, ~in, do- nebeskog ili glavnog vedskog umetnika,
stojanstvo. “majstor svih ve{tina”, graditeq koji
stanovit, v. stewati > eng. stentorian, zvu- je dao oblik bo`anskoj materiji, od
~an, prodoran: jel. Sténtōr. koje je stvoren svet, √ tvar.
star (film. zvezda), v. astro > it. starlleta. steblo, v. stablo.
Stara gora, v. stari i gora. Stevan, v. Stepan.
starati, samd'‚rajati, dr`ati zajedno, no- stevana (krava), st'‚pana, nositi, obitava-
siti, brinuti, voditi ra~una, √ d'™i. ti, ~uvati, odr`avati, √ st'‚ > mak. sta-
Stare Laze, v. stari i laz. pan.
stari, st’‚vira, starost, -a~ki, √ st’‚ > Ovo je stariji oblik re~i “steona”,
rus. starый, lit. staras, st. isl. starr, st. nose}a.
nem. staren: mak. starac, kamen me|a{ steg, √ st'ag, gorwi deo, maskirati > rum.
ili preklad na ogwi{tu, st. ir. sruith, steag. st. norm. stong, nem. Stange, pri-
stari, dostojan po{tovawa. tka, {tangla.
Stari grad, v. stari i grad. Zastava je izvorno okrugli uro~nik, s
Stari trg, v. stari i trg. magijskom ulogom za{tite.
start, st'‚trƒ, mesto, polo`aj, baza, stavi- s te g n o (bedro), sƒkt'i (= sakt'ƒn, sa-
ti, smestiti, sedi{te, namestiti, √ st'‚ kt’‚ni, RV V, 61), bedro, -ewa~a, motka,
> eng. start, lat. stature, odrediti, utvr- dr`aqa, prikriveno ime za `. polni
diti. organ > rus. stegn‘, lit. stigti, steigara,
starter, st'„t™i, vodi~, osnovni princip, a.s. thēoh.
{to podsti~e ili pobu|uje, ko nastoji.
375
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 376
stela, st'ala, uzvi{ewe, √ st’‚ > lat. stela, vali carevi, iako su ih vodili cr-
jel. stēlē. kveni poglavari.
Pogrebne stele su bile uobi~ajene u stepen (mera), st’‚pana, ustanoviti ili
Asiriji. Na pobedni~kim stelama su postaviti pravilo, u~vr{}en > rus.
naj~e{}e prisutni bo`anski simboli: stepenь, srp. stupaw.
A{urova tijara s rogovima, osmokraka stepovati, stepate, -jati, poslati, baciti,
zvezda bogiwe I{tar, polumesec Sina, prote}i, √ step > eng. step, srp. stepe-
Adadova muwa, [ama{ev ili A{urov nik, -c
ca.
disk sa krilima (Nedoma~ki). sterilan, star‰, jalov, -ica, uzaludan, tro-
Stela, v. astro > eng. Stella. {ak u, dim > jel. steiros, -rifos, lat. ste-
stema (kruna, mitra), st'ema(n), polo`iti, rilis, eng. sterule, nem. ster (o), starke.
smestiti, trajawe, polo`aj, snaga, mo}, Stefan, v. Stepan.
~vrstina, stabilnost, postaviti (po- Stig (vodonim), v. Stiks.
stavka), ~in stajawa, √ st’‚ > jel. sté- stignuti, stig'noti, koraknuti, √ stig' >
mma, venac. st. ir. tiagn, nem. steigen, jel. stéiho, ko-
stematografija, v. stema i grafo. ra~am.
Staroitalici su vencima kitili sl- Stiks, h‚šaka, reka Nava: zlato, √ haš >
ike. jel. Stýx.
stena, v. stanac (kamen) > eng. stone, nem. U jelinskom predawu ova smrtonosna
Stein: rus. stena, zid. reka Nava ima osobinu da razjeda zlato,
steno, -(tesan, uzan), v. stisnut > jel. ste- pa su se od we pla{ili ~ak i bemrtni
nós, sténōsis, lat. tensio. bogovi. Ahilu je ona darovala nerawi-
stenogram, v. steno i grama. vost.
stewati, stanati, razle}i, odjekivati, ne- sti, asti, postoje}i, √ as > st. srp. stъii,
artikulisan zvuk: √ stan > rus. stonatь, sveti (stilizovano na (starim) iko-
lit. steneti, sven. stamma, nem. Stimme, nama), gal. saint, lat. sanctus.
stöhnen, jel. sténo. stil, √ st’‚l, ustaqen > gal. stile, jel. stelo,
steona (krava), v. stevana. st’los, lat. stulus, eng. still, nem. still, stel-
Stepan (titularno ime), st’‚pana, upo- len.
ri{te (zemaqski atribut), sredstvo stisnut, st’‚snu, nepokretan, trpeqiv,
mo}i, uzrok stawa ili polo`aja, po- ~vrst, izdr`qiv, √ st’‚.
staviti, √ st’‚ > srp. Stevan, -f
fan, eng. stisnutost, st’asnuta.
Steven, -phen, jel. Stéfanos, “ven~an sa stih, √ stig', korak, -~ati > jel. stíhos.
krunom”, lat. Stephanus. stihija, v. stuha~ > rum stafie, stahie, cinc.
Rukopola`ewe vladara svuda obavqa stihin, jel. stoiheia: stýhos.
prvosve{tenik. Samo kod Srba i Rusa
stiharion (vr. crkvene ode}e), v. stih >
vladar sam sebi stavqa krunu na glavu,
jel. stiharion, rum. stihar.
jer se po svetoota~kom predawu milost
bo`ija izliva na narodnog prvaka (iza- sticati, v. ticati.
branog na nar. Saboru), koji je nekada sto, {ata (sata), √ {ad? > st. srp. sъtta,
bio i prvosve{tenik. oset. sätä, avest. satem, jel. ekatón, lat.
Ovaj obi~aj zasniva se na milosti bo- centum, eng. hundred, nem. hundert.
`ijoj, koja se izliva na narod, pa je glas stobor (stoborje, stamborje), v. stamborje >
naroda, glas bo`iji. Otuda su odluke st. srp. stoborь, stub, lit. stebere, sven.
crkvenih sabora u pro{losti potpisi- staver.
376
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 377
stog (sena), √ st'ag, pokriti > rum. stog, strah, tr‚sa, tresti (sa–tr‚sa, vel. strah,
eng. stack, ma|. asztog, cinc. stugu, st. drhtavica), √ tras > avest. tarsatiu, per.
isl. stjaki, lit. stogas, krov, prus. stogis, ters, jel. tréo: tarsós, lat. terror, -ibilis, st.
steege. ir. tarach, pla{qiv.
sto`er, v. stog > rus. sto`ar. Strahor (bog Straha), su’rida-druh, "koji
stojan (postojan, ~vrst), √ st’‚, ~in stajawa potvr|uje prijateqstvo", pridevak boga
(po bo`ijem primeru) > jel. statikós. Nava > srp. Straja, umawewe.
Stojan, v. stojan. S. je stari srpski bog Straha, sa
U predawu “zlatni Stojan i Stoja”, im- sedi{tem u javoru:
ena po postojanosti Sunca bo`ijeg. "Oj Straore, Straore, oj javore
stoka, stuk‚ (= toka), dete ili mlada Straore, ~ujem, ~ujem nebore".
`ivotiwa, √ stu. Epski bog Straha je Banovi} Strahiwa
sto(l), v. stela > lit. stalas, ma|. asztal, nem. oli~ewe Sunca bo`ijeg koje u prole}e
Stuhl, sedi{te. razgoni zle prosce svoje `ene Prirode,
storija (pri~a, doga|aj), v. istorija > eng. posle zimskog perioda zamirawa, u
storu, it. storia. kome Priroda ne ra|a. Paralela ove
mitske ideje, nalazi se u spevu brigi-
stolovati (upravqati, vladati), st’alati,
ske (ra{anske) Odiseje.
ustaliti, u~vrstiti, √ st’al > lat. con-
stellatio. strateg, v. rat i Geti > jel. strategos, eng.
strategu.
Sto{ija (Sv. Stasija), v. Anastazija.
stratum, st™ita, prekriven, poklopqen,
strava (trizna), svad’varƒ, pravilno iz-
oboren, sru{en, razbacan, ba~en, ra-
veden obred ({rƒdd’a, odavawe po~asti
{iren > lat. sternere, stratum, sloj, stra-
mrtim ro|acima, odan, ispravan, save-
tus, prostrt.
stan, pravilan, istinit, veran), √ svad
> ~e{. strava, hrana, straviti, variti, strv, -ina (le{, -ina), st‡rvi, krv, √ stri.
sl ov. strova. streja (krovni venac), sraxa (sraja), venac,
strava, st‡rvi, Gromovnik, nebo, √ stri. √ s™ix.
S. je kad se dete od ne~eg upla{i, pa od Zajedni~ka spota strehe i ogrlice je
toga oboli. za{titna uloga.
Stragari (ime sela), astrag‚ra, oru`ar- strela, ƒsira, zrak, usmerena linija, RV
nica, √ as (sr. arsenal). IX 76, √ as > st. nem. strala, nem. Strahl.
S. su u Prvom ustanku bili arsenal i strelac, ƒst™i, RV I, 161, √ as > srp. stre-
oru`nica ustanika. lica, vatrena prethodnica groma.
Stradun, st™ˆti, ~in zastirawa ili po- Strelci, v. strela.
krivawa: obarawe, √ st™i > it. strada, stremilac, st'iram, istrajan, postojan, √
lat. strata, jel. statra eng. street, nem s’tr.
Strasse. stres, sa˜√ tras, svetresu}i > gal. estreci
stramac, v. madrac > st. it. stramazzo. er, eng. stress, udar, lat. strictus, -ngere.
Straovila, v. strah i vila. stresati, samtrasati: stresan, samtrasa
S. sa ... "Svojim mu`em mladim Pe- na.
ri{anom". streha (st. srp. krov), v. streja > cinc.
strati{te, prati{t'asu (prati{š'„), streaha, jel. astráha.
koji `eli da ostane. Stribog (bog Vetra), v. struja i bog > st.
ir. Sribaga, Vi{wi bog.
377
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 378
strija, stara, naslaga, sloj, √ st™i > lat. stuk (komanda kowu), √ stak, udariti nasu-
striae, brazda. jel. istimi, (po)stavim. prot > srp. stu, [.
strina, √ str‰ > lat. sator. stuknuti (koraknuti unazad), stakati.
strofa, v™itta, metar, proza u stihu stumbati, stumb'noti, zaustaviti, prek-
(v™ittƒ, okretawe, obrtawe), √ v™it > inuti, zakr~iti, izgurati, zaprepast-
jel. strofē. iti, iskqu~iti, izbaciti, √ stumb' >
Struga, v. struja > st. rus. struga, te~ewe. srp. tumbe.
struja, srotj„, teku}a voda, protok (= sru- stup (direk: oranica), stup, uspravqen, go
ta: sr”, RV X, 96, potok), reka, talas, - -mila, drveni stub, √ st(’)p > st. srp.
ati, uvijati, uzburkanost, √ sru > st. stolp (Vavilon), eng. stump, jel. stýfo, sti-
srp. strue, rus. struя, avest. sru, jel. reo, felós, lit. stulpas.
jap. reiku, st. norm. rās, lit. sraujas, eng. S. je u srp. jeziku povr{ina grupisa-
race: stream, st. nem. stroua, -ena, nem. nih oranica, analogno "nebeskim wi-
Sturm, bura, prus. surus, vlaga. vama", gde se pred sjajnim stupovima
struna, s”tra, u`e, `ica, vrpca, gajtan, sunca "rastupa" tama:
akord, skala √ s’tr > lat. struo, -ere, eng. "@arko sunce...
string, st. nem. stroum. ti rastupi stupove obla~ne".
strujawe, sravana. stupa, -ica (klopka), st”pa, vrh, gorwi deo,
Strumica (vodonim i zem. ime), v. struja gomila zemqe > st. nem. stampf, jel. stý-
> jel. Strumón (bog istoimene reke). pos, cinc. bata.
struwa~a, st‡™nƒ, ra{iriti, posut, rasut, Stupar (por. ime), v. stupa.
rasteran, ba~en > jel. strōmma, pro- stupiti, st’pjati, uspraviti, -an, √ st’p.
stirka. stuha (vjedogowa), v. stuva.
str{qen, s™i{šƒ, od ~ega se odustaje, (iz) suba{a, v. ba{a > asir. saba{u, biti qut,
ba~en, napu{ten, √ s™i > st. srp. strъ- per. tur. subaşi, nadzornik, rum. subaša.
{enъ.
subd’aa, ugu{en, udavqen, pritisnut, uga-
stube (lestve), v. stablo > st. srp. stъlbъ, {en, potisnut (dajvam), √ sub’.
lit. stulbas. Subarejci (starinci Asirije), v. Sabiri.
stublina (stabao), v. stablo. U vavilonskim izvorima S. su drugo
stuva (= stuha), stuva, deo kowske glave, ime za Asirce. Prvobitno su `iveli
√stu > srp. stuva~, zduh, zduha}. isto~no od gorweg toka Tigra. U sa-
Kow se ~esto javqa u obliku (zlo)duha. vremenim izvorima ih nazivaju Huriti
Stuve su sli~ne zmaju. Po soju su od (podrazumeva me{avinu naroda).
pravedna srca i ~esto se sastaju s Sabarija je staro ime Samarije (De-
an|elima. Bitke zduva su naj~e{}e u reti}).
martu. Sukobi su regionalni, oko ob- subota (podu{ni dan), v. Savaot > jevr. ša-
laka i letine ili odbrane wiva. Stuva btái, Saturn, ma|. szombat.
se uvek bori u svom obliku, za razliku
Subota je podu{ni dan u nedeqi,
od zmaja, koji mo`e uzeti bilo kakav
posve}en planeti Saturn. Otuda je su-
oblik.
bota nekada bila "|a~ka bubota", dan za
stud, √ st'u—, obuhvatiti, prekriti, uviti obredno {ibawe |aka, jer `ivotodavna
> rus. studa, st. nem. studa. snaga po magijskom uverewu zavisi od
studen, -ica (hladna voda), v. stud. mrtvih.
Studenica (vodonim: manastir), v. studen. Subota, v. subota.
Studenci, v. studen. Subotica, v. subota.
378
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 379
suvarija (kowica), s“var, sunce, svetlo, √ Sukara (por. ime), s’karƒ, deo pakla, √
s’ > per. suvar, kowanik, lat. cavaleros, k™i.
fr. cavalier, it. cavaliere: hindi surija, suklija{, {uklƒ, belo, sjajno, √ {u~.
svetli qudi (s glavom kowa) < s”rja, sukqati, suk'(a)jati, ~initi sre}nim, za-
sunce ili bog Sunce. dovoqiti, ushi}en, radovati se, ute-
Kowanici su u persiskoj vosci bili {iti, u~initi ugodnim, √ suk'.
Medi, koji su svojim bogovima dodavali sukno, {uklƒ, bela boja > srp. sukwa, ma|.
pridevak “kow”, jer to je bila obredna szoknua.
`ivotiwa i oli~ewe boga Sunca.
Sukci (Sagasti, [okci), v. sok.
suveren, suvƒr–a, vladaju}i, plemenita
S. su narod ra{anski (Markelin, So-
porekla: zlatan (sauvarna), bogatstvo, √
krates), a iskon im je oko Serdike.
v™i > gal. sov(e)rain, eng. sovereign, fr.
Starosedeoci su Slavonije, gde su se
souverain.
kao "sok" naroda doselili.
suvereno, suvƒr–a, neprikosnoveno.
Velejus ih pomiwe na po~etku nove
suvid, suvid, dobro poznavati, √ vid. ere kao Panone, a Menander 576. g. kao
sud, √ s’d, dovesti u red, upravqati, post- Slovene. Pavao \akon, Prokopije i
i}i, ispuniti > st. rus. sudъ, rus. sud, Jordan ih zamewuju sa Sisciji, dok
jevr. sud, knez, ar. sidi, gospodar: {p. Cid, neki tra`e poreklo Hrvata u wima (F.
ime narodnog junaka. Filipovi}).
Titula kneza je kod Srba i Rusa po- sul (mir), v. selam > ar. sull, izmirewe.
drazumevala ulogu sudije, sve do XX sula (sulica, kopqe), v. {ilo > ma|. szuca.
veka.
sultan, sulat‚na (< t‚rƒ, za{titnik), √
sud (posuda), s”da, {erpa, posuda, kuvawe, √ t™‰ > ar. sultän, tur. sultan, jevr. štaltán,
s’d > rus. s“dno, la|a. vladar, šultán.
Pojam suda ima dva zna~ewa: sud (po- Sultan, -ija, v. sultan.
suda) i mera (Gavri}). Mese~eve mene su
sulundar (~unak), h“lu–ša, ime za zmijo-
najstarija mera vremena, a mese~ev rog
likog zloduha, √ h“— > jel. solináriren.
simbol Nava u nebeskoj posudi obiqa,
jo{ u vedskoj predstavi prevrnute po- Suluma, v. Samovil.
sude. Sulumi (likijski), v. Ra{ulam.
sudanija (su|ewe), s’dana, dovo|ewe u red, suma (iznos), s‡ma, sve, ceo, sav, celoku-
~in sankcionisawa, ubijawe. pan, potpun (= simƒ: sumƒt), √ m‚ > rus.
suditi, s’date. sumƒ, gal. summe, somme, eng. summ, st.
nem. soum, lat. summa, -us, jel. Sigma.
Sudi}i, v. sud.
sumanut, k’manas, negacija intelekta, √
su`aw, hawxa, slu`avka (< hawxika, `e-
man.
nski pomo}nik), √ h‚?
Sumeri, v. Kimeri > akad.
suza, ƒ{ru (= asrƒ), suza, RV X, 95, √ as
{umeru, Sumer, jevr. Šinar .
> rus. sleza, mak. solzi, jel. sákru, lat.
lacruma, eng. tear, a.s. teran, nem. Zähre. sumirati, samijarti, dovesti, pridru-
`iti, √ ™i.
sujeta, sujate, dobro kontrolisana misao
(= sujata, veoma ispoqen, obuzdan, usme- sumoran, mara–a, smrt, ~in smrti, √ m™i.
ren ili vo|en), √ su. sumrak, sa-m‚raka, svet koji pripada
suk (kolac), {a•k“, prut, {tap, {iqak, √ Smrti, √ m™‡.
{a•k.
379
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 380
380
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 381
381
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 382
382
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 383
T
tavlija (ugojen), t‡vrƒ, jak, poja~an, intezi-
van, preteran, suvi{an, {irewe, √ tiv
> tur. tavli: srp. tava, ja~ina, tevlija, ti
gaw, [.
Tavna (vodonim), v. tama > rum. temnica,
ma|. tomlocz.
tabak, √ dab', prikupiti > ar. tabaq, debag, Tamnava (vodonim), v. tama.
tur. tabak, fr. {p. tabak, it. tabacco. Tavor, v. Taurus > kelt. taur, breg, tor, vi-
tabakana v. tabak i han > ar. per. tur. sok (po obi~aju da se visovima daje ime
dabaghhane, tabehhane, mesto gde se ko`a Bika), jevr. tur, breg.
prera|uje. Jedna planina Tavor je u Evropi, druga
taban, √ tamb, krenuti, hodati > poq. tab u Aziji.
an, tur. krim. tat. taban: tur. Daltaban, tavoriti, ga'vare-{t'ƒ, biti na dnu, √gah.
“dobar pe{ak” (pridevak velikog ve-
Tavri (Tauri), v. Taurus.
zira Mustafa pa{e, srpske poturice
iz sela Petri~ak kod Bitoqa, pogub- Tavri (Tauri) je ime za Kimere na se-
qenog 1706. godine). qene krajem tre}eg milenijuma s.e. na
Krimu, koji se po wima zvao Tavrid
tabanlija, v. taban i lija.
ili Tavrijsko poluostrvo.
Tabanovce, v. taban.
Tavroskiti, v. Tavri i Skiti.
tabati (i}i, nagaziti), tambati, i}i >
tada, tad„ (= tat, tad), √ tad > rus. togda,
jevr. tov, tob, i}i.
lit. tada.
tabla, v. talpa > lat. tabula, fr. tableau:
eng. tabloid, it. tavula.
Tadija, ta–—u, zadati udarac, pomo}nik bo-
ga Nava, √ tad > jevr. Tadej, hrabar,
tableta, v. tabla > fr. tablette. odva`an.
tabor, √ tarb, prolaziti, putovati > st. taze, √ tas, uvenuti, izbledeti. > per. tāze,
rus. tabor, krim. tat. tur. tabur, ma|. mlado, zeleno, sve`e: presno, tur. taze.
tabor, jel. tampóri, srp. tabija, utvr|ewe,
taj, tƒ (t„), taj (ovaj) > avest. ta, ton, tin, lat.
lat. tabernakulum.
is-tum, tam, tud. lit.
Tabor, v. tabor.
tajac, t‚xak (t‚jƒk), iznenada, odjednom.
Tabris (prest. azij. Medije), v. Taurus.
tajiti, st‚jati, krasti (= t‚ju, lopov: st‚ju),
tabu, t‚b“va, protivdejstvo za odre|enu uraditi iz potaje √ stai > avest. tāuu,
radwu, √ tap > tahi}anski tapu, zabra- het. tai, krasti, taiezzi, rus. taйn na, jel.
wen, skriven, eng. tabu, jevr. tábu, kata- tāýsios, obmana, lit. taks, tokia, lat. tolis.
star, jel. thambos, strahopo{tovawe
tajfun, v. Tifon > kin. tai-fung, vel. ve-
pred onostranim.
tar, ar. tūfān, jel. tufon, vihor, potop: it.
tavan, at'arv‰, RV I, 112, sve{tenica tifoso.
vatre, sredi{te delovawa, √ at > jevr.
tako, takƒ (= tat’a, na taj na~in), √ tak >
taván, -aná, prostorija, odeqewe, rum.
lit. tai, toks, -ia, lat. tolis.
tavan, jel. tabáni.
takmac, takmƒn, plod ne~eg, izdanak, po-
T. je prostor iznad veriga, centralnog
tomak, √ tak.
mesta posve}ewa doma}e vatre. Otuda i
brojni obi~aji vezani za krov ku}e, taksa, tƒskara, kradqivac, pqa~ka{ (<
383
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 384
384
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 385
tama, tama, no} (t‚ma), nemir, jad, √ tam > tamnica (tavnica), v. tama > st. srp.
avest. tamah, asir. d‚mu, taman, crn, jevr. tьm
mьn
nica.
tminá, skrivawe, rus. st. srp. tьm ma: të- tamo, tƒtra > rus. tam, jel. tamos, timos.
mnый, bug. tuman, lit. tamsa, temti, ir. Tamuz (asir. bog Voda), tƒmas, zloduh koji
temen, st. ir. temere, st. nem. dëmar, su izaziva slabost > sum. dumuzi, arm. Ta-
mrak, lat. tenebrae. mmuz, ar. Tammūz.
tama`a, v. tomiti > ar. tama, grabqiv, T. je oli~ewe `ivotodavne mo}i bi-
gramziv, srp. tama`a, -nik, kradikesa. qaka. Wegov podzemni aspekt isti~e
taman (upravo), tmƒn, isti, na istom ni- jedna asirska bajalica, s kosmolo{kim
vou, jednak, poravnawe, √ tam > ar. pitawem, za{to su slatke blagodatne
tämän, tur. tamam, rum. taman, cinc. ta- vode osu|ene na ve~nu tamu?
mam, jel. tamám. Wegov simbol je riba. Jedno od na-
Tamara, t‚mrƒ, k}er boga Ve{tine i jva`nijih svetili{ta Tamuza bilo je
`ena polubo`anstva (neimara sveta): na Libanu (Durse).
bakar, √ t‚m > jel. Tamarisa, kraqica tanak, tan“, √ tan > rus. tonkiй, kimr. ta-
mitskih Amazonki: jevr. Tamar. nen, st. ir. tanae, germ. dunni, lat. tenuis,
tambura, a“dumbara, vr. muz. instrumenta -ere, jel. taný, duga~ak.
od drveta (Ficus Religioza) > ar. tanbūr, tanan, tanuna.
tinbur, per. dimbere, rum. ma|. tambura,
Tanasije, tƒmas, ime zloduha > eng. Tomas.
tur. tanbura, jel. tampouras, cinc. tam-
bara, -ura. Tanatos (oli~ewe Smrti), t‚ntƒ, izgubiti
svest, √ tam > jel. Thánatos, Smrt (sin
tamburin, ‚dƒmbara, vr. dobo{a, bubaw,
No}i, blizanac Sna), koji je odsecawem
buka, √ damb' > jevr. tanbúr, tof, tat. da-
pramena kose posve}ivao kandidate za
raban, fr. tabo(u)r, tambour, dobo{(ar), it.
Nav.
tamburo, -ino, mali dobo{, eng. tabur,
nem. Tamburin. Tana~, √ taw~, ugovor > srp. ta~an, ma|.
torvenu, zakon (= turfin).
Tamir, damit™ˆ, “krotak”, RV III, 34, Vi
{wi, @iva, √ dam. T. je bio Narodni sud Srba u Budimu.
Na ~elu ovog suda bio je birov sa 12 za-
T. je ra{anski pesnik koji je opevao
kletih lica (e{kuta), koji su vodili
zavojevawe Tesalije (Livadije?) u 16 ve-
usmene i pismene parnice.
ku s.e., kada se prvi put pojavquju
stranci na Helmu. tane, v. tonda.
U Ilijadi je izneta legenda o ra{an- tandarija (bestragija, nedo|ija), ta–—ur‡–a,
skom pesniku Tamiru, koji je pevao negra|anin, varvarin, √ ta–— > srp. tan-
lep{e od vila, kao i M. Obili}, pa su dara, pr~varnica: tandara-mandara, per.
mu vile iz qubomore oduzele taj dar. tandariha, neko mesto u raju, tur. tandr,
powava.
Tami{, tamasƒ, vodonim, √ tam > ma|. Te-
mes, nem. Temesch. Tane, tan“, ime polubo`anstva, naro~ito
mr{avog, √ tan.
tamjan, d’’mrƒ-var–a (< d’’mrƒ, dim bo-
ja), magijska formula; jedan od sedam je- Pojam intelegencije je kod Indusa po-
zika vatre > jel. thumíhame, rum. tamaie, vezan s tankom, visokom i mr{avom
cinc. timiame, nem. Thumian. osobom.
U zapadnim jezicima je izveden od gla- Tankosava, t‚nava, tankost, mr{avost,
gola goreti: gal. incenser, eng. incense, ime `ene boga Meseca.
lat. incensus, -dere. Tantal (kraq Qudeje), t‚ntƒ, disati s mu-
Tamnava (vodonim), v. tama. kom (t‚nti, gu{ewe), slabiti, slab-
385
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 386
qewe, ubledeo, klonulost, onemo}ao, iz- taran (st. srp. za{titnik), traman, od-
gladneo, uvelost, nesre}a, √ tam > jel. brana, za{tita, RV I, 53 > asir. taranu,
Tántalos, srp. tantalize, mu~iti, zadir- za{tita: ta(u)rtanu, titula vrhovnog vo-
kivati, tentalo, {aqivxija, [um., tan- jnog zapovednika (> sultan), st. srp. tar-
tela, ~ipka na podsukwi tan, za{titnik, jevr. tarhan, gwavator.
Po pri~i jelinskoj, Tantal je bio kraq tarana, tƒr'a–a, RV VII, 104, mrvqewe, √
Brigije (Frigije), koji je ka`wen (“tan- t™ih > srp. trun, per. terhāne, tur. cinc.
talove muke”) zato {to je odao qudima tarhana.
tajne bo`anske. Taranis (kelt. Gromovnik), v. taran > eng.
tanc, tans, vu}i se tamo-ovamo > gal. danci Taranis, Gromovnik (oli~ewe Jupitera),
er, -ser, eng. dance, it. danza, nem. Tanz. ~iji je atribut to~ak: ir. bret. kelt.
tancati, tansati. taran, grmqavina (vel{ki, grom).
tawir, tan“, tanak, √ tan > ar. tannur, jevr. tarapana (gu`va, gomila, mete`), tƒrpa–
tanur, srp. tanur, daska za testo. a, vrsta magijskog obreda s bajalicama,
tawiti, tanoti (= tanati). √ t™id > rus. tarapan, ar. per. tur. darb-
tawxara (pu{ka), √ taw~, povu}i, okinu- hane, rum. tarapana.
ti > rum. cinc. tingire, jel. tenzéri. tarac(a), v. terasa > per. tārhāne, it. teraz
Taor (selo na Rudniku), v. Taurus. zo, cinc. tarhana, jel. trahanás.
Taorsi, v. Tauri. Tarvan (ime an|ela), ƒt’arvan, sve{tenik
vatre (koji prinosi obredna davawa uz
Tapiola (Nav Kalevale), tƒpa, pakao, top-
vra~awe i bajawe), bog Nava, √ at.
lota, gorewe, sjajnost, √ tap.
U mazdejskoj veri, Tarvan je jedan od
Gospodarica T. ima plave ~arape i cr-
deset an|ela Sunca.
vene podvezice. Ove boje epske slike
zore, zajedno s belom, postoje u srpskoj Vedska at’arvaveda, je kwiga bajalica,
narodnoj no{wi, a prenete su i na tro- gatawa, ~arolija i isterivawa zlih du-
bojku. hova.
tara, v. dara. Tarent, v. Tara.
Tara, t‚rƒ, "tera~", pridevak boga Nava u Kolonisti iz M. Azije su osnovali
zna~ewu "za{titnik": ime `ene nebe- grad Tara, danas Tarent, u oblasti
skog sve{tenika, √ t™‡ > het. Taru, bog Nove Srbije (Terra nove di Sibari), s gla-
Neba, otac Telepina, oli~ewe toka Os- vnim gradom Sibari (Nikoli}).
tvarewa, poistove}en s godi{wom obno- Tarijati, v. Tara.
vom prirode. Tarik, taru{, pobednik, RV VI, 45, √ t™‡
Tara (vodonim: oronim), v. Tara. > ar. Tārik, "udara~": pridevak Venere.
taraba, t‚rava (= d‚rava), {to je od drv- Gibraltar je Xebel al Tārik, “stena Ta-
eta √ t™‡ > asir. tarba~u, staja, dvo- rikova”, kako su ga Mavari nazvali, ka-
ri{te, ar. darabah, rum. taraba, lat. trav, da su prodrli u [paniju, 1711. g.
trab, stub, {p. taravita, vise}i most, it. Tarita, v. tarot
trabaccolo: tur. taraboles, vr. pojasa. tarifa tarapanja, tovar, prevoz, zakup-
Taraba vezana likom je “vrqika”. nina, vozarina (= ‚t‚ra), √ t™‡ > ar.
Tarabi} (por. ime), taru, drvo, sin Pr- ta'rīfä, fr. tarif.
voro|enog. Tarkvinije (titula: zem. ime), t‚rak‚jana,
tarabuka (vr. bubwa), v. tara i buka > potomak Titana: porodi~no ime < t‚-
jevr. tarbuhá, buka, larma. raka, ime Titana-zloduha, koje kao pri-
dev zna~i “spa{avaju}i”, √ t™‡.
386
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 387
Ime posledweg kraqa Rima, zapam}e- srp. tadba, kra|a, st. ir. taid, kra|a,
nog po tiraniji. tatao, titao, li{iti.
tarot (tarok), taritƒ, "vo|a”, bog Nava, √ tata, tatƒ (= tata, t‚ta), RV VIII, 91 > het.
t™‡ > it. tarocco, nem. Tarock. attas, jel. lat. tata, atta.
Simbolika tarot karata slu`i za pre- Tatar, v. Tartar > rus. Tatarin, st. tur.
no{ewe znawa. Ima 22 velike arkane Tatar, stanovnik sev. Kine, per. Tātār,
i 56 malih arkana, ukupno 78. rum. Tatar.
Tartar (ad), v. tarot > jel. Tartaros (fig. Prvobitno je ovo ime Mongola, a zatim
bezdan). stanovnika Sr. Azije.
Tartar je ime st. zavetnog an|ela, na- tatar (ulak), v. Tatar > tur. tatar, glasnik,
dzornika pakla. po{tono{a, skorote~a, ulak, tur. ~ag.
tat. tatar, poq. tatarka.
Hesiod ka`e da se sve reke Okeana
sjediwavaju u Tartaru i opet razilaze. Tatar (planina), v. Tartarija.
Tartar je \erdap u geografiji jelinske "Tatar-planina" je epski pridevak
mitologije, u kome je Bronzana kapija No}i i nalazi se tamo: ..."gde petao ne
Posejdona, danas poznata kao Gvozdena kukuri~e".
kapija ([kokqev). Tatarbuxak, v. Tatar i buxak.
Tartarija (Mongolija), v. Tartar. Tatibor, v. tat i bor.
Tarhna (ra{. vladar), v. Tarkvinije jel. Tatidar, v. tat i dar.
Targitaos, Targiteut (Teut za{titnik, Tatija, -na (ime mese~eve naravi), tat-
Dereti}). (t)alƒ (= totil‚, "neograni~ena"), ime
Tar{i{ (bibl. Raseni), v. Ra{ka > bogiwe Nava, √ tal? > rus. Tatjana, jel.
misir. Tur{a, Raseni (Etrurci). Thétis, Tetija ili Tetida, vila i majka
T. su apeninski Raseni. Septuaginta Ahilova, jel. Tatiana, ime svetiteqke.
pod T. smatra Kartagu ili Kartadu, Tatomir (l. i zem. ime), v. tata i mir.
dok arapski pisci podrazumevaju Tu- T. je epski pridevak mladog Meseca:
nis. “Sedi vila ukraj vira, ~eka sina Tato-
“La|e Tar{i{“ su la|e rasenske, u mira, da se rodi, da ga vodi? Danica i
koje se ubrajaju i la|e svih ostalih ra- Mesec". Mitska kosmogonija izvodi
{anskih plemena s Helma i M. Azije stvarawe `enidbom mladoga Meseca sa
(Dereti}). mladom Muwom... "Mlad Mese~e moj po
tar{i{ (jevr. biser), v. Tar{i{. bogu o~e" ...
Tar{i{ je stare{ina hora Tar{i{i- "Vino pije Novak i Radivoj
ma (“blistavih”). u gorici pod jelom zelenom,
tas (vage), √ tas, baciti gore ili dole > st. slu`i vino dijete Tatomire".
rus. tazь, ar. tās, jevr. tas, -it, tur. krim. Taulanati, v. Teut.
tat. tas, it. tazza, {p. taza, fr. tasse, -ette, Telutija je regija oko Dra~a (Pelutije).
nem. Tasse.
taur, v. Taurus.
Prvobitni tasovi nebeske Vage su M.
T. je staro-kritski vrhovni vojni zapo-
i V. Medved, kroz koje prolazi osa
vednik.
Mle~nog puta.
Taurezija (selo kod Skopqa), v. Taurus >
Tasa, v. Atis.
lat. Tauresium
tat (st. srp lopov), t‚j“, t‚j“st, kradqivac,
Tauri, v. Tavri.
RV I, 4, √ t‚j > jevr. ta'tua', prevara, st.
Tauriana, v. Taurus > lat. Taurianum.
387
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 388
388
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 389
delo, slu~aj, doga|aj, √ st’‚ > jel. théma, tenda, ta–—u, baciti senku, astr. delim-
postavka. i~no poma~ewe, √ tad > it. tenda.
tema (oblast), st’„na, oblast, okrug, prov- tenzija, v. steno > lat. tenebrae.
incija, teritorija. Tenka (ime rta Pag), v. tanak.
temarh, v. tema i arhi > jel. temarh, up- tentalo (spadalo, ([um.), t‚ntƒ, zamor,
ravnik oblasti. bol, jad, nevoqa, oskudica, iscrpqenost;
tematika, v. tema. uvenuti, izbledeti, sparu{en, gubiti
teme, uttamƒ, glavni, najvi{i (temena ~a- sve`inu, √ tam > it. tentare, attento, po-
kra), podignut, uzvi{en, na~elo, √ ud? zoran.
temeq (fig. po~etak), st’„ma(n), snaga, ja- teo, -(bog, bo`anski), v. Teos > jel. theós,
~ina (st’emƒ(n), stabilan, postojan, ~in lat. dius, dues.
stajawa, kontinuitet, trajawe), polo`aj, teogonia, v. teo i gen.
boravi{te, mesto stanovawa, √ st'‚ > Teodor, v. Todor.
asir. temene, kamen-temeqac sa zapisom
Teodosije (sv. ime), v. Teo i dati > jel.
o gradwi: etemenaki, hram temeqa neba
Theodosios.
i zemqe (Vavilonska kula), jel. temenos,
sveti ome|en prostor (mesto za bogove):
teozofija, v. teo i Sovija.
themélion, lat. stamen, rum. temelie, cinc. teokratija, v. teo i krat > jevr. teokratja.
thimel’u. teologija, v. teo i logo > jevr. teológ.
temeqit, st’‚ma-vat, imati jaku podlogu, Teos, djƒus bog, bo`anski, nebeski svod (=
sna`an, jak, ~vrst, mo}an. divƒs), √ dju > jel. Teos, lat. Deus, eng.
temena, v. metania > ar. tämäni, pozdrav, Thea.
molitva, tur. temanna(h), rum. temena, Teofil, -a, v. Teo i piliti > jel. Teo-
jel. temená, cinc. timenee. filos, eng. Theophilus.
Temza, v. Tami{ > eng. Thames, lat. Teme- Teohar, v. Teo i ~ar (> jel. charis) > jel.
sis. Teoharos, "blagodat bo`ija".
temija, v. anatema. Teofan, -a (sv. ime), v. Teo i fono > jel.
Temi{var, v. Tami{ i varo{ > rum. Theofanis, “ bogojavqen”.
Temišoara. teofobija, v. teo i fobija.
Temko, uta•ka, polubo`ansko ime. tepe, st”pa, vrh, gomila, √ stup > eng. top,
T. je istorijsko ime srpskog vojvode iz tur. tepe, brdo.
kineske dvorske hronike (Milojevi}). Kod Ju`noameri~kih Indijanaca re~
Temni}, v. tama > srp. temno, pomu}eno “tepe” ozna~ava gomilu ili stepenastu
svetlo. piramidu. Marsel Ome ka`e da se ovaj
tempal (tempao), st’„na, sveto, posve}eno naziv upotrebqava {irom planete:
mesto, oltar > jap. tenno, gospodar neba, Bir-tepe, C. Gora, Kul-tepe, Heti: Me-
st. srp. temblo, it. tempia, rum. timpla, ksiko, Tepe-lena, Arbaniija, Kok-tepe,
lat. templum, deo neba magijski ome|en Turke stan, Tepe-k’aan, Irak, Kassis-
(osve}en prostor ili gra|evina), eng.
tepe, Tu rska, [anon-tepe, Trapezunt,
temple. C. more (Svetlica), Bal-tepe (Makedo-
nija).
temperament, ‚—ambarin, ponosan, aro-
gantan > lat. temperamentum. Tepe, v. tepe.
Temska (vodonim: manastir), temana, vla- tepeluk (kapica), v. tepe i luk.
ga, mokrina, te~an, √ t‡m > eng. stim. T. je `enski fes ukra{en zlatom.
tenac (vjedogowa), v. tjena. tepexik, v. tepsija i xi.
389
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 390
390
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 391
tethra, {v. tjäder, jel. tétraks, lat. tetrinnio, Teut(r)an ili Teut(r)on je mitski kraq
tetrissito, kvakati, jel. tétraz. Medije i Teut(r)anije, koja stoji u vezi
te}i, tƒkti, √ tak > avest. tačaiti, st. ir. s Medijom, kao wen deo ili pograni~na
techid, be`ati, ir. techim, lit. teketi. teritorija. U starom srpskom proro-
Teut, -on, tratra, upu}eno Gromovniku ~anstvu Teutranija je naziv za Germa-
(Tratri) √ t™‡ > jel. Teutras, mitski niju (Dereti}).
kraq Medije: lat. Thouth, Theuth (Kik- Te(k)huti (= Tot), v. Teut.
ero): Theos (Bo{ar): Theuttus, Thoth (La- tefter (bele`nica), v. defter.
ktanius): Teýtamos, asirski kraq, kelt. Te{an, d‚sanu, ime polubo`anstva, zlo-
Teutaes. duh (< d‚sƒ, bo`iji ili sluga `enskog
T. je Manetov otac. Wegovo ime zna~i pola), √ d‚s.
narod ili pleme. Nemci se vezuju za te{iti, tu{jati. zadovoqiti, √ tu{.
mitsku li~nost Tuiscon, praroditeqa ti, tvam.
Sarbata, koji su danas Poqaci, Rusi,
Tiamat, taim‚tƒ, ime zmije, √ tam > asir.
Litvanci, Borusi, Da~ani, Sedmobre-
Tiamat, bogiwa majka Zemqe (u sumer-
`ani i Ugri (Vorlab).
skom mitu prva stihija je bila vodeni
Teuta (il. kraqica), v. Teut > il. Tri- haos, okean s `enskim likom). T. je
teuta, druga `ena Agronova. oli~ewe vodene stihije (= sum Namu).
Teutoni, v. Teut > kelt. Teutates < teutto, Tibareni, v. Tubal > jel. Halibes.
narod, lat. Teut, -ones, lit. Tauta, Ne-
Tiberije, tivara, “lovac”, bo`anski pri-
ma~ka, it. Tedesko, fr. Tedesques, nem.
devak oli~ewa ravnote`ne sile, √ tiv
Teutche > Deutche (od XVII v), srp.
> lat. Tiberius, ma|. Tibor.
Tude{ak, Nemac.
Tibet, b’ota, √ b’ux > ar. Tōbän.
Erodot ka`e da su ra{anski (tra~ki)
kraqevi slavili boga Teuta kao bogo- Tibetanac, b’auta.
oca, rodona~elnika i za{tinika, po Tivat, v. Teut > it. Teodo.
kome nose ime Teutoni (Tevtoni). Sva tigaw, tigma, vreo, -lina, vru}, √ tix >
plemena koja su izvodila svoje poreklo tur. tiğan: jevr. tigén, pr`iti, lat. tega-
od boga Teuta, zvala su se Teutisku num, jel. tēganon, cinc. tigansire.
ili Teutoni (Dereti}). tigar, √ tig', povrediti, ubiti, zaklati >
Asirski vladar Teuton (= Tevton) je st. srp. tigr, jevr. tígris: tigár, tigra, sva-
u~estvovao u Trojanskoj bitki na |a, avest. tigr, strela, per. tigra, o{tar:
strani Troje. U Galskim ratovima Te- jel. lat. tigris, gal. tigre, eng. tiger.
utoni su bili udru`eni sa Simbrima. Tigar (rajski vodonim), dagƒrgala, “vo-
Teut(r)an, -ija, tarutrˆ, “osvaja~”, RV VI, deni tok” > jevr. Híddeqel, avest. Tigra,
66, pridevak Gromovnika (= tratri), ar. Diğlä, tur. Dicla.
“podstrekiva~”, RVX, 178: pomo}, √ t™‡ Sumeri su ga zvali Indigna, a Sveto
> jel. Teýtras, mitski kraq Medije, Teu- pismo Hidekel, tre}a biblijska rajska
tranije, l. ime jednog ahajskog ratnika, reka koja te~e prema Asiriji.
per. Thraetaon (= Faridun, u Firduzijevoj Vavilonska legenda ka`e da je T. ro|en
“[ahnami”, ime bo`anstva koje je zau- je iz o~iju Mardukovih, kao i Eufrat.
zelo tvr|avu Zmaja, oslobodiv{i vode Neki opet ka`u da je T. dobio ime po
i `ene), lat. Teutania (Farlati), pog- bo`anskom tigru (Dionisu), u jelinskoj
rani~na dr`ava, dominion ili pokra- redakciji.
jina Medije.
tija (voda), stij‚, staja}a voda, √ stjai.
Tijana, v. Dijana.
391
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 392
392
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 393
titraj, tit’a, titraj, vatra, (tit’i, konak toga, √ st'ag, pokriva~ > lat. toga, tegere, -
me mese~ev), √ tu? urium.
Tifon, v. Piton > arm. Tufon, jevr. Sefon, Todor, todƒ, Sunce, RV I, 150, √ tud > eng.
jel. Tufón. Theodore.
Stoglavi T. bio je poveren na ~uvawe Todorica (”Todorova subota”) todƒ, jaha~,
Pitonu u Delfima. RV IV, 16.
tih(o), t’{–im, tih √ tu{ > rus. tihiй, Todorovo, v. Todorica.
srp. tu{wak, koko{iwac, lit. t’kas, je- Pada u prvu (Todorovu) nedequ usk-
vr. tohu, rum. tihnit, prus. tusnam. r{weg posta, a u narodu se zove “Kow-
Tihomir, v. tih i mir. ska slava” ili “Kowski Veligden”. Za
Tica, v. ptica. wu se vezuje obi~aj "xilitawa", kow-
ticati, tekate, izazov. skih trka ili "objahivawa" (Pirot),
koje je bilo je u obi~aju kod Nemaca,
ti{tati, ti{t'ati, -e, postojati, √ st'‚.
sve do kraja 19-og veka.
tja, sj‚t, mo`da, √ as.
toz (prah kafe, soc), tusta, prah.
tjena (sjena), v. osoj > srp. Tjenti{te
tok, √ tak, te}i > rus. tek“, per. tak , avest.
(Sjeni{te).
taka, ar. täkuä, lit. teku, takas, tur. tekle,
tla~iti, tva~ati, pokriti, prekriti, lat. tactus, theca, jel. tēkē.
markirati, √ tva~.
toka, tokƒ (= t“~, RV VI, 48), izdanak; dete,
tlo, tala, najni`i sloj, dno √ st™i > oset. deca, √ tu~ > tur. toke, srebrna dugmad
tillaeg, st. rus. tьllo, ra{. talina, prus. ili plo~e na dolami, rum. toaca.
talus, pod, lit. tiles, st. ir. talam, ir. tal-
Toka je pore|ewe i oli~ewe sun~evog
laim, nem. Diele, lat. tellus, telurim, tur.
diska, sa za{titnom ulogom.
telve, jel. tilía.
toksini, v. tisa > jel tokson, luk tisov, s
to, tat. otrovnim strelama.
tobe (tevbe), v. tobelija > ar. tur. tobe, tolkovati, tarkƒjati, tuma~iti (< tarka,
zavet: tevbe. predstavka) > rus. tolk, eng. tolk, ir. ad-
tobelija, tubara, izbegavati (t’baraka, tluch, blagodarim.
~ovek bez brade, evnuh), ugovor, pogodba, tolma~ (tuma~), tallik‚, uporedan prevod,
zavet: ku~ka, √ tup > hindi tobala. ar. kqu~, govoriti odre|enim tonom, √ tal
tur. tevbeli. > het. tarkamaja, rus. tolma~, rum. til-
T. ili virxina je devojka iz ku}e bez maci, lit. tulkas, tur. dilmac, nem. tol-
mu{kih pogomaka, koja se zavetuje na metche, Dolmetsch.
celibat, a obla~i se i pona{a kao mu- tolom, tomara, kopqe, harpun, dr{ka ba-
{ko. rjaka: √ tam?
tobolac, tubara, iskakati: povezivati, √ Tolomej (Lagi}-Soter), tomara, ime za pr-
tup > tat. tubal, etka ili narod.
tov, √ tiv, biti mastan > srp. tiba, stomak, T. je Lesandrov namesnik Misira, os-
lat. adeps, mast, salo. niva~ makedonsko-misirske dinastije
tovar, tivra, napregnut, intezivan, √ tu? Lagi}a, Aleksandrijske biblioteke i
Tovarnik (selo), v. tovar. univerziteta. Wegov naslednik je sa-
tovatna (mast), t„vat, mnogo, obilno > lat. gradio Aleksandrijski svetionik.
tautus. tom (deo), v. tomiti > jel. tómos, odse~ak.
toviti, t‡vati > srp. tovatna (mast). Toma, tama, tama, No}, √ tam.
393
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 394
Toma{ (l. i zem. ime), tƒmas, zloduh koji tope (afg. mogila), v. tepe.
izaziva slabost > eng. Thomas, it. To- tope}i, tƒpu{i, RV III, 30, gorewe, paq-
mazeo, jel. Thōmás: eutathanasia, lako ewe: toplina, tapana.
umirawe, lat. temero, oskrnaviti. topiti, tapati > avest. tāpaueiti.
Toma{evac, v. Toma{. topke (nazuvci), v. patike.
tomb, √ tumb, tuga, `alost > gal. tombe, Toplica, tƒpana, toplota, gorewe, sjaj (su-
lat. lat. tumba, -e, nem. Tumbe, jel. tým- nca): ime za boga Ogwa ili pakao, √
bos, breg, ar. tabūt, mrtva~ki sanduk. tap > prus. Tappelauken.
Tomislav, v. Toma i slava. Epski Milan Toplica jezdi na doratu,
tomiti, tamate (= tamjati), gu{iti, √ vas u suvu zlatu. Barjak (Toplice) je ta-
tam > rus.. tomitь, jel. tómos. ko|e od zlata. On daruje kosovki de-
U st. srp. tomiti zna~i gu{iti, mu~i- vojci "koprenu (maramu) od zlata":
ti, umoriti. “Po tome }e{ mene spomenuti,
Tomqen, tomar‚na, l. ime, > srp. Tomq- po kopreni, po imenu mome”.
enovi}, por. ime. T. je ep. ime Ogwa: zem. ime: vodonim.
tomruci (klade), v. tolom > tur. tomruk, toplica (bawa), tƒpa, gorewe, sjaj (sunca),
rum. tumarug. √ tap.
ton, t‚na, zvuk, glas, vlakno, `ila, √ tan topola (jablan), v. topor > lat. populus,
> jel. tonos, lat. tonus, -are. nem. Pappel.
tonda (u{tap), tund, okrugao > it. tondo > T. je drvo u koje grom ~esto udara.
ritondo.
Topola, v. topola.
tonzura, ~’—‚-kara–a, “pravqewe kreste”,
Staro ime T. je Kamenica.
jedan od 12 obreda ~i{}ewa kod dece >
lat. tonsura. topor (sekira), √ dab’, udarati > rum. topor,
cinc. tupor, per. täbär, tur. tabar, teber.
Obred t. je postrig ili stri`ewe. Po-
znat je kao arijevska frizura, koju je toptati, dab'ati, √ dab' > srp. topot.
nosio Ramzes (ekspertiza L'oreal-a) ili topuz, v. top > ar. dabbus, tur. topuz.
Sv. Sava na fresci iz Mile{eve. top~iba{a, v. top i ba{a.
Ton(k)a, v. Tinka. Top~ider, v. topxija i do(l) > tur. topçu
tonot (zamka: teneto), tƒntu, klopka, u`e, deresi.
`ica, konopac, osnova (tkawa), vlakno, Jedan Top~ider se nalazi u Avgani-
√ tan > lat. tendo, tenax, nem. dehnen. stanu.
tonus, d’ƒnus, luk: znak Strelca, √ d’an > Tor, v. Taurus > per. Thor, l. ime, jevr. t'o,
lat. tonus, jel. tónus, zatezawe. bik, nord. Thor, Gromovnik, sin Odinov.
tonuti (potonuti), tamate, daviti, √ tam torana, tora–a, luk, svod, slavoluk.
> jel. potamos, reka. T. je budisti~ki slavoluk na ulazu u
towa (tmurno vreme), v. tama. hram.
top, dab’a, grom, grmqavina, √ dab’ > rum. toraw, tora–a, uzvi{ewe, fig. vrh, √ tul?
cinc. tur. top, jel. tópi. > jevr. torén, jarbol.
topaz, tapus, √ tap > gal. topace, fr. topa- Toraw, v. toraw.
ze, lat. topasius, jel. topázos. torba (vre}a), b’ƒstr‚, torba, kesa (ko`na),
topan (tupan), v. top. √ b’as > srp. bursa, per. tubre, -ere, zob-
topao, tapa, toplota (t‚pa), -ina, √ tap > nica, kowani~ka torba, tat. krim. torba,
lat. tepeo, -ere. rum. torba, tur. tobra, tur jel. torbaz.
394
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 395
toreador, v. Taurus > {p. torero, -ador. trace, {p. traza, fr. trace, it. traccia: st.
Torlak (ime visa), v. }arlijati. ir. traig, noga: ka{ubski tragi, natrag.
T. je u zna~ewu: "vetrovito mesto". tragati, drahate.
tortura, turƒ, RV VIII, 79, povrediti, √ trajati, tr„jate, sa~uvati, negovati, od-
tur > eng. torture. braniti, spa{avati, √ trai.
Tot, v. Teut. trajekt, tarika, splav (< tari, ~amac), √
t™‡.
Tot je misir. oli~ewe Meseca, gospo-
dar Magije, mudrosti i pisma, bo`a- Trajko, v. Trojan.
nski glasnik i pisar, mitski tvorac traka, t‚raka, preno{ewe, uzrok prolaza
tajnih nauka i otac alhemije, koga Je- (prelaza), √ t™‡ > eng. track.
lini zovu Hermes Trismegistos (triput tranzit, v. trans > lat. transitio.
najve}i, lat. Hermes Tris megistus.) Stoji tra-la-la, t‚rala, nepostojan (tar-t‚rala),
u vezi sa znawem gradwe piramida. raskala{an, √ t™‡.
Klement Aleksandrijski ka`e da 42 tram (gl. balvan), tar‚m, prepre~iti, √
kwige Totove sadr`e celokupno qud- t™‡.
sko znawe. To znawe je T. po predawu trans (svest), √ trans, govoriti: sijati >
misirskom uklesao na hieratikusu pre eng. trance, gal. transe.
potopa, a Lesandar obnovio posle po-
trans, -(preko, s one strane), tirƒs, (po)-
topa, na steni kod Ninive. Poznato je
preko, kroz, iznad, odvojeno, bez, √ t™‡
kao "Tablica simbola" ili mudrost pr-
> zend. taro, jevr. tar, tair, lat. trans, -ire,
epotopskog vremena.
pre}i: fr. transire, nem. durch, dures, lat.
total, tƒti, toliko mnogo, √ tan > lat. turs.
tot, -us, -al, -alis, eng. total.
transverzala, tira{~ina, popre~no, vo-
Totilo, totila, oblik zloduha sa pridev doravno, presecaju}i > n. lat. transver-
kom “neograni~eni”, √ tal? zalis.
Ime istorijskog osniva~a ku}e Svevla- Transilvanija v. trans i Silvan.
dovi}a, koji je 490-e godine osnovao srp-
T. je u zna~ewu: “preko {ume”.
sku dr`avu na Apeninima.
tran{a, ƒn{a, udeo, komad, partija, √ an{
tocilo, tasar‚, projektil, predmet ba-
> fr. tranche.
cawa, RV I, 64 √ tas > a.s. scutel, eng.
shuttle. trap, tra, za{titnik (fig. osigurati), √
trai? > cinc. trap.
to~ak, v. kota~.
trapav, trap‚, stidqivost, neodlu~nost,
to~iti, tƒkati.
zbuwenost, √ trap.
To{a, to{a, ime sina Vi{weg, √ tu{
trapaviti, trapate.
to{a, to{a, zadovoqstvo, √ tu{.
trasa, pra√ s™i, usecawe, veran ne~emu,
U obi~nom govoru: “praviti se to{a”. napredovati, prese}i > {p. traza, it.
trabant, v. dveri i ban > per. dārbān, traccia.
vratar (dār, vrata + bān, ~uvar), rum. da- trasirati, prasarati,
raban, nem. Trabant.
Trasilo (st. srp. bog Straha), trasara,
trabozan (trabazana, perda), v. taraba > stra{an, √ tras.
tur. tirabzan.
”Oj ti bane Trasilo...
travatura (tanak zid), v. taraba.
ne muti nam vodice,
trag, √ dr‚h, brazda: bdeti: zapisati:
tvojim kowma kragujima”...
ulo`iti > gal.. trac, -e: traiz, eng. track,
395
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 396
tratina (ledina, Nav), v. Tartar > st. treger, √ trak', i}i, pri}i > lat. trahere,
nem. trata, nem. Tratte. vu}i, it. trassare, gal. traiz, u`e, trainer,
Tratina, v. tratina. vu}i.
trauma, v. rana > jel. trauma, eng. trauma. trezan, -ven, tar{a–a (= t™ˆ{–‚), `edan,
tra~, √ pra~', obavestiti, ispitati, sa- predmet `eqe (< tri{‚, `edan, `eqa
slu{ati > nem. Tratsch. kao }erka qubavi), √ t™i{ > nem. thurst,
`edan, jel. tarsís, su{a, lat. torreō, eng.
trviti, turvati, nadmo}, trvewe, nadvlad-
thurstu.
ati, √ turv.
treid, trada, {to se delom ili potpuno
treger, √ trak', (po)krenuti > nem. Träger.
otvara, √ trid > eng. trade.
trg, √ tark, zakqu~iti, predvideti, nasl-
trem, tar‚m, pre}i popreko, iza, s one
utiti > rus. torg, asir. (akad). tamgaru,
strane, prela`ewe (= tara), √ t™‡ > st.
mu{terija, jevr. togár: tagrán, trgovac,
rus. teremъ, trem, dvorac, kupola, rum.
ar. tadzir: tigaret, zarada, st. tur. turgu,
tur. tarim, jel. téremnon, ku}a, ma|. terem.
mong. torgh, torgu, lit. torgus, st. skand.
torg, {v. torg, fin. turku, rum. tirg, lat. trend, trand, poslovan, otvarati, rascve-
tergeste, -etio, ven. ilir. tergitio. tavati, √ trai? > eng. trend.
Trg, -oovi, -{
{te, v. trg. tresak, trasa, kretawe, pokretnost, kor-
ak, potez: "tre{ewe", ogwi{te: {uma,
trgati, traukate, i}i ( = √ d’auk, uzrok
√ tras > rus. troska, muwa, mlatiti, (>
pribli`avawa), √ trauk > nem. Trager.
ga--trask, gumno), per. ters, cinc. trasca,
trgovati, tarkajate. nem. dreschen, mlatiti.
treba (obred: `ena), trˆ-ƒmbe (= …mbaka), treset, v. tresti.
“trooki” ili "od tri `ene (majke) odn- Treset, v. treset.
egovan (podojen)": sve~anost prino{ewa
treska (iver), v. tresak.
obrednih kola~a, posve}enih bogu Nava,
s prikrivenim imenom > st. rus. treba, Treskavica (oronim), v. tresak.
oltar, srp. trebovati, tra`iti: potreba. tresti, trƒsati > lit. trišo, ir. tarrach,
Treba je obred ~istila~kog karaktera, jel. tromos (drmati), strah (> trema): tréi,
koji se odnosi na sva tri postoje}a sv- lat. teror.
eta. tretman, t‚ratamaja, gradacija, stupaw,
U zna~ewu devojka, “treba” je u srpskom srazmera, u razli~itom stepenu, √ t™‡
jeziku imala smisao `ene dostojne > fr. traitment.
po{tovawa, jer “amba” (majka) je pride- tre{ten (pijan), t™i{išƒ, promukao, ra-
vak bogiwe Nava, koji se zadr`ao u id- pav, neravan, grub, naboran, nedovr-
iomu “dobra treba”. {en, uspaqen, RV I, 16, √ t™i{.
Trebe`it (vodonim), v. trebiti. Tr`i~, v. trg.
Trebeni{te, v. treba. tri, -(tri), trˆ > jel. tria, gen. -dos: treīs,
Trebiwe, v. treba. lat. tres, tria, tertius, eng. three, it. terza:
srp. trojaniti (wivu), orati tri puta u
trebiti (~istiti), v. treba rus. terebitъ,
godini.
srp. trebe`nik, ~istilac,
Beogradska meteorolo{ka {kola insi-
Trebi{nica (vodonim), v. treba.
stira na nematerijalnom kosmi~kom
Trebnik, trˆ-…mbaka, jedno od 11 imena pravilu broja tri: vulkani na suncu se
boga Nava, RV VII, 59: linga > st. srp. uvek javqaju tri puta: posle svake
trъbbnikь, molitvenik, drugo ime za ol- tre}e rotacije sunca mewa se magnetno
tar. poqe: elektromagnetna sila sa sunca,
396
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 397
uvek udara tri puta u nematerijalni Triglav (Sv. Troica ili Trimurti) je
krst severne polulopte zemqe, preko sli~an Svetovidu, ja{e vranca i uvek
koga uti~e na sva doga|awa na zemqi se predstavqa troglav:
(Stevan~evi}). “Oj Triglave sveta Trojca
triam, √ trimp’, zadovoqiti (t™imp’a- sveta, presveta, najsvetija":
–a, ~in dopadawa, zadovoqewe) > jel. tri- "Na{ gospodar Triglav veqi,
ambos, lat. triumphus, -vir, -atus.
na{ stvoriteq i dr`iteq
Praznik Triama su stari Srbi ili
i veliki umoriteq"...
Ra{ani slavili svake tre}e godine,
kao uspomenu prvog pohoda na Istok doratasti veqi kowi,
Nina Belovog, iz plemena Nebrod, pre- {tono nose te junake,
~etiri hiqade godina. Obi~aj je dr`an mile borce Triglav-bora,
sve do sredweg veka kada ga je crkva Vi{weg boga stvoriteqa,
ukinula (Dereti}). Jakog @ivu ru{iteqa
Bel je bio gospodar sva tri sveta, a we- i Brawana braniteqa”.
gov trozubac simboli{e trostruko kre-
Brojni su nazivi manastira i toponima
tawe svetlosti, jer broj tri je suime za
sa imenom Sv. Trojice. (= Trimurti).
Ogaw.
Tri je broj stvarawa u vedskoj legendi
Tribali, v. Sribali. o nepobedivosti Vi{weg boga, ~uvara
U jelinskom izgovoru, Tribali su sveta. On je u tri koraka opkora~io
ilirski Srbi (Halkokondil) ili Sri- svet (zemqa, atmosfera i nebo ili ra-
bali ([afarik, Surovjecki). |awe, zenit i smiraj sunca). Brojni su
Tribalija (Zahumqe), v. Tribali. manastiri i zemqopisna imena s nazi-
tribesa, v. tri i besa. vom Sv. Troice.
T. je trostruka besa ili zakletva srp- trigon, v. tri i ugao > jel. triganon.
skog kneza Prelimira, zabele`ena u X- trigonometrija, v. tri, ugao i metar.
om veku, pre doseqavawa [iptara na trizna, t™ˆ{–‚, ime }erke Smrti (tƒr-
Helm. {a–a, RV VII, 104, smrtni udarac),
Tribor, v. tri i bor. gu`vawe, gomilawe, √ tri{ > st. srp.
Tribreg, v. tri i breg > nem. Triberg. trizna, borba, nadmetawe, takmi~ewe;
tribun (narodni vo|a), d™ivƒn, prodoran, pomen uz izvo|ewe juna~kih igara, lat.
o{tar, koji probija oklop, √ d™‡ > lat. tiro, po~etnik u ratnoj ve{tini, regrut,
tribunus: tribus, stale`. jel. terpo. eng. toro, novajlija, st. isl. strid, spor,
rat, nesigurnost, jel. thureós, {tit.
Trivali (jel. ime Sribala), v. Tribali.
Vite{ke borbe strave ili trizne (tr-
Trivun, -a, v. Tripun.
zan, -na, strava, sredselo) su izvo|ewe
Trivunu{a (ime sela), v. Tripun. ratni~kih ve{tina na sahrani zas-
Triglav (ime boga: oronim), v tri i glava. lu`nog pokojnika. Pomiwu se na Ati-
Pridevak Troglavi u srpskoj juna~koj linoj sahrani, u Nestorovoj hronici i
pevaniji nosi trojedan bog Stvoriteq, ~est su motiv na bogomilskim mramo-
Svarog: rima.
“Na{ gospodar Triglav veqi, Iz ovog srpskog obi~aja, razvili su se
na{ stvoriteq i dr`iteq sredwevekovni vite{ki turniri na ev-
i veliki umoriteq“. ropskim dvorovima.
trijes (grom), v. tresak.
Trijeska (Vuk), v. tresak.
397
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 398
398
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 399
Mitski kraq Trojan je iz Trojana trs (loza: pleme), drak{a, grozd (= trh,
grada (Cer, Ras). Po predawu je troglav loza?), √ drak’ > jel. thýrsos, lat. tursus,
i nije smeo na sunce da se ne rastopi. it. torso: srp. troska.
Vojvoda Bala~ko, troglavi Arapin, ili trska, -ttika, v. trs > srp. truska, st. koqe
"srebrni car" su iz Trojan-grada beza- u vinogradu.
kowa (dowi svet).
Trsat, v. trs > it. Tersatto, lat. Tharsati-
U da~koj tradiciji Herkul se ~esto cum: st. srp. trsъttь.
javqa pod imeniom Trojan (Durse).
Trst, v. trs > it. Trieste, jel. lat. Tergeste.
trojanke, v. tri.
Trst je zem. ime s dvostrukom etimo-
T. su razmak od tri nedeqe, u kalen- logijom, od “trs” (loza) u srpskoj re-
darskom ra~unawu godine. cenziji i “trg” u latinsko-jelinskoj.
Trojanci, v. Troja. Trstena (potes, [: mikrotoponim), v. trs.
T. su od Dardana, potomci Dardanovi s Trstenik, v. trs.
brigiskom Batijom, a w. sin Trojan
Trsteno (Dubrovnik), v. trs.
osnovao je Troju (Ilion). Trojanci su
hetski narod (Sajs). Zajedno s Brigima
trt (prde`: supr. od o~ekivanog), √ trut,
i Jerme nima, pri{li su Lesandru rasturiti.
prijateqski i prihvatili ga bez borbe. trun, v. truwewe.
Lesandar Veliki je sebe nazivao Troja- truwewe, trin’ana.
ncem, Rusija se zvala “zemqa Trojano- trup -lo, √ trup, povrediti, o{tetiti >
va”, a Nostradamus u proro~anstvima rum. trup, prus. trupis: srp. trupac.
Srbe naziva Trojancima. trupa, var’t’in‡, armija (< vƒr’t’a, od-
trojka, trika. brana), √ v™i?
tron, duro–ƒ, obitavati, prebivali{te, za- trupnuti, trupate.
dr`avawe, uto~i{te: posti}i ciq: do- trut, trotaka, vr. insekta, ru{ewe, uni-
ma}i, porodi~ni, √ du > rum. tron, jel. {tavawe, √ trut.
trónos: throní, stol, eng. throne, cinc. tru}ati, trušati, pocepati, rasturen, √
thron. truš.
tropa, √ trup, povrediti, o{tetiti. tr{av, k™i{al‚, kosa glave, √ k™i{.
tropariti (govoriti mnogo), v. tropi > Tubal, v. Iberi > jel. Alibes, (M)omir.
st. srp. troparь, rum. tropar, jel. tropá-
T. nazivaju jo{ i Tibareni (Herodot),
rion. strofa
a on je isto {to i Tubal-Kain, prvi
tropi, v™ittƒ, obrt, okrenut, pokrenuti
kova~ St. zaveta (Flavijus), od Haliva
(to~ak), √ v™it > jel. tropē, obrt, okret
(Halibes).
(astr. i lit.), trópos, tropikós, lat. tropus:
tropáion, trofej, znak pobede.
tug, tu•ga, istaknut, uzvi{en, vrh, visok;
presto; planetarni dodir, pl. Merkur,
tropiti, tropati.
l. ime: blagorodan, polo`aj, √ tu > per.
trotil, trotra, oru`je. tūg, tur. tuğ: per. tur. üçtuğlu, u~tuglija,
trougaon, trˆko–a, s tri ugla > jel. trigo- "pa{a od tri tuga", titula vezira (tug
non, lat. triangulus. je kowski rep na vrhu kopqa s jabukom).
Trougao (Java) u krugu simbolizuje sv- tu`iti, tohati, `aliti, naneti bol, √
eto Trojstvo (Trimurti). tuh.
troha (mrva), v. tarana. tuz (tur. so), tusta, prah, √ tus > tur. tuz,
trpeti, trˆpjati, udovoqiti, t™ip. prah.
Tuzla, v. tuz.
399
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 400
T. je dobila ime po rudniku soli, a tur (trka), √ t“r, RV IV, 38, osvajawe, u~e-
tako se zove i jedno slano jezero kod stvovati.
Odese. tur (taur, divqe gove~e), v. tavura > st.
tul (tobolac), √ tul, izvu}i > st. nem. dola. rus. turъ, skitski tor, T. je `iveo na
Tula (mit. grad obiqa), tul‚ vaga (= Helmu do XIV veka.
taula: d’ruva, neb. pol > avest. drva), tura (deonica ili prevoz), turƒ, brz, hitar,
ravnote`a, protivte`a, uspostaviti ra- voqan, rad, spreman, jak, bogat > fr.
vnote`u, odmeriti, uporedi-ti, √ tul > toure, tourisme, eng. touring;
st. ir. tola, -ae, a.s. Tile, mitski grad turagan (kowanik: brzonog), turƒ-ga, kow,
(ostrvo ili pokrajina) iza Hiperboreje, jahati: brzo kretawe, hitrina, √ tur.
na arkti~kom krugu, koji se poklapa sa tura`a, turƒ-ga, brzo kretawe, √ tur >
sev. suncovratom. fr. tour.
Tula je na granici svete zemqe Hi- turati, turati, pritisnuti, √ tur.
perboreje, etimolo{ki povezana sa so-
turban, m’rd'ƒn, ~elo, glava, najvi{i deo
hom sveta i Vagom nebeskom, ~iji su
ne~ega, √ mur~' > per. dülbend, tur. tül-
tasovi M. i V. Medved ("Zlatna vaga"
bent, fr. turban.
kojom Djaus u Ilijadi meri qudske sud-
bine, simbol Temide). To je mesto na Turjak (oronim), v. tur.
granici vidqivog i nevidqivog sveta, turijat (tr~ati, gurati napred), turƒti,
koje simboli{e saznawe onostranog i osvajawe, RV I, 112, √ t“r > srp. turija
povezuje se s hermetizmom. nadmetati se (pre}i ispred nekog).
tulawe (merewe, H): lov. izraz), tul„, jed- turica, v. Taurus.
naka mera, ravnote`a, √ tul. Turija, v. turijat.
tulac (priglup), v. tulawe. turnir, v. turijat √ t“r > fr. tournee,
tulbe (turbe), st”pa, hram, grob, kupola, re- eng. tournament.
likvija, √ st’p > hindi top, ar. turbä, turoban, tirob’’, is~eznuti, postati skr-
grobnica, tur. türbe, eng. top, vrh, tope, iven, √ til?
okrugla kupola, st. skand. toub, tetiva? Turci, turaka, √ tur > asir. taraku, na-
(u)tuliti,
tulajati. pad, udariti, tu}i, rasturiti, poru{-
tulum (me{ina), tul„, te`ina, √ tul > iti, st. tur. türk, per. Turk, Turkmān.
tur. tulum, jel. tulemos. U turskom jeziku Tur~in ima pogrdno
tulumina, tulima, merqivo. zna~ewe, lupe`, varvarin, zbog ~ega Tu-
tumba (opkop oko grada), √ tumb, opasnost. rci nisu voleli ovo ime, ve} su se ra-
dije zvali Osmanlijama.
tumbas (ponton: nevoqa), v. tumbe > per.
dumbaz, tur. tombaz. tur{ija, tarƒs, dejstvo, uspe{no delova-
we, efikasnost, √ t™‡ > per. tur. tursu,
tumbati, tumbati.
tursi, ukiseqeno, jel. toursí, cinc. turšie.
tumbe (naopako), √ tumb, nevoqa > eng.
tust, v. tu{ta.
tumble, -er, it. fr. tombola.
Tusci, v. Etrurci > lat. Tusci > Tuscia,
tumor, t“mra, RV VI, 22, veliki jak,
Rasenija (Etrurija).
divqi, √ tump? > per. derman, snaga,
mo}, eng. tumour. tutkalo, t‚tk‚lja, simultano, √ tad.
tumul, √ tim, vlaga > jevr. timará, oblak. tutkati, tušati, sva|a, prepirka, √ tuš.
tuwav, t”–ava, flauta, √ t’–. tutumaga, mat“t'a, RV IV, 71, intilige-
ntan ~ovek, √ mad.
tup (bol), √ tup, bol, povrediti.
400
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 401
401
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 402
402
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 403
]
}elija (prostorija), k”laja, telo kao stan
du{e: gnezdo, pregradak, kutija, dom: mr-
e`a, opna, spojnica; izatkano, √ kul >
jevr. kéle, zatvor, lat. cella, gal. celle,
}elija (prostor).
}aba, v. kaba. }emer, v. kamara > per. kāmār, tur. kemer,
}aja, xaja, osvajawe, triumf, pot~iwavawe, jel.. kamára, -éri, cinc. chimere.
vr. pobedni~kih stihova s bo`anskim }ena (epski, pas), {’na, pas, √ {un > jel.
osobinama, √ xi > per. tur. käua. kýōn, ken(e)ós), lat. canis, -cula, eng.
}aknut, {aknoti, savladan, podlegao, spo- hound, a.s. hund, nem. Hand. srp. {undo
(pogrdno).
soban da u~ini, √ {ak.
]alije (“Trwak”), v. ~alija. }enar (kraj, granica, bordura), v. sinor.
}apajati, k{apajati, (od)baciti, √ k{ap. }eramida, v. keramika > st. rus. keremi-
da, glinena posuda, rus. keramida, tur.
}ar (korist), √ ~ar, zapo~eti, izvesti,
keremid, jel. keramis, keramidos.
usmeriti, pokrenuti, preduzeti, izv-
r{iti > ar. kar, cena, plata, nagrada, }esa, v. kesa > rum. chise, jel. kisi.
per. kār, radwa, delo, korist: k’arhane, }esar, v. cesar.
tur. kâr: kerbane, cinc. chiare. }esatluk (besparica), v. }esa i luk > ar.
}arlijati, taral‚jati (= taralita), tur. kesatlik.
tre{ewe, uzrok tre{ewa, √ t™‡ > srp. }eten, v. keten.
torla~iti, ponositi se, hvaliti, uzvi- }efalija, v. kefalija > bug. kevalija.
siti. }ibra, -rit ({ibica), v. kibrit.
}asa, kansƒ, sud za pi}e, {oqa, √ k‚ns > }ivot, v. kivot > jel. kibotos.
asir. kasu, {oqa, per. kāse, veliki sud
}iler (kiler), v. kiler > nem. keller.
za pi}e, ar. kas’a, tur. kâse, k’ase =
k‚nsja, zdela, posuda za pi}e od me- }ilibar, v. }iri-bu > per. kāh-rubā, “{to
singa, pehar, kr~ag, bokal. privla~i slamu”, tur. kehruba, kehlibar,
jel. hehrimpari.
}ata (pisar), kat'a, (raz)govor, dogovor, pre-
govori, rasprava, javni nastup, duhovnik Elektrostati~ka svojstva }ilibara su
ili wegova `ena √ kat' > ar. Kātib, od iskona poznata ~oveku, pa se ne mo-
pisac, bele`nik, nau~nik, jevr. katván, gu pripisati Talesu iz Mileta, koji
pisar. nije bio Jelin, ve} Srbin iz porodice
Teli} i jedan od sardskih mudraca.
}afir, v. |aur > ar. kāfir, tur. kâfir.
}ilim (zastira~), kilima, vr. bora (Pinus
}elav, kulva, }elav, √ kul > per. tur. kel,
Deodar), fig. bomba, √ kil > rus. kilim
st. nem. kalo, nem. kahl, lat. calvus, rum.
(kelim), per. kilīm, krim. tat. tur. kilim,
chel, jel.. chelie
jel. hilímos, cinc. chilime: ar. hali.
]ele-kula, v. }elav i kula.
Ispod svakog ~etinara izatkan je
Spomenik sa varvarskom svrhom zast- }ilim majke Prirode.
ra{ivawa, napravqen od glava pogi-
}ilit (kqu~), v. lokot > tur. kili, jel. kle-
nulih srpskih ustanika, u odbrani
idós.
Ni{a 1809 godine.
}iri-bbu, para√ b'’, is~eznuti > srp.
}elija (org.), kelaja, igrati, poigravati
"}
}iri bu, }iri-ba", mag. izreka.
(k'ela, kretwa, podrhtavawe), takmi-
~iti se, √ kel > lat. cella, eng. cell. }irilica, v. kurilica.
403
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 404
]. je novokomponovano ime i podvala }uk (sova), g'uka, vrsta sove, √ g'u{ > rus.
za kurilicu, staro-srpsko diplomatsko guk, glas sove.
pismo i jezik, u veoma ve{toj mimi- ]uk, -ovi}, v. }uk.
kriji prividno razli~ite ortoepije, }ulav (kapa od sukna), √ ~ul, izdi}i, podi-
dva etimolo{ki potpuno razli~ita }i > per. kulāh, tur. külâh.
pojma, kurilica i ]irilo > }irilica. }ulbastija, √ ~ul, izdi}i + busta, pe-
Mimikrija kurilice u }irilicu je im- ~eno meso, √ bust > tur. külbasti, podla-
ala za ciq prikrivawe nastanka pi- nica mesa.
smenosti kod Srba, tako da su oni koji }uliti, ~ul(l)ate, podi}i √ ~ul(l).
su darovali ~ove~anstvu pismo, pret- }umur, g'armƒ, `ar, grejawe, √ g'™i > avest.
voreni u analfabete. gurĕma, jevr. gumra, -o, }umur: gamar, go-
}itap (}itab, }atib), gita, obredna pesma reti, tur. kümür, cinc. chiumiure.
u metrici, (sveta) pesma, √ gai > ar. }up (“sa zlatom”), ~ƒpja, vr. obredne posude,
kitab, kitap, el-kitab, Kuran, tur. katib, √ ~ap > rum. chiup, cinc. chiupa.
katip.
}urak (krzno, ogrta~), v. kurjak > pers.
}iha, ~'ikk‚, kijawe, √ ~'ad: }ihawe, ~'i- gurg, vuk: krzno, tur. kürk (kurt), vuk, ma|.
kkana. kurja: cinc. chiurcu.
}or (na jedno oko), ~ulla, slep, √ ~ul > }uran, √ ~ul, izdi}i > srp. }ure priziv;
srp. }orav, per. kūr, tur. kör. ]ure, nadimak.
]ora (nadimak), ~orƒ, lopov, ko “}ori{e”, ]. je ptica zloduh, koja mo`e da bude
√ ~ur. silan zmaj.
}orda, v. kord. }urdija (kratak ko`uh: sukwa), v. }urak.
}orak, ~araka, lopov. ]urilo (ime visa), v. }uvik.
}ornuti, ~orajati, √ ~ur. }uriti (pogledati), ~ulate, podi}i, √ ~ul.
}orsokak (slepa ulica), v. }or i sokak }ur~iba{a, v. }ur~ija i ba{a.
> ar. per. tur. kör-sokak. }ur~ija (krznar), v. }urak.
}os (}osav), √ ~jus, napustiti, ostaviti }utuk (naznalica), kautaka, {to uzrokuje
}osati (nadmudrivati se), ~josajati. interes, kuriozitet, √ k’š?
]oso v. }os. }u{ka, √ ki{k, povrediti.
]. je nadimak mitskog mudraca, nat- }u{kati, ki{kajate.
prirodnih osobina, lukavog, koji je na-
dmudrio alu i vraga. On je po predawu
doveo vetar severac u na{u zemqu.
}o{ak, kuti, krivina, √ kut > asir. kata-
tu, ugao, tur. köse, per. tur. köşk.
}uba, {ub'a, grm, {iprag, √ {ub'.
}uvik (bre`uqak), √ ~ul, uspon, pewati,
dizati se > eng. jill, per. kūh, breg,
bre`uqak, tur. ujk kûh.
}uza ({atr. zatvor), g‘ha (guh‚), skriveno,
tajno mesto; jazbina, brlog, obor RV IV,
21, √ guh > srp. }u za, (razma`eno)
`drebe, K, it. chiuso, zatvor, tur. kümes,
}umez.
404
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 405
U
ugariti (spaliti), kalate, nagoniti, √ kal.
ugi~ (ovan predvodnik), agati, krivudati,
√ ag.
Ugqevik, -aari, v. ugaq.
Ugqe{a, ugre{a, "mo}an", "stra{an", go-
Ub, v. Ubnica. spodar Nava, √ uk{ > st. norm. uggligr,
ubav (lep), ‚√ b’‚, lepota > per. hūb, lep, u`asan, stra{an, eng. uglu.
jevr. avib’, avibe: arm. hubo, qubav, ugovor, v. govor.
Ubav(k)a, -o, ‚rb’ava, ime vedskog polubo- Ugovor dr`i Zemqu i Nebo RV III, 59
`anstva, {to pripada nebeskom umet- i zasniva se na osnovnim nebeskim kre-
niku, √ rab’ > st. nem. subar, nem. Sa- tawima. Od ovog duhovnog pojma, na-
uber. pravqen je biblijski mentalni taktil,
ubao (izvor, bunar, stublina), ƒpa, voda > saveza s Bogom (Postawe 15).
st. srp. apa, voda, rus. vƒpa, jezero, bara, ugor, ugrƒ, `ustar, sna`an, `estok, jak,
avest. vafra, sneg, lit. uppê, upe, prus. mo} an, > rus. ugor, zend. ughra, lat.
wupuan, st. nem. aha, affa, bug. vabal, jel. angeo, -uis, jel. ýgiís, eghelos, lit. ugis,
afros. angu.
ubediti, ‚b‚d'ate, pritisnuti sna`no, za Ugren, -in, ugrƒ, ogroman, ime boga Nava,
dr`ati, proveriti, odlo`iti, ukloni- > srp. Ugrenovi}i, pleme nik{i}ko:
ti, ukinuti, poni{titi, √ b‚d. Ugrini}, por. ime.
ubiti, ub'nati, RV I, 63, povrediti, ubiti, Ugri, v. Ugren > st. srp. Ugrinь (Ogr-
√ ub'. inь: Vugri), poq. Wegier, tur. Onogur,
Ubli, v. ubao. lat. Hungarus, jel. Onágouros, it. Ungaro,
Ubnica (vodonim), v. ubao. fr. Hongrie, nem. Ungaru.
ubog, kub’oga, lo{e rapolo`ewe ili vo- Ugrini, v. Ugrin.
qa, nezadovoqstvo, √ b’ux. Ugrinovci, v. Ugrin.
uvala, v. vala. ud, √ ud, kvasiti.
uvid, su√ vid, dobro poznavati. udaja, udajƒ, isto~na planina, kreacija, RV
uvratine (suncovrat), vratin (= vratada- VIII, 41, √ aj.
na), zauzeti religiozni stav, ispuwewe udaqen, dure–a, odbiti na veliku daqinu,
zaveta, √ v™i > srp. uvrat, gorwi deo √ du.
wive, gde se okre}e ralo pri orawu, B. udar, ud√ ‡r, izbaciti iz, RV I, 118 (112), iz-
ugaq, ‚•g‚ra, -s, princ bo`anskih vetrova: voditi, baciti gore, pote}i, izliv.
pl. Mars, √ a•g > rus. ugaq, lit. anglis, udarati, ud‰rate: udarawe, ud‡ra–a, ~in
st. nem. col, -o, nem. kohle, eng. coal, a.s. udarawa.
col, jel. ántrax, -itēs (> antraks, antracit), udata, udata, podignuta (= ud‚tta, udd'-
lat. carbo. ata).
Ugao, v. ugaon. Mlada se nekada dizala na kowa (`ivo-
uglaviti, v. glaviti. tiwa sunca), koji je bio obavezan u svad-
ugaon, kona, ugao, strana, √ ku–? > jel. benoj povorci, analogno svetlosti su-
gōniá, eng. angle, lat. angulus, -aris, uglo- nca (oli~ewe pasivnog na~ela), koje se
vni, lit. anka, st. srp.. ouglь. ra|a na istoku i podi`e na nebu. Su-
ugarak, a•g‚raka, paqevina, pe~en, sago- sret Nava i Java je ve~iti motiv ne-
reo, √ ag > rus. ogurec, ~e{. okurka, beske svadbe, u juna~koj pevaniji.
per. angur, lit. agurkas. uda(h)nuti, udaniti, √ an.
405
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 406
udes, ud√ di{, odrediti, prikaz, -ati, di- ukaz, an’-k‚{ƒ, odraz, refleksija, prikaz,
rektan, ozna~iti, naciqati, proro~an- razmatrawe, jasnost, upu}ivawe, pozi-
stvo, nameravati, √ di{. vawe, obave{tewe, spomiwawe, pa`wa,
udesiti, uddi{ƒti, ispoqiti, prikazati, pogled, odnos, razumqivost, √ k‚{.
odrediti, ustanoviti, ciqati, namera, ukazati, an’-k‚{ate.
opredeqewe. ukantan ({atr. ubijen), aka–š'a, bez glasa.
udiditi (ukipeti: doterati), did'iti, RV ukati, ok'ati, i}i, pomerati, √ uk'.
I, 186, religiozan odraz ili razmatr- uklopiti, k'alate, kretati, drhtati, √
awe, obo`ewe (diditsu, spreman za da- k'al.
vawe (obredno), inspiracija, √ d'i.
ukqe{ten, kli{iša, dosadan, uznemira-
udica, ud„~am, (po)dizawe, √ ad > rus. udƒ, vawe, mu~ewe, √ kli{.
nem. winden.
( u) kokati, {akate (kakate), savladati,
Udice iz Vin~e stare su 7500. g. prisiliti, √ {ak.
udova, vid’av‚ (= vid’„v‚, ad’av‚), √ vid’ ukras, v. kres.
> st. srp. vdova, prus. widewū, eng. wi-
ul (miro), v. uqe > ir. ur, jevr. or, svetlost:
dow, lat. vidua, st. nem. wituwa, a.s. wi-
ur, vatra.
duwe, jel. itheos.
Uqe pomazawa je bo`anski atribut.
Udovice (ime sela), v. udova.
ulagati, ‚lagati.
u`agren, uxxag‚ra, uzbu|en, √ xagri.
ulaz, ullas, uzrok kretawa ili pojave, is-
u`as, uxxas, uni{titi, iskoreniti √ xas.
tupiti, postati vidqiv ili primetan
u`asavati, uxx‚sajati. (= ull‚sa): sijawe, √ las.
u`e, v. veza. ulaziti, ullasati.
u`iriti, x'‡rjati, sazreti, x'™‡. ulak (uluk), v. lakej > tur. ulak, rum. olac,
U`ice, v. Lu`ice. jel. olákis, nem. Lakoi, fr. laquais.
uzan, an’us, usko mesto, √ an’ > avest. azah, ulema, v. ul > asir. ul, najvi{i, najboqi,
arm. anjuk, lat. angustus. ar. ’ülamā, ulema, bogoslov, mudri, tur.
Uzbekistan, v. Baga i stan. ulema: srp. uqav, ~ovek ~vrst u duhov-
U. je anti~ki Bagistan. nom smislu.
uze (zatvor), v. vez > srp. vu`a (vuza, voza), Uli(k)s, “luk‚, ime Gromovnika, √ val? >
konopci za mu~ewe. jel. Ulixes, lat. Ulixes.
uzica, v. veza. ulickati, ullik'ati, ugladiti, obliko-
uzor, sahora, dobar, odli~an, svetac, ~ist, vati, u~initi vidqivim ili jasnim, √
pobo`an ~ovek, √ sah. lik'.
uja, ‚ja, RV II, 38, pribli`avawe, pristup ulickan, ullakasana, kru}ewe dlake te-
Gromovnika, √ aj > srp. uja, namera, la.
naum, H. ulkus, ulku{‰, svetle}a pojava na nebu,
ujak, kulp'ƒ (= gulp’a), RV VII,50, √ kal. meteor (< ulka, vatren, goru}i, meteor),
√ ul > lat. ulkus, ~ir.
ujam, ‚√ jam, rastezati, ra{iriti.
ulog, ‚√ lag, priawati, pristajati, ~vrsto
ujdurma, ad’arma, nepravedan, zlobnost,
se dr`ati, ostati veran, pripojiti, le-
mana, lo{a osobina, krivica, neverstvo,
piti.
√ ad > tur. uudurme, ude{avawe, poduda-
rawe. Ulciw, v. vuk > lat. Ulcinium, Vu~iwe.
ujmiti, ‚jƒmati. uqanik (uli{te, p~eliwak), v. uqe > bug.
lanik, tur. o(g)ul, roj.
406
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 407
uqe, √ ul, goreti > st. srp. ulijь, rus. ulej, uni, -(univerzalan), un√ ni (= unni), izve-
jevr. o'lá, paqenica, eng. oil, lit. aulis, sti, voditi, ista}i, promovisati, odva-
st. nem. olei, nem. Öl, lat. oleum, jel. jati, osloboditi.
élaion, it. oglio, fr. huile, ma|. olaj. uni{ten, vina{ta, is~ezao ili ruini-
Obredna upotreba uqa je prebiblijska, ran, √ na{.
RV II, 3. unka{, a•kasƒ, bogato ukra{ena kowska
um, “m‚, sjaj, blesak, svetlost, slava, spoko- oprema, RV IV, 40, bokovi ili kowski
jstvo, ime bogiwe Nava, koja gospodari kajasi, √ a•k.
"tre}im" okom, √ am > lit. umas, aumio, unuk (unu~ina), an’~‡na, √ an > avest. anu,
razum, jel. nus, lat. omen, -inis. slov. vnuk, lit. anukas, ven. bonon.
Uma je oli~ewe nebeske mudrosti, poi- unutra, ‚ntara, unutra{wi, -ost, uro|en,
stove}ena s bogiwom Govora. (Va~) prirodan, (= antar(a): antar„, u sred-
uma (vr. gline), v. um. ini, izme|u, unutra, u granicama), √ ant
U. je glina kojom `ene peru kosu radi > avest. antara, jel. énteron, éndon, lat.
sjaja i higijene. inter, interior, eng. enter.
uman, umanat’a, bog Nava, gospodar svet- unca, v. un~a > slov. unca, eng. ounce, mera
losti (umê{a). umesan. za te`inu: zrno, mrva, lat. uncia, it.
Umbri, -ja, v. Humbri. oncia.
Stari Umbri su se zvali Sarranates, a un~a (vr. mere, Vuk), uw~~’a, pabir~ewe
Umbrija je Srbija (Nikoli}). U dolini `ita, u vezi zaveta da se jede samo `i-
reke Sarnus `iveli su Sarasti, Sarra- to napabir~eno u odre|eno doba dana, √
stes ili Pelazgi (Dereti}). uw~’ > st. srp. ongia, tur. uonga.
umivati, m‡vati, pomerati, √ m‡v. uo~iti, ~itti, {irina, RV II, 21, razume-
vawe, namera, odanost, privr`enost, po-
uminuti, ‚min‚ti, RV VI, 30, uni{titi,
bo`nost, mi{qewe, √ ~it.
uzrok nestajawa ili is~ezavawa, sta-
viti na stranu ili udaqiti, √ m‡. upad, upa√ d’‚, upasti, smestiti, staviti,
RV X, 87, zgrabiti, uhvatiti, {~epati,
umir, j‚m‡ra, mesec, no}, √ j‚.
uzeti, preneti, mesto, polo`aj.
Umka, v. humka.
upadati, upadad’‚ti, -e, √ d’a.
Um~ari, v. un~a.
upetqan, upeta(h), zaokupqen (< upê,
Una, unna, vlaga, vla`an, √ und. pri}i pribli`avawe), √ ap.
Ungurijani (Hungari, Ugri), v. Vengar > upijawe, upajana (< upaja), prilaz, prib-
rum. Ungur, it. Ungaro, lat. Hungarus, li`avawe, RV II, 28, √ p‚, pjaji?
jel. Onógouros.
upiqiti, upe‡k{ate, pa`wa, ~ekati st-
U. su novoprido{li Vlasi dok su Ca- rpqivo, o~ekivati, gledati na, obrat-
rani starinci. Otuda u vla{kom jeziku iti pa`wu, posmatrawe, √ ‡k{.
naziv Carani za Srbule (Srbe) i Cara
Upir (rus. l. ime), v. vampir > rus.
nija za Srbiju, u koje spada i Vla{ka.
Upirь.
Vlasi Carani, ina~e, sebe smatraju naj-
starijim Srbima (Markovi}). upisan, ved. ‚pi{‚nƒ, RV VII, 57, ukras,
ukrasiti, {ara, nakititi, √ pi{.
unda (lat. val, talas), √ und, te}i, pokvasi-
ti, kupati > lat. unda, voda. upori{te, upƒrist'a, stajati (iz)nad (=
upƒri{t‚t), √ st’‚.
Undina, v. Una > lat. Undina, vila broda
rica (> Udine?), eng. Undine. Upravda, v. pravda.
uneti, unnati, uve}awe, povi{ewe, nap- upravo, upar‚va, blizak zvuk, √ ru.
redak.
407
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 408
408
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 409
409
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 410
410
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 411
F
falokratija, v. falus i Krat.
falsi, -(la`, -an), v. fal{ > srp. falsija,
la`, lat. falsificatum, it. falsetto.
falta, v. val > germ. falden, nem. Falte, fal-
ten.
Faeton, b'‚n“t‚, prisutnost Ogwa < b'‚- falus, phala, plodan, √ phal > jel. fallós.
n“, svetlost, Sunce, √ b'‚ > jel. Faéthon fal{, √ hval, gre{iti, zavesti na krivi
(sazve`|e Ko~ija{a) < faethein, faein, si- put > lat. falsus: fallia: it. falso: faglia,
jati: kola s ~etiri to~ka. nem. falsch: fehlen.
Pridevak boga Sunca, prenet je kod Je- fama, b'„ma, pasija, `eqa, sklonost, uzbu-
lina na sazve`|e Ko~ija{a. |ewe, strast, √ b'‚m > lat. fama, glas,
faza, ve{i, postavka (polo`aj) sunca, ime vest, eng. fame.
za drugu astrolo{ku ku}u, √ vi{ > jel. Fama, v. fama > lat. Fama, bogiwa smu-
fasis, fainein, -sthai, eng. phase, lat. pha- twe, razdora i glasina.
sis, it. fase.
famozan, v. fama > lat. famosus, it. famo-
fajda (korist), v. vajda > ar. fā’idä, tur. fa- so, famous.
uda.
fan, v. fanatizam.
fakir, pha, te`wa + √ kri, usmeriti mi-
fanar, v. fewer > jel. Fanári.
sli ili pa`wu, prouzrokovati, izvesti,
izvr{iti; pomo}i nekome, deliti, na- fanatizam, v. fantazija > lat. fanaticus,
baviti za drugog > ar. faqīr, siromah, zanesen.
ubog, tur. fakir. fanta (pi}e), p„nta, pi}e, napitak, √ p‚.
fakin, h‚kin‡, `enski zloduh, √ h‚ > eng. Fantaz (bog Sna), v. fantazija > jel. Fá-
facking. ntasos.
fakos (pega), v. pega > jel. fakos. fantazija, ph‚–ša prihvatawe s zadr{-
fakocistis, v. fakos i cista.. kom, naporom ili zastrawivawem, sta-
we ulivawa (< pha, te`iti), √ pha– >
faktor, b’oktri, ~inilac, u`ivalac, pod
gal. fantasme, -ie, jel. fantasia, eng. fancu:
nosilac, posednik, vladar, napredan, bog
lat. phanum, hram.
Nava, jedan od pet elemenata, √ b’ux >
lat. factor, fr. facteur, eng. factoru. Faon (pridevak Apolona), b’anu, Sunce,
Apsolut > jel. Faon, "sjajni", eng. fine.
fakula, v. bukara (vatri{te) > lat. facu-
la, buktiwica. far (svetiqka, -ionik), paru, sunce, √ p™i
> misir. per'o (far), “visoka ku}a”,
falake (klade), p'alaka, daska, oblo`iti
sunce, per. Far: hvarna, svetlost bo`ija,
daskama, √ p'al > ar. fäläk, -g tur. falake,
jel. faraō, lat. far, -is, it. farro.
poq. falagi.
fara (parohija), v. farisej > nem. Pharre.
falanga, balanga, brojna sila, √ val > st.
srp. valanka, pokretna tvr|ava, jel. fá- faraon (carska titula), v. far > rus. fa-
lanx. raon, ar. Fira’wn, jevr. par'ah, parxxo
(faro),
tur. firavun, lat. Pharao, jel. Faraō.
falangitis, v. falanga > jel. fálanx, ~la-
nak, it. falange. farba, vƒr–a-tva, boja, obojenost, kolorit,
√ var– > slov. barva, nem. Farbe, farwa.
falacija (prevara), v. fal{ > lat. fala-
cia. fariz (kow), v. Hors > st. srp, farisъ, ar.
faras, jel. fáris.
faliti, v. hvaliti > lat. fallere, it. falli-
re, nem. Fehler. farisej, parasa, podru~je, raspon, opseg
ili udaqenost (vr. mere) onoga {to je
falogeneza, v. falus i gen.
411
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 412
izlo`eno (par‚~‰na, odvojen), √ p™i > feder, bidala, sve {to je rascepqeno ili
asir. parasu, deo, odvojiti, skriven, napravqeno cepawem, slojevitost, √ bid
arm. pĕrīšaijā, odvojen, jevr. perušin, paruš, > nem. Feder.
it. fariseo, licemer, gal. pharisé, jel. Fa- felah, phalaka, plodan, -onosan, sazreti,
risaios, lat. Pharisaeus. uspe{an: plug, √ phal > ar. fällāh, te-
Farka{ (navi{i vrh Karpata), v™ika, vuk `ak, zemqoradnik, ora~, poqodelac.
> rum. Fagaros, ma|. Fagaras. jevr. pa láh, tur. falâh, jel. heliotes, zem-
Rumunsko Fagara{ i ma|arsko Farka{ qoradnici-robovi.
su u zna~ewu “zub”. femina, b’‚min, quta ili vatrena `ena,
Faros, v. far > jel. Fáros. √ b’‚m > gal. femme, femelle, lat. femina,
Ovaj svetionik u Lesandriji, podigao je fr. fam, eng. feme.
Tolomej Lagi} Filadelf, naslednik feminist, v. femina.
Tolomeja Lagi}a-Sotera, generala Le- femka, v. femina > srp. femkati.
sandrovog, iz srpsko-misirske dinastije fenek, v. penez > srp. fenik, germ. fendik.
Lagi}a. Feni~ani, v. Veneti > misir. fenkha,
farsa, paras, izlo`iti, odbaciti ili lat. Heneti. jel. Fenetoi.
oboriti, √ as > gal. farcir, -sir, lat. far- Feni~ani su Arijevci po rasi, jeziku i
cire, eng. farce. pismu (Vadel). Re~ Feni~anin nije et-
Farsi ("~isti"), v. Parsi > ar. farisi, tur. ni~ki pojam, ali se vezuje za azijske Pe-
farsi. laste. Prvobitno je ozna~avala stano-
fasada, v. faca > fr. facade. vnika Krita, zatim Qudeje, a kasnije
fasligen, v. vasligen > tur. fesligen, va- bilo kog stanonika M. Azije (Dereti}).
sle|en, vasilok ili bosiok. Feni~ani su se u Aziji zvali Hananci
(Nikoli}).
fata, v. vata > eng. wadding, nem. Watte, fr.
ouate. Filistejsko pismo, koje se pogre{no
fatalan, hatƒlak{ana, onaj koga je sre}a naziva feni~anskom azbukom, proi-
napustila, nesre}an, √ han > lat. fata- za{lo je iz runskog pisma Atlanti-
lis, sudbinski, eng. fatal. |ana ili Severnomorskih naroda ([pi-
nut).
fatum (fatalan, sudbinski), h‚tu, smrt (=
hatƒ: hatu), √ h‚ > lat. fatum, sudbina, Feni~ani su stekli slavu pronalaska
jel. fatos. slova, koja su samo prihvatili (Diodor
Sikulski). Ali je wihova zasluga, {to
faca, √ as, lice > lat. facies, -alis, eng. face,
su radi potrebe trgovine ra{irili pi-
fr. vis, lice, face, -tte. nali~je.
smenost, u svim dru{tvenim slojevima.
fa{ (snop: pas), √ pas, (po)vezati, opasati
Tuma~ewe F. pomo}u jel. foinih, purpur,
> rum. faše, lat. fascis, it. fascio.
samo je prilago|en oblik √ {on, crven.
Feb, v. Fobos > jel. Foibos, "sjajni", "~is-
Feniks (misirska ptica Sunca), b'enu, go
ti", pridevak Apolona.
spodar (sv.) zvezda > misir. bennu, mit-
Feba, v. Fojba. ska ptica, jel. Fenix: foíniki, Foenix, ime
febar (febris, groznica), vˆpra, pokre- sazve`|a.
tan, aktivan, delatan, pobu|en, √ vip > Plutarh i Erodot ka`u da je ova mit-
lat. febris, groznica, it. febbre. ska ptica iz Etiopije. Feniks, koji
februar (Sretewski mesec), v. febar > dugo `ivi, umire po sopstvenom iz-
st. srp. frevarь, lat. februarius. boru, tako {to savije gnezdo koje se za-
pali od wegove toplote, da bi vask-
rsao iz sopstvenog pepela, {to je sim-
412
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 413
bolizam ve~nosti, vezan za kretawe pl. pravna odluka muftije u slu~aju ogre-
Venere, koja "prehodi" na nebu. {ewa o zakon, tur. fetva.
fewer (svetiqka), v. Venera > ra{. van- fetus, pota, fetus, mlado, √ p’ > lat. pu-
ala, per. fanar, far, lampada, rus. fanƒr, tus, f(o)etus, zametak.
tur. fenar, fener, jel. fanari, -on: Fanári, feud, v. fetva > n. lat. feudum, kletveni-
ime kvarta. ~ko nasledno dobro.
Ferdin, (selo u Banatu), √ p'ar, rasuti, fe{ta, d‹{š'a, dati najvi{e ili najboqe,
rasturiti > per. Ferdin, prvi mesec √ d‚ > lat. festum, fr. festival.
astronomske Nove godine, nem. Ferdinad fil (ar. slon), p‡lu, slon (pilaka, slon-
sdorf. ica), √ p‡l > asir. pilu, slon, srp. viq,
Persijski naziv za Novo leto, sa~uvao per. pil, ar. tur. rum. cinc. fil, gal. oli-
je izvornu simboliku "rasipawa" sun~- fanti, jel. elefas, -ntos.
eve svetlosti o ravnodnevici, kada ono fil, -(prijateq, qubiteq), √ pil, negovati,
ve} stoji visoko na prole}nom nebu, ra- gajiti > jel. fílos, fýlē, pleme, lat. filia,
sipaju}i svoje zrake. k}i.
ferexa (verexa), varaka, veo, prekriti, √ filantropija, v. fil i antropos.
v™i > ar. färäğ, tur. ferece, rum. feregea,
Filija (bogiwa Prijateqstva), v. fil.
cinc. firige.
filijala, v. fil.
feribot, v‚rbaša (= v‚rvaša), brod, ~a-
mac, √ v™i > eng. ferruboat, a.s. ferian. Filip, v. Vilip (Pilip).
ferman (ukaz), √ sp'ar, ra{irti + √ man, filipos, v. fil i hipo > jel. filipos,
smatrati, misliti, ponuditi > per. fe- qubiteq kowa.
rmān, -uden, zapovedati, tur. firman, ci- Filisteja, v. Pelast > jevr. pléšet, palešth.
nc. firmane. Filisteji (bibl. Hamovci), v. Filisteja
ferto, b'art™i, nosa~, √ b'™i > lat. ferro, > jevr. Pelišthi, jel. Fýlistaīos, lat. Phili-
fertor, jel. férō. staeus, Philistini (Vulgata).
fes, v. fesligen > cinc. fese, jel. fési: tur. filolog, -ija, v. fil i logo > jel. filólo
fesligen, bosiqak > fes, vr. kape, koja je gos.
po~etkom 19-og veka postala turska filosofija, v. fil i sovija.
vojni~ka kapa: ar. F’äs. F. ima svoj iskon u anti~im misteri-
Ova vrsta kape je oblik starosrpske jama, a sama re~ f. u zna~ewu “mudro-
kape s ki}ankom, koja se prvi put javqa slovqe”, pripisuje se Pitagori.
u Asiriji, a bila je purpurno-crvene filter, pavˆtra, cediqka, pro~i{}a-
boje. vawe, sredstvo za bistrewe, √ pav > lat.
Neki smatraju da je ova kapa, dobila filtrum, fr. filtre, eng. filter.
ime po varo{i Fes (Fas) u Maroku, a filum √ pil, gajiti > lat. filum, nit kon-
drugi opet, da je dobila ime po Efesu. ac, `ica, lat. filiatio: it. filetto, kon~i},
Ali, kapa i varo{ dobili su ime po fr. filet, filage, predivo (filin, vrsta tka-
turskom nazivu fesligen, bosiqak > fes, nine), filigrane, ma|. fércz, konac za pri-
vr. kape s ki}ankom, preuzet od Srba i {ivawe.
Rusa, koji od iskona kite kape ovom filharmonija, v. fil i harmonija.
biqkom, iz magijskih razloga.
fin, b'anu, sjaj, blistawe, -avost, zrak svet-
fesligen (tur. bosiqak), v. vasligen. losti, √ b'‚ > eng. fine, lat. fines, fr.
fetva, h‹tva, insistirati, podsta}i, √ hi finer, nem. fein, it. fino.
> srp. k letva, rus. kljatva, ar. fätwā,
413
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 414
Fini, v. Vani > rus. finn, sven. finne, lat. floskula (fig. izreka), v. flora > lat.
Fenni, st. ir. Fēne, skand. Finnar, germ. floskulus, cvetna.
fenna, ir. fiann, jel. Finno. flota, v. plutati > a.s. flēot, flōta, brod,
finik, v. Feniks > rum. finic. eng. float: fleet, it. flotta, fr. flotte, -ile,
finta, vˆ•gita, ba~en, protre{en, pome- nem. Flotte.
ten, vu}i tamo-ovamo, √ ing > lat. fin- fluid, √ plu, plivati > lat. fluxio,
gere, it. finta. te~ewe, fluidum, -us.
fioka, vitaka, posuda za kamfor i san- fluks, v. fluid > jel. flóks, nem. Fluss,
dalov prah (valgulik‚, kutija, sanduk), reka.
√ v‡ > ma|. fiok. fluor, v. fluid > lat. fluere, te}i.
firanga, v‚ra–ga, dr{ka ma~a ili no`a, fluorografija, v. fluoro i grafo.
√ v™i > nem. Vorhang. Fobos (Apolon), b'‚vƒ, “stra{ni”, Apso-
firaun (pogrdno), v. Faraon. lut, bog Nava, meditacija, svet, real-
Naziv za Cigane po Srbiji u XIX veku, nost, √ b’’ > jel. Foíbi, Fóbos, “gatalac”:
jer su oni govorili da su proterani iz fóbos, strah.
Misira. fogo, -un (zem. sud s mangalom), v. fokus
fisija, v. {izo > lat. fissio, cepawe. > mlet. fogon, it. foga, vatrenost.
fistan, v. fustan > per. fistān, jel. fossa- Fojba, v. Vava > jel. Foíbi, titanka, majka
ton, tur. fistan. Lete (s crnom haqinom), pridevak Ser-
fitiq (vo{tani), p‡ta, `ut, -ilo, √ p‡ > bone.
rum. fitil, tur. fetil: fitil, cinc. fitile: srp. fokus, bukka, ogwi{te > lat. focus.
ufitiqiti. folija, v. plo~a > gal. foil, lat. folium,
Fi{er, {‚p’arka, ribar, √ {ap > eng. list, n. lat. folia.
fisher, Fisher, nem. Fischel, jevr. Efraim. folk, v. puk > eng. folk, a.s. folc, nem. volk.
fjord, v. brod > dan. Fjord, uzan morski za- fond, v. fundus > lat. fond, fundus, it. fo-
liv. ndo, fr. fond.
Flavija, v. plav > lat. Flavia. fono, -(glas, zvuk), g'anƒ, nizak, dubok (gl-
flambirati, v. plam > fr. flamber. as), √ han > jel. fōnē, -ma: fōnaská, lat.
flamingo, v. plamen > lat. flamma, pla- fonatio.
men, {p. flamenco, vr. plesa. fonetika, v. fono > jel. fōnētikós.
flandra (landara), v. landrati > rum. flea fonograf, v. fono i graf.
ndura, nem. Flunder, Fländerlein. fonometar, v. fono i metar.
flanel, v. vuna > vel. gwlân, -anen, eng. fonoskop, v. fono i skopeo.
flannel. fonurgija, v. fono i erg.
flegma, kapha, sluz, vodwikavost, √ kap > for (fr. utvr|ewe), pura, tvr|ava, v. var.
jel. flégo, -mma, it. flemma.
fora, pura, u~initi zasi}enem ili popu-
fleka, v. pega > st. norm. freknur, nem. Fle- wenim, nadev(ati), ispuwen (potpuno), √
ck, -hen, eng. freckle (reg. freken). pri.
fle{, √ b’las, blistavost (= b’r„x, sjaj) > Forkos, varaha, vepar > jel. Fórkus, vepar.
eng. flash.
F. je otac zmaja Ladona koji je ~uvao
flora, p“{ja, pupoqak, cve}e, √ pu{ > hesperidske jabuke.
lat. flos, flor, -is, eng. flower.
forma, d’ƒrma, zakon, statut, praksa, po-
Flora, v. flora > lat. Flora, bogiwa smatrawe, du`nost, pravilo, stari ob-
cve}a, eng. Florence. lik Veda, √ d’™i > jevr. tor, oblik: torá,
414
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 415
nauka, tori, religija, lit. derme, gal. Frane, -wa, v. Franci > {p. Franko, it.
fo(u)rme, eng. form, lat. forma, -us, -alis, - Francesko, eng. Francis, -klin.
litas. franko, v. Franci > gal. franc, slobodan,
format, v. forma. -her, it. franco, slobodno od pla}awa,
formacija, v. forma > lat. formatio. eng. free, a.s. frī, freōh, lat. francus.
formula, d’ƒrma-m’la, osnovni zakon i Franci su bili u savezu slobodnih
religija Veda > lat. formula. plemena, pa je wihovo ime vremenom
Foronej, var‚na, Gromovnik, √ v™i > jel. postalo sinonim za slobodu.
Foroneus, Arka|anin koji je po predawu Franci, v. Frigi > nem. Franko, German,
doneo vatru qudima pre Prometeja. lat. Francus.
Pri~a o Foroneju i prvobitnoj vatri Franci (Vranci) su odro|eno srpsko
je simboli~an prikaz vatre s neba (gr- pleme, po sopstvenom predawu od Tro-
om), koja je starija od `ive vatre sa janaca (medskih Briga). Prvobitno su
zemqe (drvo). se zvali Sikambri (Sugambri), po ime-
forten, v. varana, brana > fr. fort, -in, nu jednog skitskog plemena. @iveli su
eng. fort, fortress gal. forteresse. na u{}u Dunava i Panoniji, odakle su
fortifikacija, v. forten > lat. fortis, u do{li na Rajnu (Turski). Pod Kar-
-ficatio, fr. force, it. forte. lom Velikim postali su kraqevina.
Fortuna, varƒ, izbor, bogiwa Nava > lat. Francuzi (Fruzi), v. Franci > fr. Fran-
Fortuna, bogiwa Sre}e. coise, ar. faranji. per. Firingi, lat. Francus,
forum, v‚ra, okru`en > lat. forum, st. franciscus.
nem. bora, pregrada. fras, para√ s’, oterati strahom (pada-
Fosfor, v. foto i ferto > jel.. Fōsfó- vica, gr~ s trzajem) > lat. fracta, nem.
ros, “Svetlonosac”, koji nosi svetlost, Fraiss.
Zorwa~a (Venera), lat. Lucifer. fratar, v. brat > lat. frater, it. frate, eng.
fosfor, v. Fosfor. brother.
fota, vata, `eqa, stvarawe, zauzimawe: po- fregata, v. brigantina > it. fregata, fr.
vre|en, napadnut, √ v‚t. frégate.
foto, -(svetlost), xjotis, sjaj (= b’asu) > jel. Freja, v. Prija > st. norm. Freur, -ua, a.s.
fōs, fōtós, svetlost. Frīg (frīgedæg > fridau).
fotografija, v. foto i grafo. Nordiska bogiwa Freja je iz roda Va-
fotoelektron, v. foto i elektron. na (Trojanovi}).
fotometar, v. foto i metar. fren|ija (otvor za pu{~anu cev), v‚ra–ga,
dr`a~, √ v™i.
foton, v. foto.
frenezija, v. prana > jel. frēn, du{a, duh,
fotoskop, v. foto i skop.
lat. phrenesis.
fotosfera, v. foto i sfera. frenologija, v. frenezija i logo.
fotofobija, v. foto i fobija.
Frigi, v. Brigi > per. Firingi, ar. faranji,
fotofon, v. foto i fono. jel. Fruggos.
fra, v. fratar. fri{ak, v. presan > it. fresco, germ. frisk,
fraza, √ pra~', pri~ati, raspitati se, ko- nem. frisch, gal. fre(i)s, a.s. ferse.
nsultovati > jel. frásis, pri~a, eng. front, pr†nta, ivica, granica, linija, kr-
preacher. aj (ne~ega).
frazeologija, v. fraza i logo. Fruzi, v. Frigi.
frajer, -ica, v. Prija.
415
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 416
frula (svirala jednocevna), v. svirala > filca, √ pust > pers. tur. fistan, jel. fos-
rum. fluer, cinc. fluiara, ma|. furulua. saton, lat. fustaneum, it. fustagno.
Fru{ka gora, v. Fruzi i gora. futa, v. vuta > ar. futa, st. skand. fat, ode}a,
fuga (kompozicija s vi{e glasova), suga, tur. foth, fota.
dobro ili lepo pevati, sudelovati, pro- Futog, “podaka, pored vode, √ ud > st. srp.
laziti, pru`iti, √ gam > lat. it. fuga, Vutog.
fr. fugue. futrati v. pitati (hraniti) > nem. futern.
fugna, b'ugna, brazda (= b'agna), √ b'ux > fu}kati, v. pu}kati.
nem. Fugne, spoj, `qeb, sastav. Furije, v. furija > lat. Furiae, zlodusi
fudbal, p‚d“, noga + b'‚lu, lopta > eng. Nava.
football. Furije s plamenim o~ima i zmijskom
fukara (lo{ ~ovek, olo{), s’karƒ, sviwa, kosom, zadu`ene za kazne gre{nika.
√ k™i > ar. fuqarā’, sirotiwa., tur. fu-
kara, cinc. fucara, jel. foukarás.
fulmen, v. plamen.
fundus, v. badwak > lat. fundus, dno: te-
meq, fundacio, fundamentum, -alis, eng.
fund.
funta, pana, mera za te`inu bakra, (nov-
~ana protiv-vrednost) √ pan > lat. po-
nd, -us, -eris, eng. {ved. spander, lit.
spandis, eng. pound, a.s. pund, jel. speudo.
furati, purati, prethoditi upravqati, √
pur.
furda, v vurda > per. hurdé, tur. hurda,
rum. furdale, it. fodera, nem. Futter.
F. je otpad od grudvica sira, pri prav-
qewu ka~kavaqa, [.
furija, √ b’ur, uzburkan > lat. furia, -ere,
bes, furor, it. furore, -iosso.
Furtula (por. ime), v. Vardilo.
furuna (pe}), v. vuruna > bug. furna, tur.
furun, firin, jel. foýrnos, foirnos, lat. for-
nax, furnu, it. forno, -ello.
Prvobitni oblik furune je kalota, po-
obliku “nebeske pe}i” Tvorca (varuna,
“prekrivalac”).
furunxija, v. furuna i xija > bug. fur-
naxija.
fus (stopa), v. pasus > nem. Fus: Fusnote,
eng. pace: foot, fr. pas.
fusta (gus. galija), v. bastun > lat. fustis,
batina, eng. paste: baste, tu}i, udarati.
fustan (sukwa), pustina (< pusta, vunena
tkanina, pla{t, zaklon, navlaka, vrsta
416
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 417
H
Havelanska reka proti~e Saksonijom,
gde su obitavali Brani}i (Novakovi}),
po kojima je dobio ime Branibor (Bran-
deburg) Ovi Saksonci su imali isti
jezik i obi~aje kao Geti iz Podunavqa
(Ajnhard). Pleme Havili postoji kako
haber, v. aber > ar. habär, tur. haber, jel.
hmpéri. na Dunavu tako i na Istoku (Dereti}).
haberdar, v. aberdar. havra, v. avra > jevr. hebra, rum. tur. cinc.
havra.
hava (vazduh, medija), hava paqenica, obred-
no prino{ewe (< ha, meditacija + va, hagio, -(svet, svetovni), v. axo > jel. hágios:
vazduh), √ hu > hindi, jevr. tur. hava, Hágion Oros (v. gora).
vazduh, cinc. avae. hagiograf, -ija, v. hagio i graf.
havan, v. avan > per. hāwen, ar. hawān, tur. hagiologija, v. hagio i logo.
havan, jel. hábani. hagiolatrija, v. hagio i latrija.
havarija, v. Avar > nem. Havarie, eng. havaru. hagiomahija, v. hagio i mahija.
Havil (Evil, Havel), s„varni, metronimi- Had (bog Nava), v. ad > rusin. had, zmija,
~no ime mla|eg brata sedmog Manea, jel. Haidēs.
sina Sunca i `enske gandarve Suvƒrne. Hadrijan, v. Adrija > lat. Hadrianus.
Jedan Havil je rodona~elnik arapskog hazar, jƒsuri (xƒsuri), ~eznuti za ne~im (<
plemena (Postawe, 10, 7). jƒsu, slabost, RV X, 33), √ xas > ar. jasara,
Havila (bibl. rajska zemqa), su-vƒr–a , kockati se (< zahr, kocka) > tur. zar, jel.
blagodarno pleme, kasta ili narod, ázári, it. zara, {p. azar, fr. hasard, nem.
( = dev ƒ-gand’arva , zaj. ime bogova i hasardiren.
stanovnika neba ) : zlato, napravqeno Hazari, k‹sara, kosa, zlato < k‹sa, Vi-
od zlata (= sauvar–a ) , obiqe, nap- {wi u zna~ewu “kosati” > rus. Kozari.
redak: jedan od sedam jezika Vatre, Najvi{e podataka o H. daju arapski i
√ var– > {p. (H)avilla, zem. ime. jermenski izvori. Oni su bili plavo-
Havila ili Evila je zemqa rajske reke oki i crvenokosi qudi, duge raspu-
Fison (Dunav), u kojoj ima zlata (Pos- {tene kose.
stawe, 2, 13). Jeronim je naziva Getula, Jakubi izvodi wihovo poreklo od Ja-
po Getima. Istim imenom Srbiju na- feta. Po veri se ra~unaju u Jevreje.
zivaju arapski pisci sredweg veka, jer Arapski izvori wihovu zemqu zovu
Geti su od Meda i prvorodni na He- “Kraqevina Severa” i razlikuju Kara-
lmu. Na Arabijskom poluostrvu ima Hazare od Ak-Hazara (= Akaziri, Pri-
dve Havile. sk), {to ukazuje na me{avinu naroda.
Helmska H. je ona severna zemqa obiqa hazna, v. asna.
iz su merskog predawa, koje su preuzeli
haznadar (blagajnik), v. asna i dara.
starozavetni proroci. U woj smrtnici
`ive zajedno s bogovima, kao i u Euhe- hair (korist), airƒ, osve`ewe, zadovoqs-
merovoj Svetoj istoriji, {to je refle- tvo: izobiqe hrane, √ ar?
ksija na zlatno doba ~ove~anstva. Isti haj (hoj, hae, aj), haj‹, uzvik √ haj > tur. hau.
je motiv u pri~i o Hiperboreji, ari- hajat, v. vajat.
jevskoj zemqi zlata i obiqa, sa sever- hajati, hajati, ponet, -e{en, √ haj > jel. ha-
nom granicom na polu, u nenaseqenom iro?
delu sveta (Avesta).
Havili (ime pl.), v. Havila.
417
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 418
418
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 419
419
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 420
harizma, hƒrasvin, energi~an, vatren, √ has, √ has, (ra){iriti, pro{iriti > ar.
h™i > jel. chárisma, dar, milost. hass, rum. has: srp (ep.). hase, carski.
H. je sposobnost duhovnog uticaja. hasan (korist), v. hasna.
haris (qubav, ~ar, umilnost), v. ~ar > jel. hasan, (veliki, silovit), v. has > ar. hasan.
charu, cháris, lat. gratus, -ia, eng. charitu, hasna (hazna, korist), v. asna > per. hazne,
it. grazia. ar. huzane, hazīnä, tur. hasne, ma|. has-
Harite, ine, ~„ru, mo} shvatawa, ime `e- zon.
ne boga Obiqa > jel. Charites, Harita, hasora (rogozina), v. asura > ar. hasīra, rum.
bogiwa qupkosti: Charis, lat. Gratiae, tur. hasur.
eng. Charitu. hat (kow, arapski (Vuk), v. at.
Olimpijske Haritine poseduju qupkost hatar, v. atar.
i lepotu. Prisutne su na gozbama bo-
Hati (asir. Heti), v. Heti.
gova i smrtnika, jer, one oblikuju ideje,
pa ih po{tuju qubiteqi mudrosti. hatib, kat’a, (raz)govor, pri~a, √ kat’ > ar.
harmonija (sklad, -nost), samxwana, har- hatib, propovednik.
moni~nost, jednoglasnost, saglasnost, √ Hator, v. ku}a i Horus > misir. het-
sawx > jel. ‘armonía, ‘Armonia, ogrlica heru, “ku}a Horusova” (= het-hert, “ku}a
koja donosi nesre}u, ‘Armoniia, Harmo- iznad”).
nija, gal. armonie, eng. harmonu. H. je misir. bogiwa Qubavi, veseqa i
Ova re~ nije prepoznatqiva u spoqa- radosti.
{wem govoru, jer u jelinskom jeziku ne haubica, v. kubuz > ~e{. haufnica (Husit
ma glasovnih vrednosti za slova "x" i ski ratovi), germ. hufe, nem. Haufen.
"w". Hau-nabi (misir. ime ant. Srba), ku-
harmonika, v. harmonija > jel. harmoni- n‚b’i, pupak Zemqe: blago boga Obiqa
kós, lat. harmonica. > maj. Hunab-k
ku, bog sredi{ta zemqi-
Haron, hara, “uni{tilac”, jedan od pri- nog krsta (koji upravqa iz mirnog
devaka boga Nava, √ h™i > jel. Cháōron, sredi{ta).
prevozilac mrtvih u dowem svetu. Hau-nabi su u Izorodu zameweni kova-
Harpije (krilate grabqivice), g™ib'ajƒ, nicom "ostrva naroda" (jer je "ostrvo"
zgrabiti, {~epati, posedovati, uhva- za Jevreje svaka zemqa koja je od wih
titi, oteti, RV VII, 104, osvojiti, pose- odvojena morem (po{to oni nikada nisu
dovati, √ gra(b)' > jel. Harpuai, eng. Ha- bili moreplovci), a odnosi se na ari-
rpu, lit. grebejs, st. isl. gref, nem j(ev)ske Pelaste i Pelag (Dereti}), za
({vajc.). grebel. koji Maler{ ka`e da je bio centar
H. su zlodusi oluje, koje `ive na dale- sveta.
kom zapadu. Misirci su ovu re~ upotrebqavali
harpun, karpa–a, vr. kopqa, √ karb? > fr. tako|e za Kri}ane, a prebivali{te
harpe, -on, eng. harpoon. Hau-naba je i Rakodija (Lesandrija).
harta (karta, papir), v. karta. haxi, -jja, v. axo > ar. hāğğ, tur. haci, cinc.
hagi, rum. agie, jel. hatzís.
hartija, v. harta > rus. haratья, rum. har-
tie: carte, kwiga. haxiluk, v. haxi i luk > ar. tur. hacilik,
cinc. hagillike, jel. hatzilíki.
haubica, v. kubuz.
Hval, v. hvala.
has ({atr. jelo), √ g’as, jesti.
hvala (fala), p’ƒla, nagrada, nadoknada,
hasati (jesti) g’asati, -e.
plod, -onosan, √ p’al > het. valla, st.
Has (ime regije), v. has > bug. Haskovo.
420
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 421
rus. hvala, st. isl. skvara, lit. kwola, heksaptera, v. heks i pterom.
slava, hol, germ. swellau. heksarh, v. heks i arhi.
hvaliti (faliti), p’alati. heksahord, v. heks i kord.
hvaliti (nedostajati), hvƒlati, nedosta- Hel (germ. bogiwa Vatre), v. helio > norm.
jati, √ hval. Hel, Holer, bog Smrti: Hella, kraqica
Hvar (zem. ime i ostrvo), svara, sjaj, svet- Smrti.
lost (sunca), Sunce, √ svƒr > avest. Hela, v. Selena > jel.. Hellē (Helli), Helle-
hvaro, per. hvare, -na, svetlost bo`ija: spont (Helino more).
Far, jel. Fáros, it. Farra.
Helada (Jelada), v. helio > jel. Hellas,
Hvar je mesto sa najve}im brojem sun- Ellas.
~anih dana u toku godine.
helam v. {lem > gal. helme, st. skand.
Hvosno (< Hvostъno), v. hvost. Hjalmr, nem. Helm, jel. holo.
hvost (grozd), √ k{od (= k{ad), konzumira- Helga, v. Olga > eng. Helga.
ti, jesti, RVI, 25 > ~ak. husto, {uma, hu-
helebarda, v. asala i brada > fr. halle-
stovina, grozdovina, rus. hvost, nem.
barde.
Quaste.
Helen (trojansko ime), hela (= heli), Su-
Heba (bogiwa Mladosti), v. keva > jel. Hē-
nce, √ hel > jel. Helenos.
be: hēbē, mladost.
H. je brat blizanac trojanske proro-
H. sipa bogovima nektar iz zlatnog
~ice Kasandre, koji je dobio ime po
vr~a.
ra{anskom proroku, dok je mitski pre-
Hebreji, v. Jevreji > mlet. abreo, jel. eb- dak Jelina Hellin, sin Deukaliona (ili
raīos. Djausa i Pirhe).
hegemonia, jugƒm, pod~iwavawe, √ jux > Helena, v. Jelena.
jel. hegemonia.
Heleni (Jelini), v. helio > jel. Hellēnes.
hedonia, √ hed’, usre}iti, ponovo se ro- helenizam, v. Helen.
diti > jel. hēdonē.
Drojzen je uveo ovaj pojam u nauku, pri-
hej, h‚ji, uzvik sve{tenika u obrednoj po-
pisav{i ga Jelinima, iako se ovaj vre-
hvali bogovima, √ h‚.
menski period odnosi na delatnost
Hekata (karijska bogiwa Nava), h‚šaka, Lagi}a u Misiru, kulturni centar
oli~ewe magiskog napitka, ime rajske tada{weg sveta.
reke, √ haš > jel. Hekáti, psoglava bo-
Ovoj prevari i zabuni i{la je na ruku
giwa smrti, seksa i magije, lat. Hecate.
preporuka Lesandra Makedonskog, da se
H. je gospodarica hakatskog carstva kwige prevode sa srpskog na jelinski,
(Nav), meseca, magije i bajawa. U bri- koji je bio trgova~ki jezik (Dereti}).
gijskom natpisu sa Enejevog groba, stoji
Helikon (Apolonova planina), v. helio >
da on odlazi u hakatsko carstvo (Ni-
jel. Helikón.
koli}), odnosno dowi svet ili Nav.
helikopter, v. elisa i pteriks.
hekatomb, v. hekto i vo.
helio, -(sun~ani), heli (= hela), sunce, √
hekto, -(sto), v. sto > jel. hekaton, sto.
hel > jevr. helél, sjajan, šeol, pakao, jel. hēlios,
hektometar, v. sto i metar.
skand. Hele, kraqevstvo smrti: nord.
heks, -({est), v. {est > jel. hex: nem. hekse, Helhajm, nem. (reg.). heilig, svet, eng. hell.
ve{tica, {p. hechicera.
Sunce je zlato, koje prebiva u mraku,
heksagon ({estougaon), v. heks i ugao. RV.
heksametar, v. heks i metar.
421
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 422
Helije, v. helio > jel. Helios, bog Sunce: jer srpski bog Vid je oli~ewe Mer-
Helikon: breg u Beotiji. kura.
Helijadi, v. Helije > jel. Hliádai. hepat, -(jetra), v. jetra > jel. hepar, heparos.
heliks, v. elisa. hepatitis (upala jetre), v. hepat.
heliobiologija, v. helio, bio i logo. hepatoskopija, v. hepat i skopeo.
heliograf, v. helio i graf. hepatologija, v. hepat i logo.
heliometar, v. helio i metar. hepta, -(sedam), v. sedam > per. hefte, jel. ép-
Heliopolis, v. helio i polis. tá, heptā.
heliotija (ropstvo), v. felah. heptametar, v. hepta i metar.
heliotrop, v. helio i trop. Hera, hƒri, oli~ewe planete Venere, √
h™i > jel. Hera, `ena boga Neba, za-
Helm (= Hem, -us), v. herma > st. srp.
{titnica braka i poro|aja. Wen sim-
hlьm m, holmъ, st. rus. hъl
lmъ, rus. holm,
bol je paun, oli~ewe ve~erweg neba.
a.s. holm, brdo, eng. holm, nisko zem-
qi{te pored reke, st. isl. holmr, os- Djaus i H. su dobili kao svadbeni po-
trvce, nem (reg). holm, ostrvo, st. skand. klon od Gaje, drvo sa zlatnim jabukama,
Hjalmr, tur. Emineh dag, Helmska pla- koje bogovima obezbe|uju bemrtnost.
nina. Herakle (Serbon), haraka (= eraka), “os-
U Ilijadi se na vi{e mesta pomiwe vaja~”, otima~, ime boga Nava, √ h™i >
jedna herma (breg sa stelom) u Trojan- jel. Hēraklēs, Hraklīs, lat. Hercules.
skoj ravnici, kao grob Ilija, sina Dar- Herkul je pela{ki heroj. U da~koj tra-
danovog (XI, 371), a Pausanija svedo~i diciji se ~esto javqa pod imenom Tro-
da je na putu od Sparte do Arkadije, jan (Durse).
video ~ak sedam takvih stela, od ne- Herakle je jelinsko suime za Serbona,
obra|enog kamena (Durse). po kome nosi ime Serbo Makeridov,
Strabon tvrdi, da su ovi sveti kame- osvaja~ tada poznatog sveta i donosioc
novi slu`ili kao me|a{i i putni kulture, koji je podigao stubove na Gi-
pravci. Po hermama sa stelama, va- braltaru, kako bi obele`io zapadnu
`niji putni pravci su dobijali status granicu svoga pan-carstva (Dereti}).
“sveti put” (odos iera ili dromos ieros). Kasnije je naziv Serbonovi stubovi
Ovakvih puteva bilo je po Asiriji, preina~en u Herkulove stubove.
Skitiji i Misiru (Durse). Tako su, po Sinovi Serbonovi ili Heraklovi su
grobnim humkama posve}enim bogu Vi- po jelinskom predawu Agatirs (Geti),
du, Hermesu ili Merkuru, za{titniku Gelon (Gali) i Skit, pa je Serbon, ali-
putnika i trgovaca, dobili ime “sveti jas Herakle, po{tovan u Skitiji ([ko-
putevi”, a po wima ~itava regija He- kqev).
lma. Herakli}i v. Herakle > jel. Hrakleidai.
Hem (Haimas), hemna (= heman), planeta Serboni}i, Dorci ili Herakli}i, ka-
Merkur, √ han? ko su ih zvali Jelini.
Hemennu (misir. zem. ime), v. osam > ar. hereziarh, v. herezija i arhi.
Asmuneju. herezija (jeres), v. heriti > jel. haírezis.
hemi, -(pola, -ovina), v. samo > jel. hēmi. heriti, hƒrati, pomeriti, skrenuti, uda-
Hemus, v. Hem > lat. Hemus. qiti, √ h™i > srp. jerav, krivoglav, er-
H. je bio isto~ni deo Helma, a kla- lav, kriv.
si~ni Hemus je Stara planina (Catena herma (breg sa stelom), {arma, sveti gro-
Mundi). Hemus i Helm su istozna~ni, bni kamen ili humka, pribe`i{te, sk-
422
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 423
loni{te, ku}a, naseliti se, √ {am > Kerubim je an|eo vi{eg reda s {est
srp. krama, koliba, lit. šerme, da}a, st. krila, ~uvar raja zemaqskog, u obliku
nem. hilma, nem. Schirm, {tit, jel. herme, ~etvorokrilne nemani, koja je na celom
gomila (kamewa): hermai, obo`eni kraj- telu imala samo o~i, sa qudskim bi-
puta{, grobna humka, putokaz, me-|a{: kovim, lavqim i orlovim licem, {to
Hermaī, gomile kamewa. simbolizuje pet elemenata, oli~ena u
Herman, v. German > eng. Herman, nem. sazve`|a na nebu, koja na svojim kri-
Hermann, -ina. lima nose bo`iji presto. Evan|elisti
Hermes, v. herma > jel. Hermīs (‘Ermís), lat. nose imena ovih atributa: Mateja-qud-
Hermes. sko lice, Luka-bik, Jovan-orao i Mar-
ko-lav.
H. je oli~ewe planete Merkur (= Tot
ili Vid) i bo`anski glasnik, slavqen herc, v. srce.
u klasi~no doba na ivicama puteva, oi- herceg (titula), v. Geti i reks > kelt. ge-
vi~enim gomilama kamewa, s velikim tornik, izborna titula vojvode, lat. ge-
uspravnim kamenom u sredini. H. je torex, rus. gercog, germ. haritogo, st. nem.
ro|en na brdu, pa ga simboli{e gomila herizogo, nem. Herzog: Erzhercog, nadvoj-
kamewa, koja je u klasi~no doba imala voda, ma|. hèrceg, jel. zogo.
Hermesovu (Teutovu) glavu na vrhu. Herceg-Novi, v. herceg i novi.
hermetizam, v. Hermes. Hercegovina, v. herceg.
Hermopolis, v. herma i polis > jel. Hesper (bog Ve~eri ili Zapada), v. ve~er
Hermopolis. > jel. Hesperia, Hesperija, zapadna ze-
Hero, v. Hera > jel. Hero, sve{tenica mqa, iz pri~e srpskog mita, u kome
Afroditina, ro|ena na kraju sveta koja zlatnu jabuku (Sunce) ~uva zmija (no}ni
je `ivela u dubinama Okeana. Ogaw).
heroj, {”ra, hrabar (= {’ra), herojski, Hesperide, v. Hesper > jel. Hesperídes,
bo`anski, pridevak potomaka boga Me- bo`anske vile, k}eri No}i, `ive u
seca, √ {ur > jel. hērōs, polubog: kýros, vrtu zlatnih jabuka, koje ~uva zmaj,
lat. heros, eng. hero. Hesperus (Ve~erwa~a), v. Hesper > jel.
Ra{ani su svakog pokojnika nazivali Hesperos.
herojem, a kod Jelina je heroj polubo`a- Hestija, v. Vesta > jel. Hestía, personifi-
nstvo ({ura-deva, RV VIII, 70). Budimir kacija Vatre i bogiwa ogwi{ta (olim-
je bio u pravu, kad je istakao da se re~ pijsko bo`anstvo), eng. Hester?
heroj ne mo`e objasniti pomo}u jelin- heta-sar, v. Heti i car.
skog jezika. H. je misir. titula cara Heta.
T. Karlajl navodi {est vrsta heroja: hetera, v. heteri > eng. haer, -ling, jel. heta-
bo`anstvo, prorok, pesnik, duhovnik, ira, prijateqica, -ía, ar. tur. hatir, obzir,
kwi`evnik i kraq, pridevak heroja qubav, naklonost, milost, srp. hatar.
kod Kelta.
heteri (st. mak. kowanici), h‚tra, najam,
Herofila, v. heroj i fil. zakup, zarada, nadnica, √ h‚.
Heruvim, {abƒla (kabƒla), RV X, 14, dva Heti, ket“, blagorodan, svetla pojava, ~i-
~etvorooka psa ~uvara boga Smrti, √ {ap stota, vo|a, eminentna ili javna li-
> asir. karibu, pers. K'erub (Kāribu), zmaj, ~nost, posve}eno znawe, RV V, 66, int-
jevr. kerūbhīm, krilati an|eo, jel. he- elekt: ime boga Ogwa ili w. sina (=
roubín, grifon (na kome juri Okean), hutƒ, ime boga Nava): naziv za rep Ve-
lat. cherubinus. like zmije, √ ~it > asir. Hati: kittu,
423
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 424
istina, pravo, pravda, poverewe, jevr. Mesec je u srpskom mitu "zmajski car",
Heth, Hitt, Hittites, jel. Kítioi, hindi Kat'i. gospodar te~nosti i biqaka. Hidra
Strabon Hate naziva Beli Sirijanci, ima devet glava (mese~ev broj), koje na-
Oni su prvi u M. Aziji pravili gvoz- novo rastu kad se odseku.
deno oru`je (hetˆ). Prodor Hiksa u Jelini su sazve`|e Crnog Zmaja zvali
Mis ir, poklapa se s Ninovim poho- Hidra.
dom na Istok, a Heti su vladali Hal- hidrat (hem. jediwewe vode), v. hidro.
dejom i Elamom. hidrant, v. hidro.
Kod Inda je "ketu" u zna~ewu “onog ko hidro, -(voda, -en), v. Hidra > jel. hýdōr,
nestaje”, deveta planeta u vezi me- hugrós: udrohoos.
se~evih mena. Opisuje se kao zmija od
hidroa, v. hidro > jel. hídrōs.
gvo`|a.
hidrogen, v. hidro i gen.
Hetim (bibl. sin Jovana), k’ešin, slobo-
dan slobodne voqe, ime sina boga Ogwa, hidrometar, v. hidro i metar.
√ k'aš > asir. hatim, Hetija, zemqa hidrometeorologija, v. hidro, metero
Heta, jevr. hetím, hittím, jel. Hethím, Kítia i logo.
(Odiseja, Septuaginta). hidronimija, v. hidro i ime.
Hetim (Hitim, Ketim, Kitim) je tre}i hidrofobija, v. hidro i fobija.
Javanov sin, unuk Jafetov, po biblij- hijatus, v. zinut > lat. hiatus, zev.
skom rodoslovu. Ketim iz Starog za- hieratik, v. hiero.
veta tuma~i se kao Makedonija. Ovim
H. je kurilica Hiksa u Misiru i tajni
imenom se naziva i makedonska dina-
jezik misirskih sve{tenika, na kome je
stija Lagi}a u Misiru (car Hetim) i
Tot zapisao zakone qudske (Maneto).
Seleuki}i u Siriji, na papirusima
Mrtvog mora. Flavijus ka`e da je He- hiero, hƒri, sveto ili bo`ansko ime, √
tim staro ime Kipra, a sekta Esena h™i > jel. ieros, svet (M)omir, II, XVI,
pod ovim imenom pod razumeva Haldeju 404), lat. holus, helvus: fulfus.
i Haldejce. hijearh, -ija, v. hiero i arhi > jel. hie-
Higija, ‚gnejƒ (= agneja, ime }erke boga rarchia.
Ogwa), {to pripada ogwu, √ ag > jel. hijerotika, v. hiero > jel. hierós, hiereús,
Hugiea, bogiwa zdravqa, }erka Esku- sve{teni.
lapa, lat. Augitia (Agnitija?), st. ital- hijerofant, v. hiero i bahant > jel. hie-
ska bogiwa le~ewa, po{tovana u sve- rofántēs, prvosve{tenik, Eleusinskih
tom gaju Marsa. misterija.
"Bolest je vatra koja le~i" (Paracelzus). hikati, hikkati, √ hikk: hikawe, hikka.
U Bazelskom muzeju ~uva se plo~a od Hiksi (Per~ina{i), {ˆk’‚, kika, per~in,
alabastera sa pentagramom, u ~ijim √ {i > misir. heka k’aasevet.
uglovima stoje slova UGEIA. Hati (Heti) su nosili per~in, sta-
higijena, v. Higija. le{ko obele`je kaste ratnika, kao at-
higro, -(voda, vodeni), v. hidro. ribut boga Nava. Ime Hiksa je sino-
hidat, v. hidro. nimno nazivima Hazari i Kozaci (Ko-
Hidra (vod. Zmija), k'idira, Mesec, √ k'id saci), koje Arapi zovu Hasaki (Ni-
> fin. Kuutar, k}i Meseca (Kalevala, koli}).
XXV), gal. udre, jel. Hudra, vodena zmija: Prodor Hiksa u Misir, poklapa se s
hudor, voda, lat. hudra: Hidrastis, l. ime. osvajawima Nina Belovog, a Medi ili
Hiksi (medski Kasiti) su jedan narod.
424
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 425
Kasiti su u Vavilon do{li sa Zagrosa, Hini} (por. ime), hinvƒ, “podbada~”, ime
a wihovu vladavinu su posle ~etiri ve- oca Gromovnika, √ hi.
ka prekinuli Elami}ani, kada su osvo- hiparh v. hipo i arhi > jel. hipparchs, za
jili Vavilon (Nedoma~ki). povednik kowice.
hila (lukavstvo, prevara), v. hula > ar. hīle, hiper, -(preko, nad, iznad), v. ober > jel. hu-
tur. hile, -kâr, cinc. hiliete. pér, eng. huper.
Hilandar, v. Vilandar. Hiperboreja, v. hiper i bura > jel. Hipe-
Nemawa je podigao hram na mestu sta- rbóreioi, osniva~i proro~i{ta u Del-
rijeg razru{enog hrama, za koji se ve- fima.
zuje eponimno ime Hilandarios, {to je H. je zemqa meda, zlata i bla`enih,
malo verovatno. koju su ~uvali Grifoni. Jelini su je
U srpskom predawu javqa se prvobitno smatrali zemqom Apolonovog naroda.
ime @ilindar, za sada nepotvr|eno, Prostirala se ~ak do mitske Tule.
osim {to postoji manastir s tim ime- “Preko puta Galije nalazilo se veliko
nom na granici s Albanijom (Mar- ostrvo, ne mawe od Sicilije, naseqeno
kovi}). Hiperborejcima koji obo`avaju Apo-
hile, v. Silvan > jel. hulē, {uma, lat. silva. lona, u wegovom gaju s okruglim hra-
eng. sulva. mom” (Diodor Sik.).
hiliarh, v. hiqada i arhi. hiperpiron, v. hiper i piro > jel. hipé-
hilijada, v. hiqada. rpuron, presjajan, pre`e`en.
hilobijum, v. hile i bio. hipnoza, svapna, san, √ svap > jel. hýpnos:
hiliogon, v. hilijada i ugaon. Hýpnos, bog Sna.
hilus, v. sok. hipo, -(pod, ispod), √ sub, ugu{iti > jel.
hiqada, sahƒsra, hiqada, bilo koji ve- hupó, lat. sub.
liki broj, √ sah > asir. saharu, (za)- hipo, -(kow, -ski), x’ampa, skok, √ h‚? >
okru`iti, rus. ozer, per. hazar, hindi eng. jump, jel. hippos, avest. aspa.
hasar, jel. xilioi, hesloi, schilias, -dos. hipodrom, v. hipo (kow) i drum.
Himalaji, hima, zima. hipoteza, v. hiper i teza.
H. su prekriveni ve~itim ledom i sne- hir, √ hil, siliti, okrutnost > per. tur. hire.
gom, na granici srpskog prostora nase- hira (vr. surutke), sura, vr. obrednog pi}a.
qavawa. hiram (jevr. i st. srp. zlatan), hirana, zla-
himen (opna), sˆmƒn, ograni~en, grani~nik to, dragocenost, √ h™i > asir. hura~u,
(lit.i fig), oivi~iti, √ s‡ > jel. hu- zlato, st. srp. hīr
ramъ, jel. chrusos.
mēn, eng. humen: nem. gesittet, vaspitan Hiram, v. hiram > jevr. hiram, eng. Hiram.
~ovek.
hirovati, hilati.
Himen, v. himen > jel. Humīn, bog Braka. his, v. hi`a > st. srp. hisъ, koliba, jel. oi-
himna, sumna, RV X, 5, dobronameran, na- kos, germ. huzjo, nem. Haus: Hütte, eng.
klowen, obo`ewe, pohvala (bogovima), house, ma|. hiska.
molilac, √ mn‚ > jevr. himnón, jel. hým-
hitan, hitvan, brz, √ hi.
nos: himnist, -orijum, eng. humn.
hitac, hitƒ, poslat (hitopade{a, “kori-
Hindi, sind'u, ime Vi{weg, vodonim √
sna pouka”, zbirka pri~i za omladinu)
ind > hindi Hind, per. hindū.
> st. norm. hitta, eng. hit, pogodak.
Hindustan, v. Hindi i stan > hindi hitnuti, hinoti, baciti.
Hindūstānī, per. Hindūstān.
425
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 426
hiton, v. keten > ar. cotone, jevr. kettonéth, H. stoji u vezi toka Ostvarewa i go-
lat. cottonus, jel. hitōn, kratka lanena di{we obnove Prirode, na nebu ra-
ko{uqa, nem. Kattun. vnodnevice, koja najavquje severnu po-
hihi, hihi, uzvik zadovoqstva. vratnicu i “~asnu” stranu kola ne-
beskog.
hlad, sola, hladan (= xada), -no}a, √ so >
rus. holod, avest. sarəda, oset. sald, eng. hol, v. sala > eng hall.
cold, nem. kalt. holahala, k‚la-k’ša, crn, supstanca
hladiti, hladate, veseliti, radovati, sre- smrti, otrov koji je progutao bog Nava,
}a, √ hlad. da bi spasao svet, √ kal.
hlap, -ac (momak, sluga), √ ramb', rmbawe, H. je `ivotni princip smrti.
stezawe, zagrqaj: nadmo} > rus. hol‘p, hole, -(`u~, `u~ni), hƒri, `ut, zelen, √
lu`. srp. holci, momci, slov. hlapci, h™i > jel. cholē, chlōrós.
lit. klapas: kalps, poq. chlop, lat. plebs, Hol{tajn, v. hol i stena > nem. Holstein,
-eius: nem. Tolpel. “[upqa stena”.
Hlap, -~evi}i (ime sela), v. hlap. Iz H. je ~uvena rasa belih kowa hol-
hleb, -ac, kal„-pa (-ka), obru~, kolut, prs- {tajnskog prepona{a, dobijena vi{emi-
ten, mesec, √ kal? > rus. k‘lob, okrugao lenijumskim ukr{tawem, koju su lu`i-
hleb, lit. kliepas, germ. hlaibaz, nem. ~ko-srpski sve{tenici koristili u ob-
Laib, st. isl. hleifr, lat. libum, st. kin. redu bogu Svetovidu (Svetlica).
gliep. homo, -(jednak, sl. zajedni~ki), sama, jednak,
hleba~a (poga~a), v. hleb. zajedno > jel. homós, hómoios, lat. homo,
hliba~a (vr. jabuke), v. hleb. eng. some.
hlip, v. slap. homogen, v. homo i gen.
hlor (zeleno`ut), v. hole. homologan, v. homo i logo.
hmeq (Ruta Graveolens), s‘ma-lat‚, soma Homoqe, hemadri, zlatna bo`anska pla-
biqka > ~e{ ohmela, rus. hmelь, tat. nina, √ mad.
tur. homlak, fin. humala, st. isl. humlu, homonim, v. homo i ime.
-la, -all, nem. (reg), homele: Hopfen, fr. hor, v. kolo > gal. cuer, eng. choir, fr. choe
houblon, lat. humulus, jel. houméli, rum. ur, jel. chorós, kolo, -eía: -agós, horag (zb-
hameiu, ma|. homlo (komlo). orovo|a), lat. chorus.
hod, √ ho—, i}i (= h“d) > avest. ahad, jevr. hora (bug. narod), v. horda.
hdh, hada, jel. odos, put: hodaites, putnik, hora (~as, vreme, zgoda), v. v. ura > jel. hōre,
jap. itte, idem. lat. hora.
hodati, ho—ati. Horvat, v. Hrvati.
Hodije (= Putnik, ime Hermesa), v. hod. horda (krdo, ruqa), s‚rd'a, stado, gomila,
Hermes je za{titnik trgovaca i put- √ sri? > rus. ~ered, srp. ~reda (~orda),
nika, pa ga zato zovu Hodije (Putnik). bug. orda, rum. ciorda, eng. herd, jel. órdi,
Pridevak H. sun~ane je prirode. Troja- orhos, fr. horde, nem. Horde.
kost ili trostruko kretawe Sunca, Hore, v. Karpa > jel. Hōrai.
simboli{e planina, pa su Herma ili horizam, v. horizont > jel. horizō, razdvo-
Hodija slavili na ivicama puteva, sa jiti, horízma, granica.
stelama na gomili kamewa. Wegova do-
horizont, hariya, linija koja spaja nebo
movina je Arkadija.
i zemqu, √ h™i > gal. orizonte, jel. hor-
hodo~a{}e (poklowewe), v. hod i ~ast. izōn, horiua, zemqi{te, hórama, pogled,
prizor, eng. horizon.
426
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 427
427
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 428
hrast, v. kres > rus. hvorost, rum. hreast, hrib (stena), v. greben > lat. grippus, it.
germ. hurst, horst, `bun, `iva ograda, greppo, rum. ripa, cinc. aripa.
nem. Forst, les, a.s. hurst, les, jel. drus, Hrib, -ac, v. hrib.
hrast, ma|. harazst, lat. quercus. Hribej (gl. grad Meonije), v. hrib.
Hrast je mitolo{ko Drvo od svetlosti, hrid, gadura, grba, √ gad? > srp. rt, ostrvo.
posve}eno Serbonu (jel. Herkul), Djausu
Hridej (= Hribej), v. hrid.
(jel. Zevsu) i Jupiteru. U Kalevali je
(h) ridovkiwa (zmija kamewa~a), v. hrid.
do nebesa i zaklawa sunce. Zapis i ba-
dwak imaju obrednu ulogu. Hrastova ba- hrizantema, v. hrizo i antos > jel. chru-
tina je bo`anski atribut, pa je Zlatno sos + anthos, “zlatno cve}e”.
runo bilo obe{eno o hrast. hrizo, -(zlato, -an), v. hiram > asir. hur‚~u,
Hrasta ima najvi{e u Evropi i sev. zlato, jel. chrusos.
Aziji. Koristi se u svakodnevici za Hrim, v. zima > skand. Hrim, jetun mraza,
razli~ite stvari: gra|a, hrana (lisnik: wegovi kowi su oblaci grada i ledeni
bra{no), plovila, alat, {tavqewe ko- vetrovi (> Himir).
`e... Hriseida, v. Briseida > jel. Hrusiís, k}i
hrbat (hrpt), v. hrib. sve{tenika Hrisa.
Hrvat (Horjat), v. horjat st. rus. Hъrrvati, hrisovuqa, v. hrizo i bula > jel. hrusó-
ime isto~no-slovenskog plemena blizu boullon, poveqa sa zlat. pe~atom.
Peremi{qa (Fasmer), st. ~e{. Charvatu, Hristifor, Hrist i forte > jel. Hri-
ime oblasti u Srbiji, srp. lu`. Chru- stofóros.
vati, pl. ime, ma|. Horvat, ka{ub. Char- hristogram, v. Hrist i grama.
watunia, zem. ime, jel. Hrobátes, lat. Hristos, v. Rista > jel. Christós.
Chroata.
Ne postoji ni{ta u prirodi, {to ne
Turski istori~ar Osman Karataj, ka`e bi postojalo u pojedina~nom duhu. Sve
za Hrvate da su starinom tursko ple- ono {to se nahodi u prirodi, nalazi se
me, koje je posrbqeno jo{ u Aziji, me|u i u Hristovim ~udima, koji se rodio u
Avarima. Oni su jedno od preko 750 vreme Avgustovo (Pajsijev rodoslov):
imena za Srbe: “Srpski rod, koji se i
1. H. je ostvario ideal karma-joge, po
Hrvatima zove” (Kedrin, Jovan Kiro-
kome tajna dela nije u materijalnim
palata)., a Dalimilova hronika (XIII
plodovima rada, ve} u samom delovawu.
vek) ka`e, da da u Srba postoji pokra-
jina, koja se zove Hrvatska. 2. U svojoj predanosti bli`wem i bo-
`anskom ocu, pobedio je svoje samo-
Ka~i} i A{kraba izvode ime Hrvati
qubqe, {to je ideal bakti-joge.
od Avara (> Havari, Havarati), koje Te-
ofan Bla`eni izvodi od Gepida, a ove 3. Ideal ~istote telesnog `ivota po
od Gota (= Geti). Ovo tuma~ewe, po ideji hata-joge, posti`e se ograni~ava-
spoti je istovetno s re~i “horjatin”. wem sebe, pomo}u koga je H. le~io bez
medicinskog tretmana.
hrg (vr. posude), v. arka > srp. rga~a, rgaw,
vrg, lat. orca, urceus, jel. ýrhi, nem. kruoc, 4. U ideji xnana-joge objektivno i sub-
Krug. jektivno su dva izraza za Jedno, u spaju
s bo`anskim.
hreb (paw, deblo, stablo), v. hrib > srp.
hrebequ{a, vr. jabuke. 5. Kundalini-joga razvija snagu usred-
sre|enosti i poznaje tajnu odvajawa
Hrebine, v. hreb.
duha od tela, {to je H. pokazao u naj-
Hreqa, v. Reqa. stra {nijim mukama kada je rekao:
Hreqin (zem. ime), v. Hreqa.
428
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 429
“Oprosti im o~e jer ne znaju {ta Hum je planinski vetar najslabijeg in-
~ine” (M. \uri}). teziteta bez {uma drve}a, koji se ne
hrom, sr‚mƒ, hrom, -ost, √ s™i > rus. hro- ~uje, ali mo`e da se oseti: “{uma hu-
moй, jevr. krom, st. isl. lami, eng. lame. mi”, a vuk tada ho}e da odnese ovcu
([).
hronika, v. hrono > jel. hroniká, jevr. kró-
nika, lat. chronica. Hum (regija i varo{, H.), v. hum.
hrono, -(vreme), v. ura > jel. chronos. H. je poznat po spirantu u izgovoru i
hronologija, v. hrono i logo. “ru`i” vetrova.
hrpa (gomila), v. rpa > jevr. harbe, mnogo, human, mƒnus, ~ovek ili praotac ~ove~a-
rus. verpu, lit. verpin, nem. Rüde: werfen, nstva, √ man > gal. humain, -nité, lat.
baciti. homo, ~ovek, humanus, -as.
hrt, v. rudeti > prus. curtis, lit. kurtas, humanost, manu{j…, qudska priroda,
kurti, tr~ati, juriti. ~ove~nost (manus, m‚nu{ƒ) > n. per.
humat, pravedna misao, lat. humanitas.
hrupiti, r“pjati, prikazati, pojaviti se,
√ rup. Humber v. Kamber > eng. Hu(m)bert, jevr.
Humri, kraq Iraelaca.
htar (misir. kow), haš’akarman, ~in `e-
stine, √ hat' > asir. satr. H. je kraq Huna, savremenik Kambera
sina Britovog i kraqa [kota.
hteti, k'ašati, `eqa, zahtev, √ k'aš.
Humbri, v. Kimbri.
htonski (pod)zemni), k{ƒmja, RV II, 14, ze-
mqa, √ k{ƒm > jel. hthon, -ios: Hthonía. Humine, v. hum > nem. Humfeld, “Zah-
umqe”.
hubav, v. ubav.
humka (grob, uzvi{ewe, brda{ce), v. hum.
Hugo, v. igo.
humovit (bre`uqkast), v. hum.
hud, huda, probiti, prokr~iti, √ hud > st.
srp. hudo`estvo, umetnost, zanat. hutƒ, Hun(i), hu–a, ime Vi{weg boga > (h’na,
prineti na `rtvu, √ hu? > jel. hutos por. i reg. ime: {veta-h’–a, Beli
Huni: h‚ra-h’–a:), √ hun > kin. Sjun-
hudoba, vƒ—aba, kobila, oli~ewe majke Jez-
nu, Huni, lat. Hunni: jel. hunike, vr.
dioca u obliku kobile: sazve`|e pred-
ra{anskih sandala.
stavqeno kowskom glavom, √ vaš'.
Ime Huni nije etni~ki pojam. Proko-
hula, √ hul, sakriti istinu > asir. hullu,
pije naziva razli~ite narode ovim ime-
lo{, zao, r|av, ra{. kulu, rus. hula, srp.
nom i ka`e, da Srbi dr`e hunske obi-
huqa.
~aje, dok za hunske Utrugure ka`e da
huligan, √ hul, povrediti + √ gan, vred- su starinom Kimeri (Iberi, kasnije
novati, pripisati. Kelti). Tolomej ubraja Hune u stano-
huliti, holate, pokriti, sakriti istinu, vnike evropske Sarbatije (Sarmatije).
√ hul. Teofilakt isti~e zajedni{tvo Huna i
hum (bre`uqak, najni`e uzvi{ewe), b’”mi, Srbo-Slovena, a Kedrin ih ~ak ide-
zemqa, tlo, oblast, oli~ewe bogiwe ntifikuje.
Zemqe √ b’’ > st. srp. hьl lmь, rus. holm, Hunosaviri, v. Huni i Sabiri
per. bum, zemqa, gal. humble, eng. hum- hurije (device muh. Raja), h‚ra, o~arati, de-
ble, pri zemqi: holm, nisko zemqi{te vojka slobodnog pona{awa, √ h™i > ar.
pored reke, a.s. holm, brdo: ostrvo, lit. hūrīua, haura, per. hūri, tur. huri, nem.
kelmas, jel. hóma, mogila, lat. humus, - Hure, eng. houri, vile, jel. Erinus, jedna od
ilis, rum. hilm, ma|. halom. tri `enska zloduha, k}eri No}i, lat.
hum (zvuk), v. {um. Furija, nem. Hure, bludnica.
429
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 430
Huri (het. ime Mitana), hƒri, sveto i bo- husar (gusar), v. husa > st. rus. husar, mor-
`ansko ime, √ h™i. ski pirat ili kowanik pqa~ka{, ar.
U klinopisima Hatu{e, Mitani (na husar, vojnik (bez {lema i oklopa), lat.
prostoru dana{weg Kurdistana) imaju cursarius, korsar, gusar, ma|. huszar, laki
pridevak Huri (Kuri). kowanik.
Huriti (Kuriti), v. Huri. Prve la|e zvale su se “guse”, jer su
H. su arijevsko ime za me{avinu naroda. pravqene u obliku guski, pa je gusar
izvorno vojnik na gusi ili morski raz-
Hus (bibl. Medija), hansƒ, zajedni~ko ime
bojnik (A. Spaji}).
za bogove i nebeske ~uvare obrednog
pi}a (koje je istoimeno mitskoj ptici Hust (zem. ime), v. hvost.
koja je odvojila obredno pi}e od am- huta (koliba), v. ku}a > misir. het, germ.
brozije), √ han. hutta, nem. Hütte.
Na Istoku je Hansa po predawu mit- hu{kawe, nƒhu{a, drevni kraq koji je
sko ime za Arij(ev)ce, iz vremena kada posegao za tronom bo`ijim, pa ga je
je postojala samo jedna vedska kasta. Tvorac za kaznu pretvorio u zmiju, √
Imenom Hus zovu Jevreji Zagros i Me- nah.
diju, a Persijanci Huzestan.
U bibl. geografiji Hus je oznaka za
Mediju, ali u bibl. rodoslovu Medi su
Jafetovci. Da li je ova razlika u
tuma~ewu slu~aj ili namera?
Medi su mitski i prvorodan narod Se-
dmore~ja na Helmu (Livije), kome su u
anti~ko vreme pripisivane bo`anske
osobine. Latini zovu Mede imenom Me-
zi, a Jelini zovu azijske Mede ovim
imenom, a evropske “Madaj”. Ali, Me-
dija nije dobila ime po Jafetovom sinu
Madaju, ve} po medu, a weno staro ime
je Madija.
Ham se u bibl. geografiji tuma~i kao
oznaka za Afriku, ali to je samo for-
malno ta~no, jer iz ovog stava ne proi-
sti~e ~inenica da su Hamovci iz
Evrope oti{li u Misir, preko Vavi-
lona. i Hanana. Osim toga, ime Javani
ili Jovani ne dolazi po Jafetovom si
nu Jovanu, ve} od arij. javana, jaha~, ko
wanik, {to je na Istoku bio prvobi-
tno naziv za Evropqane (Arijevce),
zatim muslimane i na kraju za bilo
kog stranca.
husa (st. srp. grabe`), hansƒ, zavist, zloba,
zlonamernost, √ han > rus. husa, zaseda,
han`ƒ, licemer.
430
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 431
C
dequ pred Uskrs. Svojim ~arobnim cve-
tawem cve}e daje svetlost na zemqi,
{to mitski simboli{e sjaj na nebu.
Poqsko cve}e je prvi znak pobede
sunca nad silama zime, jer ono prvo
ni~e u prole}e. U cve}u su oli~ene
Cavtat, v. civitas.
du{e predaka, pa se ono nosi i sadi na
caka, ~ƒk{as, oko, pogled, u~iteq, duhov- grobovima. Od Cveti do Duhova (Pre-
nik, √ ~ak. svete) du{e umrlih su u livadskim cve-
cakan, ~ak{a–i, koji osvetqava ili uk- tovima, pa se cve}e tada ne bere.
ra{ava, RV VI, 4, √ k‚{. cvetati, sp’ušajati.
cakliti, v. caklo. ce|ewe, ~’edana, odvajawe, probijawe, ra-
Caklin, v. caklo. sturawe, udarawe, se~ewe, √ ~’id.
caklo, v. staklo > bug. caklo. cezar, kesara, kosa, zlato (< ke{a, kosati,
calati (palacati jezikom), ~alate, stre- ime Vi{weg) > srp. kesar (cesar, }es-
sati, isterati, izbaciti, √ ~al. ar), lat. caesar, -riatus, prvosve{tenik:
cangr, √ ~an, proizvesti zvuk + √ gur, po- Caesar, nem. Kaiser, jel. kaīsar: jevr. kej-
krenuti (√ svan, odjeknuti, prolomiti) sarút, carstvo.
> srp. cangara. Kleopatra je imala u svojoj tituli
candra (krpa, prwe), ~andra, mesec, √ ~and. atribut “ka”, kao pozitivan princip
car, sara, Sunce, √ sri > asir. {ar, car: boga Ra, pa je od sintagme ka + car, na-
{a ratu, knegiwica, rus. carь, hald. stala titula caesar (Dereti}).
jevr. car, sem. sar, eng. tsar, czar. cezura (prelom), {astri, koji se~e > lat.
U mitu i starim rukopisima sunce je caesura, se~ewe, obarawe.
car: ceniti, ga–ajati (= g'a–š(aj)ati), vredno-
"Mladom bogu, Koledo, vati, navesti kao razlog, obazirati, √
mladom caru, Koledo, ga.
tom Bo`i}u, Koledo". cent, v. sto > lat. centum.
Cara, (titularno ime), v. car > jevr. sara, centar, kendra, centar kruga, √ karn? >
otmena `ena, gospo|a. jel. kéntron, kentrikos, lat. centrum, -alis,
Carev laz, v. car i laz. eng. center.
Caribrod, v. car i brod. centenar (vreme od sto godina), v. sto.
C. je staro ime Dimitrovgrada. centrala, v. centar.
Carigrad, v. car i grad. centri-petalan, kendra, centar + √ pat,
leteti, padati, posedovati > lat. petere.
catara (splav), v. stratus > lat. stratus.
centrifugalan, kendra, centar + suga,
cvet, √ sp’uš, vidqiv, raspr{iti, razdeli-
dobar put, uspe{an kurs > lat. fugere,
ti > sem. cvxx, st. srp. svit, kvjat, hvj
be`ati.
at, cvjat, ~e{. kvet, lit. kvietus, p{e-
nica: kvepe, -ti, mirisati, eng. wheat: st. centurija, v. sto > lat. centum, -rius.
isl. heid, vedar, jasan, vedro vreme. cepelin (vazduhoplov), ~apala, pokret-
Cveta, v. cvet. nost, √ ~ap > nem. Zeppelin.
C. je pridevak Bogorodice i l. ime. cer (obredno drvo za badwak), ~‹ru, obo`a-
vawe, po{tovawe, uva`avawe, √ ~ar >
Cveti, v. cvet.
cerrus, cer.
C. su praznik prvenaca prole}nih u
obi~aju bu|ewa prirode, na jednu ne-
431
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 432
Grom naj~e{}e udara u cer ili lu- cijan (gas), v. {jama > jel. kuáneos, zatvore-
`nik (vr. cera). no plav.
Cer, -iik, -jje, -ii}, -oovac, -oovo, v. cer. cijanidi, v. cijan.
Cera, v. Cerera. cijankalij (otrov), v. cijan.
cerealije, kurˆ, vr. `ita ili trave, √ cijanometar, v. cijan i metar.
k™‡? > jevr. korét, zrno, lat. crescere, cijanopatija, v. cijan i patiti.
rasti.
cikli~an, v. cirka.
ceremonia, ~‹ru, opho|ewe s po{tovaw- ciklo v. cirka.
em > lat. caerimonia, fr. cérémonie.
ciklo-graf, v. ciklo i graf.
Cere, v. Sarbi > lat. Servetere.
ciklometar, v. ciklo i metar.
Cerera, v. Kora. > lat. Cerae,-es.
ciklon (kovitlac oluje), v. cirka.
ceriba{a, v. car i ba{a > tur. ceribaşi,
ciganski stare{ina. ciklo-tron, v. ciklo i elektron.
Cerovi}, v. cer. ciklus, v. cirka.
cesta, √ ~e{š, put, vo`wa, kretawe, pom- cilindar, {ilindra, pe~urka, √ {il >
erawe, kome{awe, lutawe. jel. kýlindros, eng. culinder.
cecati, v. sisati. cinik, s‚nukƒ, `udno ~ekawe plena, aro-
gancija, √ san > jevr. cini.
cecek, v. sisa.
cinculira(ti), ~aw~ala, pokretan, kre-
ciborium (crk. posuda hostije), v. korab
tati se tamo-ovamo, √ ~al.
> jel. kiborion, vr~.
cion, sin'a, vlast (dr`avna), poseban oblik
civil, xivƒ-pur„, prebivali{te (< xivƒ,
hrama > jevr. zijjōn.
`ivot, na~in `ivota), postojawe, √ x‡v
> lat. civis, -ilis,
cipal (vr. morske ribe), v. kefalo > lat
cephalus.
civilizacija, v. civil > lat. lat. civilisa
re, -satio, prosve}enost, eng. civilize, -sa-
cipele, ~apala, pokretnost, hitrina, √
tion. pal.
Re~ "civilazacija" Veltman izvodi od cirk, -a, -(oko, okolo), v. ~akra, > brig.
“sivaizma”, op{teg posve}ewa bogu Si- ker kle, gal. cercle, lat. circus, -is, cir-
vi (= @iva, [iva) u nekada{woj Ev- kum, jel. kýklos, kirkos, kýkloo, obrtati
ropi. u krug, eng. circle, fr. sercle.
civilist (civis), xivitƒ, `ivqewe, na- cirkular, ~‚krika, {to pripada to~ku,
~in `ivota (xivƒ-tva, "`ivotvoran", √ ~ak > lat. circulus, -ulare.
na~in ili oblik `ivota) > gal. citeain, cista, v. kesa > jevr. kista, jel. kustis, kesa,
eng. citizen. sem. sid, zid? mehur.
civitas, v. civil > lat. civitas, gra|anstvo. cisterna, v. bistijerna > gal. cisterne,
Cigani, si•g'‚na (= sin'‚–a), boje r|e, √ lat. cisterna.
sah? > rus. cьggane, per. cenğane, jevr. cistitis, v. kesa i
co'aní, jel. átsígganos, it. zingaro: {p. gi- cistom, v. kesa.
tana. cistoskopija, v. kesa i skopeo.
Cigani imaju ko`u boje r|e, po kojoj su citadela (dem.), v. siti > it. cittadella.
dobili ime. citra, ~itrƒ, `i~ani instrument, √ ~it.
ciganluk (sitni~avost), v. Cigani i luk cicirina (studen), ~i~ira, prodirawe
> tur. ciganlik, srebroqubqe, per. cen- (~a~arƒ, RV X, 106, pokretan), √ ~ar.
ganelik.
ci~a (zima), v. cicirina.
432
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 433
433
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 434
434
Recnik arijski 6.12.2010 13:29 Page 435
^
~ala (int. udri), ~‚la, tre{ewe, udarawe,
kretawe, √ ~al > rus. ~al, tur. çal, svi-
raj, udaraj: çalgi, muzika.
~alabrcnuti ("drmnuti"), v. ~ala i brk.
~alada ({lem), k’ola, {lem, vr. {e{ira,
~a, ~a, i, a, oba, oboje, i jedan i drugi: kreta- √ k’ol > prus. kelmis.
ti se tamo-ovamo: tako|e, isto, osim to- ~alija (trn, dra~), v. {ilo > tur. çali, trn.
ga, povrh, kao > het. ki, avest. cā, arm. ~alma (bela marama koja se nosi na fesu,
kh, gal. k, jel. te, lat. que. oko ~ela), v. ~elo > tur. krim. tat.
~abar, v. ~apar > st. srp ~ьbbarь, srp. rus. çalma.
~ab‹r, rum. cibar, lit. čiobras, nem. Zuber. ~am (bor), ~am”, obredna posuda za ispi-
^abar (zem. ime), v. ~abar. jawe od borovine: zajedni~ko ime za dva
~agaq, v. {akal > tur. çakal. na~ela sveta √ ~am > ra{. }em, -uli,
~agaq, {ƒljaka, {iqak > ma|. csegelu, rus. ~amja, tur. çam, rum. ceam, jel.
klin. tzámi.
~ador ({ator), ~'attra, suncobran, ki{ob- Bor je mitsko "drvo od svetlosti":
ran, pe~urka, √ ~'ad > rus. {ater, per. "Dve su druge verno drugovale,
çadir, ğadir. u jednoj se vodi umivale,
~air (pa{wak), √ ~aj, i}i, po}i > tur. çauir. tu su vodu za bor zalevale,
jednu da{e Suncu na istoku,
~ajati (stajati), ~ajati, posmatrati, posve-
drugu da{e Suncu na zahodu".
titi pa`wu, √ ~‚j > srp (ep.). ~aj, ~ekaj,
lat. quietus, -escere. ~amac, ~amasƒ, vrsta plitke drvene po-
sude > tur. çamac.
~ajka, v. {ajka > rus. ~aйkka, ma|. sajka.
~ambra, v. ~ampra.
~ak, √ ~ak, zadovoqan, zadovoqen, odbaciti
~amiti (ved.) k{amiti, = k{amati, -e,
~akija, ~'’rik‚ (~'urika), no`, √ ~'ur >
RV X, 104, mirovati, √ k{am.
tur. çaki, xepni no`.
^amkorija (Jelova {uma), v. ~am i gora.
~akqa, {ƒljaka, kopqe > rum. ciocla, ma|.
~ampa (~akqa), v. {apa > it. zampe: ciampa.
czáklua.
~ampar (kanxa), v. ~ampa > srp. ~ambra,
^ako (^eko), ~aka, ime za sve{tenika zlo-
kle{ta raka: ~ampara, per. čenber, tur.
duha, √ ~ak.
çambar.
^akor, ~akora, vr. jarebice (Perdix rufa),
~ampare (kastawete), v. ~ampar.
mitska ptica koja `ivi na mese~ini,
“oko koje upija mese~evu svetlost”, ~ampraga (kle{ta raka), v. ~ambra.
poetska bajka o `ivotu na mese~evoj ~anak, v. ~an~e > srp. ~anak, rus. ~anƒk,
svetlosti (veruje se da o~i ove bajko- tur. azerb. krim. tat. çanak.
vite ptice pocrvene, kad ugleda otro- ~andrlin (bakarna para), ~andra, mesec, √
vanu hranu), √ ~ak. ~and > it. cianfrone.
~akra, ~akra, to~ak (sunca), poseban oblik ~antra (torba), ~andra, mesec √ ~and >
{estougla, krug, disk, √ ~ak > avest. tur. çanta, ko`na kesa.
čahra, per, čārh, tur. çark, cinc. ciarcu. ~antrati (dosadno prigovarati), v. ~antra.
^akra (por. ime), v. ~akra. ~an~e, ~aw~uk‚, kqun, √ ~al > srp. ~an-
~ak{ire, ~ak{ur, svetao, (prijatan) izg- ~ara.
led, pojava, sjaj, gledawe, opa`awe, √ ~apar (po~erpalo), kap„la, }asa od lobawe,
ka{ > tur. çahşir, cinc. ciacširi, jel. tza- atribut boga Nava, √ p‚?
hsíri.
435
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 436
~apra, ~arma, ko`a, √ ~an > srp. ~aprak, ~arlama (zvr~ka, podvala), ~aramƒ, RV VII,
pokrovac na kowu, nem. Schabracke, lit. 59, posledwi, krajwi, krajnost, √ ~ar >
kepure, jel. derma, ko`a, tur çapra. tur. carlama.
~apraz-ddivan v. ~apra i divan > rum. ce ~arman (st. srp. doktor), ~ƒrman, ko`a,
(a)praz. per. gament, rukopis na pergamentu >
~ar, ~„ru, divan, lep, lepa `ena, sjaj, mes- jevr. crocionn, lat. corium, jel. pelma.
e~ina; prijatan, drag, odgovaraju}i, is- ~aroban, ~„ru-b‚hu, lep, znatan, izda{an,
poqen, omiqen, po{tovan, `ena boga utvr|en.
Neba, √ ~ar > ~e{. ~armo, rus. o~ara- ~arobnik (st. srp. ve{tac), ~araka, ved.
vanie, lit. keras: kereti, jel. charís, lat. ~arobwak > st. srp. ~aroba, ve{tica.
carus, drag caritas, milosr|e: Carmen, ~arodeawe (-dijawe), v. ~arati i dejanije
charmen, it. carita, eng. charitu, fr. charm. > st. srp. ~arodistvo, ~arodjej.
~arak (zup~ast to~ak), v. ~ekrk > per. čarh, ~arooka, ~arulo~ana.
tur. çark, jel. tzárhi, cinc. ciarcu.
~arter, ~aritra, pokretan, ime bo`an-
~arati, ~ƒrati, usmeriti, pokrenuti skog Vetra, izvo|ewe, na~in postupawa,
(kar‘ti, ~ini), √ ~ar > avest. kərənaoiti, nastavqawe > hindi čart, prelet?
st. nem. scërani, stri`ewe.
^aruga (nadimak), v. ~ergar.
~arawe, ~ƒra–a, grana Veda > asir. ~a-
~aruk (opanak), v. ~arma > tur. çaruk.
rahu, vikati, uzbuditi, rus. ~ara, lit.
keras, kimr. peri. ~arukxija (opan~ar), v. ~aruk i xija >
tur. tur. çarukci.
~arapa, ~armap‚du(k‚), ko`na obu}a >
srp. ~orap, -ci, [, tur. corab, rum. cio- ~ar{av, ~atur, ~etiri + √ {av, {av, po-
rap, jel. tsourapi. rub, previti: per. čāder šeb, tur. çarşaf,
çarşub, jel. tsartsáfi, cinc. circeafe.
~ardak, ~'ardˆs (= ~'adˆs), RV I, 48, sigu-
rno mesto obitavawa, ograda, sklon- ~ar{ija ~atur, ~etiri + √ {i, le`ati:
i{te, √ ~'rid > rus. ~ardak, per. cārtaq, per. čāršū, tur. çarşi, cinc. ciršie.
tur. çardak, per. tur. çardakli, (usamqena ^. je prvobitno raskrsnica s trgom, pi-
kr~ma na drumu), cinc. ciardache, jel. jaca: fig. javno mnewe.
tsardáki, ma|. cşárda. ~as (-ak, tren, vreme), √ ~ak{, nastupiti,
^ardak je (odeqeno) mesto obitavawa: po stati vidqiv, o~igledan, RV VIII, 19,
prostorija na spratu ku}e: letwikovac; prou~avati, brojati, pratiti, obave-
ko{ na ~etiri stupa ili stra`arnica. stiti, informisati > ~e{. ~as, vreme,
U Turaka je ~ardak malena ~etvorou- prus. kisman, rum. ceas, lat. abcessus,
gaona soba na krovu ku}e, otvorena na -isse.
sve strane. ~asiti, ~ƒ{še (ved. ~ak{ase).
~ardin, v. |ardin. ^asni krst, v. ~ast i krst
~are (lek, sredstvo), ~ara, skrivena radwa, ^asni ili krst s ocilima je magnetni
pomeriti > asir. ~arru, zmija, zloduh: fokusator, u kome linije magnetnog po-
~allu, neprijateq, per. čare, cinc, ciare. qa zemqe imaju oblik ocila. To je ne-
~arka, ~ar~a, ponavqati u mislima, dis- materijalni krst severne polulopte
kutovati, √ ~ar~ > per. čarha, tur. çarka, zemqe ili krst desne strane “kola
tat. çerig, cinc. ciarcu. nebeskog”.
~arkati, ~ar~ati. Krst s ocilima ili ~asni krst pos-
~arkaxija, v. ~arka i xija > per. čarhaği, toji kako u kulturi Vin~e, tako u nar-
çarkaci. odnoj pesmi (Vuk, II, 17):
436
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 437
“Onda ~asni krsti vaskrso{e, dama, p~ela je drugo ime za sunce. Sv.
Vaskrso{e gore na nebesa. Sava je blagosiqao p~elu, koja ide na
Te sijaju na onome svetu”. pa{u koliko i ovca, a vrag u sve mo`e
da se pretvori, osim u p~elu i ovcu.
~ast, √ ~e{š, obo`ewe, prino{ewe, na-
P~ele imaju svoj praznik Sv. Konstan-
stojawe, trud, kretawe, aktivnost.
tina i Jelenu.
U obi~nom govoru: “~ast i ~est”, pleo-
^elebija, v. ~ela > tur. çelebi, bo`. atri-
nazam u smislu nagla{avawa.
but, rum. celebin, cinc. cilibi.
~astiti, ~e{šati, -e, namera, nastojawe,
~elenka v. ~elo > tur. celenk, cinc. cilenga.
brinuti (~amsati, ~astiti),
Uloga ~elenke je za{tita tre}eg oka:
~atrqa, ~'attvara (= ~’aššvara), stan, ve-
wak, ku}a > tur. çatma, pleter, çati, si- “Na junaku samur-kalpak do o~iju...
rotiwska ku}a. te junaka ~uva od uroka”.
~atrwa, ~atvara, ~etvorougaono mesto, Otuda nebeski mudraci nose povez pre-
ukr{tawe vi{e puteva; nivo, polo`aj, ko ~ela.
mesto, par~e zemqe > srp. ~atrwa, Prvi su ~elenke s perjanicom nosili
bunar (plitak), B. ma|. czatorna, kanal, su Vari (jel. Kari), Lelegi sa jonskih
`leb. ostrva, profesionalni vojnici (s Pe-
~aura, ~aura, plagijator, zarobqenik, √ ~ur. laga), ~uvari Minovog carstva.
~a~ak (smrznuto blato), v. ci~a. ~elik, v. Ser(b)ika > per. celik, culuk, tur.
^a~ak, ~ar~aka, ime bogiwe Nava, pona- çelik., cinc. cilihe.
vqawe re~i (prilkom recitovawa Serika je naziv starovekovne srpske
Veda), √ ~ar. dr`ave u Indiji (Penxab), proizvo|a~a
Staro ime ^. je Gradec, a etimologija i izvoznika najkvalitetnijeg gvo`|a u
novog imena tuma~i se pomo}u re~i starom veku, po ~ijem imenu je nastao
“~a~ak”, smrznuto blato. naziv Po imenu ove srpske dr`ave na-
stao je i naziv za svilu: lat. sera, svila,
~a~kati, ~ar~ati, raspravqati, ugro`ava
koja je tako|e uvo`ena iz Ser(b)ike,
ti, kuditi, √ ~ar.
preko koje se izvozila i kineska svila
~a{a, ~a{aka, ~a{a (za vino), kupa, √ (Dereti}).
~a{ > rus. ~a{a.
~elo, laka, ~elo (= ~’la: ~‚la) > rus.
~varak, kavarak‡, zato~enik, zatvorenik, ~elo.
√ kav?
~embalo, kimpala, muz. instrument, √
~edan, ~‹tana, vidqiv, primeran, istaknut, kamp > it. cembalo, jel. kýmbalon.
koji skre}e pa`wu, RV I, 13, razume-
~emer, -an, ~‚marik‚, skupiti se, √ ~am.
vawe, zdrav razum, ose}aj, razum, √ ~it.
~emerika (“smrdqika”), ~amarika > lit.
~edo, ~‚šu (= ~atu), tepawe, laskawe, umi-
kiemarai, st. nem. hemera, nem. Hemeru,
qate re~i, qubavni cvrkut (ptica), √
jel. kamalon, kámaros, vr. biqke gorkog
~at.
ukusa.
~ekrk, ~‚krika, okrugao, kru`an, √ ~ak >
^emerno, v. ~emerika.
brig (frig.), kerkle, ~ekrk, tur. çikrik.
~en (~e{aw), ~'innƒ, prese}i, podeqen, po-
~ekrkli (pokretan), v. ~ekrk.
cepan, prose~en, probu{en, √ ~un?
~ela (p~ela), ~ala, treperewe, podrhtavawe:
~ep (-ac, reg. ~ap), v. ~epac > rus. ~ap, poq.
ime bogiwe Sre}e, √ ~al > st. tur. çelab
csap, nem. Zapf, rum. cep, lat. cippus, it.
(çeleb).
ceppo, nem. zapp, ma|. csap.
Duhovni pojam za p~elu, svetu `ivo-
~epac (plitka kapa), kap„las, poklopac: √
tiwu, je oli~ewe bogiwe Sre}e. U Ve-
437
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 438
p‚? > rus. ~epec. uvijen zajedno, √ xaš > rum. cetina, bo-
~epar (~epur: paw), kap„la, prekriti > st. rovnica.
srp. ~eporъ, grana. ~etinar, v. ~etina.
~erarija (vo{tanica), ~eru, bogoslu`ewe ~etka, xaša-kal†pa, spoj oblo`en dlakom
> it.. cera, cerogene, vo{tanica. (< xaša, dlaka).
~erga ({ator na dve vode), v. ~ergar > rus. ~ehra, ~ubra, lice, √ ~umb > tur. cehre,
~erga, tur. çerke, çerge, ~ag. čärgä, red, rus. ~ubarniй, mak. ~upe, moma.
lit. kergin, pri~vrstiti, powava. ~e{qati, kƒr{ati, povla~iti, √ k™i{
~ergar (lutalica), ~ƒraka, lutalica (pos- > lit. šukos, ~e{aq.
ve}enik): ime za zloduha, √ ~arg’ > per. ~ibe, √ k{ip, baciti (pogled), otarasiti
cerger, svira~, peva~ (lutaju}i). se, postaviti: uvredqiv, fiksirati ili
~erga(ri)ti, ~arg'ati. pri~vrstiti na.
~erek, v. ~etvrtina > per. caruak, srp. ra- ~ibuk (lula: vrsta poreza), {ˆp’‚, {tap,
s~ere~iti (izvorno: rastrgnuti na ~e- prut, √ {ap. > tur. çubuk, jel. tsimpoýki,
tiri strane, vezivawem kowima za re- cinc. ciubuche: pers. čub, batina, čob,
pove). drvo.
~erma (vr. prsluka od ~oje), ~arma, {tit, ~ibukluk, v. ~ibuk i luk.
√ ~an. ~ivija, v. {ib > tur. çivi.
~erpi~ (crep), karpara, √ kri > rus. ~e- ~iviluk, v. ~ivija i luk.
rep, kirpi~, tur. kerpiç, rum. cherpicin: ~igra, {aigra, brzina, √ {ik
asir. karpatum, }up. ~ik (interakcija izazivawa), √ ~‡k, podneti
~ert, v. krst > bug. kert, rum. chertic, tur. (= ~akk) > tur. cikmak, iza}i.
kertik, usek. ~ikati, ~‡kate.
~esma, ~amasƒ, posuda za ispijawe obred- ~il (~io), √ ~ill, biti sve`, komotan ili
nog pi}a, √ ~am > per. čašma, tur. ce- rastere}en, izlo`iti, ispoqiti, pri-
sme, izvor, to~ak (dolap). kazati > ~e{. ~ili, sve`, okretan, eng.
~est (u~estao), √ ~e{š, zaokupqenost, nas- chillu, a.s. cele, tur. cil, nov, sjajan.
tojawe, preme{tawe. ~ila{ (kow belac,), v. ~il i at > ma|. sil-
~estar, v. ~est. las.
~eta, ~'aš‚, skup, zbor, okupqawe, gomila ~iliti, ~illati.
zrakova, brojnost; sjaj, odsjaj, ugled, slava; ~in, ~i'na, ostaviti trag, obele`iti, `i-
√ ~'ad > asir. ~atu, pusto{ewe, raza- gosati, ciq, mesto, znak, otisak, zna-
rawe, rus. ~eta, tur. çete. mewe, meta, ni{an, ugovoreni znak, si-
~etvoroliki, v. ~etiri i lik (= ~atu- mptom, zate}i, prepoznati, √ ~i > srp.
ran‡ka, ime za Svaroga, RV V, 48, √ ~ini (mn.).
~at. ~ingrija (zvono), √ ~an, odjeknuti + √ gur,
~etvrt, -ina, ~aturt'ƒ > lit. ketwirtas, i}i, pokrenuti > tur. çingir: srp. ~an-
per. caryek, jel. tetartos, lat, quartus, eng. grqati.
fourth, nem. vierter: srp. ~erek, ~et- ^ingrija (por. ime), v. ~ingrija.
vrt(ina),
~inija (okrugla porc. posuda), gu–ƒ, pomo}
~etiri, ~atur, √ ~at > jevr. ceathair, lat. na posuda, √ ga–? > kin. čini, ar. sini,
quatour, jel. tessare, lit. keturi, eng. four, tur. çini: per. čin, Kina.
nem. vier.
~inioc, ~ƒni{š'a, vrlo prihvatqiv, mi-
~etina (bodqikavo li{}e), xaša, vlakna- lostiv ili qubazan, RV VII, 57. √ ~an.
st, ili bodqikav koren, vlakno, dlaka,
438
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 439
~initi, ~in‘ti, udesiti naredbom, izgra- ~rtalo (no` raonika), v. crta > st. srp.
diti, istra`iti, prikupiti, √ ~i. ~resti, rezati.
~in~ila, ~aw~ala, pokretan, kretati se ~ubar (cve}e), ~ubra, lice, √ ~umb > poq.
tamo ovamo, ime zloduha; bogiwa Sre}e, czabar, jel. thýmbros, rum. cimbru, ma|. cs
√ ~al. ombor.
~io, v. ~il. Lice je sun~ane naravi, a Ogaw mitski
~ir (rana), ~‰ra, ~ir, rana, √ ~i > ar. cira qubavnik Zore. Zato se devojke umivaju
hat, curahat, rana, smrad, smrdqiva ma- ~ubrom na \ur|evsko jutro, koje “ot-
terija, rus. ~irej, poq. czurak. vara” leto, a "zatvara" zimu.
~irak, ~irƒ, dug, -a~ak, vremenski trajan ^ubra, v. ~ubar.
> asir. ~iru, visok, preuzvi{en, blago- ~uvar, {avara, ~uvar (= „{‚-pƒl‚, ~uvar
daran, rus. ~irak, per. čirāg, krim. tur. oblasti ili ~etvrtine sfere), {areni
tat. čurag, tur. çirak, cinc. cirac, jel. tsi- pas ~uvar Nava; √ v™i > srp. “p
pas ~u-
ráhi. var”.
~itav, a~ita, sakupqen, √ ~it. ~udak, ~odaka, koji tera napred, pravac,
~itanka, kat’‚nka, kratka pri~a, √ kat’: poziv, onaj ko postavqa pitawa, proti-
~itawe, kat’ana. van, u~enik, √ ~u—.
~itati kat'jati > het. kita, obredni go- ~uditi, ~‘dati.
vornik, jap. kata (u karateu), bug. ~it, ~udo, ~‘da, koji zabavqa, inspiri{e, pro-
basma, ~e{. u~et, ra~un. movi{e, {tap ili bi~ za terawe kowa,
~lan, ~‚lana, kretawe, radwa, podsta}i, > cinc. ciuda, ma|. csoda, csuda, jel.
pokret telom, gest, postupak, delatnost, k’dos, slava, ~ast, lat. divo,
osnova, noga, postoqe, √ ~al. ~uka, ~ikura, planina (u~~a vis, uzvi-
~miqav, k‡{m‡la, slabost, √ k‡l. sina), √ ~ikk > jel. tso’ka, lit. kaukara,
~oban, {ub’†•ga, “leposrpi”, (= {ub’†na nem. hoh, Hohe.
na, “lepoliki”), “izda{an rog”, pri- ~ukaq, ~ukk‚ra, `ivotiwski krik, za-
devci boga Meseca, √ {ub’ > rus. ~abƒn, dati bol, patiti, mu~iti se, trpeti,
asir. per. šubān, krim. tat. çoban. podnositi, √ ~ukk > ma|. csuklo.
U srpskom mitu Mesec je oli~ewe ~o- ^ukqenik, v. ~ukaq.
banina: “Puno poqe ovaca, me|u wima ~ukun (pra pra-deda), ~’k{ana, pojava, po-
rogat ~obanin? Mesec”. javqivawe, zabele`iti, vid, √ ~at >
^oban, v. ~oban. tur. kokun.
~ova, ~java, "zemqina senka", mrak, osen~- ~ul (uzdignuti deo sedla), √ ~ul, uzdi}i >
en, √ ~ju > asir. ~aba, ~ovek, cig. covo rus. ~ul.
(covi, `ena), eng. cove, it. (arh.) ciofo. ~uma (prikriveno ime Kuge), ’ma, ime bo-
~oja, v. saja. giwe Smrti: no}, √ ub’ > tur. çuma, jel.
^olak, ~uluka, l. ime kýma, Kýma, rum. ciuma.
~orba, √ ~arb, i}i, pro}i > per. šurba, (šur, Smatra se da ^uma ima svoju zemqu
slan), šurbä, tur. çorba (şorba). “preko mora”. U ku}u ulazi sa tavana,
~orda (krdo, Vuk), v. horda > ma|. csorda. a wen dolazak ogla{ava crni petao:
“Dole}e vrana u selo iz luga, te srpom
~oha, v. ~oja > per. tur. çuha, cuka, jel.
po`we brata i druga? ^uma”. Veruje se
tzóha, cinc. cioaha, ma|. csuha.
da ~uma kupi samo lo{e qude. Zam-
~reda, v. krdo > ma|. csereda. i{qa se kao baba, a od `ene se razli-
kuje po kozijim nogama.
439
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 440
440
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 441
X
xangati (lajati), ~anati, proizvesti zvuk,
zadovoqstvo, √ ~an > srp. xangaraci,
{tapi}i za udarawe muzi~kh instru-
menata.
xa(n)grizati, xagar(a)ti, nadgledati, pos-
xa, x‚ (ved. xa), (pri)ro|en, proizveden, iz- matrati, budnost, briga, √ xƒg™i.
danak, potomak > srp “x
xa ili bu”. xandrqiv ( "na kraj srca"), xanardana,
xaveqati, xavƒ, podstrek, te`wa (umna), izazvati stawe uzbu|enosti, √ xan >
RV X, 71, brzina, √ x’ > per. gavelan, tur. dar ğanli, tesne du{e, per. ğāndar,
kretawe, vrpoqewe, {etwa. koji uzima du{u ili suprotno: onaj ko-
xagara (man. {kola) √ garx, graja, `agor ima du{u: fr. gandarme, naoru`an ~o-
> tur. cagr, cugar, larmati. vek.
xada, g‚t“, put, pravac, slobodan prostor xanistan (pustiwa zloduha), v. xin i
za kretawe, √ gat > ar. ğādä, ğadde, per. stan.
ğade, tur. cadde, cinc. giadee. xanum (du{o moja), xanu, du{a, ~ovek, √
Xaja, x‚ja, osvajawe, pobeda, sin Gromovn- xan > per. tur. canim.
ika, bo`. energija (a-xaja, Vi{wi, ilu- xapati, xƒpati, prigovarati, prepirati,
zija), √ xi. nezadovoqstvo, prizivati, √ xap: xap-
xak, v. sak > srp. sak, pletena mre`a za awe, xapana.
su{ewe sira, xakqa, vre}a, sakva, torba yarati, yarati, RV I, 38, prizivati, hva-
sa hranom, rus. sak, zak (reg.), jel. sakos, liti, √ yri.
lat. sakkus, it. sakko, eng. sack, a.s. sace, Xardin, v. |ardin.
nem. sack, ma|. zsak. Xati, x‚ti, stale`, zatvorena grupa qudi,
xakati, sƒt-kat’‚, prijatna (dobra) konve- familija, √ xi > hindi Jāt, eng. jet set.
rzacija ili pri~a, √ kat’. xebrak (prosjak), v. begar > poq. zebrac,
xambas (prodoran, spretan ~ovek), xƒmb'a, ~e{. `ebrak, ma|. zsobrak, st. nem. sefer,
o~wak, gl. zloduh (vo|a zloduha protiv skitnica.
Gromovnika), neko ko pravi gu`vu i xeva, xavƒ, RV I, 112, brzina, √ xu.
pro`dire kao zloduh, √ xab' > srp. Xevada, x‚va—a, l. ime.
|anban, ~ovek trapava hoda, per. ğānbāz,
xelat, v. katil > ar. ğellād, koji ve{a, jel.
koji se razume u kowe (vr. zloduha) ili
tzelatos, cinc. gilat.
onaj ko rizikuje `ivot igraju}i na
u`etu: tur. cambaz. xelozija (qubomora), v. |eloz > it. gelosia.
Xambas, v. xambas. xem (kuvano vo}e), √ xam, konzumirati, ko-
ristiti za jelo > {atr. jam-jjam, jesti,
xamija, √ jam, uzeti, dr`ati > st. srp. jam-
eng. jam.
iti, imati; ar. gami, onaj ko prikupqa,
xamija, tur. cami. Xemo (Br|anin), jƒma, bog Smrti, prvi me-
|u smrtnima, kasnije nazvan car Mrt-
xan (du{a), v xanum > per. ğān, tur. can.
vih i sudija Nava, √ jam.
xana (sl.), ƒxj‚ni, stawe nepovre|enosti, √
Epski Xemo Br|anin je oli~ewe vr-
xan.
hunca trojakog kretawa svetlosti. Ze-
Xanan (per. l. ime), v. xanum. nit (jug) je oli~ewe Sunca i strana
xanarika xanja, roditi, proizveden, √ xan sveta koja u staroj veri pripada bogu
> per. tur. can eriği. Smrti. Naziva se “vreme bez senke”, a
X. je vr. {qive koja prva cveta i ra|a. Origen ga smatra “licem bo`ijim”.
441
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 442
Nasuprot zenita je nadir (sever), vrhu- xoka, v. ~oja > ar. šakk, per. čuh‚, tur. çula,
nac trojakog kretawa svetlosti Nava. çuka, nem. Jacke, {p. jaco.
xemper, kambalƒ, gorwa ode}a, pokrov od xoker, joxaka, xoker, {aqivxija, momak:
vune, √ kam. koji upre`e; ime Ogwa > eng. joker.
xenaza (molitva za du{u: pogreb), v. xan > xomba, xambala, blato, √ ~amb > per. cu-
ar. ğānnāzā. nbe, pokretqiv, nestabilan.
xenem (pakao), v. xan > tur. cennem. Xora, v. \or|e.
xenet (raj), v. xan > ar. ğānnā: gennet, vrt. xube, -a (vr. ode}e), v. {uba > ar. jubbah,
xep (~pag, {pag), kambu, {koqka, √ kamb > tur. cubet, cupe, fr. jupon.
bug. xeb, cinc. dzope, ma|. zsob, jel. tzepi. xuvan (mlad, -i}; seqak, pogrdno), j“van, jak,
xet (set), x‚ti, dru{tvena grupa, mala zat- zdrav, √ ju > per. ğuwān.
vorena grupa qudi, √ xa? > lat. gens. xuda (prsluk), ~”da, podsukwa, (dowa suk-
xiber, xajƒ-ber‡, “bubaw pobede”. wa; devojka, `ena) = ~o—a: ~ola, jakna,
xivar (krvnina), v. `iv > ar. ğivār, tur. kratak kaput, grudwak: ~atika, dowa
civar. sukwa, √ ~u—.
xigerica, jƒk™it, jetra, √ ja > ar. ğiger, xukac, xukuta, pas, √ x’.
tur. ciğer. xukela, v. {akal > {p (cig.). cukel, pas,
yigqati, ixxala, mala biqka ili drvo {p. port. cachorro, bask. čakur (Korzika),
koja “izxigqa” (= b‡yja, razviti se iz gakaru, gruz. dzagli: ar. guhela, neznalica.
semena). xuma (petak, Venerin dan), “m‚, ime `ene
ximrija, v. xumle > tur. cimri. boga Nava, oli~ewe planete Venere,
xin (ispolin), k‚–ƒ (ga–a), jednook, slep na blistati, √ am > srp. Uxuma, `enski
jedno oko, RV X, 55: rasturen, √ ka~ > nadimak, ~uma, ar. ğuma’, huxum, napa-
ar. ğinn, duh, an|eo, manitost, tur. cin, sti, nasrnuti, tur. cuma.
cinc. ginde, jel. gigas, -ntos, lat. gigas, - Planeta Venera je u narodu poznata
nteus, eng. giant, fr. géant. kao zvezda prehodnica, koja "prehodi" iz
U srpskom mitu xinovi su jednooka na- Java ili Nava ili obratno.
tprirodna bi}a. xumbus (nered), xamba, onaj ko pravi nered:
xinistan, v. xin i stan. kal, blato, zemqa, ilova~a,√ xan > per.
ğunbiš, tur. cümbüş.
xija (im. dodatak), xajƒ, zavojevawe, osvajawe
(xajaka,pobedni~ki), pobeda, magijski xumle (svi zajedno, ukupno), g“lma, sve`aw
(drveta),grupa (vojnika) ili vojna ~eta,
stihovi koji donose pobedu (x‚ja, bo`a-
nska energija), √ xi. √ gal > asir. gamru, ~imru, mnogo,
puno}a, arm. gemārā, komplet, ar. ğumlä,
xilit, v. {ilo > ar. ğärīd, tur. cilit, cirit,
tur. cümle.
kratko kopqe, lobud.
xungla, x‚•gala, divqina, obrastao {ib-
xilitawe, v. xilit.
qem i drve}em, neplodna {uma, √ xan'
X. je obi~aj kowskih trka o Todorici. > hindi. jangal, eng. jungle: srp. xingule,
xihad (ar. sveti rat), xihmƒt‚, la`, ne- prevelike cipele.
istina, varqivost, nepo{tewe, lopov- xuxe (kepec), v. ku~e.
luk, prevara, nesavesnost, √ x‡ > jevr.
jihed, jihúd, pre}i u jevrejsku veru.
xokej, √ x”, trka}i kow, RV 4I, 134 > eng.
jockeu < {kotski Jack =John.
442
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 443
[
Nastala je dodavawem {titnika anti-
~koj “zavrati” (causia) i wenim produ-
bqavawem, a svoj oblik duguje rogovima,
simbolu boga Baka (Dereti}).
Stari Srbi su na svojim {lemovima
{abaka (vr. la|e), v. korabka > ar. ša- imali rogove bika, obele`je Bika, pa
bbāk, {p. jabeque, it. sciabica. {ajka~a predstavqa stilizaciju ovog
bo`anskog simbola na {lemu, jer, kapa
[aban, sa-b’‚vana, ime boga Nava, √ b’u.
je magijski supstitut za ~oveka.
[abat, v. sabat.
[ajka{, v. {ajka.
[abac, v. Sava.
{ajka{i, v. {ajka.
Staro ime [apca (Zaslona) je Savac,
[ajka{ki red je osnovala jo{ kruna sv.
(Marinkovi}).
Stevana, a po wegovom statutu, pravo
{av, ~'avi (~’av‰), ko`a, epiderm, boja ko- na regrutaciju su pored Srba, imali
`e, trag svetlosti, √ ~'al. samo Maxari.
[avarika (zem. ime), v. {evar. {aka, {‚k'a, grana, prst, deo tela, √ {‚k
{agu (asir. titula), v. {ah. > lit. šaka, st. nem. sahs, no`, lat. sa-
[. je bo`anski pridevak, u zna~ewu: ve- xum.
liki, blagodaran. [akabenta (nadimak), v. {aka i bend >
{ainov (sokolov), {‚kuna, u vezi sokola per. šakabend, pojas.
(< {aka, soko), √ {ak > per. šāhīn, ar. {akal, s™ig‚lƒ √ s™ix > per. šegāl, tur.
tur. çahin, cinc. šain. jagal: jevr. šáhal, lav, rum. ceacal.
{ajak (ind. sukno), {allak, kora drveta > {akati (prizivati), {aknoti, mo}an, spo-
tur. şajak, cinc. šiak. soban, ko se trudi, √ {ak > srp. "n
ne
[a(j)in (por. ime), v. {ainov. {ja~i", ne prizivaj!
{ajka (vr. ~amca), {allaka, vr. broda ili [akini, {akr‚–‡, `ena Gromovnika, √
~amca, √ {al > rus. ~aйk ka? {aйk ka, jel. {ak.
saika, it. (arh.). saica, st. nem. scif, nem. [akota, {akata, l. i ime zloduha, √ {ak.
Tscheike. {al, √ {al, pokriti, prevrnuti > per. sāl,
{ajka~a (vr. kape), v. {ajka. jevr. šal, tur. şal, rum. šal, cinc. sali, jel.
[ajka~a je kapa anti~kih Srba, koju je sáli, fr. châle, eng. shawl, ma|. sal.
nosio Lesandar Veliki Karanovi}. Po- {ala, ~'ala, trik, prevara, lopovluk, luk-
stoji i danas u narodnoj no{wi Kafi- avstvo, varka, pretvarawe, simulacija,
ristana u Avganistanu (Nuristan), kod pojava, oblik, izgled, zabluda, izgovor,
stanovnika koje je Lesandar tamo nase- la`an razlog, privid, smisao re~i, √
lio, u svom pohodu na Istok. Dana- ~'al > tur. şaka, st. norm. hjala.
{wi naziv je dobila po “{ajka{ima”, {alabajzer, {alab’†sura, ime zloduha
srpskim kraji{nicima u Vojvodini. (salab’a), √ b’‚.
Polovinom XIX veka u{la je u op{tu
{alvare, {ar†vara, za{tita, -nik, {tit-
upotrebu i postala vojna kapa mnogih
iti, √ {r‡ > per. šālvar, ar. sarwal, tur.
armija sveta. U posledwim ratovima,
şalvare, cinc. šilvari, jel. silbári.
kao srpska vojni~ka kapa, postala je
omiqena u narodu, naro~ito u [uma- {aliti, ~'alajati, nadmudriti, √ ~'al >
diji, gde je u{la u narodnu no-{wu. rus. {alitь.
Ratnu slavu je naro~ito stekla u bal- {alovati, {alati, raspoznati, √ {‚l.
kanskim i Prvom svetskom ratu.
443
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 444
{am (reg.) dowi svet), {ama, mir, spokoj {ar (zemqa, svet), v. {ara > rus. {ar.
stvo, ti{ina, √ {am. "[areno selo" je u narodu prikriveni
{aman (bud. sve{t), {amana (= {‚mana), naziv za Nav ili dowi svet.
"uni{tilac", ime cara Mrtvih, √ {am [ar (carska insignija), je lopta zem-
> rus. {aman, vra~, tung. samān, per. qina s krstom, koju nose Ruri} i Ne-
šaman, fr. chaman. mawi}i. Predstavqa kosmi~ki simbol
[amanizam je magijska praksa le~ewa ve~nosti, ve~ite pravde i pravice ili
i proricawa. jednakosti kriterijuma pravde (Mar-
[amac, v. {anac. kovi}).
[ama{ (asir. bog Sunce), v. Soma. {ara (ures: pu{ka: ovca), {‚rƒ, {aren, {a-
[. je sudija Neba i Zemqe, koji upra- renilo, √ {r‡ > lat. serra, cinc. šara.
vqa svim stvarima. [ara (oronim), v. Sardi > lat. Scordus.
{amot, a{mott'a, proizvod stena, bitu- {arati, {rajati.
men > fr. chamotte. [arac (epsko ime kowa), {ara~, sezona je
{ampav, √ k{amp, trpeti, podnositi, mu- eni (= {arad), jesen, √ {ra, {ri? >
~iti se. jevr. šarac, obilovati, prepun.
{anac ({amac), k’anƒ, {to je iskopano, √ [arac je oli~ewe Jeseni, ili jesewih
k’an > ~e{. {ance, rum. šanc, poq. sza- meseci (Jada), na kome ja{e Marko Kra-
niec, nem. schanze. qevi}, oli~ewe jesewe No}i, koja du`a
[ane, -a, {ani, ime boga Nava, oli~ewe na kraju silazne putawe zemqe, posle
pl. Saturn ili wen vladar (mitski po- jesewe ravnodnevice.
tomak Sunca), koga simboli{e crna [argan (oronim), v. {arka > rusin.
boja, √ {am? {arhaw, zmaj, srp. {argan, zmija.
{ank, √ {a–k, promenqiv, predlo`iv > [ardeni, v. Sardani > misir. [irdana,
nem. Schank. ime za narod.
[anta, {‚ntƒ, mir, spokojstvo, qubazan, "[ardeni srca borbena", zapis o Ram-
ime sina zloduha, bo`anska energija, √ zesovoj li~noj gardi (Maneto).
{am > arij. {‚ntƒ, ime sina Dana; [arengrad, v. {ara i grad.
{‚–—a, l. ime. {arka, {arkota, istoimena zmija ({arku,
{antav, {and’atva, pona{awe evnuha, zloduh (zmijoliki), √ {ri.
impotencija, slabost (< {ant'a, neo- {arm, ~„ru, lepo, divno, privla~an,
`ewen, impotentan ~ovek), √ {an > rasko{ blistawe, √ ~ar > lat. carmen,
ma|. sánta. fr. charme, eng. charm, -ing.
{ansa, {ƒnsa, obe}awe, priziv, blagoslov, {armantan, ~„ru-mat, divan, ~aroban.
usmerewe, kurs, glas, zavet, pohvala, √ [arua (asir. ime bogiwe), {arku, zmijo-
{ans > fr. chance, chanson, eng. chance. liki zloduh, √ {ri.
{anuti, {™i–oti, √ {ru. [. je “prva me|u bogiwama”, stvorite-
{apa, {ap’ƒ, √ {ap. qica sperme, koja je u narodnoj medi-
{apat, {abda, zvuk, glas, ton, √ {abd. cini lek protiv ujeda zmije.
[api}i, v. {apa. {arunica (zmija), v. {ara.
{apka, v. kapa > gal. chape (“ch” se sve do [arutani, v. [ardeni.
Ane Regine izgovaralo "tš"), lat. cappa, Izme|u [arutana (Sardana) i Filist-
poq. csapka, tur. şapka. ena postoji etni~ka veza (de Bunsen).
{aputati, {abdajati. [atorwa, v. {atra.
444
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 445
{atra ({ator), ~'attra, √ ~'ad > per. {vajsovati, {vasiti (ved. {vasati), du-
čader, čatr, tur. çadur, ma|. sator. vati.
{atro, {atru, “obara~”, protivnik, nepr- {valer, √ {val, raditi ne{to na brzinu
ijateq, ime zloduha, pokvarewak, pre- > fr. chevalier.
vrta~ ({aš'a, la`an, fal{), √ {ad > {valerisati, {valati.
jel. kótos, kotéo, eng. hate, a.s. hatian, nem. [vedska, v. Svenska.
Hader, Hass, hassen.
{vi}kati, {va{kati (= {va(w)~ate),
[atrova~ki jezik je preme{tawe po- i}i, kretati, √ {va{k.
stoje}ih slogova, nezvani~nim pravi-
{vorc ({atr. bez para), svorasa, quska,
lom, dok je sleng krivqewe postoje}eg
{koqka, √ sv™i.
nare~ja (Markovi}).
{vrqati, {vatrati, i}i, kretati, pome-
{atula, ~atuka, drveni sud za zahvatawe
rati se, √ {vatr > eng. swirl.
te~nosti, √ ~at > lat. scatula, nem. sc-
hattule. {eva (koitus, sleng), {‹va, mu{ki polni
organ, Linga: drag, sre}a, √ {vi.
[aula, {aura, odnos prema heroju.
[eva, {‹va, ime Ogwa, pozdrav (bogovima).
[afar (por. ime), {abƒla, bo`anski pas,
~uvar ulaza u Nav > st. ~e{. {afar, {evak (prvi zrak jutarwe zore), v. [eva >
nadzornik, st. nem. Schaffaru, jevr. šafár, ar. ševk, rumenilo.
dobar. {evar ({ovar), v. {ib > rum. šovar, nem.
{ah (vladalac, kraq), sahƒ, sna`an, jak, Sahe.
mo}an, sposoban, bo`. pridevak, √ sah > {eviti, {vajati, nabujati, nabubreti, po-
asir. sahu, {ahatu, uni{titi: {angu, rasti, √ {vi.
sve{tenici, rus. {ah, per. sāh, titula {evrdati, {ƒrd'ati.
satrapa, jevr. šah, tur. çah, {egati, v. se}i > it. sega, srp. {egac.
[ahin, {aka, soko, √ {ak. {edrvan (vodoskok), {™idd'a, ovla`en, iz
{ahsivar, v. {ah i suvarija. ba~en iz tela nadole, √ {™id' > per.
Ova re~ u persijskom zna~i “ve{t ko- šādirwan, tur. şadirvan, jel. sardibāni.
wanik”. {eik, v. {ah > ar. šeih, jevr. šejh, tur. şeuh,
{a{a, sasjƒ ({a{jƒ), `itarica, vlakno, starac.
letina, √ sas. {ejtan, v. satana > rus. {aйttƒn, ar. šaiţân,
{a{av, {ai{ava, detiwast, √ {vi. tur. šäitan.
[a{i} (por. ime), v. Zec. [ekari}, {ek’ara, gorwi deo glave, ven-
{a{oqiti, {a{ati, igrati, kovitlati, ac od cve}a, kruna, √ {™‡.
skakati, bezobrazluk, √ {a{ > asir. [ekulari, -ac, {‚kvara, mo}an, jak ({ak
a{-{u, kao mladi psi., povrediti. vara, bik), sna`an, grmqavina Gromo-
[vabe, v. Su(r)ebi. vnika (< {‚kra, posve}eno Gromovni-
ku): fig. obredno pi}e: {amansko ime,
Najbrojnije pleme Germana bili su Su-
√ {ak > ar. Šakira, l. ime.
rebi (> Suebi), o kojima pi{e Julije
Cezar, koji je sru{io most na Roni i {elk (svila), v. Serika > lat. sericum, jel.
pobegao od Germana. serikon, st srp. {elkь, rus. {olk.
A. Merseb je od Takitovih Su(r)eba > {ema, k{‹ma, osnova, prohodnost, navika,
Sveba, napravio Sveve, Svove > Svoven √ k{i > jel. schēm, it. scemo, lat. se-
> Sloven? mus, semasía, znak, pokazateq.
[vaburija (Srbija), v. [vaba. [embera (slov. por. ime), {ƒmbara, ime
zloduha (su{e), √ {am.
445
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 446
{ena (krasuqak, biqka crv. boje), {o–a, [. se u srpskom predawu poznat kao
crven, √ {o– > jevr. šani, crven, jel. foi- "sun~ev pe~at". Trougao s vrhom nagore
nike: nem. Shane, lep. je obele`je aktivnog na~ela Toka stva-
{eniti, saniti, sticati, dobiti, √ san. rawa., a s vrhom nadole pasivnog na-
~ela. Wihovim spajawem dobija se {es-
{enk(ov)ati, {ƒ–kate, promenqiv, √ {a–
tougao, misti~no obele`je, uro~nik, i
{enluk, v. {ena i luk > tur. şenlik. makrokosmi~ki simbol vaseqene, jer,
[. je veseqe, uz “bacawe” iz pu{aka. prelamawe svetlosti daje {estougao.
{epati, kepate, drmati se ili tresti: Takozvani “Solomonov pe~at” i “David
i}i (k{epa–a, odbacivawe, pustiti ne- magen”, za simbol spojenih trouglova,
{to da odleti ili ode), √ kep. poznat je Kabali, ali je kod Jevreja ko-
{epurewe, ~‚pala, mahawe, pokretqi- ri{}en samo kao dekorativni simbol,
vost, kretati se tamo-ovamo, √ ~ap. sve do XIX-og veka, kada ulazi u op{tu
{er (zao, lukav), {‚rƒ, podvala, {teta, po- upotrebu (V. Tiloh).
vrediti, naneti {tetu ili bol, √ {r‡ {e}er, {arkar‚ ({‚rkara), sirov ili
> ar. šarr, tur. şer, cinc. šara, jel. serétis. kan diran {e}er, √ {™‡? > per. šeker,
[erb, v. Serb. ar. sukkar, tur. şeker, bug. {eker, gal.
{erbe (medovina), v. {urup. sucre, sukere, jel. sakchar, lat. succarum,
cinc. šicher.
{erbet (upr`en {e}er), v. {erbe > tur.
şerbet, cinc. širbet. {efak, v. {evak.
{erbetka (vr. jabuke), v. {erbet. {eh (dervi{ki stare{ina), v. {eik.
{erbetlija, v. {erbet i lija. [e{a, {e{a, mitolo{ki zmaj sa 1000
glava, oblik Vi{weg, kraq zmija i sta-
{eret, v. a{arast.
novnik pakla, ved. gospodar voda (= An-
{erif, s’ri, "podstrekiva~", ceremonial anata, simbol ve~nosti), √ {i{ > asir.
majstor, rukovodilac obreda, gospodar, mu{u{u, zmaj, srp. {e{eq, “zmijski
glavni ili u~en ~ovek, √ s’r? > ar. ~e{aq”, vr. suvozemne stonoge.
sharīf, sherīf, plemenit, ugledan, ~astan,
{e{ana ({estana), v. {est i stan.
slavan.
[. je pu{ka {estostrane cevi ({est
{erijat (u~ewe islamske vere), v. {erif.
stanova).
{erpa, {ar‚va, {koqka, ~inija, tawir,
{e{ir, {le{ir, priawawe (= {ˆras),
zemqana posuda, √ {r‚, {™‡? > asir.
pr iqubqivawe, obuhvatawe, √ {li{
k arpu, -aatu, lonac, {erpa, nem. sche-
> ar. šāšīja, kapa, ra{. klovetlo, sem.
rbe(n), ma|. serpenuo.
shimshija, sims.
{est, {‘ƒ{ ({a{t’a), √ {att? > jevr. šeš,
{ibaxija, {ib’ate, razmetawe + xija,
lat. sextus, nem. sechst, lit. šeši, jel. zavojevawe.
ektos, eng. six.
{ib ({ibak), v. {iba.
Broj {est je pesni~ka slika nevidqi-
{iba, {ˆp’‚, {tap, pritka, bi~, √ {ap.
vog reda i obele`je Nava. Otuda se u
narodu kloni qudi "{estaka". {ibati, {apati, nagrditi, udarac {ibom
ili prutom > rus. {ibatь.
{estar, {astra, naprava za obele`avawe,
se~ewe, √ {as. [ibenik, v. {ib > it. Sebenica.
{estariti (kru`iti), v. {estar. {ibica, {ˆp’‚, gran~ica.
[esti}, v. {est. [ibovi, v. {iba.
{estoper (buzdovan), v. {est i pero.
{estougao, v. {est i ugao.
446
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 447
[iva, {ivƒ, magijski slog u zna~ewu Ap- {ira (kquk), k{‡rƒ, mleko, √ k{ar >
soluta, “povoqan” (Brana, “kreator”, rus. {ira, per. šīre, mleko, tur. şira, sire,
Vi{wi, “~uvar”), √ {i. ma|. sor.
Indi ga tuma~e pomo}u √ {‡, le`ati, {irina, {ˆri–ƒ, RV II, 10, no}, √ {™‡.
u zna~ewu onoga “u kome sve stvari {irit, {ˆras-tas, iz, ispred ili pored
le`e”. glave, √ {™‡ > ar. šärīt, tur. şerit.
{ivewe, s‡vana, √ siv. {iti, ved. sivjate (sivjati) > sem. shth.
{izma, yihmƒ, skrenuti s puta, moralni [i{a, {i{u, ime boga Rata √ {vi.
pad, neregularnost, nepravilan, pogre- {i{ati (obra}ati pa`wu), {i{‚ti, mi-
{an, izgubiti ciq, √ xi (ha)? > gal. rovawe, spokojstvo, √ {‡.
cisme, eng. schizma, jel. schizō, cepam,
{i{e (mala ~utura, fla{a), {ˆ{u, mla-
lat. fissio.
do, mladun~e, dete, √ {vi ({u) > per.
{izo, -(cepawe), v. {izma > jel. shízō, shi- šīše, tur. şişe, cinc. šiša: jevr. šaša,-e,
zmatikós, lat. fissura, cepawe. rasti. srp. {i{a, mala prostorija na
{iit, v. {izo > ar. šiit, shiah, stranka, vrhu ~ardaka,
sekta. {i{ka, {ˆk'‚, kovrxa na glavi, uvojak
{ik, {ikku, ne slediti posao ili prof- kose, √ {‚k' > rus. {ˆ{ka.
esiju, √ {i > fr. chic. {i{man, √ {vi, nabujati + √ man, sla-
{ikara (obraslo rastiwem), {ik'ara, vrh gati.
planine, √ {i? {jen, v. s(j)en > srp. (reg.), {jewalo (me), pr-
{ikati (piti), {‡kaj‚ti, kapati, √ {‡k. edskazawe, predose}awe.
{ilo, {”la (= {ila, bilo kakva o{t- {kaw (stolica s naslonom), v. skamija.
rica ili za{iqen vrh), √ {’l > rus. {kare (makaze), {ara, pome{ati, √ {ri.
{ilo, srp. sula, -ica, per. šil, kopqe,
{kart, k{attri, onaj ko se~e, urezuje ili
no`, jevr. sul, trn, bodqa, lat. subula:
distribuira ne{to, dete iz najni`e
curis, kopqe, st. nem. siula.
kaste ili slu{kiwa, √ k{a > srp.
[ilo, v. {ilo. {kartirati, it. scarto, scartare.
{iqak, {ƒljaka, trn, kopqe, strela (=
{kiqav, ak{i, oko, √ a{ > tur. iskil, su-
{akula, o{tar komad gvo`|a, klinac mwa, podozrewe, smetwa.
({a l‚k‚, vrh strele) > eng. spike.
{koda, sk'ad‚, √ sk'ad > ~e{. {koda, {te-
{iqiti, {ulati. ta, st. nem. scado, nem. Schaden, lit.
[imon, v. Simon. iškada: jel. áskithís, neo{te}en.
{in{ik (tur. grom, muwa), {una, Grom- {koditi, sk'adate: {kodan, sk’adana.
ovnik, √ {un + √ {ik, {iknuti, ba- [kodra, v. Sardi.
citi > jevr. šikšúk, larma, buka, grmqa-
Apijan Aleksandrijski ka`e da je od
vina.
imena Sardi, Sordi, nastao iskvareni
{ip, {ip’ƒ, {tap, √ {ap > rus. {ip, st. naziv Skordi, Skordisci (> Skadar,
nem. huffo, nem. Hiefe, Hiffe. zem ime).
[ip, -ovo, v. {ip. {kola, {ik{‚-kara, "izazvawe obuke",
{ipak, k{upaka, grm, `bun, √ k{up. u~iteq (< {ik{‚, u~ewe, studirawe,
{iparica, {‡para, slatko, dopadqivo, √ ve{tina, `eqa za sticawem (znawa) >
{ik? lu`. srp. {ul'a, lat. schola, it. scholo,
{ipka, v. {ip. jel. scholē, gal. escole, a.s. scōl, eng.
school, cinc. scolie, ma|. iskola.
447
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 448
448
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 449
vezuje zemqu i nebo. Sunce i mesec si- {or, sarƒ, kretawe, putuju}i (sara–i, put,
jaju iznad planine, koja je stan ili oli- drum), lutaju}i, tumaraju}i, skitaju}i:
~ewe bo`anstva. bog Vetra, √ s™i > jevr. šura, ulica, ma|.
{owa, k{o–ƒ, miran, ravnodu{an, RV I, sor.
117, nepokretan, √ k{ot? [oravi, v. Sorabi.
[opi, v. Sobi. [. je ime za Srbe i Ruse u Iranu i kod
[. su starina~ki narod Helma (Kolev) Pa{tuna.
i etni~ki Srbi, potomci Sribala, (jel. {ot (slano jezero, Al`ir, Tunis), v. so.
Tribala), koji su Srbi (Kedrin) ili
{otka, ({atr. zatupasta str. jajeta), {ot'a,
ilirski Srbi (Halkokondil). Oni su
nizak, lo{; budala, lewivac, glup √
srodni medskim Ra{anima, pa ih eti-
{uš' > jevr. šote, glupak.
molo{ki povezuju sa Sardima (Kolev),
a tuma~ewe imena [opi po plemenu {ocati (zvocati), {o~ati, oplakivati,
egejskih Sapeja, o~igledno je obrnuto `aliti, sijati, odblesak, odraz, paliti,
(Gradina: Zograf), jer na Istoku pos-
pe}i, √ {u~.
toji srpsko pleme Sobi, a na Baltiku [o{ana, {o{ana, ime boga Ogwa, uni-
Sabi. {titi, jedna od strelica boga Qubavi,
Srbi i Bugari su jedan narod, ali [o- √ {u{ > rus. [o{ana, slov. Zuzana.
pi su vremenski daleko stariji od po- {pijati, spa{ate, √ spa{ > gal. espier,
jave bugarskog imena, pa je besmislena eng. espu.
tvrdwa da su oni Bugari. Dr`ava Bu- {pijun, spa{, uhoda > eng. spu, it. spia, -
garska stvorena je tek u XIX veku i woj one, germ. speho, nem. Späher, cinc.
je pripao teritorijalno ve}i deo [opa, spjunu, jel. spioýnos.
(Cviji}eva karta) koji i danas slave {pika, v. pinakl.
svog starog boga za{titnika, na dan Sv. {piqa, billa, jama, rupa, udubqewe, √
Tripuna (Kolev). bil > rus. spiqa, jel. speliá, lat. spe-
{opiti, ~apeša, udarac otvorenom {ak- lunca, it. spilla.
om, √ ~ap > it. scappiare. {pic, v. {pika > lat. spica, it. spiga, st.
[opluk, v. [opi i luk. nem. spizi, nem. Spitze, Spickel, eng. spike:
Na Cviji}evoj karti [opluka pri kr- peak, port. pico.
aju XIX veka (Gradina), [opi se pro- {pric, kƒp™it', membrum virile, √ pri.
te`u uz sinonimne Mijake, Torlake, {tab, v. {tap > st. srp {tab, vr. palice,
Dragovite, Mize... na prostoru od koju su imali oficiri sp. namene u vr-
Morave do reke Ihtiman, u du`ini hovni{tvu st. mak. vojske, eng. staff.
1200. km. od Dunava do Strumice
{tala, st'ala, mesto, zemqi{te, krov zgra
(Kolev).
de, √ st'al > eng. stalle, it. stallo, nem.
Ovako veliki prostor naseqavawa Stall.
defini{e [ope kao narod i to veoma
[tambuk (por. ime), stambaka, ime po-
star, o ~emu svedo~i posebnost wihove
mo}nika boga Nava, √ stamb’.
recenzije srpskog jezika, najsli~nije
onoj, na kojoj je pisan Du{anov zakonik,
{tampa (otisak, tisak), stambu, grupa
(drv e}a, {ipraga), {iprag ili gu`va
u vreme kada su Bugari i Srbi `iveli
u zajedni~koj dr`avi Srbiji (Gradina: trave, grumen, gruda; posaditi u odvoje-
Zograf). nim grupama; pramen, kita, grozd, rod,
{a~ica, gurati; korice (oru`ja), du-
[opot, v. Sopot.
`ica, obloga; veza, struk, dru{tvo, sku-
piti, √ stamb > it. stampa, -are.
449
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 450
{tand, st’andila, otvoren prostor, deo {uba (`. haqina: krznena bunda), {ub'a,
ze mqi{ta, grani~nik, me|a{, granica, lepo, sretno (naro~ito upu}eno lepoj
fig. pripremqen za obred, √ st’al > `eni), prosperitet, √ {ub' > rum. šuba,
eng. stand, nem. Stand. ar. ğubba, tur. cubet, cupe, }urak, haqina
{tap, stab'a, kolac, stabqika, prut, stub, bez rukava, fr. jupe, -on, it. giubba, nem.
√ stab' > mak. stap, toqaga, st. nem. Schube: Jappe, ma|. suba.
skoft, nem. Stab: eng. staff, stab, jel. {ubara, {ub'a podesno, lepota.
skīptron. [. je kapa Ra{ana (Herodot). To je zim-
[tap je obele`je boga Nava, bramana ska kapa anti~kih Srba.
~etvrtog reda ili kneza. Kod Lu-`i- {uber, {vab'ra, otvor, rupa, provalija,
~kih Srba je ispred ku}e kneza stajao jaz, √ {vab’r > nem. Schub.
stub, sa slikom ~oveka koji dr`i {tap. [ubi}, {ub’a, bo`ansko ime, sin zakona
{tafeta, v. {tap > it. staffette, fr. estafette. Vaseqene, √ {ub’ >
{tir, st'irƒ, ~vrst, tvrd, `ilav, te`ak, {uvaka (levica, Vuk), savjƒka (< savjƒ, le-
surov, sna`an, izdr`qiv, nepromenqiv, vo) > rus. {ulьgga, levoruk, lat. scevola,
√ st'‚ > st. nem. stiuro, rum. cinc. štir, levak > Scevola, ist. l. ime.
tur. iştir, nem. schier. [uvaklija, v. {uvaka.
[tira (vodonim), v. {tir. [uvakovo, v. {uvaka.
{tirak, {tirˆ-kara, u~vr{}en, ~initi [uvar, s“var, sunce, svetlost, √ s’ >
~vrstim, √ {tir. kimr. haul, sunce.
[tirnik, -ovnik (oronim), v. {tir. {uga, v. suv > tur. şuga, rum. šuga.
{tit, st'ita, stajati nasuprot jedan dru- [udikovo, su, sveti + di{, bog Pravde.
goga, u~vr{}en, √ st’‚ > st. ir. sciath,
Kod [udikovskog manastira, blizu ne-
prus. staitan, lat. scutum?
kada{weg grada Bihora, nalazi se ka-
[titar, v. {tit. meni kvadar, ispisan s tri strane, kao
{tovawe, stuv‚na, pohvala, bogoslu`ewe nemi svedok javnih su|ewa (Guberini},
(= {evate), √ stu. Beranski muzej).
[tok, stokƒ, kap, -qica > eng. stoke. {uwa (zanesewak), v. {uwati.
{trik, v. struk > srp. struk, nem. Strick, {uwati, {unati, √ {un.
u`e, konopac. {trawka: stricken, {tri- {uj (levica), v. {uvaka > srp. {uй, avest.
kati. haoua, kimr. aswu,
{trikati (hodom), st™ik{ate, i}i, po}i, [ujica (vodonim: por. ime), v. {uj.
√ st™ik{.
[uko, {“ka, papagaj, ime (zlo)duha: ime
{tuka, stuka, debeo pramen kose, √ stu. kraqa Svira~a, nebeskih ~uvara obred-
{tula, st'’lƒ, veliki, ogroman, krupan, nog pi}a, √ {u~.
debeo, ~vrst, √ st'’l > st. norm. storr, ve- [ukrija, v. {u}ur > srp. [u}a, umawewe.
liki, lit. storas, debeo, it. stollo, motka,
[ule, {’lin, bog Nava, nosilac trisule
tur. hatel, rum. cinc. stur, srp. atu la,
> lat. Sula.
greda u zidu.
[ulek, su-le’ka, ime Titana.
[tuli}, st'’la, veliki, ogroman, ime po-
mo}nika boga doweg sveta. {um, √ svan, stvoriti zvuk.
[}evan, v. Stevan. {umeti, svanate.
[}epo, v. Stepo. {uma, su-vƒna, sveta {uma (< s“rja-vƒna,
{uma posve}ena Ogwu) > srp. {uma,
{}opiti, v. {opiti > it. scoppiare.
za{titni deo ploda (kukuruza).
450
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 451
451
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 452
452
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 453
Autor
453
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 454
454
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 455
A
srp. os, oko, osovina, olak{ati; lit. akis, assis; st.
nem. ahsa, Auge, nem. Achse; lat. axis, oculos; jel.
ósse, óktallos, áeon, ázon.
al, -ati, sposoban ili stru~an, spre-
~iti > srp. alem, alamet, ƒlat, alka, rus. alala;
avanica, Avar (Obar), Avala, kelt. Avalon, hald. amb', amb'ate, proizvesti zvuk > srp.
avva; lat. aveo, avis, aut, -em, avares, jel. óís, aío, au- ambis; jel. ómbros.
goustos, aýtós, aýthi. a–, a–ati, a–jate, proizvesti zvuk, di-
ag (og), -ati, gegati,* krivudati, uvijati sati > srp. Naum; hindi prana jel. ánemos, ánafí,
> srp. ogaw, Agnija, Augustin > avgust, asir. endon, enteron: lat. animus, anexus, animatio.
ekallu; jel. agorá, ákron, agon, -ia; lat. Curia, au- an, ƒnati, -iti, -i{jati, disawe, udah,
gustus > August, gratis; it. ignis. povetarac, gu{iti, zinuti, `iveti,
ag', ag'ajati, i}i, nagraisati, (po)- postojati; kretati, i}i.
gre{iti > srp. jagwe, Agna, Agnica; lat. agus, a•g, -a(ja)ti, i}i, kretati, obele`iti,
agnus Dei. markirati, `igosati > srp. ugaq; rus.
ad, ƒtti, atsjati, jesti,* hraniti, gu- ugolь; st. nem col(o), nem. Kohle; eng. coal; jel. ágge-
tati, popiti: jestiv > srp. ad, adut, odron, los, ággaros.
udova, a•g', ang'ate,i}i, istupiti, (za)po~eti:
Adam; misir. Atum; arm. utem; lit. edmi; jel. édo, Hades; otputovati, staviti do znawa, po-
lat. infra, inferus, adolescent, edo, eng. eat; nem. essen. `uriti, ubrzati, brzo govoriti:
a—, edati, poku{aj kretawa, nastojati, ukor, optu`ba, ku|ewe, odgovornost,
truditi se. krivica > srp. an|eo, an|ama, jel. ángelos.
a——, a——ati, dodati,* udru`iti, spojiti, and, andati, svezati, pri~vrstiti, oba-
izvesti zakqu~ak, razlu~iti, ra- vezati, uvezati > srp. antala, antalija, an-
i{qati: napasti > eng. add. terija?
aj (= √ i), ajate, ƒjati, RV I, 127, ajati* > and' and'ajati, (za)slepeti, zamra~iti,
srp. ajde, ajka~a, sajam; poq. Sejm. obmanuti > srp. inat, Andesila; jel. ánthos,
455
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 456
456
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 457
as, ƒsti, biti, postojati, `iveti, pri- a~, ƒ~ati, ƒw~ati, -ee, a~iti,* kretati
sutnost, desiti se, dogoditi, stano- se, i}i, nagiwati, sklon, te`iti,
vati, boraviti, ostati, pripadati po{tovati, krivudati, obilaziti,
ne~emu, pasti pod uticaj, udeo, do- pitati, (za)moliti, zatra`iti, neja-
goditi se bilo kome, jednak ne~emu, sno govoriti > srp. o~ito..
rezultirati; 2. ƒsjati, isterati, ax, axati, voziti, `eqa za vo`wom,
istisnuti, izbaciti, odbaciti, kretati se, gurati, izbaciti, odba-
izbe}i, dokazati, postati, oterati, citi > srp. `aba, jagma, xana, axo, (hh)aaxija, ag-
odvesti; 3. = √ a{, ilan, agrar; ar. Hagg; jel. ágrós, hagios, ágo, ógmos;
asati > srp. asmak, Saturn; lit. esti; fr. farce; lat. lat. ago, ager, agros, eng. acre, jel. tur. haci.
os, assis, est, ensis, farcire; jel. ósteón, edti. a{, a{nute, a{ati (lagati),* (do)sti}i,
‚s, †sjati; uzvik zadovoqstva, pripa- ponuditi, dokopati se, dobiti, po-
jawe, 2. „ste, sesti, odmoriti se, setiti, nadvladati, gospodariti,
le`ati, prisutan, postojati, stano- u`ivati, pro`imati: potpuno ispu-
vati, boraviti, preurediti stan, niti, prodreti svuda, napuniti, na-
ostati, potrajati, nastaviti, pre- gomilati: i}i, kretati se, pome
stati, odustati, do}i do kraja, po- rati: sijati, primiti, uzeti: 2. a{n-
pustiti, sve~ano proslaviti, uradi- „ti, jesti, piti, hraniti, voqa za
ti ne{to bez prekida, trajati; 4. jelom, ishrana, dnevni obrok > srp.
usta, lice > srp. aps(aana), asura, astralan srp. a{~i, a{luk, kam(een); tur. asci; zend. aspa; lat.
rus. astra; jel. astron, Apis; lat. astralis, asa; nem. aier, aces, equus; jel. íppos; lit. assmu.
Aster. a{, a{ati, i}i, kretati se, svetleti,
at, ƒtati, ati{jati, {etati,* biti u uzeti ili odbiti > srp. ba{, osam; lat.
pokretu, i}i, tr~ati, posti}i, do- octo; jel. óktó; nem. acht; eng. eight; lit asztuni.
biti, nabaviti > srp. vatra, Atos, Atlas;
ar. rus. atlas; zend. aiti; per. jevr. adar; arm. ti; eng.
and; jel. Atlas, áýthmin; lat. atlanticus; st. nem. ātum,
nem. Athem, Odem, Atlas.
aš, ašati, lutati ili skitati (navika,
prosja~ewe), i}i bez ciqa (nar. pos-
ve}enik) > srp. atavizam, lat. atavus.
aš', aš'ati, otaqati,* (ot)i}i.
ašš, aššate, ‚našše, nadma{iti, pre-
ma{iti, prebaciti, ubiti, prezi-
rati, smawiti, umawiti, oslabiti >
srp. Ota{? nem. Oto.
ah, ahnati, izraziti, imati mi{qewe,
ozna~iti, re}i, izjaviti, govoriti,
smatrati, (po)zvati, navesti u vezi
457
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 458
B
viti, konstruisati, premostiti, sa-
graditi, izvesti, posti}i, izlo`i-
ti, u~initi, uraditi, pogoditi, zau-
zimati, zabavqati, gajiti, pokazi-
vati > srp. baglama, banda,, bent; kelt. baglum:
b‚—, -ate, okupati, roniti > eng. bathe, bath- zend. band; jel. pentherós, peísma; lat. foedus, fides;
room; nem. baden. it. banda; fr. bandage; per. bent; lit. bèndras; eng.
b‚d', bƒd'ate, -i,
odbiti,* ubediti,* uba- bind; nem. binden.
dati,* pritisnuti, istisnuti, pri- b(a)rb, -ati, brboriti,* i}i, (po)krenuti
siliti, provaliti, odvesti, odneti, > srp. brbor, vrba; asir. zabu; srp. rus. bar`a; fr.
suzbiti, odstraniti, istrgnuti (na barge; lat. faba; jel. barbaros, barbarikos.
komade): mu~iti, uznemiravati, za- bar', -ate, “bariti”,* govoriti: svetleti,
dati bol, zabrinuti, `alostiti, oj- sjaj: povrediti: dati ili prekriti.
aditi: odupreti, odoleti, ko~iti, bah, -aate (= ban’) > srp. bak, bik, Bak, bahat,
suprostaviti, zaustaviti, spre~iti bakalnica, behar: jel. Bachos, lat. Bacchus: it. bac-
staviti na stranu, ukinuti, opoz- cana, tur. bakhal; jel. pāhus, pīhs; eng. bough, nem.
vati, opovrgnuti, opkoliti, okru- buog, Bug.
`iti, ograni~iti; podneti, pret-
be{, -ati, (= pis, = pes), bazati,* i}i,
rpeti, mrzak > srp. ubod, obad, bedak, aptika.
po}i.
bal, balati, boleti,* baliti,* dah, `iv,
-vot: dati, pomenuti: povrediti,
b‡b', -ate, hvalisawe.
`alostiti: balajati, zbrinuti, is- bi(n)d, -ati, pocepati, rasturiti, otvor,
hraniti, odgajiti: b‚lajate, obja- prese}i, prekinuti > srp. Indi; st. nem.
Winedas; hindi, bindu, bundu.
sniti, opisati > srp. bol, blavor, bal~ak,
balistika, balta (sekira). bil (= vil), -ati, belajati, ise}i, po-
458
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 459
brati > srp. bre, st. srp. bracati > bracalo; bus, -jati, busati,* (is)pustiti, otpu-
avest. mrū, fr. bruller. stiti, {iriti; podeliti, prazniti >
b™(i)h -ƒti (= v™ih), brijati,* pocepati, srp. pusa, boza, busen; tur. pusu.
~upati, trgati, izrovati: molilac; bu)st, -ajati, po{tovawe, ~ast, slava >
2. b™i(n)', b™in'ati, (do)prineti,* na- srp. pust, pustahija.
predovati, rasti, ja~ati, razvijati, buš, boša(ja)ti, butati,* povrediti,
pove}ati, pro{iriti, ugojiti, debeo: ubiti.
urlikati, mukawe, trubqewe slona:
b'‚, b'‚ti, sijati, svetleti, sjajan,
narasti, jak, postati veliki, uve-
veli~anstven, lep ili ugledan, po-
}ati: 3. molilac; 4. b™in’aati, urlik,
javiti se, prikazati (se): izgledati,
-ati, trubeti; dole, ispod, ni`e; si-
li~iti, pokazati, izlo`iti, ispo-
jati, svetleti > srp. brica., brija~; jel. barus.
qiti, tretirati; 2. b’„„, sunce, svet-
bu—, -ati, -ee, pokriti, sakriti, sklo- lost, sjaj, blistawe, rasko{ > srp. aba,
niti, pokriva~, zaklon, skloni{te: ban, -ica, batati; asir. ababu; jel. fimí, fásko; lat.
ispustiti, emitovati > srp. bunt? fari, pila > pilula; eng. ban; nem. Bann.
bud, -ati, -ee, opaziti, u~iti > srp. bud (bez). b'(a)k{, -ati, b'ak{ajƒti, ba{kariti,*
bud', b‘d'ati, -ee, b“d'a(ja)te, -ii, buditi,* jesti, piti, gutati: `aoka, udarac,
budan, probuditi, trgnuti (iz sna), razoriti: potro{iti, rasipati, isc-
do}i k svesti: posmatrati, (pri)pa- rpeti sredstva, osiroma{iti, `eqa
ziti, obazirati se, poslu{ati, za jelom, prisustvovati kod jela >
obavqati, primetiti, uvideti, razu- srp. bex, bogat, bagatela, baktati; avest. bagha; jel.
meti, svest o ne~emu, promisliti, (Zeýs) Bagaiós; jel. fageín, fagós, figýs; lat. fagus, n.
setiti, prepoznati, potpuno razu- lat. bagagium; fr. baggage; lit. bagótas; eng. buck,
meti, smatrati; opomenuti, obave- beech; nem. Buch.
stiti, saop{titi, raspitati se, `e- b' al - at e bal, b'all), beleti,*
(=
qa za upoznavawem: 2 bu|ewe, do- (o)bele`iti,* opisati, tuma~iti iz-
vitqiv, {irina > srp. badwak, budan; zend. lagati: dati: povrediti; 2 b’‚‚lajate,
bud; lit. budeti; jel. pu(n)thánomai; lat. fundus; eng.
blejati,* gledati, dr`ati na oku >
bottom, bid, a.s. béodan; nem. bodam, bottom, Boden,
srp. bel o, bula, Belobog, beleg; asir. Bel; fen.
biotan, bieten.
Bal, Belial; kelt. Belos; jel. obeliskos, Pelop; lat.
bukk, -a(ja)ti, bukati,* buktati,* zvuk, obeliscus, albus.
govor, lave` > srp. buka, bukara, buktiwa, b'‚m, b’aamate, b’‚‚majati, qut ili ne-
B ukar e, bukvar; eng. book: jel. bokalin, bukolike:
strpqiv > lat. fama, femina.
lat. baucalis, Vulkanus: it. boccale, {p. bocal, nem.
b'an, b’ƒƒnati, banuti,* proizvesti zvuk,
Pokal.
prolomiti, nazvati glasno, govor,
bul, bolajati, zagwuriti, potopiti, uz- izjava.
rok potapawa > eng. pool.
b'a–, -ati, benetati,* re}i, govoriti
b(u)•g, -ati, napustiti, odre}i, okanuti glasno, zvati, zov, ime, naziv > srp.
> beng. bangala, eng. bungalow.
bena, bina; nem. Bühne.
b(u)nd, -ati, osetiti, opaziti, u~iti, ra- b’aa)nd, b’ƒƒndate, pozdrav s pohvalom,
zumeti > srp. zabandati? veseo ili sretan, primiti aplauz:
b(u)nd', -ajati, (po)vezivati, o~vrsnuti. uzrok uspe{nosti.
459
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 460
b'(a)–—, -ate, rugati se, {ala, govoriti: trpeti, podneti, podvr}i se, ose-
sre}an: povoqnost > srp. banda? titi, stupiti, upasti, zapasti u, iz-
b'(a)–š, -ajati, obmanuti,* prevara, va- jasniti se, izabrati; po{tovati,
rati > srp. obmana. voleti, obo`avati, diviti se, sle-
diti, naterati u bekstvo, progoni-
b'(a)wx, b’aanakti, slomiti, uni{titi,
ti, loviti: kuvati, pripremiti jelo.
skr{iti, raspu}i, razbiti se, potu-
}i do nogu, raspustiti, razi}i se, b'a{, -ati, lajati, vikati: `derati,
prekinuti, iskqu~iti, zaustaviti, jesti: povrediti.
obuzdati, osujetiti, uhapsiti, su- b'‚{, b’ƒƒ{ate, -ii, govoriti, re}i, ka-
spendovati, onemogu}iti: prevariti, zati, primeniti ili koristiti u
razo~arati > srp. baksuz, bungur, bunika, govoru, najaviti, izjaviti, nazvati,
ben|eluk; lit. banga; lat. frangere, nau-fraga; eng. imenovati, opisati > srp. ba{, ba{ka.
break, a.s. brecan; nem. brechen. b'e{, -ati, strah, u`as.
b'(a)rb, -bati, povrediti > srp. baraba; bibl. b'‡, b'ƒjate, bojati,* strahovati, (pre)-
Baraba. stra{iti, prestraviti > srp. biksna.
b'(a)rv, b’ƒƒrvati, oburvati,* povrediti: > srp. bajka, birka (koza); lit. bijótis;
pre`ivati, `vakati, konzumirati. nem. biben, beben.
b'(a)rts, -ati, bartsajate, pretiti, ug- b'id, b'inƒtti, (z)buniti? omesti, pore-
ro`avati, poni`avati, vre|ati, ru- metiti, nagovoriti, zavesti, prido-
gati, groziti, zloupotrebiti, preva- biti, namamiti; probiti, uni{titi,
riti, grditi. rascepiti, raspu}i se, raspuknuti
b'as, bƒpsati, bƒb’aasti, “bopati”,* gu- (na komade), slomiti, probosti, pro-
460
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 461
b'r(a)m, -(jj)ati, lutati, skitati, leteti odneti, nositi sa sobom, doneti, po-
okolo, vaqati, razleteti, kotrqati, nuditi, pribaviti, darovati, pod-
mahati, drhtati, treptati, lepr{a- neti, pretrpeti, podi}i, napuniti,
ti, wihati, klimati, kru`iti, zatrudneti, vladati, upravqati, po-
okretati, {iriti; neodlu~an, zbu- koravati se > srp. aber, briga, babura,
wen, sumwati > jel. Brémo; lat. fremere; eng. bar abar, beri}et, b aron, var jag, birov, barjak,
brim, brim-stone; nem. brēmen, brimmen. berat, braon, paprika, bure; zend. bar; asir. abaru,
br(a)–, -ati, brenovati,* vikati, proiz- barakvu, urtu: rus. beritet, tur. beriket: ar. baraka,
jevr. verat; jel. barýs, féro, frýni, frýnos, barion, Bara-
vesti zvuk, pokli~, komandovati, iz-
gos; lat. fero, fertor, béras, brúnas; eng. bear, barter,
davati naredbe > srp. kelt. Bran, Brano,
brown; nem. beran; rus. krim. tat. baran; st. nem.
Breno, titula vojvode, lat. Brenus.
b'ra(n){, -ate, (is)pasti,
spustiti se,
n.lat. baro; fr. baron, it. barone; jel. lat. Varangus;
nem. beran, ge-bären, brûn, braun.
spustiti, sru{iti se, oboriti, zba-
citi, udariti u ne{to, odbiti se, b'r‡, b'™i–‚ti, povrediti, ubiti.
odsko~iti, propadati, nestati, is~- b'™‡, b'™i–‚ti, odgovornost, krivica:
eznuti, odvojiti li{iti, pobe}i, ispr`iti: nepo{tewe.
skrenuti na stranu, krivudati > srp. b'™(i)d, -ati, brideti,* potopiti, zag-
bran{a, fr. branche. wuriti > srp. brod, a.s. floth, eng. float.
b'r(‚)x, b’rr„xate, -i, sijati, blistati se, b'™(i)k{, -ati, jesti.
iskriti; bez va`nosti > srp. birjan; jel. b'™(i)n{, b’rrin{ati, briznuti,* govo-
frugo, lat. frigere; fr. bordeaux; tat. burda; nem. riti, svetleti.
brenen. b'™(i)x, b'arxate, pr`iti, isu{iti.
b'r(a)xx, b™ixxƒti, -ee,
pirja(ni)ti,* b'™(i){, -jati, pasti, pasti dole:
(is)pr`iti, osu{iti, ispe}i (naro- b™i{ati, brisati (vetar),* jak, `e-
~ito `itarice). stok, vatren.
b'r(‚){, -(j)ate, blistati, svetleti, isti- b'’, b'ƒvati, -ee, bivati,* baviti,* biti,
cati, sjaj, rasko{ > srp. bro{. postojati, postati, nastati, pojaviti,
b'r(’)—, -ati, broditi,* pokriti, pre- `iveti, ostati, desiti (se), primiti,
kriti; sakupiti > srp. sprud. dodeliti, prestati, propasti, pogi-
b'r(’)–, -ajate, brinuti,* `eleti, nadati nuti, umreti, ne roditi se na
se, zabrinut > srp. briga, jel. embruon, em- zemqi; podeliti u stotinu komada;
bruo. biti rezervisan, pasti na pamet, po-
b'r(e)x, -ate, sijati, svetleti. stati svojina, pripadati, dr`ati
b'r(e){, -ati, -ee, brecati,* klimati se, stranu, prisustvovati, pomo}i, na-
krivudati; okliznuti se, u~initi giwati, sklon, zauzimati se, posve-
pogre{an korak; qutit, bojati se > titi se, slediti, napredovati, ko-
srp. bre{a, it. breccia, fr. breche.
ristan, zapasti u, posti}i, dokopati
se, pokrenuti, prouzrokovati, stvo-
b'™i, b'ƒrati, -e, bib’a
arti, brati,* bi-
riti, gajiti, negovati, o`iveti,
rati,* baratati,* nositi, voditi, ot-
osve`iti, pomagati, unapre|ivati,
premiti, prenositi, (za)dr`ati, pre-
kontrolisati, misliti, smatrati,
kinuti, istrajati, porasti, izjedna-
znati, pomewati, zasititi; 2. b’””,
~iti, dr`ati u ravnote`i, posedo-
ime Vi{weg, ~in nastajawa ili po-
vati, imati, (p)odr`avati, iznajmiti,
461
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 462
V
stajawa, mesto obitavawa, svemir,
svet, jedan od svetova, zemqa, tlo,
mesto, osnova svake geometrijske
figure, predmet, objekat > srp. biti,
ka; zend. bū; lit. būti; eng. be; nem. bim,
bujan: hum, -k
bin, biwake; jel. fýo, éfun; lat. fuit, fuat: humus: v‚, v„ti, vejati,* (na)duvati (vetar), ispu-
homo; fr. Bivouac. stiti miris: povrediti > srp. vetar; jel.
b'(u)–—, -ate, podr{ka, oslonac: oda- áimi; lat. ventus; eng. wind; nem. Wind, wájan,
wehen.
brati
v(a)b'r, -ati, vabiti,* i}i, zalutati > srp.
> srp. bunt?
b'ur, -ƒti, -ee, uzburkati,* kretati se
vabiti.
(brzo, gr~evito), drhtati, naprezati
se, treptati, podrhtavati; jako ku-
vad, vƒdati, -e, vadati,* govoriti, (iz)-
re}i, izvestiti, (do)javiti, adresi-
cati > srp. bura, bu}ka, breza; rus. bereza; jel
rati, hvaliti, preporu~iti, save-
borea, voreas, sever; lat. furere, Furia; nem. Storm;
tovati, dosuditi, izre}i presudu,
tur. bora; lit. bar’as; prus. berse; st. nem. birihna,
pokazivati, ozna~iti, odrediti, naj-
nem. bircha, Birke; eng. birch. aviti, izjaviti, prore}i, odavati,
b’(u)r(a)x, -ate,varewe, vrewe, kuvawe, tvrditi, (na)voditi, zvati, podi}i
kqu~awe, klokotawe.: qutwa: mehur, glas, pevati, pomenuti, izneti, na-
RV IV, 43, providnost, varka > srp. vesti, nazvati, pobijati, govoriti
burag, rum. buricu, eng. bile. napamet, osporavati, sva|ati se,
prepirati (se), autoritet ili od-
b'ux, -ƒti, buxiti,* krivina, zavoj, sa-
li~je, triumfovati, likovati > srp.
viti, zavi(ja)ti; 2. buwxati, e, kori-
vada, vodiqa, odiva, bedevija (vadaba); lit. vadìnti.
stiti, posedovati, vladati, imati
vad', vad'ati, -ee, (ved. i pesn.), ubiti, oro-
vlast, upravqati, uzvratiti, odu`i-
biti, potu}i, uni{titi > srp. vada (zlo-
ti se, koristan; u`ivati (u jelu i duh): jel. óthéo.
pi}u), konzumirati, jesti, piti; po-
vai, v„jati, vajkati,* trom, iscrpqen
ti{ten, pretrpeti, podneti, isku- ili istro{en, uskra}enost, RV VIII,
si1ti: zadovoqiti, raspolagati, u`- 47: hvalisav; 2. vaˆ, blagi naglasak i
ivati (u obroku), potreba, primena, potvrda > srp. vaj; n. lat. viccomes, fr. vikomte,
namena, korist, naterati > srp. bog, eng. viscount.
bogat, buxan, buxuqa, baza; jel. basis, feýgo; lat. vaˆ, v„jati, postati trom, istro{en ili
fugio, fungor; eng. bow; nem. biogan, beigen; a.s. iscrpqen, izveden od, duvati; 2. zai-
búgun. sta, naravno.
b'’{, b'”{ati, bu{iti,* nastojati, tru- vaj, vajate, -ii, i}i, po}i.
diti se, zaokupqen, RV III, 25, pri- vakk, -ate, i}i, po}i > srp. vakat.
baviti: ukrasiti, ulep{ati > v(a)k{, -ati, nava{ati,* (na)rasti, po-
ve}ati se, jak ili mo}an: qut, -it >
jel. aézo, aýzáno; eng. wax; a.s. Weah; lit. aúgti; nem.
wahsan, wachsen.
val, valate, vall’aajati, vaqati,* vre-
deti, okrenuti (se), zaokrenuti,
skretati, kretati se tamo-amo, pri-
bli`iti, vratiti, po`uriti se,
provaliti, planuti, buknuti, pora-
462
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 463
sti, pove}ati se, prekriti, okru- v(a)–š', -ate, kretati se sam, bez dru-
`iti, ograditi > srp. val, vala, ala, st. {tva
mak. valanka, gr. fálanx; sum. fen. El; asir. il(uu);
v(a)w~, vƒw~ati, kretati se tamo-amo,
jevr. Eloah; ar. tur. Allah, Illah, Vallahi; maj. Balam;
hodati nakrivo, gegati klimati, te-
st. nord. vala; lat. vale.
turati, posrtati, vrludati, krivu-
v(a)lb', valb'ati, uzeti hranu, jesti > dati, sti}i, i}i negde, kretati se
srp. vlakno, lavra. potajno, puzati, pre}i preko, zalu-
v(a)lg, vƒlgati, sko~iti, presko~iti, tati, oti}i, `uriti, juriti, izbe}i,
igrati, zvu~ati; jesti; ograni~iti; pobe}i: izdati, nasipati, obasuti:
uzimati hranu > srp. vo|ica. varati, prevara, lopovluk > eng. wish;
v(a)lk, valkajati, govoriti, ulagivati nem. wunsc, Wunsch, Wünschen.
> st. nord. Valkurja, Valholl. v(‚)w~', -ati, `vawkati,* `eleti, tra-
v(a)ll, vallate, pokriven: i}i. `iti, nastojati, truditi se, te`iti,
val', val'ati, odli~an: govoriti: ubiti, slediti, 2. utvrditi
uvrediti: dati ili prekriti: sijati: vap, vƒpati, -e, vapiti,* {i{ati,
val’aajati, govoriti, sijati. odse}i, brijati, kositi (travu), raza-
suti, ra{trkati, razbacati, posuti,
vam, -aati, povra}ati, bquvati, ispqu-
baciti kocku, roditi, nagomilati,
nuti, izbaciti, izbiti, odbiti, is-
pustiti, davati od sebe: kajati se > nakupiti, nasipati, (po)sejati, stva-
srp. mrav; lit. vemti: jel. emeo, lat. vomere. rati.
van, vanati, voleti, `eleti, dobiti, v(a)rd', -ajati, vardati,* napuniti, se}i,
ste}i, pobediti, okupirati, glavni deliti, odse}i, {i{ati: po{tovati,
u ne~emu, posedovati, gospodariti, ~uvati > srp. savardak, bardak.
spremiti, spreman, smerati, ciqa- v(a)r–, -ajati, varni~iti,* (na)slikati,
ti, napasti, povrediti, pridobi-ti crtati, bojiti, prikazati, (o)pisati,
> srp. paw, vanredan: lat. venia, Venus(?) eng. to izvestiti, ispri~ati, re}i, govo-
win; nem. gewinnen. riti, hvaliti, uznositi, objasniti,
va–, -ati, proizvesti zvuk. smatrati, pru`ati, {iriti > srp. var-
v(a)•g, -ati, bangaviti,* i}i, hramati:
nica.
463
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 464
otpaci: povrediti, rana: i}i, pi- v‚{, -jate (ved. v„{ati), urlati, proiz-
tati > eng. waste; lat. venter, vesica; nem. wanast, vesti zvuk, rikati, blejati, mukati,
Wanst. plakati, vri{tati, pevati, cvrku-
v‚t, -ajati, hladiti: slu`iti, ~initi tati > srp. va{ka (pas); per. vašak.
zadovoqnim: i}i, po}i. va{, vƒ{ši, -ee, (u)va`iti,* `eleti,
vaš, vašati, vatati,* okru`iti, veza, ko- `udan, mio, odlu~iti, zapovest, rev-
nopac: vašajati, podeliti, pregra- nost(an), overiti, podr`ati, utvr-
diti: zgwe~iti, nabijen > srp. vata, nem. diti, uzrok `eqe, pasti pod uticaj,
Watte, eng. vadding, fr. ovate. podrediti, izlo`iti > srp. va`an, jel.
vašš -ati (=bat’). ékón, eng. willing; lat. vacca.
vaš', -ati, veliki ili debeo: sna`an, va{, -ati, nava{ati,* povrediti, ubiti:
mo}an. ostaviti utisak
vah, ved. vƒd'ave, vƒhati, -e, voziti,* v(a){k, -kate, i}i, po}i > srp. va{ka?
(pre)nositi,otpremiti, voditi, upr- ve, vƒjati, -e, vajati,* tkati, (ispre)ple-
avqati, rukovoditi, rasprostre-ti sti, napraviti mre`u, prekriti
se, {iriti se, nadvladati, koristan, mre`om.
prolivati (suze), odneti, opqa~kati, vev‡, -te, i}i; pro`eti; smisliti; `e-
o`eniti se, proslediti, nastaviti, leti; baciti; jesti.
nositi, povu}i (sa sobom), posedovati, ved', -ate, tresti se, drhtati.
podneti, podr`avati, izdr`ati, str- v(e)k{, -ajati, videti, gledati > srp.
pqivost, oprostiti, zaboraviti, veksarica.
iskusiti, do`iveti, osetiti, poka- v(e)l, -a(ja)ti,
pokretati, dremati: 2. ve-
zati, ispoqiti, odati (ose}aje),
lajati, ra~unati ili prognozirati
prote}i, provesti (vreme), jahati,
vreme.
tr~ati, plivati, duvati, no{en,
polo`iti popreko, posti}i, oba-
v(e)ll, -ati, (o)tresti, drmati, drhtati,
viti, zaposliti, prevariti, tamo- quqati, uzburkan, mesiti (testo) >
srp. volan, fr. volant.
amo; 2. (pre)no{ewe, posedovawe,
podnositi: crtawe > srp. voz, vagon: vajat; ven, v‹nati, venuti,* brinuti, zabrinut,
srp. rus. vaza; lat. vas; fr. vose; nem. Vase; vehere, ~eznuti, `eqno i{~ekivati, zavi-
vehiculum, eng. vehicle; weigh: nem. (be)wegan: jel. dan ili qubomoran, nostalgi~an.
óhos, óheómai; lit. vèzti. ves, -ati, izves(ti)ti,* vezati,* i}i, kre-
v‚h, -ate, savladati, nastojati, truditi tawe, postupak, radwa, zahtev; `ele-
se, i}i za, ulo`iti napor, po- ti, voleti > srp. vesnik.
464
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 465
465
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 466
biqe, blagostawe > srp. Vi{wi, vi{wa, vr(a)x, vrƒxati, vra~ati,* oti}i done-
vazal; hindi Višnu; rus. vi{nя; lit. vikšna, viszeiti; kle, i}i, hodati, po}i daqe, nasta-
prus. wisnautos; nem. wihsila; eng. fr. vassal, n.lat. viti, putovati, lutati, kretati (se),
vossalus; jel. oíkos, lat. vicus; nem. wich, Weich-bild. i}i sa namerom, oti}i, otputovati,
vi{, vive{ši, ve{ati, i}i u udaqiti se, pro}i (vreme); napasti,
razli~itim pravcima, ra{iriti: 2. protiviti se, iza}i protiv ili na-
tra`iti; 3. ne~ist, prqav, izmet; 4. pasti neprijateqa; imati seksualni
vi{–‚ti, odvojiti, zaseban, razdvo- odnos; povu}i se, pretrpeti, pod-
jen > jel. lós, lat. virus. neti, postati, pripremiti, ukra-
siti > srp. vra~ (st. srp. lekar), vra~ar, eng.
vŠ{, vŠ{ati, i}i u razli~itim prav- witch, witcher.
cima, pru`awe, protezawe, {irewe,
istegnut, izdu`en; 2. vˆ{, vi~~'ati, vr(a){~, -ƒti, rasecati,* prese}i,
tra`iti, -gati > nem. wunder? rase}i, pose}i, (od)se}i.
vj(a)d', v‡d'jati, probosti, probu{iti, v™i, vƒrati, -e, vjemnute, veriti,* vo-
probiti, pogoditi, udariti, raniti, leti,* prekriti, variti,* zakloniti,
otvoriti venu, pu{tati krv, iskr- za{tititi, sakriti, okru`iti, op-
variti, nabacivati se, zadati, na- koliti, zakr~iti, smetati, ne
neti, uzrokovati, pripojiti, uti- propu{tati, zatvoriti, odbiti, od-
cati, tresti, talasati, drmati, pri- braniti, spre~avati, vratiti nazad,
lepiti. obuzdati, zaustaviti, iskqu~iti, za-
braniti, zadr`ati, obustaviti iza-
vj(a)j, vjajati, -ee, o~ekivati, provesti, ra- brati, odlu~iti (se), udvarati,
sipati; vjajajati, i}i, kretati.
`eqa za razgovorom sa nekim ili u
vj(a)t', vjƒt'ate, -i, drhtati, talasati, za- ime nekog, zamoliti, zatra`iti,
lutati; izjaloviti (se), izgubiti, vi{e voleti; 2. v™i–oti, -ati, -‡te,
pasti, prestati, odustati, postati vrnuti,* izabrati (za `enu), vi{e vo-
bezuspe{an, uzbuditi se ili uzne- leti, udvarati se, izboriti naklo-
466
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 467
v™(i)–, -oti, -ute, tro{iti, jesti: vri- vr(’)s, -a(ja)ti, povrediti, ubiti > srp.
najati, ugoditi, zadovoqiti, dopa- vqus.
dawe: razveseliti, stimulisati. v(u)–š, vu–šajati, povrediti, ubiti:
v™(i)t, vƒrtate, vrteti,* okrenuti, va- is~eznuti.
qati, razi}i se, oti}i, i}i drugim
putem, napredovati, nastaviti,
uspeti, odr`ati se, `iveti, ostati,
jo{ postojati, pro}i, biti zaokup-
qen sa, nameravati, pona{ati se,
postupati, poneti se prema, u~iti
lepo pona{awe, pokazati, upotre-
467
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 468
G
neti, pretrpeti, imati udela, sude-
lovati, primiti, dobiti, opaziti,
primetiti, uvideti, posmatrati,
zapa`ati, razumeti, objasniti, sma-
trati, poga|ati, pripisati krivicu,
g‚, g„ti, xˆg‚ti, xag‚ti, `igati,* sle- upravqati, voditi, pru`iti, davati,
diti, i}i, krenuti, do}i, pribli- dodeliti, darovati, (ot)poslati, pro-
`iti se, pasti pod ne~iji udeo, vesti vreme, postati jasnim, obja-
du`nik, do}i u bilo koje stawe, po- sniti, razumeti, (o)zna~iti 2. > srp.
gmaz; gama; eng. come; fr. gamin; jel. gametes, baíno,
dvrgnuti se, dovr{iti roditi se; 2.
básko? lat. venio.
i}i; 3. pevawe > srp. `ig; kelt. eng. gang;
fr. gigue; it. gige, gigolo; nem. gām, gās; eng. go; g(a)mb, -ati, gombati,* i}i, kretati se
jel. bíbim, ébin. > it. gambetto.
g(a)gg’, -ati (= kakk’), kikotati ga–, -ajati, navesti kao razlog, brojati,
gad, -ati, "gledati",* govoriti (jasno),
nabrajati, (iz)ra~unati, vrednovati,
(iz)re}i (ne{to nekome), iskazati,
opa`ati, pripisati, obazirati se,
obavestiti, zvati, ispri~ati, re}i zamisliti, izmisliti > n.lat. commis-
sarius.
namera govora: grmeti.
ga—, -ati, kapqica, destilat; ga—ajati, g(a)–—, -ati,pokondiriti,* u`ivati u
pokriti, sakriti > srp. gadara (sabqa smelosti (drskosti), drznuti > srp.
gadan.
g(a)nd', -ajate,
skrivena).
gad', -jati, pome{an. povrediti: kretati > srp.
gal, -ati, (raz)galiti,* polako isticati, g(a)rv, -ati, garvajate, ponosan ili na-
kapati, probijati (te~nost), pomalo dmen > lat. garbē, ~ast; st. nem. gelf, gelben.
cureti, padati nadole, otpadati, ne- g(a)rd, -ati, grditi,* (po)vikati, vese-
stati, pro}i, procediti, stapati (se), liti, proizvesti neki zvuk
rastopiti, te}i, taliti se: 2. jesti, ga)r', -a(ja)ti, -e, gre{iti,* okriviti, RV
(pro)gutati (= 2. √ g™‡) > srp. it. {p. fr. IV, 3, prijaviti, uru~iti tu`bu,
gala (> galant); jel. gála, -ktos, galaxías; lat. gula; st. optu`iti, osuditi nekoga: (po)kajati
nem. qual, quella, quillu. se, (po)`aliti > srp. greh.
g(a)lb', -ate, globiti,* odva`an, smeo, g(a)rx, -ati, grajati,* emitovati dubok
siguran, preduzimqiv, samopouzdan, jak zvuk, zvuk udaqenog groma, gr-
drzak, krut: opunomo}enik, pover- meti, tresak, gun|ati, mrmqati,
qiv > srp. globa; jevr. galbha, surov(ost), re`ati > srp. graja; lat. garrio; st. nem. kurran,
tvrdo}a. nem. quarren.
gam, -aati, i}i, kretati se: povrediti, gah, -ajati, u}i ili prodreti duboko.
ozlediti, krenuti (na put), po}i, i}i g‚h, g„hate, -i, gaziti,* uroniti, kupati
ka, pribli`iti se, prolaziti, iza}i
se u prirodi: pripijen, probiti,
protiv neprijateqa, napasti, um-
prodreti: lutati, i}i bez ciqa,
reti, imati intimni odnos: pod-
obilaziti, skitati, tumarati, pro-
468
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 469
tezati: upiti > srp. vo, govno; {p. guano imiti, odobriti, potvrditi, poko-
gaucho; jel. bous; lat. bos; eng. cow; st. nem. chuo, riti se, poslu{ati, smatrati, o`e-
nem. Gau, Kuh. niti se, udati se, isporu~iti neko-
gax, -a(ja)ti, kr~ati* zvuk, urlik; biti me ne{to, pustiti nekoga da bira,
pijan ili zbuwen. upoznati nekoga > srp. `rvaw, gramata,
gev -aate (= kev, sev), slu`iti. German, grabuqa; rus. `ernov, gramota; brig. bre-
gep -ate (= kep),, gepiti,* i}i, kretati nan? lit. grébju; zend. gerep; geurv, geredha, jevr.
grabaim; lat. hortus; jel. grafein; nem. greife.
se: tresti, drmati.
ge{, -ate, tra`iti, istra`ivati. gra(n)t', -n„ti,granati,* pri~vrstiti,
privezati, pore|ati, komponovati,
glai, gl‚(ja)ti, gl‚ti, zglajzati,* svrstati, spojiti u pravilan niz,
ose}ati odbojnost ili mr`wu, ne- povezati re~i, napisati kwigu:
sklon, nevoqan, bezvoqan, trom, kriv, pogre{an; 2. grat’aate, kriv,
mlitav, umoran, ose}ati umor, biti biti savijen (lit. i fig.) > srp. grunt,
iscrpqen, slabiti (postepeno), pasti gruntovnica; nem. Grunt; jel. klótho; lat. gluten.
u nesvest, prestrog, umoriti se, o{-
tetiti, na{koditi, o~ajavati, kl-
gr(a)s, grƒsati, -e, gristi,* staviti u
usta, zgrabiti, {~epati, (pro)gutati,
onuti.
jesti, konzumirati, naterati da ne-
gl(a)s, -ate (= gras), glockati,* glo|ati,* stane, pomra~ewe, gubitak sjaja, ne-
jesti. jasno, nerazgovetno izgovarati, sav-
gl(a)h, -ate, igrati za novac, kockati se, ladati, obuzdati, propustiti, zau-
dobiti na kocki, primiti, uzeti. staviti (parnicu) > srp. (uu)ggriz, gro{; lat.
gl(e)v, -ate, (u)glaviti,* slu`iti, po- gramen, grosus; jel. gráo; eng. grass; prus. gras; nem.
{tovati, bogoslu`ewe. gras, Griesz.
gl(e)p, -ate, glupeti,* jadan ili bedan; g™i, garati, prskati, vla`iti.
tresti, (po)kretati > srp. glup. g™‡, g™i–„ti, g™i–‡te, grunuti,* gra-
gl(e){, -ate, istra`ivati. nuti,* grmeti,* oglasiti, zvati, vi-
gl(u)w~, -ati, i}i, kretati se. kati, najaviti, (po)hvaliti (dizati do
gl(u)~, glo~ati (= gru~), ukrasti, oro- neba), izgovoriti, ispri~ati, izve-
biti. stiti, u~iti u stihovima; 2. girati,
gilati, -e, gutati, jesti, izbaciti iz
gra(b)h, g™i'–„ti, g™ib'n‚ti, grabiti,* usta; 3. g‚rajate, znati, umeti, poz-
zaustaviti, RV IX, 78, zadr`ati, uh-
navati, (pod)u~iti > srp. grlo, gora, grom,
vatiti, zatvoriti, zarobiti, posedo-
rus. grmetь, `ora; ~e{. hrom, jel. hromos, bromos:
vati, pridobiti, osvojiti, pobediti,
girýo; oros; lit. grumenti; gire, gerru, piti; prus. gru-
savladati, pomra~ewe, zaseniti, odu-
mins; gerbu, gorian, drvo; jevr. gair, goirim; st. nem.
zeti, ukrasiti, zahtevati, tra`iti
quar, quir; per. gairis; afg. Gar, ghar, gora, Ghar (ime
svoje pravo, truditi se, dobiti, pri-
regije); hindi guru; lat. glutio, gula, gallus, gurges?
miti, posti}i, dokopati se; kupiti,
birati (`enu): skupiti, upiti, ~u- g™(i)d', grˆd'jati, -e, (o)gladneti,* tru-
469
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 470
gr(u)~, gro~ati, gr~iti,* kra|a, oti- 31; 2. g“h, skriveno mesto, RV I, 67 >
ma~ina: i}i > srp. gr~, Grk, gorak. srp. guja; guza; ar. gaib, kaib, tur. gaub.
gu, gƒvate, habati,* i}i, po}i: 2. i}i: 3. gux, -ati, goxati, zujati* "{u{kati", gla-
gavate, odjekivati, zazvu~ati; 4. gu - sine (= guwx ).
vati, (za)govnati,* radosno uzvik- g'(a)gg', -ati (= kakk’), smejati se.
nuti, prazniti s izmetom, 5. krava: g'(a)mb, -ate (= gamb).
zemqa: zrak. g'(a)–š, -ati, govoriti: svetleti
gu—, -ati, ~uvati, zabrana. g'(a)n{, -ate, glancati,* rasuti svetlost
g(u)–—, -a(ja)ti, pokriti, sakriti, za{ti- ili sjaj: tok, te}i, cureti, razlivati
titi; usitniti, izdrobiti. se: skladnost (oblik) > srp. glanc.
gud, godate, igrati, sport. g'(a)rb, -aati, i}i, po}i.
gud', -jati, guditi,* umotati, razviti, g'as, -ati, kusati,* gostiti,* jesti, `eqa
pokriti; ode}a: qutit: igrati, za- za jelom, konzumirati.
bava > srp. gudalo, gajde; st. nem. hūt, nem. haut; g'aš, -ati, -e, gladiti,* gla~ati,* ogre-
eng. hide; jel. keýtho; lat. cutis. bati (se); zaposlenost, zaokupqen, na-
gu(m)p', -ati, povezati, nanizati venac stojati, truditi se, do}i, sti}i,
g(u)–š', -ati, otvoriti, okru`iti, pre- pasti pod uticaj, delovati, stupiti
kriti. na snagu, desiti se, prilagoditi, od-
g(u)wx, -ati, zujati, {umiti, brujati. govarati, povezan, udru`iti, spo-
gup, -jati, postati zbuwen ili konfu- jiti, ujediniti se; povrediti (re-
zan; 2. ~uvati, braniti, {tititi: sa- ~ima): polo`iti, staviti, nabaviti,
kriti, RV VII, 103., prikriti, tra- izvesti, izvr{iti, posti}i, u~i-
`iti za{titu od, kloniti se, od- niti, naprezati, napraviti, stvo-
bojnost, praznina, prezir, nepodn- riti, oblikovati; u~initi uslugu,
o{ewe, ose}awe uvrede ili po- terati, podsticati; okrznuti, dota-
vre|enosti; 3. odbrana, za{tita > srp. }i, drmati, tresti, povrediti, ra-
n); prus. zupuni, per. dzupan, . gopi; lat. gib-
`upa(n
niti > srp. glat, rus. gladitь, glodkiй, st. nem.
glat, lit. glaezin, gladus, prus. glosto, lat. gladius
bus; nem. Gau; ma|. ispan.
gur, -ate, guliti,* i}i, pro}i, dizati,
(> Gladiolus Iliricus).
podi}i (napor), uzdi}i, izazvati, ni- g'(a)šš, -ate, protrqati ruke, dodirnuti,
knuti: povrediti, pozlediti: jesti > drmati, tresti, pokrenuti, usko-
lat. augur, aura (vitalis), aurum, gravis, Aurora; lit.
me{ati, lo{ uticaj, uvrediti re-
gieras; jel. Barýs.
~ima.
g(u)rv, g’rvati (= √ gur). g'(i)––, -ate, ginuti,* uzeti, {~epati.
g(u)rd, -ate (= g’rd), igrati, skakati, g'ol, -ajati, mewati, pome{ati u polu-
sport; stanovati, obitavati, bora- te~no stawe.
viti, prebivati, `iveti > srp. gruda g'r‚, xˆg'rati, -e, mirisati, primetiti
(rodna), grad, ograda. (osetiti) miris, primetiti, opaziti,
470
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 471
D
g'™(i){, g'ar{ati (= h™i{), glazirati,*
polirati, ~etkati, mazati ~etkom:
grcati,* mrviti, drobiti, samleti >
srp. gle|, glazura, griz? lat. glacies, fr. glace, n.
lat. glaciare, nem. Glasur.
g'u, g'avate, potpun ili naro~ito d‚, datte, dƒd‚ti, dati,* dodati,* daro-
proizveden zvuk. vati, pru`iti, ponuditi; udati }e-
g'u–, -ati, i}i, kretati se okolo. rku; vratiti, posti}i cenu, `rt-
g'(u)––, g'u––ate (= g'i––). vovati se, izre}i, saop{titi, govo-
riti, komunicirati, dozvoliti, po-
g'ur, -ati, vikati upla{eno, vika izaz-
staviti, dodati, pqesnuti dlan-
vana strahom, zvuk, glasno plakati,
ovima, tu}i (rukama), ugovoriti, sa-
vikati, javno (se) oglasiti, izjaviti,
stanak, izneti predlog, uporediti
zvati, pozvati. 2. ubiti.
sa, stvarati buku, povikati, pro-
g'(’)r–, -ati, gurnuti,* gurati, kretati kleti: pratiti, obuhvatiti, sko~-
se tamo-ovamo, tresti, drmati (uzr- iti, ispuniti obe}awe, boriti, za-
ok), vaqati. povedati, dati informaciju, obave-
g'uš, -ati, gutati,* udariti ponovo, su- stiti, ograditi se, pokazati se,
protstaviti, pru`iti otpor: za{ti- fiksirati pogledom, slu{ati, ~uti,
titi: okrenuti. usmeriti misli; staviti lance; za-
g'u{, g'o{ati, odjekivati, zapevati paliti, podmetnuti vatru; pomeriti
ili glasno objaviti, izjaviti, dozi- {ahovsku figuru, kle~ati, gaziti
vati, proglasiti, pozivati, RV IX, po, nagaziti, pokazati put; ~uvati,
109; 2. ubiti. otrovati; tra`iti, zahtevati od, ve-
zati, pri~vrstiti: ise}i: povezati;
2. d„, davalac, RV V, 41. 3. se}i; 4.
djƒti, (pri)vezati; 5. za √ de; 6.
za{tita, odbrana; 7. za √ dai; 8.
~i{}ewe, pre~i{}avawe (√ dai) >
srp. da, dan, da}a, datum; lit. dena; asir. datum;
lat. datum: dies, perendinus, nūndinus: do, dona, -um,
-are, dator: daturus; jel. didomi, deo, didim: dotir.
dag', dƒg'ati, pasti ispod normalne
te`ine, udariti; i}i; te}i: neo-
~ekivan, RV I, 123..
dad', -ate, dodati, dr`ati, dati > srp.
dada, dadiqa, ra{. dad, rus. dяddя; jel.
dendro(n).
d a j , d ƒj a t e ,
odvojiti,* podeliti, dode-
liti, saop{titi; u~estvovati, pose-
dovati; poslu`iti, konzumirati;
uzeti udela, saose}ati, sa`aliti,
pokajati.
d‚j, -aate, dojmiti,* (pre)dati, dodeliti,
uru~iti, preneti > srp. daj, dajana, dajan-
disawe, tur. dajanlu, dajanmak.
471
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 472
d(a)k{, dƒk{ate, jak ili sposoban, po- podneti bol, ojaditi, ra`alostiti;
rasti, uve}ati, u~initi brzo: i}i, 2. goreti > srp. dah; st. nem. that; lit. dehu?
povrediti > srp. desno; lat. dexter; jel. dezios, d‚{, da{ati, dostati,* slu`iti ili
deksios, lit. dészine. hvaliti boga, dati, pru`iti, ponu-
dal, -ati, deliti,* prasak, pucaw, le- diti, darovati; 2. d„{, obo`avawe, -
teti otvorenim prostorom, rastu- alac, RV VI, 16, po{tovawe, RV I, 127,
riti, uzrok gorewa: otvoriti (pu- bogoslu`ewe, klawawe > srp. dost,
poqak); isterati > srp. Dalmat (> dolama), Dostana, izda{an; per. Dostane; jel. e-dok-a, de-
dolmiti, dolap, diqem; per. dulab; tur. dolap; lat. dok-a.
dolus; jel. delfus, diá. dv(i){, -t‹, dv‹{ši, zavideti,* mrzeti,
dam, d‚m
mjati, (u)domiti,* miran, pitom, pokazivati mr`wu, neprijatan, ri-
u~initi poslu{nim, ukrotiti, val > srp. zavist; nem. Zvist; zend. dbish; jel. odýs-
obuzdati, savladati: 2. dƒm, dom, po- ato.
rodica, doma}instvo, RV X, 46 > asir. dv™(i), dvrite? omesti; pokriti, pre-
dadm u; srp. dom; jel. dámnimi, dmós; lat. doma, kriti.
domus, domare, domine, domesticus, n.lat. doma; fr. de, dajate, {tititi, braniti > srp dever,
dome; it. duomo. delija, dejaniti.
—am, —amajate, proizvesti zvuk. d‡, d‰jati, -e, vinuti se, uzleteti, le-
da(m)b, -a(n)ti, -n‘ti, (u)tepati,* i}i, teti daqe; 2. svetao, -leti, odliko-
pro}i, povrediti, uni{titi: pri- vati se, zadivqen:; 3. d‡jate, gubiti,
pitomiti, prevariti, napustiti: na- opadati, (is)truliti, raspasti,
terati, prikupiti, namera is~eznuti; 4. ruina, uni{tavawe >
uni{tewa > eng. dump. srp. dinar, daqe; jel. lat. denarius; jel. dia: deato,
—(a)mb, —ambajati, gurnuti, baciti. dellos, dilosdinarion, duo, duno.
dah, -ati, dihati, dihati,* dah(t)ati,* d‡d'(‡), d‰d’iite, udiditi,* sjajan, poja-
(iz)goreti, (o)pr`iti, opaliti, ispa-
viti: smatrati, misliti: snaga, mo},
liti, potpuno uni{titi, mu~iti, osetiti, veli~anstvenost, primeti-
boleti, uznemiravati, zadati ili ti, shvatiti, nameravati, `eleti.
472
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 473
d(‡)k{, -ate, posvetiti se (duh. i sveto- d™‚ (= drai); 2. dr„ti, drati,* `uriti,
vno): gotov, spreman. tr~ati tamo-amo, siroma{an > jel.
d(i)mb', -ajate, narediti, neposredan. didrásko, dránai.
d(i)mp, -ajate, nagomilati. dr(‚)g', -ate, kadar, pru`iti, ra{iriti,
d(i)nv, -ati, obradovati. produ`iti izvr{iti, uticaj: umo-
ran: tumarati, {etati: duga~ak ili
dip, depate, razbuktan, sjajan, ble{ta- spor: kasniti, odlo`iti > srp. dug; jel.
vost, jak plamen, svetao, proslavqen,
dulihýs.
paliti (vatru), raspaliti, uzbuditi,
probuditi, jako sijati, veoma svetao. dr(‚)—, dr‚date, odrati,* rasturiti, po-
deliti, oti}i u komade > srp. drawe.
d‡p, -jate, goreti, ble{tati, razbuktati
se, izgoreti, sijati, `ariti se, drai dr‚jati, -e (= dr‚), dre`dati,* spa-
plamteti, zapaliti vatru, osvet- vati > srp. dremka, lat. dormio, dormire, jel.
édrathon.
leti: prodrmati, razdra`iti, uzru-
jati, uzbuditi, pobuditi. dr(a)k', dr‚k’aati, drkati,* suv ili bez-
—ip (= —imp, -aajate: dimb’, -ajate), —epa- vodan: sposoban ili nadle`an: ukra-
jate, skupiti zajedno, nagomilati, siti: zabraniti, spre~iti > srp. grozd,
dereglija; ~e{. hrozen; jel. botris; skand. drakar; fr.
baciti.
dih, degd’ii, digd’ee, mazati, trqati, za- dragueur; ma|. dereglue.
473
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 474
d™(i)n', d™ˆn’aati, ~vrst, jak, rasti, RV vatre, uzrok unutra{we vatre, bol,
I, 130, u~vrstiti > srp. dren, Drina (= tuga, `alost, mu~iti > srp. du`nost; eng.
Drena), drena`a. dutu; lit. davuti; jel. daío, dýi, dýo, dýno, deýomai,
474
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 475
475
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 476
E
odlu~iti se, spreman za, dugovati,
biti zadu`en, produ`iti, otegnuti,
citirati, navoditi, shvatiti, zami-
sliti; pustiti kosu ili bradu da
raste; pritegnuti uzde; ispuniti
du`nost, ve`bati samokontrolu, e, eti, (pr)i}i,* pribli`iti se, dosti}i,
veoma potovati, dr`ati u ra- u}i, vratiti se; pokoran, pomiriti
vnote`i, vagati, meriti, imati na se; pasti pod ne~iji uticaj: hitati
umu, setiti se, sabrati, napraviti bli`e, RV VII, 39; molba, zahtev, pri-
ili se dr`ati sporazuma, odlu~iti, java.
preduzet > srp. dar, dara, jedar, dert, `rtva;
ed', ‹d'ate, pospe{iti, porasti nekome
rus. `ertva; zend. dar; per. derd, dert; ar. tarh; it.
ugled, postati, drzak, bezobrazan; po-
{p. tara; fr. tare; jel. daron, thronos, thranos; l a t .
stati intezivan, {iriti se, dosti-
dara, fretus, fremen, forma; tur. dert.
zati, nabujati, talasati se, izvirati:
d'™‡), d’™™i–‚ti,odrtaviti,* ostariti, za`eleti blagostawe ili sre}u,
star (tretirati s poni`ewem), blagosloviti > lat. editio; skand. Edda; jel.
vre|ati, qutiti, silovati > srp. áitho, itharós; jevr. aoda?
drtina.
eš', eš'ate, namazan, lopov, prevariti,
d'™(i)x, d’aarxati, i}i, kretati se. varati.
d'™(i){, -–‘ti, d’ƒƒr{ati, drznuti,* ex, ‹xati, me{ati, potresti, pomerati
hrabar, neustra{iv, siguran, savla- drhtati, podrhtavati, tresti:
(se),
dati. svetleti > srp. eto, jel. aithia.
d'r(u), -vƒti, i}i; ~vrst ili u~vr{}en e{, e{ati, i}i, oti}i, pomerati se, pu-
> srp. drzak, dre{iti; zend. daresh; eng. durst; lit.
zati, gmizati, kliziti, RV X, 89, do-
dristu; jel. thársos, tharséo.
biti, posti}i, RV V, 41 > srp. pe{ak, fr.
d'r(u)v, -aati, ~vrst. echelon.
d'(u)k{, -ate, qubazan: nositi: `iveti.
d'’, d'’n‘ti, d'unut‹, dimiti,* tresti,
drmati, istresti, otresti, skinuti,
osloboditi se, zapaliti, grubo po-
stupati, povrediti, uni{titi, odu-
preti se, ne dati se; 2. quqawe,
tre{ewe, mu}kawe > jel. thýo, hýno,
thumós.
d'’)r, d'’rjate, povrediti, ubiti: pokre-
nuti, pribli`iti > srp. dura{an;
lat. durus; jel. Doris; eng. dull, dolt, bu-
dala, nem. toll? (= ne{to lepo).
d'(’)rv, d’uurvati, vezati, uzrok pada,
povrediti.
d'(’){, -ajati, izdu{iti,* ulep{ati, do-
terati > srp. dun|er, “(na) du{ak”.
476
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 477
I
ind', ind'‹, ind'i{jate,upaliti, svet-
leti, goreti, bqe{tati > lat. aestus;
zend. aesma, jevr. adhmad.
i–k', -ati, i–k'i{jati, i}i, pomerati,
kretati se napred ili nazad, gore
i, ‹ti (= aj), i}i,* {etati; te}i: duvati; ili dole > jevr. imchim.
i}i prema ne~emu, do}i; nastaviti, ‡•k', i•k'ati, kretati se; nastaviti,
izbe}i, pro}i; povratiti se: sle- produ`iti.
diti, naslediti; (do)sti}i, dobiti > ‡nt, intati, svezati, pri~vrstiti.
srp. evo, emancipacija; zend. aeva; lit. eimii; aíns;
‡(w)x, ‡xati, okriviti, kuditi, preba-
jel. oemi; oimos; lat. ave, aditivus; amanatio: em-
citi.
anare.
ir, irati, i}i, oti}i > lat. ira, irasei.
‡ — , ‰ šše ,
prekliwati, (u)moliti, hva-
liti, isticati vrline; 2. pohvala, ‡r, ‰rte, i}i, kretati se, pomerati,
uzno{ewe > srp. Ida (kritska i trojanska). ustati, di}i se, povu}i se, drmati,
tresti, podizati, podi}i (glas),
ik', ek'ati, ek'i{jati, i}i, kretati se (od)baciti, (po)dr`ati, dozvati sve-
> jel. eíko.
sti, (iz)re}i, proglasiti, citirati,
‡k', ek'ati, ik'ati, ikati,* i}i, kretati podi}i se > srp. rame, iritirati, Elizijum;
se. jel. ‘lusion.
‡k{, ‰k{ate, videti, gledati, pregle- ‡r(k){j, ‰rk{jati, zavideti, predmet
dati, opaziti, gledati na, zuriti, zavisti.
piqiti, razumeti, shvatiti,
iš, ešati, i}i, i}i prema ne~emu; `u-
pomi{qati, razmi{qati, smatrati,
riti: gre{iti > lat. item.
posmatrati, zapa`ati, prore}i > srp.
iksan,
‡h, ‡hate, -i, ˆhi{jate, posti}i,
te`iti, ciqati, smerati,poku{ati,
il, ilati, do}i, sti}i, izbaciti, odba-
~eznuti, `eleti, brinuti se, imati
citi, zavitlati: spavati, postati
na umu, misliti o ne~emu > srp. ideja,
miran, nepomi~an > srp. ilova~a, Ilina;
jel. eidos.
i{, e{ati, -e,
st. nem. îllu, îllo, nem. Hilde, Hilleke, Eile; jel. éláo.
uzrok mirnog kretawa,
‡l, -ajƒti, kretati (se), pomerati. ? in poleteti, baciti, zabaciti, zaqu-
> fr. ensemble.
qati se, mahati, otposlati, raza-
inv, ˆnvati, in‘ti, napredovati, od- slati; iste}i, izlivati, isticati,
micati, unaprediti, proma}i, okre- dr`ati govor, najaviti, oglasiti,
piti, oja~ati, obodriti, veseliti se, proglasiti, zagovarati, `eleti, vo-
prisiliti, oterati, odvratiti, zau- leti, ~eznuti, zamoliti, zatra`iti,
staviti, ukloniti, odstraniti, po- hteti, uraditi, nameravati, te`iti
sedovati, biti gospodar ne~ega, ne~emu, dobiti od nekoga, o~eki-
raspolo`iv, imati u rukama > srp. vati ili tra`iti od nekoga ne{to,
Ivawdan; lat. invenire, inventia, n.lat. inventarium. odobriti, slagati se, dozvoliti,
i•g, i•gati, -e, i}i, oti}i (ka), tresti, priznati, biti koristan, birati,
drmati, uzburkati, uznemiriti: od- potvrditi, ostati pri svome, sma-
vojiti ~lanove slo`ene re~i > jevr. trati, zapovedati, te`iti po`eq-
ing. nom, istra`iti; 2. kretawe, br-
ind, -ati, mo}, -an > srp. Ind, Indra. zina;
3. i~~’a
ati, iskati,* starawe, nastojawe,
posti}i, tra`iti, truditi se,
477
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 478
J
ste}i naklonost, `eleti, molba, na-
mera da se ne{to uradi, o~ekiva-
tine{to od nekoga, tra`en ili
ispitivan, misliti, pristanak, na-
klowenost, dopustiti, slo`iti se,
podr`avati, brinuti, obra}ati j‚, j„ti, javiti,* i}i, po}i daqe, nasta-
pa`wu, dokazati ili saznati, {to viti, kretati se, hodati, po}i pe-
ne dostaje izabrati, saznati; 4. {ke, krenuti (na put), kora~ati,
tra`iti, `eqa; (gutqaj, popiti; napredovati, putovati, oti}i, po-
okrepqewe, odmor); 5. gutqaj, ne{to
vu}i (se), pobe}i, izbegavati, i}i
za pi}e, libacija, osve`ewe s neba, prema ili negde, u}i, pribli`iti
`ivotna snaga, ja~ina, sve`ina, se, sti}i, kora~ati prema neprija-
umirewe, u dobrom stawu, porast, tequ, oti}i u lov, vratiti se u
obiqe > srp. i{, iskati: rus. iskate, zend. ishu; svoju zemqu (dr`avu), do}i do u{iju,
lit. jeskóti; st. nem. eiscom, nem. heische; jel. ierós,
~uti, saznati, upasti u, do}i u neko
lós, lóris, ímeros.
stawe, postati, biti, zaspati, mo-
‡{, ‰{še, imati, posedovati, pripa- liti, si}i, potonuti, podeliti (na
dati, raspolagati, mo}an, vladati, komade), pro{iriti, produ`iti,
gospodariti, pona{ati se kao gazda, dr`ati za, pro(te)}i (vreme), nestati,
dozvoliti > asir. i{u: srp.. eho, jel. echo: st. is~eznuti, uspeti, postupati, pona-
nem eigan, nem eigen. p{ati se, prona}i, otkriti, sti-
‡{, ˆ{ate, -i, i}i, oti}i, pobe}i; na- cati znawe, saznati, preduzeti, po-
pasti, povrediti, raniti; gledati, dneti, podvr}i se; 2. prelaziti, kre-
polako skupqati (mrvice); posma- tati > srp. javor: jetra, ra{. hara (> lat. ho-
trati; 2. gospodar, gospodin, vrhun- ruspex, gatar); jel. jater, eathr, ihthr, lekar, ípar; lat.
sko bi}e. jecur.
jab', -ati, -e, jebati,* polno op{titi >
srp. jeba, jabuka, jablan.
j(a)k{, jƒk{ati, brz, -ina, ubrzati,
obo`avati, bogoslu`ewe, ~ast > srp.
Jak{a.
jam, jƒ~'ati, ved. jƒmati, jƒ~'ate, jamiti,*
jem~iti,* nositi, dr`ati, podupi-
rati, podr`ati, podi}i oru`je, po-
visiti (glas), pove}ati, (ra){iriti,
rastegnuti, zadr`ati, ostati, obuz-
dati, spre~iti, podeliti, dati, da-
rivati, prepustiti se, biti veran
(pouzdan), obe}ati, pristojan > srp. jama,
jemac, jama~no, Zemuwa (mitska krava), |em, ujam:
tur. gem.
j(a)ntr, -ajati, zadr`ati, ograni~iti,
obuzdati, vezati, biti u {kripcu;
zavoj, -iti > srp. jantar, jantra, uro~nik.
jas, jƒsjati, j‚sjati, -e, peniti se, napre-
gnuti, uspregnuti > jel. zéo.
478
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 479
jat, kretawe; 2. jƒtate, ved. jatati, sja- loniti, odstraniti > srp. june, lat. juve-
titi,* nastojati, urediti, spojiti, nis, juventa; lit. jannas; per. dzuvan; eng. uoung; nem.
rasporediti, udru`iti, dr`ati ili junc, jung.
i}i u korak, takmi~iti se, prila- jut, jotate (= 2. jud’), svetleti.
goditi, zadovoqiti, nai}i na, sre- ju~', ju~~’aati, oti}i, udaqiti se, za-
sti, sukobiti, napasti na, pokazati straniti, is~eznuti > srp. ju~e.
sklonost, te`iti, truditi se, ne- jux, junakti, junkte, sjediniti, pri~vr-
strpqiv, zabrinut, napregnuti se, stiti, upregnuti (ko`a), pripre-
istrajati, ne dopustiti, uzvratiti, miti, opremiti, pripraviti, pri-
odu`iti se, kuditi, mu~iti, meniti, upotrebiti, ponuditi, pri-
dosa|ivati, dodijati: hodati ili doneti, staviti, umetnuti, uglaviti,
leteti u redu (jatom) > srp. jato, jeti, odrediti, zadu`iti se, nalo`iti,
jetim, jetrva.
zapovediti, uperiti, usmeriti, zaou-
jauš, -ati, pridru`iti se ili u~vr- kupqen u meditaciji, setiti se,
stiti uzajamno > srp. jatak; tur. uatak, leglo. imati, posedovati, u`ivati, uvesti
j‚~, j„~ati, -e, je~ati,* moliti, zakli- u posed, u}i u savez sa, prirasti,
wati, prekliwati, zahtevati, prido}i, biti pogodan, odgovarati,
tra`iti ne{to natrag, prositi de- ciqati, smerati, okru`iti, obuhva-
vojku, ponuditi > srp. jes, lat. Iunona > iun; titi, staviti u red, (po)re|ati, svr-
eng. ues. stati se, obnoviti, pome{ati; slabo
jax, jƒxati, -e, obo`avati, po{tovati, ceniti, prezirati 2. j“x, spojen, kow-
posvetiti, dati, ponuditi, darivati, ska oprema: pokraj, pored, do: napu-
`rtvovan, pomagati kao sve{tenik wen: zarazan, oboleo, besomu~an:
pri `rtvovawu; 2. prino{ewe, bo- pribran, koji poseduje: {ala; drug,
goslu`ewe > srp. jangija; zend. jaz; jel. ágos, ~ovek, momak, saputnik, pratilac;
agnós, ázomai. pomo}nik, saveznik, kolega; po-
je{, j‹{ati, mehur, providnost, varka; sve}enik u kontemplaciji; par, dva,
naprezawe, nastojawe, trud, poku{aj. dvoje > srp. jug, igo, jogurt, jogunast; lat. jungere,
ju, joti, jujoti, odvojiti (se), dr`ati da- jugum; lit. jùngus; jel. zeýgnum, zugón; eng. uoke;
nem. joh, Joch.
leko, odbraniti, odbiti, kloniti se,
povu}i se, odustati, polako se uda- j’{, -ati, povrediti, ubiti > srp. juha; lat.
jūs.
qiti, raspu}i se; 2. jauti, ved. jut‹,
juvƒti, sjediniti, pripojiti, pri~vr-
stiti, ~vrsto zgrabiti, podeliti,
obo`avati, po{tovati; 3. j“, kre-
tawe, RV I, 74.
jud’, -jate, boriti (se), ratovati, supro-
staviti se, savladati; neizmeni~no
rasti i padati; 2. borac, ratnik,
heroj > srp. jude (vr. duhova); zend. jud; jel. ýs-
míni.
j(u)•g, -ati, napustiti, ostaviti, odre}i
se.
jup, -jati, iskqu~iti, ne propu{tati,
uznemiriti, dosa|ivati, smetati,
pobrkati, izbrisati, uni{titi, uk-
479
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 480
K
nositi, dra`iti, nagoniti, nate-
rati, podsta}i, mrmqati, spojiti,
privezati, opremiti, opskrbiti, na-
baviti, posmatrati, zapa`ati > srp.
kal e`, kalvarija; lat. calix, calculo, cadaver; jel.
kolorit: veli~ati, slaviti, hvaliti k(a)ll, -ate, stvoriti poseban zvuk: nem,
> srp. kabadahija. prigu{iti.
kav, -ajati, -e, sro~iti, komponovati; kam, -it‚, -i{jate, kam~iti,* `eleti,
kavate, opisati; hvaliti; nacrtati, ~eznuti, RV V, 36, voleti, zaqubiti,
slika; sastaviti intiman odnos, proceniti,
k(a)vˆ, -iti, -e, obdaren instiktom, in- naro~ito vrednovati > srp. kamata, kan-
tar, kum ir, kumr ija; lat. comis; jevr. caemh,
tiligentan, mudar, prosve}en, pame-
caomhaim; arm. kamim.
tan, razuman, vo|a, rukovodilac,
prorok, vidovit, peva~, bard, pesnik k(a)mb, -ati, (ot)i}i, kretati se, pome-
> ar. kabir, tur. kafes: jel. kubernítis. riti se > srp. kob, rus. kobь, l i t . kabu, pol.
kag, -ati, ukazati,* izvoditi, postupak, srp. kuobe, privi|ewe, duh, st. ir. cab, pobeda: jel.
kampio; fr. combinaison.
ukaz, postavqewe > jevr. cichet; lit. kankù.
kad, -aate, zbuwen, patiti, `alostiti se, k(a)mp, -ate, tresti, drmati > st. srp.
kampъ, zvono, srp. kampawa, kapak, kapi l a r; , jel.
ojaditi, pobrkati, zbuniti, poreme-
kampto.
titi, ubiti ili povrediti, raniti;
(po)zvati: plakati, prolivati suze; 2. kan, -ati, kaniti,* zadovoqiti, RV IV
pogre{no ili lo{e > srp. kada; lit. kadà; 24, slo`iti se, prihvatiti sa zado-
zend. kadha; lat. quando, centon; jel. kóte, póte, ké- voqstvom: svetleti, sijati: (ot)i}i;
dros; nem. hader. voleti, u`ivati, hteti, ~eznuti, na-
ka—, -ati, kidati,* zbuwen ili uznemi- stojati, truditi, te`iti, tra`iti,
ren (zabavom, bolom), odu{evqen pi- `eleti > srp. konak: zakon, kanon, zend. kan,
kainin; ar. jel. per. tur. kanon; jel. kanaksí, kén-
jan: jesti, piti, konzumirati; otk-
tron, lat. canon, canus, can(d)eo, candela, centon;
inuti, odvojiti deo, podeliti, ski-
nem. hader; jevr. cain, canu, pun mesec.
nuti qusku sa zrna: ~uvati od, od-
braniti, odr`ati > srp. kadar (biti u ka–, -ati, -i{jati, i}i, postati mali;
stawu). vikati, plakati, uzdisati; pribli-
k(a)——, -ati, grub ili strog. `iti se, do}i; treptati, `mureti.
kai, k‚jati, vikati, proizvesti zvuk. k(a)nd, -ati, plakati, jadikovati; pobr-
kati, zbuniti, zaprepastiti > jel. kón-
kak, -ate, nestalan, nepostojan, promen- dos, kondýlos; st. nem. hnūta, hnūtr.
qiv: ponosan, `eleti, hteti
k(a)–—, -ati,
> srp.
kako; zend. kasha; lat. cacumeo, coxa.
biti zadovoqan, nesta{an;
odvojit > srp. kanda (kao da), kundura.
kak', -ati, kikotati,* smejati se, isme-
javati > srp. kikot, jel. kaházo, lat. cacchinare,
k(a)•k, -ate, kewkati,* i}i, kretati se.
eng. cackle; nem. häher, heher. k(‚•k{, -{ati, `eleti, hteti, ~eznuti
kal, -ate, -ajati, -e, zvu~ati, glas: za, ~ekati, nadati se, tra`iti ne-
ra~un(ati), smatrati; 2. terati, go- {to.
niti daqe, oterati, odvesti se pre k(a)ns, kanste, po}i; zapovediti, odre-
nekog, kalkulisati, obra~un, ukupna diti, vladati; razoriti > srp. knez; jevr.
svota, odneti, odvesti, i}i za, sle- Kneset; lat. cancelarius; jel. knesis.
480
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 481
k(‚)ns, -sate, glancati,* ugla~anost, sjaj, kaš', -ati, `iveti u bedi > lat. quoth; eng.
svetlucawe, sijati, blistati se > srp. quoth, quote; st, nem. quethan, quedan.
l)aanc; nem. Glanz.
g(l ka)tt', -ate, pomenuti u hvali, (prete-
k(a)–š, -ati, kretati se, (ot)i}i, pome- rano) hvaliti, uzdizati, isticati
rati se > jel. kentéo, kestós, késtron, katartákio. vrline, laskati, nagovarati, zlou-
k(a)–š', -ati, `aliti, tugovati, opla- potrebiti, prevariti, nagrditi, po-
kivati, nositi crninu; ~eznuti, `e- niziti.
leti > it. canto, cantata. ka~, -ate, ka~iti,* okovati lancima,
k(a)w~, -ate, svezati, pri~vrstiti; svet- pri~vrstiti, privezati; sijati; pla-
leti. kati > st. srp. ka~anija, srp. Ka~anik, ku~ina;
k(‚)w~, -ate, svetleti: (po)vezati > lat. lit. kinkau: lat. cingere.
481
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 482
k(‡)rt, -ƒjati, pomenuti, re}i, imeno- biti deo, pomo}i nekome, postati,
vati, zvati, recitovati, ponoviti, dogoditi se, desiti se; pripremiti,
ispri~ati, saop{titi, podse}awe, proizvesti, u~initi napor, stvo-
slaviti, hvaliti, uveli~ati. riti; izjasniti se kao, razmotriti,
kiš, kešati, skitati, i}i ili pri}i: urediti > srp. klip, kalup, kalfa; lit. gelbmi;
fr. clerc; nem. helfe; eng. help: clarck; jel. klēros.
uzbuniti, upla{iti
k‡š, -ajati, kitovati (kitirati),* nijan- klu, klavate, (u)glaviti, kretati se >
sirati, obojiti: svezati > srp. kit, nem. srp. kqu~, kle{ta
482
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 483
483
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 484
484
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 485
mno`iti se, osuditi, grditi: napu- k'an, k'ƒnati, kopati, prekopati, i{-
niti. ~prkati, izrovati, probu{iti:
kut', -ajati, neprijatno mirisati, zau- prona}i > srp. okno (rudarsko), kanal, lat. cu-
darati, truo, trunuti. miculus, canalis; st. nem. ginēm, ginōm, nem. gähne;
kuh, -ajate, iznenaditi se, za~uditi, haíno, hanó, honnum.
prevariti lukavstvom, `onglirati. k'a)–—, -ate, slomiti, razbiti,
ku~, ko~ati, glasno je~ati, kre{tati, uni{titi.
vri{tati: polirati: spojiti, pom- k'a)wx, -ati, hramati, {epati,
e{ati: zavijati, kriviti: suprosta- osaka}en, i}i {antavo > jel. skázo, nem
viti se, ko~iti,* opirati, odupi- hinke.
rati: ozna~iti linijama, pisati: k'arb, -ati, i}i, kretati se > srp. kraba,
k u~ati, sku~iti,* ugovor, pogodba, karpuza.
sporazum: smawiti, skupiti > srp. k'a)rv -ati (= garv), biti ponosan ili
ku~uk, mali. ~u~ati?
nadmen.
kux, -ati, ukrasti, nepo{tewe > jevr.
k'a)rd, -ati, ujed, ujesti, zagristi, ubod
cuach(ach), cuachaim.
`aoka.
(otrovan),
k’x, k”xati, proizvoditi nerazgovetan k'a)rx, -ati, {kripati: obo`avati,
ili nerazumqiv glas, rasplakati, ~astiti, po{tovati, uznemiriti, za-
gukati, graktati, cvrkutati, ste- brinuti, zadati bol: o~istiti > srp.
wati, je~ati: duvati (flautu) > srp. kuc. kr~ag, jel. keramike.
ku{, -jati, zagrqaj, usvojiti, prihva- k'aš, -ati, hteti,* `eleti > srp. htewe.
titi: zamotati, uviti > srp. ku{a
(vra~arica), ko{, kesa.
k'(a)šš, -ajati, pokriti, prekriti, po-
kriva~, zaklon.
ku{, -n‚ti, ku{ati,* pocepati na
par~i}e, izvu}i, u{tinuti, (pri)-
k'a~, -ati, ko~iti,* iza}i, izbijati (kao
zubi), u~vrstiti, ponovo se roditi,
gwe~iti, izvaditi, mesiti, probati:
~istiti; k’aa~ajati, ka~iti,*
grickati, glodati, gristi (komadi}e)
> srp. ku{! jel. kokkos.
k'ax, -ati, bu}kati ili uzburkati.
k'av, k'aunati, v. √ k’a~. k'a{, -ati, “ka{nuti”, povrediti,
ubiti.
k'ad, -ati, ~vrst, u~vr{}en, udariti,
povrediti, ubiti: jesti. k'ev, -ate (= sev).
k'a—, -‚jati, podeliti, slomiti. k'el, -ati, tresti, drmati, kretati
tamo-ovamo, quqati, wihati > srp.
k'‚d, k'„dati, `vakati, gristi, ujesti,
}elija.
zagristi, pro`dreti, gutati, hra-
niti, hvatati plen, uni{titi, o{- k'eš, -ajati, jesti, konzumirati > srp.
tetiti. klet(k
ka)?
k'ai, k'‚jati, kajati,* `aliti, tugovati, k'id, k'indati, ved. k’iidati, priti-
biti ~vrst, stalan, udariti, raniti, snuti, pokoriti, podrediti: patiti,
napasti, povrediti, ubiti: kopati. mu~iti, trpeti, muka, patwa, gw-
e~iti, podneti bol, umoran, is-cr-
k'al, -ati, kretati se ili drhtati, oku-
pqen: uznemiravati > jel. hidra, hidor: fin.
piti > n.lat. galeria?
Kuutar.
k'(a)ll, -ate (= k'al), drmati, potres; k'iš, k'ešati, biti upla{en ili
slobodan.
u`asnut.
k'(a)mb, -ati, i}i, kretati se.
485
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 486
k'oš k'ošati (k'od, kol, k'or), hramati. ik, izgled, osobina: 3. (= 4. k{i); 4.
k{ƒp, no}, mera vremena od 24 ~asa:
k'u, k'avate, proizvoditi zvuk > srp. kev- tamnost, RV I, 64: voda > srp. {qap; gr.
tati?
knefas; lat. crepus, culum.
k'u—, k'o—ajati (= ku–—). k{(a)r, k{ƒrati, siriti,* cureti,*
k'ud, -ƒti, nesta{no se igrati. te}i, strujati, kapati, preplaviti,
k'(u)–—, -ate, razbiti u komade; igrati; isticati, pomalo cureti, istopiti
hramati. se, smawiti se, opadati, slabiti,
k'ur -ati (= k{ur, ~’ur), ise}i, pose}i, izgubiti se: klizati, okliznuti se,
razbiti na komade > srp. kurjak. li{iti, oduzeti: zaprqati > srp. sir,
k'(u)rd, k'’rdate (= kurd, gurd), igrati, {ira.
(pre)sko~iti. k{v(e)l, -ati, (pre)sko~iti, igrati (se);
k'ux, k'oxati, ukrasti, dobar pazar. tresti, drmati > nem. suillu, sual(l).
k{‚ (= k'j‚). k{vi)—, k{ve—ati, neartikulisan
k{(a)d, k{ƒdate, se}i, (ras)komadati, zvuk, zujawe, mrmqawe, groktawe,
podeliti, razdeliti, rase}i: ubiti: rikawe, zvi`duk, ~egrtawe; 2. (=
davati ili uzimati hranu, jesti, RV svid), k{ve—ate, -date, k{vidajati,
I, 25 > st. srp. gozd, {uma, srp. gvozd, rus. gvozdь,
vla`an, (iz)lu~iti, ispustiti,
{iriti; biqni sok, melem.
prus. gudde, st. isl. kuister.
k{ai, k{‚jati, goreti, plamteti, za-
k{i, k{ƒjati, posedovati, imati mo}
nad, vladati, upravqati, vlasnik,
paliti se, opr`iti.
gazda ne~ega; 2. k{‹ti, k{ijƒti, iski-
k{(a)l, -ajati, prati, ~istiti > lit. ska- jati,* stanovati, nastaniti se
lauju, skalbju; nem. süle.
(naro~ito tajanstveno mesto), ostati,
k{(a)m, k{ƒmate, ved. k{amiti, k{‚ma- jo{ postojati, naseliti, (ot)i}i, kre-
jati, ~amiti,* strpqiv, smiren, mir, tati se, stvoriti miran `ivot; 3.
RV X, 104: smiren, ne uzbu|ivati se, kretawe; prebivali{te: 4. k{ajati,
podvrgnuti se, pokoriti se, pod- k{i–‘ti, smawiti (se), opadati, sla-
neti, izdr`ati, otrpeti, imati str- biti, nesta(ja)ti, is~eznuti, prote}i
pqewa, trpeti, podnositi, pomi- (no}, vreme) ija; jel. ktízo,
> srp. {ema, satrap, -i
iriti se sa, popustqiv, blag, str- ktino, fthíno, fthísis, kríszo, ktáomai; nem. Heide.
pqiv, oprostiti ne{to, dozvoliti, k{‡ (= 4. k{i).
odupreti se, odolevati, ne dati se,
mo}i ne{to uraditi, dobro izgle-
k{(‡)b, -aati, {ibnuti,* pqunuti: pijan
ili opijen: uzbuditi > jevr. siobhas.
dati, zamoliti nekog za opro{taj; 2.
k{ƒm, tlo, zemqi{te > srp. {am (= Nav), k{(i)v, k{evati, k{ˆvjati, izbaciti
zemqa; jel. hthón, hamaí, htamalós; srp. tur. jevr.
iz usta, (iz)bqunuti, povratiti, pq-
akśam.
unuti.
k{(a)mp, -a(ja)ti, podneti, nositi: vo- k{(i)–, -oti, -uute (= 4. k{i), (u){inuti.*
leti.
486
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 487
L
k{(i)p, k{ipƒti, kibiti,* baciti led),
{ibati,* poslati, kip(t)eti,*
`uriti se, udariti, pogoditi, (po)
staviti, raspr{iti se, pripojiti,
pri~vrstiti, usmeriti misli, ota-
rasiti se, pripisati krivicu, l‚, l‚ti, latiti,* uzeti, primiti, do-
izre}i pogrdne re~i, uvrediti, na- biti, nabaviti, preduzeti, zapo~eti;
rugati se, poniziti, nadma{iti, 2. ~in uzimawa ili davawa > hindi
boqi, isticati se, uni{titi, pro- lenā.
te}i (vreme, no}), tra}iti vreme; pre- lab', -ate, -i,lapiti,* zgrabiti, uzeti,
sko~iti; 2. k{ˆp, prsti > srp. {ib, uhvatiti, sastati se: ugledati, opa-
{ipak, kibicer; lat. sipo, dissipo; jel. kraipnós.
ziti, do}i u posed, dobiti, primiti,
k{(‡)x, -ati,{i~ati,* neartikulisan (ponovo) posti}i, preuzeti, dobiti
zvuk, uzdah ili je~awe. mo}, smeti, dozvoliti, imati, pose-
k{m(‡)l, -lati, `migati,* svetlucawe, dovati, slediti, (sa)znati, razumeti,
treptati > srp. (`
`)m
m igavac. raspitati se, otkriti > lit. lábas, lóbis;
k{–(u), k{–auti, brusiti, nao{triti jel. labis, láf-upon, lambáno; lat. labor.
(se) > jel. zýo, zurón. l‚b', -ajati, direktan, neposredan; ba-
k{(o)š, -ajati, {utirati,* baciti (sa na- citi.
merom pogotka) > srp. {ut, eng. shoot; nem. lag, -ate, (pri)lepiti, pri}i blizu, do}i
Schutt. u kontakt, odmah slediti, oti}i,
k{u, k{auti, ka{qati,* prehladiti, pro}i > srp. lug: lako, lagano; lat. legatus; jel.
kijati; 2. k{“, hrana, RV IX, 97 > srp. lagator.
ka{aq; lit. czaudmi. l‚g', lag’aate (= r‚g').
k{(u)b', k{ob'ate, (o)tresti, uznemi- la—, -ati, lad(ov)ati,* igrati, sport,
ren, nesiguran, nestalan, promen- {ala; dangubiti, zabavqati se, pro-
qiv, gre{iti, uznemiravati, voditi ili veseliti, razonoda:
dra`iti; 2. k{“b', tresti, gurnuti > isplaziti jezik, baciti, pokazivati,
srp. ~ibe; jel. koýfos; nem. schiebe. gajiti, negovati, `eleti > srp. lado-
k{ud, k{‘dati, (o)tresti, RV VII, 85 uz- vawe.
nemiren: nagaziti, zgwe~iti, dro- l‚—, -ajati, (iz)baciti.
biti u prah, smawiti la(i)–, -ati, poslati; zagrqaj > srp. lajne.
k{(u)d', k{“d'jati, `udeti,* glad, RV laj, -ate, i}i, po}i.
I, 104; 2. gladan, `udan > lit. kūdikis; lak, l‚kajati, ukus, naklonost: dobiti,
per. kūdak. posti}i, prihva}en, -titi > srp.
k{(u)mp, k{“mpati, (ot)i}i. lakom(iti).
k{(u)p, -ati, zebsti,* utu~en ili up- lak’, -ati, lokati,* i}i, pro}i, pome-
la{en > srp. zebwa. riti, kretati, pobuditi, podsta}i,
k{(u)r, -ati, kusurati,* se}i, kopati: razviti: postupak > srp. lakom.
ogrebotina > srp. keser. l‚k', -ati (= r‚k'), i}i.
l(a)k{, -ate, olak{ati,* li~iti,* opa-
ziti, uvideti, primetiti, posma-
trati, zapa`ati, prepoznati, ozn-
a~iti, obele`iti, okarakterisati,
pobli`e opisati, odrediti, poka-
487
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 488
488
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 489
489
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 490
M
luš', loš'ati, qutiti,* udariti, obo-
riti, odupreti se ili ne dati, pod-
neti bol, pqa~kati (osvojeni grad): 2.
luš'ati, rotirati,* vaqati se, kotr-
qati, wihati, visiti, lebdeti, po-
meriti, drmati, tresti, staviti u m„, ne, ma ne, nebi li, da nebi, kako
pokret, proizvesti zvuk, je~ati, odje- nebi; 2. m‚, mim‚ti, -‡te, zvu~ati,
kivati, zadati udarac > srp. rotor. urlati, rikati, derati se, blejati; 3.
luh, lohati, `udeti (za ne~im). mati, mim‡te, m‚jate, ved. mim‚ti,
lu{, lo{ati, pequ{iti,* opqa~kati, (od)meriti,podeliti, polo`iti po-
ukrasti. preko; srazmera, razdeliti, pripra-
l’{, -ati, qu{titi,* povrediti; ukra- viti, oblikovati, izgraditi, poka-
siti: lu{ajati, ubiti, ukrasti > srp. zati, zakqu~iti; 4. bo`anski pri-
quska? devak, vreme: voda: sre}a: znawe > srp.
ma, mama, mater, mera, mir (svet), maja, mag (> ma-
gistar), maestro, maj stor: mesec, monarh, meso;
zend. mā; lit. mèrà, mesà: mote: menu, menesis; jel.
mýni: métron, metréo, magos, mátir, mitir; lat. mater,
metior, magus, mensus, mensura: Mēna, mensis; hald.
mag; per. maguš; prus. mense; a.s. môna, eng. moon,
mother; nem. muotar, Mutter: mâno, mâne, Mond.
m(a)b'r, -ati, navreti,* i}i, kretati.
mav, -ati, muvati,* (po)vezati > srp. muf
(naglavak); nem Muff.
m(a)vj, -ati, (po)vezati > it. Maf(f)ia.
mad, m„djati, ved. madati, -e, mediti,*
veseliti se, radostan, nasla|ivati
se, zabavqati se, biti pijan, u`i-
vati u bla`enstvu: kqu~ati, uza-
vreti > srp. med, meze, me|a, me|u, “mminxa”;
zend. maidhja; jel. méd(d)os, mádao, méthu, méthi;
lat. medius, madere, margus; lit. midús, medús; eng.
mid: mead; nem. meth.
m‚—, -ati, izmeriti, te`ina.
maj, -ate, majati,* i}i, kretati > srp. maja.
ma)kk, -ate, maknuti,* i}i, kretati se.
mak', -ati, micati,* i}i, kretati > srp.
makaze: magaza.
m(a)k{, -ati, makqati,* sakupiti, go-
mila: qut; 2. mƒk{, leteti, RV IV, 45
> lat. musca; {p. mosca, mosquito.
mal, -ate, malajati, mariti,* dr`ati,
posedovati > srp. mal, mala, m arva; lat.
malus; jel. mélas; lit. mólis, mélunas.
m(a)ll, -ate, dr`ati, imati.
490
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 491
491
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 492
-inski, RV I, 71 > srp. mo} (mn. mo{ti): razumeti > srp. Mina, jel. Mino? minýo; lat. min-
major, maza; lat. magnus, mactus, mahimum, -mus; dere; nem. minniro, minre, minder, a.s. min.
jel. mégas; eng. much, mickle; st. nem. michel, a.s. m‡v, -ati, umivati,* muvati,* kretati
micel, mucel. se; 2. udebqan, korpulentan > srp. moba,
m‚h, -ati, -ee, meriti, podeliti > srp. eng. moove.
maher, ar. Mahir, ve{t, sposoban, nem. mig', -aati, = mih.
Macher. mid (= med), “razumeti”, “ubiti”; 2.
ma~, -ate, ma~evati,* tu}i, zabiti, lu- mi(n)d, m‹date, m‹djati, mindajati,
pati (pesnicom): mlevewe: prevariti, medajati, ugojiti se.
zao ili arogantan > srp. ma~. mid’, med’aati, -e (= med').
m(a)xx, -ati, ved. mƒxxati, mazati,* po- m(i)k{, -ati? (po)me{ati, pripremiti
tonuti, spustiti, uroniti, natop- > eng. mix, mixer.
qen, poplaviti propasti: uni{titi
oti}i u pakao: zabosti, posaditi >
mil, -ati, -e, milati,* sresti, udr-
u`iti, okupiti, nai}i na, sastati
srp. maza (jelo), majdan: magma; lat. mergere; jel.
se sa nekim, skup{tina, po}i zaje-
margaron, magma; tur. macun; fr. margarine; lat.
dno > srp. molitva, (i)mela, melez, milet.
majjan?
ma{, -ati, mahati,* zujati, praviti bu-
m‡l, -ati, militi,* mio, zatvoriti o~i,
treptati, `mirkati, skupiti, oku-
ku > srp., meh, ma{a.
piti > srp. milina.
ma{, -ati, povrediti. m‡m, -ati, mimoi}i,* mamiti,* kretawe,
me, majate, mewati, promeniti, tram- govor > srp. mimo, mimika; jel. mima, mimikos.
piti: 2. onomatopeja jarca > srp. m e,
m(i)nv (= pinv).
m(i)wx, -ajati, govoriti ili sijati.
onomatopeja jarca, mena.
mev, -ate, bogoslu`ewe, slu`iti.
med (= mid). mis, mˆsjati, micati,* i}i, po}i > srp.
mis (= mac), lat. missio.
me—, me—ati, biti lud. mit', met’aati, -e (= mid'), mitariti,*
mep, -ati, i}i. (pod)mititi,* sjediniti, spojiti, sre-
meš, -ati, biti lud > eng. mad. sti se, promenqiv, RV I, 113, u~estvo-
met' -ati (mit'). vati u sva|i > srp. mit, mitra; jel. mitos,
mi, -n‘ti, mˆnute, minuti,* u~vrstiti, mítra: lat. jel mitra.
postaviti (da stoji), osnovati, izgra- mih m‹hati, -e (= mig’), izbaciti vodu,
diti, odmeriti, odlu~iti, opaziti, mokriti; 2. magla, izmaglica, pqu-
znati, izbaciti, rasterati: smawiti sak, provala oblaka > srp. magla, rus.
se, ubla`iti, oslabiti, zalutati, mgla, lit. migla; jel. mega, ómheīn, lat. mingere,
prekr{iti, povredit > lat. minus. mejere, nem Mist? a.s. mîgan.
m‡, minati, -ite, ved. min„ti, minuti,* mi~', mi~~’aati, povrediti, dosaditi,
u~vrstiti, postaviti (da stoji), osno- smetati > srp. mi~a (u pri~i), imp. mi~i!
vati, izgraditi, odmeriti, odlu~iti, mi{, me{ati, vikati, qut, -it.
opaziti, primetiti, znati, izbaciti, mi{, -ati, migati,* otvoriti o~i,
rasterati: smawiti se, ubla`iti, treptati, suparnik, takmac, tak-
oslabiti, zalutati, prekr{iti, po- mi~iti se, odmeriti snage; 2. me{ati,
vrediti, pogaziti, promeniti, de- poprskati, ovla`iti.
limi~no izmeniti; 2. majati, m‚-
jajti, i}i, kretati se:
mi){r, -ajati, me{etariti,* me{ati >
srp. Misir, me{etar: jel. mísgo, mígnum, lat. mi-
492
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 493
scere; nem. misken, mischen; lit. misti, maisztas; a.s. rascepiti, interval, slu~aj,
miseian. mogu}nost, gre{ka: ubiti, razoriti
mj(a)k{, -ati, pri~vr{}en, odmarati > srp. m rva.
se, prisutan, postojati. mr(i)g, -ajati, progawati, loviti, ju-
mlai, mlajati, -ee, trom, mlitav, obes- riti, (is)tra`iti, ispitati, izvi-
hrabren, iscrpqen. deti, razmotriti, proveriti,
ml(a)k{, -ajati, malaksati,* se}i, po- pose}ivati, ciqati, smerati, upe-
deliti > srp. malaksao. riti na, nastojati da se ne{to po-
ml(e)v, mlevate (= mlai), mleti,* pro- stigne, `eleti, zatra`iti, zamo-
pasti, raspadati se, uvenuti, ne- liti > srp. mrga hindi mrdanga, bubaw za te-
stati, is~eznuti: umoran, trom, po- rawe zlih duhova? lat. mars, morior.
ti{ten, oslabiti > srp. mleven? m™(i)—, -ati, -–‚ti, graciozan, povoqan,
ml(e)š, -ati, mlatiti (re~ima),* biti lud oprostiti, qubazno postupati, po-
> srp. zamlata. {tedeti, u~initi sre}nim, rado-
ml(e)~', mle~~’aati, nejasno govoriti
vati se, veseliti se, u`ivati > srp
mrviti? asir. Marduk; jel. Bradýs; lat. mollis.
(kao stranac)
m™(i)d, -n‚ti,
> srp. Mleci.
pritisnuti, udarati, zga-
ml(u)w~, -ati (= mlu~).
ziti, drobiti, gwe~iti, strugati,
ml(u)~, ml‘~ati, (s)mla~iti,* oti}i, sudariti, (na)gaziti, harati pusto-
i}i, si}i, ubla`iti, uti{ati, ot- {iti, ubiti: obrisati, milovati,
i}i naodmor > srp. mlak. pome{ati, pro}i skroz, dose}i,
mn‚, manati (= man) > srp. himna; lat. nōmen; pre(te)}i > jel. ámaldýno. mrdnuti?
jel. ónoma, himnos; eng. name.
m™(i)d', mard’ƒƒti, -ee, mrdati,* zanema-
m(o)k{, -ate, tra`iti isporu~ewe, os- riti, ostaviti, napustiti: navla-
loboditi, odre{iti, odvezati, od-vo- `iti: hvatati, dirati; 2. m™ˆd’,
jiti, izvaditi, izvu}i, oduzeti, te}i, borba, bitka, RV I, 174.
strujati > srp. Moko{, Moko{ica; ilir. m™(i)–, -ƒti, gwe~iti, razbiti,
Moshi; rus. Moskva, bibl. Mo{es.
gwe~iti, drobiti, ubiti: udenuti,
mr(a)k{, -ati, mrik{ati, mre{kati,* ovejati.
natrqati, (na)mazati, zamrqati, sku- mr(i)t, -jƒti, raspadawe, trule`,
pqati: nejasno ili neta~no govo- ru{ewe, rastvoren, razlo`en, ne-
riti. stao.
mr(a)d, -ate, mladiti,* gladak > srp. mlad. m™(i)~, -jjati, mar~ajati, povrediti, sme-
mr(e)—, -ati, lud. tati; 2. mrˆ~, pretwa, nepravda,
m™i, -jƒti, -e, mƒrate, marati, moriti,* uvreda, povreda, RV VIII, 67.
(u)mreti,* ubiti, po`eleti umreti, m™(i)~', m™i~~’aate, (o)mr~iti,* pro}i,
gledatismrt; gwe~iti, lomiti, smr- is~eznuti.
viti > srp. mirijada, mramor, mart, Mora, mo- m™(i)x, m„r{ti, marxati, (o)brisati,
riti, Moran,-aa; zend. mar, mareta; lit. mìrti; lat.
(o)~istiti, polirati ukrasiti, gla-
mors, -tis, mare? moricor: murmurare; jel. brotós, mro-
diti, timariti kowa, odneti, obi-
tós, muriós, murias: marmaíro, mormýro; a.s. Môr;
laziti, lutati > srp. mleko; lit. mìlsti; ?
eng. murder, murmur, moor; nem. Mord, morden: mur-
lat. mulgere; jel. ó-mórgnimi, á-mérgo; nem. melken,
melu.
Milch; eng. milk.
m™‡, m™i–‚ti, mrwaviti,* mrviti, m™(i){, -ƒti, mre{kati,* gladiti, mi-
gu`va, gomila, smrtni udarac, raz- lovati, smatrati, odr`avati > lat.
bijawe, propast, slom, uni{tewe, mulceo.
prodor, proboj, pukotina, prelom,
493
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 494
494
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 495
N
n(a)rb, -ati, -ee, i}i, kretati se.
n(a)rd, -ati, rondati,* rikati, urlati,
(za)vri{tati: i}i, kretati, pome-
rati se.
nas, nƒ{ajati, izgubqen, is~ezao, ne-
nab', nƒb'ate, nabiti,* rasprsnuti se, stati, oti}i, pribli`iti, pridr-
pu}i, pocepati na komade, povre- u`iti, kopulacija 2. nas, nama; 3.
diti, raniti; 2. povrediti, -lac, RV nos, RV II, 39 > jel. né(s)omai, na(s)ío, nýstos,noi,
I, 174 > srp. nebo; lat. nebula; st. nem. nebul, no; lat. nos, noster, nas-turcium, (st. lat. nis), no-
oblak,nem. nëbul, Nëbel; jel. néfos, néfeli; a.s. nifal, stril; eng. nose: nostril; zend. na; lit. nósis;nem. Nase,
tama. genesen, ginësan.
nad, nƒdati, nadati (dreku),* {iriti se n‚s, -ate, proizvoditi zvuk.
na sve strane, vikati, proizvoditi naš, -ati, igrati, glumiti, prikazivati,
zvuk, urlati, bu~an, grmeti, plaka- izvoditi, imitirati; povrediti, ra-
ti, je~ati. niti, pasti: svetleti, sijati > srp.
na—, n‚—ajati, pad, padawe > srp. nadole. natur{~ik.
n‚d', -ate, nadati,* tra`iti pomo}, pi- n‚t', n„t'ate, ne}kati,* zamoliti, tra-
tati, moliti > srp. nada. `iti pomo}, nastojati, pridobiti,
naj, -ate, i}i, pro}i: za{tititi > srp. imati mo} > nem. genāde; st. saks. nātha.
“n
naj”? nah, -jati, -e, zavezati, pri~vrstiti,
nak(k), -ajati, uni{titi, ubiti > srp. no}, umotati, obavezati: naoru`ati se; 2.
rus. no~, zend. nakht(u)ru; lit. naktis; jel. ný, niz, nƒh, (po)vezat > srp. niz: nahija: nadev; lat.
niktos; lat. nox; eng. night; nem. Nacht; a.s. neaht, nectere; nem. Nestel?
niht. nax, -ate, stideti, posti|e > srp. nag, naxak;
n(a)k{, -ati, -e, nasuti,* pri}i, (do) zend. naghna; eng. nude, naked: lit. nugas; nem.
sti}i. nackt; a.s. nacad.
nam, nƒmati, namamiti,* nameniti,* sa- na{, nƒ{ati, -e, na}i, (do)sti}i, po-
viti, zaviti, nagnuti: sagnuti se, sti}i, sresti se sa; 2. is~eznuti, ne-
popustiti, pokoriti se, odvratiti, stati, oti}i, pobe}i, pomeriti,
okrenuti, ciqati, dozvoliti, ustu- uni{titi, ugasiti vatru (po`ar):
piti: tih ili miran > srp. naime; zend. licem u lice (izbliza) > srp. na{te,
nam, nemaiti; per. namas; jel. némo, némos, nómos, na{tinu; lat. nac-tus-sum, nox, nocere.
ónoma; lat. nōmen, nemus; nem. namo, nëman, ned, nedati, i}i, te}i: osuda, krivica;
nëmen, nehmen; eng. name, a.s. nama, niman. 2. ne zaista, da ne bi, kako ne bi >
n(a)mb, -ati, i}i, po}i srp. nedelo; zend. noid.
n(a)nd, nƒndati, -e, veseliti (se), ne{, -aate, i}i, kretati se > jel. Nestor.
u`ivati, radovati se, biti zadovo- n‡, najati, -e, ninati,* najaviti,* voditi,
qan. uputiti, upravqati, usmeriti, vla-
na(•)k', -ati, nak'jati, nakaniti,* i}i, dati, odvesti, tragati, slediti, pro-
kretati se > srp. nakaza, nokat; lit. nágas,eng. goniti, na}i, ustanoviti, uveriti
nail, nem. Nagel; jel. ónuz; a.s. naegel, lat. unguis. se, saznati, napredan, na prvom
nal, -ajati, naliti,* mirisati: (po)ve- mestu, povu}i (liniju), uzrokovati
zati: govoriti, svetleti > srp. miqe; (kaznu), voditi proces: odlu~iti;
eng. mile eng. enough; nem. genug; a.s. genâh; lit. ugrabiti, o`eniti se, do}i u neko
neszti; jel. nekoýs? stawe, pristupiti kao svedok; pret-
voriti se u tigra: zadovoqiti: spa-
495
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 496
liti: nadzirati religiozni ~in; 2. > st. srp. nav, mrtva du{a, srp. nu, nov,n
neva,
vo|ewe, vo|a; 3. njeti, u}i, prodreti, navod, Nav, rus. navь; zend. nū; nava; lat. nāvis,
stupiti: do}i ili upasti u > srp. novis, novus, nauta, nunc; prus. nowis; nem. Nachen;
nit, naja, Nestor, ni{~i; zend. nar, nira. jel. ný, nun, naýs, naý-tis, néos; eng. new; nem. nu,
496
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 497
O P
ok', -it‚, ok'ati, okititi:* suv, su{an: p‚, pˆbati, -e, popiti,* piti (obilno),
biti u stawu, dovoqan: odbiti > srp. iskapiti, progutati, usisati, isc-
oki}en, jel. ýgiés, aýgí; lat. vigere, augere, augur, rpsti, o`edneti: 2. pijewe, `e- dno
augustus, auxilium; eng. eke. piti; 3. p„ti, posmatrati, dr`ati,
ol(a)–—, -ati, olindrati,* izbaciti, odbrana, braniti: za{tititi (zemqu),
isterati, napustiti > srp. olindran. pravilo, upravqati, posmatrati, po-
o–, -ati, ukloniti,* odstraniti, odu- setiti, slediti; 4. ~uvawe, za{tita
> srp. pop, patriota, patrijarh; jel. papas, patir:
zeti: (po)vu}i, potezati > srp. zaklon, na-
páomai, peépoka,pépamai, po-u; lat. pōtus, pōtum,
klon.
ox, -ati, oxajati, oja~ati,* mo}an, jak,
bibo, papa, pater, pasco, pabulum; tur. papaz; per.
pita; eng. father; nem. Vater.
vitalan > srp. Osman, Osmanlije; zend. avjanh;
pav, -ate, puvati, i}i, po}i > srp. puvawe.
pad, -ati, stati, u~vrstiti; 2. padjate, -ii,
padati,* pasti, sru{iti, propasti,
gubiti snagu, ticati se, primeniti,
sudelovati, posmatrati, zapa`ati;
3. pƒd, noga, do nogu, korak, ~etvrt >
srp. pad, pod, upad; jel. poýs, podos: pēdon; lat. pes,
pedis, peda,oppidum; eng. foot; nem. Fuss.
pai, p‚jati, suv, su{iti, uvenuti.
pa(i)–, -ati, i}i, poslati: zagrliti.
paj, -ate, opajati,* i}i, kretati se
p‚j, -ajate, izbaciti sekret.
p(a)k{, -ƒti, pa{kati,* uzeti, izme-
riti, deo ili strana > srp. pa{a (pa-
{enog),per. peksijan, lo{ ~ovek. ? nem. Pack, pa-
cken, eng. packet.
pal, -aati, paliti,* i}i, po}i, kretawe,
pre}i u neko stawe, pru`awe, pre-
laz > srp. pleva; lat. palla, palleo, paelidus, pal-
lus; jel. Palas, Palada; pelitnós, poliós; fr. paille; lit.
pelai,palea, palvas; eng. fellow; nem. falo, val, fahl.
p‚l, -ajati, posmatrati, ~uvati, {ti-
titi, zakon, upravqati, (o)dr`ati,
odbrana > srp. Vari, palija, palamar.
p(a)ll, -ati, i}i, kretati se > srp. palanka;
jel. pilos; lat. pains.
p(a)mb, -ati, i}i, kretati se.
pan, pƒnate, zapawiti,* dostojan ob-
o`avawa ili divqewa, radovati se,
497
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 498
p(a)–—, -ate, i}i, kretati se, skupiti na potiri, penna (< pesna, petna); eng. foot, feather; a.s.
fót; nem. Feder.
gomilu: (u)ni{titi.
p(a)nt', -a(ja)te, i}i, kretati se > srp.
paš, -ati, i}i, kretati se, te}i: rastu-
panta, pantqika, Panteon; prus pintis; lat. pontem;
riti, otvoriti, p‚šajati, povezati,
jel. pátos.
umotati: govoriti, sijati > srp. patoka.
p(a)n{, -a(ja)ti, uni{titi, razoriti. pat', pƒt’aati, uputiti,* i}i, kretati se:
leteti: baciti, poslati.
pa(w)~, -ati, -e, ra{iriti, u~initi ja-
snim; 2. pƒ~ati, -e, pe}i,* ra{iri- paš', -ati, platkati,* izra`avati, ~i-
ti, u~initi jasnim ili vidqi- vim; tati, glasno ponavqati, recitovati,
kuvati, pr`iti, pripremiti jelo, ve`bati, ponavqati ili izgovarati
svariti: dozrevati, dovesti do s-a bo`ije ime, dozivati (duha), pa`-
vr{enstva, razviti se, pretvoriti qivo pro~itati, produ`avati, ci-
se u ne{to; 3. kuvawe, pe~ewe > srp. tirati, navoditi, pomiwati, izja-
pe}, pakao, penxer, vekna; zend. panjčan; jel. pésso;
viti, saznati > srp. patarica; it. pa-
pénte; pexámidion,lat. coquo, quinque; tur. peksimit;
tetico; jel. páthos, pathētikós.
eng. fifth; nem. funfte; backen, bäckerei; lit. peuk; pa{, pƒ{jati, -e, (o)paziti,* videti, vi-
it. pizzeria, panziera? deti duhovnim o~ima, posmatrati,
pa(w)x, -ati, postati uko~en ili krut, primetiti, uo~iti, imati udela,
RV X, 105. podneti, izlo`iti se, saznati, sma-
trati, napisati, izmisliti, rasu-
p(a)rv, -ati, pervaziti,* puwewe, napu-
|ivati, proveriti; 2. pƒ{, prizor,
niti
RV IV, 3. p‚{ajati, pri~vrstiti, ve-
> srp. paravan.
p(a)rd, to break wind downwards zati > srp. pi{man; zend. pasu; hindi pašu; jevr.
p(a)r–, -ajati, olistan, zeleneti se > jel. paschu? lat. pecu, post, -erus, pac-iscor; prus. pecku;
Parnasos, lat. Parnasus. lit. paskui; eng. fee; nem. fihu, vihe, Vieh.
p(a)r{, -ate, pr{iti,* vla`an: rasti > pa{, pa{ati, -e, pasovati,* (po)vezati;
zend. perešu; lat. falx; jel. fálkis. omesti, sputati, taknuti, i}i > srp.
pas, -ati, -ee, opasati,* pi{ati,* (po)ve- pas: pi{a;lit. piša; lat. pise, penis, postis; jel.
zati. pé(s)os.
pat, pƒtjate, petqati,* gospodariti, peb -ate (= sev).
vladati, posedovati, odlu~ivati o pev -ate (= sev).
ne~emu, raspolagati, u~estvovati, pel, -ati, palacati,* i}i, po}i, krenuti
biti pogodan, slu`iti ~asno; 2. > srp. pelene; slov. pelati,nem. Pelzer.
pƒtati, -ee, patiti,* i}i: baciti, le-
teti, lebdeti, brzo se kretati,
pe–, -ati, i}i, samleti: zagrliti.
pasti, spustiti se ili oboriti, sle- pes, -ati (= pis), pecati,* pokrenuti,
498
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 499
p‡, pijƒte, piti; 2. pƒjƒte, piti; ote}i, p(i)~~, -ajati, pritisnuti, stisnuti:
preliti, obilovati, bujan, nabu- ravan, nizija.
breti, ugojen, uzrok obilovawa ili p(i)~', pi~~'ajati, “pi~iti” (hodom),*
otoka, prezasititi, dizati, izbo- pritisnuti, pro{iriti se, prote-
~iti: povr{inski > srp. pi}e, piwa: jel. gnuti, podeliti, pi~~’aati, naneti
Puthija, Putho: Puthon. bol, povrediti > srp. pi~ka.
p‡—, -ajati, pritisnuti, povrediti, nau- pi{, pin{ati, -ee, isklesati, pro-
diti, o{tetiti, raniti, deprimi- kr~iti, izrezbariti, gravirati, ra-
rati, ugwetavati, zadati bol, mu~- se}i, dati oblik, pripremiti, st-
iti, opsedati (grad), prekr{iti voriti, fazonirati, kalupiti, mo-
(zavet), zanemariti, nepo{tovati, delovati; diviti; 2. ukras, ornament,
prezirati, baciti senku, zamra~iti, RV VII, 18 > jel. poikílos; a.s. fâh.
potamneti > srp. aspida; rus. aspid; pi{, pina{ti, upi{ariti (gwe~iti)*
jel. aspís, aspídos. (z)drobiti,samleti, gu`vati, mr-
p‡j, p‰jati, upijati,* zloupotrebiti, viti, nabiti, natu}i, (s)tucati, ra-
prevariti, grditi, okriviti, preba- niti, na{koditi, uni{titi, ozle-
civati, poni`avati, rugati se: ve- diti, o{tetiti, isklesati, istesati,
seliti se, radovati. stvoriti naviku, ostrastiti > srp.
pil, pelajati, piliti,* negovati, (z)ba- pe~at, pi`ama; zend. piš; jel. ptísso;
pe{, pi{toq,p
citi, poslati, pozvati, poru~iti; lat. pinsere, pīsere.
podsta}i naterati, prisiliti > srp. pjai, pj„jate, opajati,* nabubreti, pre-
pile, bilbil; ar. per. tur. bulbul. plaviti.
p‡l, -ati, ograni~iti, pregledati, pro- pju)s, -jati (= pju{).
veriti, zaustaviti, postati ograni- pj(u){ -jati (= vju{), pjo{ajati.
~en > srp. pila ({ega).
pl(a)b, -ate (= plav), i}i, po}i.
p(i)nv, -ati, ote}i, naduti se, preliti, pl(a)k{, -ati, pqackati (mqackati),*
obilovati, uzrok otoka, prelivawe.
jesti, konzumirati.
p(i)–—, -ajate, pindate, ponuditi,* sa- pl(e)v, -ate, (o)pleviti,* slu`iti,
staviti, pridodati, skup.
~ekati.
p(i)ns, -ati, govoriti, sijati. pl‡, plin‚ti, (ras)plinuti,* i}i, kre-
p(i)wx, pi•kte, obojiti, pridru`iti, tati > jel. plýno.
spojiti: obo`avati, diviti se:
ubiti, jak: stanovati, boraviti, si-
pl(i)h, plehate, plahate, i}i, kretati
se > srp. plik.
jati, govoriti, emitovati zvuk > srp.
pega, piktografija; jel. Pegasos; lat. pix, smola:
plu, plƒvate, plivati,* plutati, di}i
pictus, pingo, tingere, tinctura; it. tinta.
se na povr{inu vode, voziti se u
~amcu, jedriti, ploviti, lelujati se,
pis, pˆsjati, pisati,* pru`iti se, ra-
wihati, lebdeti, vinuti se: duvati,
stegnuti, ra{iriti, povrediti, jak:
oti}i, postepeno nestati, produ-
uzeti ili dati: stanovati, boraviti:
`iti ili rastegnuti, presko~iti,
i}i, kretati se > srp. pismo; lat. epistola;
skakati, svrgnuti, ~istiti (se) > srp.
jel. epistolē.
plovak, pluta; jel. Pleiades; st. lat. per-plovere, lat.
piš, pešati, skupiti, nagomilati > lat.
pluit, pluvius; jel. plóos, ploīon; plego, pluno? lit.
pitos.
plauti; nem. flawjon, flawên, vlouwen.
pi)š', pet’aati, patiti,* naneti ili ose- pl(u)s, -jati, goreti, ope}i: udeo, akcija
titi bol > srp. patwa; jel. páthos, páschō; lat.
> lat. plus.
pati,passio, fr. passion; it. passione.
499
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 500
pl(u){, -jati, plo{ati, goreti, izgoreti, p™i, -n‚ti, pˆparti, prineti,* za{ti-
(o)pr`iti, opaliti (se): prskati,po- titi, (u)goditi, veseliti, radovati,
liti, namazati. odu{eviti, udovoqiti, ute{iti, bo-
p(o)w~', -ate, (o)~istiti. driti, umiriti, ubla`iti, pomi-
pr‚, prati, napuniti, ispuniti, riti, u`ivati, voleti, qubazan;
zasi}enost; 2. puwewe. preneti do, dovesti svesti, poka-
zati, ista}i, osloboditi, spa{avati,
pr(a)s, -ate, prasiti,* prosuti (seme),* {tititi, braniti, pratiti, poma-
prasnuti, (ra){iriti, dovesti do,
gati, nadma{iti, prete}i, isticati
proizvesti, roditi, izneti > jel. plí-
se, savladati, odupreti, ne dati se;
ris, pim-ris, prot; lat. plēnus; nem. fruo,
2. p™i–oti, prionuti,* aktivnost.>
früh.
pr(a)t',
srp. para, paor, prisan, pradavan: (r
ras)p
piriti; jel.
prƒt'ate, -i,
prostrti, Paris; pereýesthai, peráo, porós: pélekus, pélekkon;
(ra){iriti, postati ve}i ili {iri,
lat. porta, peritus; eng. fare; nem. fahren.
uve}ati, pro~utise, postati poznat
ili slavan, podi}i, prosvetleti, po-
p™‡, p™i–„ti, pleniti,* napuniti,
ispuniti vazduhom, uduvati, gajiti,
javiti se, desiti, dogoditi,
izdr`avati, podi}i, osve`iti, da-
pro{iriti se u inostranstvu, ot-
rovati, zadovoqiti, prekriti, raz-
voriti, otkriti, svetleti; 2. pra-
bacati, okru`iti > srp. polno, paprat,
t’‚‚jati, pra}nuti, hitnuti, pro{i-
papren: kapric, fora; zend. fra; jevr. Purnim; lit.
riti > srp. pratama, prt,--ina, misir. prt (pu-
pra, pílti, pílnas; jel. pró, polý, pímplim; lat. pro,
tawa Sirijusa).
plere, plenus; eng. for, full; fulls; nem. vor, voll, viel.
pr(a)~', p™i~~'ƒti, pri~ati,* pra{ati,* p™(i)—, p™a—ati, pridati,* obradovan,
(is)pitati, saslu{ati, raspitivati
ushi}ewe > srp. pride.
se, konsultovati se, zadati brigu,
tra`iti, `eleti, zahtevati ,moliti, p™(i)–, -ati (= p™‡), prineti* > srp. pli-
tak, plitica; jel. platis; eng. plate; fr. plateau; nem.
zakliwati > lat. preces, procus, poscere; nem.
platt.
frâhên, fragen, forskôn, forschen; lit. praszýti.
prê, praiti, pojaviti, po~eti, nasta- p™i(w)x, p™i(••)kkte (= pri~).
viti, napredovati. pr(i)t', pƒrt’aajati, (pro){iriti.
pr(e){, -ate, prezati,* i}i, kretati se; p™(i)~, p™iw~ati, p™i–akti, (po)me{ati,
2. prê{
{, pr‹{jati, prsiti,* te`wa, staviti zajedno, sjediniti, zasititi,
naterati, poslati daqe, posetiti, dodati, preterano davati; 2. (is)-
sazvati, baciti, oklevetati, prevr- hrana, okrepqewe, RV V, 74.
nuti ili pokazati o~ima, otpu- p™(i){, par{ati, pr{iti,* prskati, po-
stiti, izbaciti, odaslati, oti}i stati vla`an; umoran, iznuren:
uprogonstvo, is~eznuti, poru~iti, dati, uznemiriti ili povrediti >
poslati poruku; 3. pritisak, pritis- srp. pri{t? lat. falx, jel. phalkis.
kati, * RV IX, 97 > srp. presa; eng. pressure, pr(o)t', -ati, -e, protnuti,* jednak ili
presing. ravan, izdr`qiv, ispuwen: uni-
pr‡, -jate, prijati;* puniti, (u)goditi, {titi, savladati, pot~initi, na-
veseliti se, radovati, odu{eviti, dvladati > srp. proturiti.
udovoqiti, te{iti, bodriti, umi- pru, pravate, (is)praviti,* priviti,*
rivati, ubla`iti, pomiriti, u`iv- pru`iti, dose}i do, (po)sti}i.
ati, voleti, 2. drag, qubazan, ushi- pr(u)t', pr‘t’aati, te{ko disati, dah-
}en > srp. prija; lit. pretelius; lat. plere, plenus; tati, rzati.
eng. friend; a.s. freánd;nem. Freua, friunt, freund.
500
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 501
501
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 502
R
ph(a)rv, -ati, ophrviti,* i}i, po}i.
ph(e)l, -ati, i}i, kretati se > slov. pelati.
ph(u)ll, -ati, fulati,* rascepqen, pro-
{iren > nem. Spule.
502
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 503
tamo-ovamo, kolebawe > srp. rang, fr. ra~, -ajati, ran`irati,* oro~iti,* pro-
rang, eng. rank.
izvesti, stvoriti, oblikovati, na~i-
niti, sastaviti, sagraditi, ispu-
r(a)•g', -ate,`uriti se, tr~ati; svet-
niti, dovr{iti, prouzrokovati, iz-
leti: govoriti.
vesti, izvr{iti, preurediti, napi-
ra(n)d', rƒd'jati, re|ati,* naslediti, sati (kwigu), ukrasiti > fr. ranger, aran-
preuzeti, izvr{iti, uspeti, dote- ger;lat. ratio?
ran,spreman, podvr}i se, imati
udela, posti}i, biti sposoban, pro-
r ‚ x , r „ x a t i,reziti,* (pre)vladati,
upravqati, vladati (zemqom), kraq,
ricati, izvr{iti, izvesti, sti}i,
vladar, rukovoditi, sjajan, sijati,
do}i do, pripremiti, pomiriti,
blistati, pojaviti se; 2. sjajan, sla-
ubla`iti, zahvaliti: povrediti,
van,svetle}i, vladar, {to je najboqe
uni{titi, iskoreniti > srp. Rada, ra-
u svojoj vrsti > srp. raja? hindi radza;
dost.
reu; lat. rex, regio; ar. ra’is; nem. Reich.
ra(•)k', -ati, i}i, kretati se.
asir.r
ra{, izgubqen koren > srp. re{ma..
ran', rƒn'ati, raniti (jutrom),* po-
rek, -ate, sumwa, -iv.
`uriti, oti}i, otr~ati, i}i, te}i >
srp. Ranilo.
re— (= rel), r‹late, jediti,* qutiti >
se, uzbu|en, radostan, presre}an, za- rep, -ate, i}i: proizvesti zvuk > eng. rep?
503
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 504
rex, r‹xati, -e, uzrok tre{ewa ili dr- r(i)•g, -ati, rintati,* i}i ili se po-
htawa, drhtati, tresti, treptati; 2. merati, puzati, sporo ili te{ko
r‹x, tre{ewe > srp. resa. napredovati > srp. ring, eng. ring, nem. Ring.
reš, r‹tati, -e, govoriti, pitati > jel. r(i)•k', -ati, i}i, oti}i, pomeriti se,
rhētōr, rhetorikē. puzati, gmizati, polako napredo-
re{, -ate, re`ati,* urlati, vikati, jau- vati.
kati; 2. svaka `ivotiwa koja urli- r(i)wx, -ate, leteti: pokazati se ispra-
~e. vnim ili ta~nim, udesiti, prilago-
r‡, rin„ti, rinuti,* osloboditi, pu- diti,krasiti, ubla`iti, u~initi
stiti, okinuti, pu}i, otcepiti se, povoqnim, dobiti, primiti > lat. rego;
razmrskan ili rastopqen, postati jel. órégo;
te~an, kapati, te}i, liti.* rip, rimpati? zamrqati, namazati, le-
™i, -–oti, -––vati, -~~’aati, ijarti, ri- piti se: 2. rˆp, povrediti, prevara,
nuti,* kretati se, (ot)i}i, pomerati podvala: povredilac, neprijateq,
se, di}i se, i}i ka, nai}i, spasti, zemqa(?) RV III, 5 > srp. ropac?
zapasti, dobiti, dohvatiti, desiti rip', -ati, ripati,* preterano hvaliti,
se, pribli`iti se neprijatequ, na- okriviti, prebacivati, boriti (se),
pasti, provaliti, povrediti, qu- da(va)ti, povrediti, ubiti.
titi, podra`avati, uspra- viti, ™it, -‡jate, i}i, mrzeti, gnu{ati se, iz-
probiti, prodreti, ubaciti, posta- begavati, ~uvati se od, kloniti se,
viti, smestiti,umetnuti, uvrstiti, mrzeti, sva|ati se.
fiksirati, pri~vrstiti, staviti rih, -ƒti, rihtati,* lizati, poqubiti,
na, usmeriti, izru~iti, pre- dati, zagrliti, hvaliti, uzdizati, obo`a-
uru~iti, predati se, prepustiti se, vati, moliti, neprestano qubiti.
ponuditi se, prikazati, pokazati,
da(riva)ti, vratiti, lutati, `uriti
ri~, re~ati, rˆ~jate, ri–ƒkti, rinkte,
-i, odricati,* isprazniti, osta-
> srp. ru`a, rujan, rusa, -l
la, orao, (jj)aarani, Arka-
viti,evakuisati, napustiti, odre}i
dija; zend. ir; lat. orior, remus, aro; st. nem. ruodar,
se, osloboditi: razdeliti, odvojiti,
aran; lit. irti, arti; jel. órnimi, érétis: a.s. ār.
ostaviti iza, istisnuti, izgurati.
rib', r‹b'ati (= reb'), ribati,* rebnuti,* ri~, -ati, pohvala 2. rˆ~, stih, sveti
pucketati, pr{tati, `uboriti, br-
stih, pohvala bo`anstvu, obredne
bqati, klopotati: glasno govoriti,
re~i,mrmqawe bajalica i svetih
(po)vikati, pevati, hvaliti, uzdizati
stihova > srp. riga; zend. ric; jel. leípo,loipós;
> srp. riba.
lat. linquo, licet; eng. loan; nem. leihen, lîhan; lit.
r‡v, -ati, rivalisati,* uzeti, pokriti > likti; a.s. león.
srp. rival.
™i~', ri~~’aati, uko~en, zalu|en, neraz-
™id', -jati, rasti, pove}ati, unaprediti, borit: (ot)i}i, pomeriti se.
posti}i, poboq{ati.
rix, rexate, ispr`iti, sasu{iti > srp.
rik', rek’aati, i}i, kretati se > srp. reka,
re{.
rikna.
™ix, arxati, -ee, (ot)i}i; nepropu{tati,
r(i)mp', -ati, povrediti, ubiti. istrajati, ~vrst, posti}i, dobiti,
™i(m)p', -ati, povrediti, ubiti, prigo- jak, sna`an > zend. êrêzu, êrêzifja; gr. órégo,
voriti, prebaciti. árgós, árgurós; lat. rectus, argentum; eng. right.
™in, -oti, i}i, kretati se, pomerati. ri{, -ƒti, re{iti,* te}i (tiho), stru-
r(i)–v, -ati, rinuti,* i}i, po}i. jati, klizati, brzo se kretati,
(ot)i}i, pomerati se, ubosti, pro-
504
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 505
biti, ubiti > st. srp. rista, srp. ristawe rup, r“pjati, hrupiti,* oblik, pred-
(takmi~ewe). stava (nar. na bini); predstava s ge-
™i{, ar{ati, strujati, (tiho) te}i, kli- stikulacijom, akt (~in), simulacija;
zati se, brzo se kretati, (ot)i}i, po- pogled, pregledati, nameravati
meratise; ubosti, probiti, ubiti; 2. (razmi{qati), prikazati, (pojaviti; 2.
™i{ati, ri{kati,* ubosti, za- r“p, zemqa > srp. hrpa; lat. rumpere; eng.
biti,zariti > zend. arshan; jel. ársin, aksi-oros. reave; nem. rouban, rauben;a.s. reófan.
ri{, re{ati, rezati,* ozlediti, ra- r’p, -ajati, podneti `estok i mu~an
niti, povrediti, kidati, pocepati, bol (`eludac), povrediti, prekr{i-
is~upati,stragnuti, obrezati, skra- ti, poremetiti, uznemiriti, prou-
titi: 2. rˆ{, povrediti > srp. ris: zrokovati `estok i jak bol > lat.
re`aw. rumpere.
ru, raute, rav‡ti, ved. ravati, revati,* ruš, rošate, udariti ka, protiv: sijati:
urlati, stvarati buku, rikati, jau- rošajati, gladan: govoriti ili si-
kati,vriskati, glasno plakati, cvr- jati > srp. ruta?
kutati, zujati: rasturiti (u komade), ruš', rot’aati,urotiti,* mu~iti, zadati
qut, govoriti; 2. zvuk, buka, strah, bol, boleti > srp. urota.
bitka; 3.. ravate, slomiti u komade; ruh, r‘hati, popeti se, uspeti, dizati
4. se~ewe, deqewe > srp. ravak; jel. órýo- se, sti}i, do}i do, di}i se, pojaviti,
mai; lat. raucus; ang. sak. run.
rasti, razvijati se, pove}ati se, na-
rud, roditi, ved. rudati, ridati,* pla- predovati, dobro uspevati, srasti,
kati, urlati, jaukati, dre~ati, opla- posejati, posaditi, urediti; 2. r“h,
kivati, jadikovati, `aliti; 2. pla~, dizawe, rast, nicawe, izbijawe,
plakati, jecati, tu`iti, preminuti. proizvedeno u ili na > srp. ruda: ro-
rud', r‘d'ati, roditi,* ruditi,* klijati, spija.
nicati, pu{tati mladice, rasti, ru~, ro~ate, ved. ro~ati, lu~iti,* si-
spre~iti, smetati, ko~iti, zakr~- jati, sjajan, ble{tav, blistav, divan,
iti; 2. zaustaviti, zadr`ati, obuz- lep, ugodan, -iti, prijatan, zadovo-
dati, sputavati, odvratiti, uskra- qan, `eqan, ~eznuti, obasjavati, ra-
titi, suzbiti, odbiti, zatvoriti, svetleti, u`ivati, voleti, odobra-
zakqu~ati, opsedati, blokirati, vati, smatrati ta~nim, imati voqu,
(sa)kriti, prestati, polivati tlo, nameravati; 2. r“~, svetlo, sjaj, le-
dirnuti, ganuti, mu~iti, oduzeti, pota, blistavost > srp. lu~, ri`a; gal. lu-
biti li{en, okovati, sputati, uti- xurie; jel. leukós, ámfilýki;lat. lux, -us, -uria, luceo,
cati; 3. {to neposredno predstoji; 4. lunien; eng. light; nem. licht, lieht, lioh; a.s. leóht.
crven > srp. roze; lit. rudis; jel. eruthros, ereut- rux, ruxƒti, rugati,* provaliti, raz-
hos; lat. ruber, rubeo, rufus, rudere;nem. Rötel.
biti na komade, uzrokovati bol, po-
r(’)k{, -ajati, rkati,* neobra|eno vrediti, raniti, ubiti; 2. razmrs-
stawe (hrapav), surov: suv, mr{av; kati, uni{titi, mu~iti, patwa, sla-
tlo, mrqa;kleveta, povrediti, uvre- bost, nevoqa > jel. lugrós, lat. lugeo.
diti, razdra`iti. ru{, ru{ƒti, ru`iti,* povrediti, ne-
r(u)–š, -ati, ukrasiti: opqa~ati. prilika, neprijatnost > jel. lýssa.
r(u)–š', -ati, biti hrom ili lew; uda- ru{, -jjati, ro{ati, ru{iti,* povre-
riti (protiv); ukrasti. diti, raniti, ozlediti, uni{titi,
r(u)n{, -(aj)ati, govoriti. rawenili povre|en, uvrediti se, bi-
ti neprijatran ili neugodan, uzru-
505
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 506
S
jan, qut, ogor~en, zlovoqan, ogo-
r~iti; 2. qutwa, bes, gnev, strast.
r’{, -ati, ro{aviti,* prekriti, rasuti,
posuti, zamazati, mrqa.
506
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 507
prestano davati> per. san, ar. šan, jap. san; sa~, sƒ~ate, udru`en ili srodan sa,
lat. senex, senior, senatus, or; lit. sénas uraditi s nekim, pripojiti, sudelo-
s(‚)ntv, -ajati, -e, te`iti, smiriti, vati, podnositi, treperiti, pripa-
umiriti, pomiriti > srp. santra~. dati, posve}en, slediti, tra`iti,
s(a)wx, -ati, i}i pro}i, sen~iti*: 2. nastaviti, pomagati, zajedni~ki, pra
sƒxati, -e, prilepiti se, pripojiti, titi, pomo}i nekome, odan, pri
zaokupqenost, oklevati, neodlu~an vr`en; 3. (= sawx), prionuti, pripa-
> lat. segnis; lit. segù. dati > lit. seku; jel. épomai; lat. sequor: socius.
sap, -ati, -e, sapeti,* pratiti, slediti, s(a)xx, -ati, (ot)i}i; 2. saxxajati, prio-
zakleti se, prokleti, prekliwati, nuti, dr`ati se (ne~ega), pridodati,
poniziti,grditi, okriviti, zakli- pri~vrstiti, urok prijawawa ili
wati, isterivati zle duhove, posve- zagrqaja > srp. saxak.
}en, odan > srp. soba,ssedam, sapun, sapatnik; sv(a)d, svƒdate, sladiti,* dobro okusiti,
zend. hapta; lat. sapo, septem; jel. ēptá, sébomai, ugodan, prijatan, okusiti sa zadovo-
sébas; lit. septinì; sibun; nem. saf,sippa, Sippe, sieben; qstvom, spremiti jelo, kuvati,
ar. per. tur. sabun; eng. sap, seven, god-sib, gossip; u`ivati, nalaziti slast, na~initi
a.s. sap, sibb. ne{to ukusnim, za~initi, zdrav, po-
s(a)rb, -ati, i}i, kretati se. stati sladak, zasladiti; pomeriti,
s(a)rx, -ati, sƒrxati, pucketati; ~egr- ubla`iti > srp. slad, strava; jel. ídomai, ídýs;
tati, {kripati; 2. zaraditi radom: lat. suadeo, suavis; eng. sweet; a.s. swêete (st. sa-
sas, sƒsti, spavati, lew, neaktivan > srp. sv(a)n, -ati, zvoniti,* stvarati zvuk ili
sasa, {a{a. buku, vikati, odjekivati, urlati, vr-
i{tati, rikati, zujati, pevati > srp.
saš, sƒtajati, deo ne~ega > srp. su{t,
zvono, svanu}e, Svanimir; sven. Swen;lat. sonit,
su{tina; jel. ēteós.
sonus, sonare; eng. swan; nem. süss, Schwan; a.s. swin.
s‚š, -ajati, u~initi vidqivim ili o~-
sv(a)•g, -ati, cewkati,* i}i, kretati se.
iglednim > jap. satori.
s(a)tr, -ajate, -‚pajate, satreti,* (pro)- sv(a)p, -iti, ved. svƒpati, spavati,* za-
spati, le`ati, `eqa za snom, mrtav,
{iriti (se).
ubiti > srp. suptilan; lit. sápnas; jel. ýpnos;
s(a)šš, -ajati, povrediti: jak, ja~ina: sta- lat. sopar, sopire, subtilis; a.s. swefan.
novati, boraviti.
sv(a)r, -ajati (= sur), svaliti,* osuditi,
sat' -ajati (= {at'). na}i gre{ku, krivica; 2. svarati, si-
sah, sƒhate, -i, usahnuti,* savladati, po- jati; 3. sv…r
r, sunce, svetlost (sunca),
bediti, potu}i (neprijateqa), dobiti sjaj: svetli prostor neba, raj, ime
bitku,upotrebiti silu, obuzdati, boga Nava: prostor izme|u sunca i
spre~iti, biti sposoban, ne klo- polarne zvezde: tre}e od sedam su-
nuti, istrajati, izdr`ati, podneti, nca > srp. Svarog, -aa, Sirena; rus. Svarga; jel.
istrpeti, podnositi, tolerisati, Seiren; lat. Siren; lit. Saule.
imati strpqewa sa nekim, imati sv(a)rd, -ate, ukus, biti prijatno.
obzira, odobriti ne{to, strpqivo
~ekatipovoqan trenutak, uzdr`ati
sv(a)x, -ƒte, sva|ati,* obuhvatiti,
zagr-
liti, okru`iti, omotati, uviti >
se; 2. trpqewe, izdr`avawe; 3. sah-
jati, zadovoqiti, ushititi, trpeti, srp. sva|a.
izdr`avati, zadovoqan > srp. Sasi, Sa- sv(i)d, -jati, svedate, znojiti se, staviti
ksoni; per. hazār; jel. hília, hilioi, sísho, í(s)ho, ēshon; sredstvo protiv znojewa, slatko}a,
nem. Sieg. dra`, pomazati, natrqati, namazati
507
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 508
lekom, negovati, ubla`iti, staviti si~, siw~ƒti, -e, izliti, izbaciti, iz-
tople obloge; 3. znojewe > jel. ídrós; lat. biti, proliti, uliti, oploditi, ra-
sūdor, sūdare; eng. sweat; nem. Schweiss, schwiten; a.s sturiti se u male kapi, poprskati,
wât. {trcati, navla`iti (se), umo~iti; 2.
sv™(i), svƒrati, svirati,* izre}i, proiz- rub pe{a ili haqine, dve granice
vesti zvuk, odjekivati, pevati; bli- ili me|e, horizont, RV I, 95, krilo
stati > srp. {vorc, svirala, hvala; lat. susur-rus; (sre}e); 3. (= {i~), mre`a > srp. sok; st.
eng. swarm; nem. schwirren, Schwarm. nem. saf, sei(c)hen; lat. succum; zend. hincaiti; jel.
sev, -ate, -i, sevati,* stanovati, ostati, > st. srp. sklo, srp.
chulos, chumos, íkmás.
boraviti, odsesti, ostati daqe, staklo; skitski sakrijum; misir. sakal;
`iveti, ~esto pose}ivati, obila- jevr. scheschelet; germ. glesum; lat. su-
ziti, poha|ati, posetiti, slu`iti, cium; eng. glas.
dvoriti, pokoravati se, po{tovati, sj(a)m, -ati, zvu~ati, plakati glasno, vi-
voleti, obo`avati, gajiti (dete), po- kati, razmotriti, odraziti.
kloniti, u`ivatiu seksu, imati se- sj(a)nd, sjƒndate,brzo se kretati, te}i,
ksualni odnos; osve`iti se tihim strujati, tr~ati, voziti, `uriti, ju-
vetrom, duvati (vetar), posvetiti se riti; izlu~iti, (polako) cureti, ka-
ne~emu, baviti se, prou~avati, ve- pati, isticati > srp. jendek?
`bati, upotrebiti, izvoditi, radi- sk(a)nd, -ati, sko~iti, skakati (na jednoj
ti, zasnovan na ne~emu > srp. sefte, nozi), posko~iti, sko~iti u vis, jur-
sevdisati, servis.
nuti, presko~iti, poleteti, izbaci-
sek, -ate, seknuti,* secati,* i}i, po}i, ti mlazom, iste}i, ispustiti, pasti,
kretati se. izgubiti se, propustiti, zanema-
si, sinoti, sinute, sin„ti, sin‡te, (s)v- riti: zgusnuti > st. srp. Askan, srp. A{ke-
ezati, okovati > srp. sinor, serum; jel. wazi, Skandinavija, lat. Ascanius, scandere, ascend,
ímás,ímonía; eng. set; nem. Seil. eng. skip (< Skippen)?
siv, s‰vjati, -ee, (za){iti,* zakrpiti, spo- ska(m)b', -nn‘ti, -n„ti, prepre~iti, sme-
jiti, sjediniti > srp. {ivewe; jel. kassýo; tati, RV X, 76, podbo~iti, podupreti,
(kata-suo); lat suere, sutor; eng. sew; a.s. seówian. u~vrstiti, ustanoviti: spre~iti,
sid', sed'aati, -e, i}i, kretati se; 2. obuzdati.
s‹d'ati, -ee, srediti, oterati (pla- sk(a)nd', -ajati, skandirati,* prikupiti
{ewem), suzbiti, odbiti, spre-~iti, > lat. scandere.
kazniti, zare|ati, odrediti, upu- sku, -noti, -nute, -n‚ti, skupiti,* pri-
titi, isprazniti, doteran, izvr{en, kupiti, ~upati, trgnuti, gurati: kq-
ispuwen, sre|en, uspe{an, do}i do ucati, bockati, podsta}i vatru.
ciqa,postati savr{en, sti}i do sk(u)mb', skub'n‘ti, -n„ti, skembati,*
bla`enstva, vredeti, zakonit, od dr`ati, zaustaviti: sakriti.
va`nosti, dokaziv, imati za posle-
dicu, le~iti: udovoqiti ne~ijoj
sk(u)nd, -ate, skutarati,* sko~iti, po-
di}i.
`eqi, popustiti, okomiti se na ne-
koga, pokrenuti, pojaviti se, poka- sk'(a)d, -ate, {koditi* > ~e{. {koda.
zati znawe, ve{tinu ili ume}e: sk'(a)l, -ate, skoliti,* posrnuti, tetu-
dobro skuvan; 3. sˆd'jjati, posti}i, rati se, gegati se, kolebati, nesta-
izvr{iti, ispuniti, re{iti ili lan, okliznuti se, sru{iti se,
uspeti, pogoditi metu > srp. Sida; mi- nestati, kretati se, zaustaviti, za-
sir. Izida; hindi Sita. dr`ati; pomalo cureti, mucati,
siš, sešati, prezirati > srp. sit.
508
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 509
~initi gre{ke, do`iveti neuspeh, kret, kretati se > jel. sfendýni, afadasmós;
prikupiti, sakupiti > lat. scala. lat. pendo, pondus.
smi, smajate, smejati,* zarumeneti, po- sp(a)rd', spƒrd'ate, sprdati,* takmi~-
crveneti, blistati, {iriti se, cve- iti se, konkurisati, meriti ili no-
tati: smeti,* ponosan, drzak, bezo- siti sa, prepirati se, boriti se
brazan > srp. smeh: smiqe: jel. filommeidís,mei- protiv > srp. sprdwa.
dos, meidao; lat. mirus, mirari; eng. smile. sp(a)r{ spar{ate (= √ par{).
sm™(i), smƒrati, smerati,* zapamtiti, sp(a){, -ate, spasiti,* pokazati, posma-
setiti se, pamtiti, pasti na pamet, trati (pa`qivo), zapa`ati: posma-
nezaboraviti; prou~iti, izjaviti, tra~, {pijun, poslanik (nar. Gro-
recitovati, podsetiti > srp. smer; jel. movnika): povezati, zaustaviti, spu-
mérmeros; lat. memor, mora. tati, omesti, uhvatiti, dr`ati, sas-
sm(i)š, smešajati, smetati,* prezirati > taviti, sjediniti, zagrliti; 2. spƒ{,
srp. smetwa. ko gleda, posmatra~, {pijun, glas-
sn‚, -jati, sn„ti, kupati, (is)prati, nik; 3. spa{ati, -e, (po)vezati, zau-
~istiti, zamrqati, namakati, pla- staviti, okovi, spona, stra`wi,
kati; 2. sn‚, kupawe, okupan, umo~en, uhvatiti; 4. sp‚{ajati, uzeti ili
potopqen > jel. náo, nāma; lat. nare;eng. sinew; uhvatiti, sjediniti, spojiti, obuhva-
nem. Sënawa, Sehne. titi > srp. spas; jel. skopí, sképtomai, skóksi; lat.
snai, sn‚jati, obu}i, umotati: razviti, spex, spicio; eng. spu; nem. spëhôn, spähen.
509
Recnik arijski 6.12.2010 13:30 Page 510
sp'(a)l, -ƒti, sfuqati,* isplatiti,* dr- re{etati, izbaciti lo{e > st. srp.
htati, tresti, vibracija, rasturawe kvjat, srp. osvit, spota, cvet;eng. spot.
> lit. pulti; jel. sfállo; lat. fallo; eng. fall; nem. fal- sp'(u)šš, -ajati, prezirati, nepo{tovati.
len. sr(a)ns, -ate, pasti, ispustiti, stresti,
sp'(a)–—, -ajati, {ala, smeh, nasmejati > ispasti, razbiti se u komade: vi-
siti: u~initi kraj, uginuti, uklo-
sp’(a)r, -ati,
srp. spadalo, {aqivxija.
{iriti se, otvoriti ili niti, poremetiti, uni{titi
propustiti {iroko; krivina, sa- sr(a)n', -ate, poveriti.
viti: otpu{tawe > srp. sfera; jel. sfaira; sr(e)k, -ate, srkati,* (ot)i}i, kretati se
lat. sphaera. > srp. srk.
sp'(a)š, -ati, ispitati,* rasprsnuti, s™i, sƒrati, saliti,* srnuti,* {alo-
pro{iriti; povrediti > nem. spalten. vati,* srati,* i}i ka, po}i nekud,
sp'(i)š, sp’eešajati, povrediti, ubiti: krenuti, protiviti se, iza}i pro-
prezirati. tiv (neprijateqa), napasti, juri{ati:
sp'i)šš, -ajati, sp'ešajati, spetqati,* otr~ati, ote}i, `uriti, kretati se,
prezir, nepo{tovawe. klizati se, (ot)i}i, pobe}i, tr~ati
sp'(u)—, -ati, pokriva~, gorwi deo, za- za, slediti, progoniti, pre}i, pro-
klon, paravan: izgovor. putovati, po~eti te}i, dovesti u
red, srediti, napraviti vidqivim,
sp'(u)–š, -ati, otvoriti, {iriti: {ala. pokazati (se), negovati, voziti, du-
sp'(u)–—, -ate, otvoriti, {iriti. vati silovito> srp. sera, sijera, nasrtaj; jel.
sp'(u)l, -ati, tresti, podrhtavati, dr- órmí, órmáo, álma, óreg; lat. salire.
htati, titrati, poleteti, pojaviti s™‡, s™i–‚ti povrediti, ubiti.
se, sakupqati: ubiti > nem. Spule.
sr(i)v, sr‡vjati (= sr‡v), spre~iti, osu-
sp'(u)r, -ƒti, sporiti,* prezreti, fu- jetiti, onemogu}iti, neuspeh.
rati,* jurnuti, poleteti, skakati,
sr(i)d', sr‹d’aati, "srediti",* ne-
drhtati, trgnuti se, naprezati, si-
izvr{iti, gre{iti, varati se, gruba
jati, blistati, svetlucati, trepe-
gre{ka; 2. gre{iti, nevernik, ne-
riti, iskriti se, sjajan, otmen,
prijateq.
planuti, buknuti, jasno, vidqivo iz-
goreti, pojaviti se, o~igledan, sri(m)b', -ati, sreb’aati, povrediti,
izlo`iti, pokazati se, povrediti, ubiti.
uni{titi, rastegnuti se, napeti s™i(m)b', -ati, sarb’aati, srubiti,*
luk, navesti razlog, (preterano) hva- ubiti, povrediti: surov.
liti; 2. drhtawe, tre{ewe > jel. spaiíro, s™(i)p, sƒrpati, puzati, gmizati, vu}i
sfurón; lat. sperno; eng. spur(n); nem. spor(o), Sporn. se, klizati oprezno se kretati,
sp'(’)rx, -ati, tutwava, rika, grmqa- {uwati, prikrasti se, tiho se kli-
vina, tresak, pucketawe; rasturiti, zati sa nagnutim telom dr`e}i se
izlo`en; pojaviti se > jel. sfaragéomai. zaruke (obredno) > srp. srp, lu`. srp.
sp'(u)š, -aati, sp’oošati, sputati,* ra- serpi{ija, serpolnica; st. nem. sarf; jel. érpo, ser-
pere (sarpa), arpi; lat. sibbula, serpentina.
spuknuti se, pu}i na nekoliko ko-
mada, razdeliti se, cvetati, ra- sr(i)p’ (= srib’).
spr{iti se, pobe}i, prsnuti, pu- s™(i)x, -ƒti, srditi,*oti}i, odleteti,
cketati, smawiti, ubla`iti, jasan, istovariti, iskrcati, baciti, sna-
vidqiv, iskopati (o~i), mahati, po- `no zavitlati i baciti, ispustiti,
vrediti, uni{titi, ubiti, proliti, izliti, prouzrokovati da-
te~e, izre}i, usmeriti, uperiti,
510
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 511
511
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 512
512
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 513
T
mno`iti se: izgovarati, produ`iti,
pove}ati se: otegnuti,izneti, poka-
zati (jasno), ispoqiti, odavati:
izvr{iti, ispuniti, posti}i, oba-
viti, `rtvovati, posvetiti, napi-
ta—, t‚—ajati, dodijati,* udariti, pogo- sati > srp. ton, tanak, tawir, tanur; ar.
tannur;jel. tonos, (tánomai, teíno)?
diti, udarati (sna`no ili u muz. in-
strument), zabiti, pomra~iti, zase- t(a)nd, -ate, postati opu{ten, RV I, 138.
niti > srp. tad(aa), rus. togda, lit. tada. t(a)–— -ate (= tav), tanjati, tanoti, tan-
taj, -ate, i}i prema ili izvan, za{ti- darati,* udarati, biti, kucati, is-
titi. crpsti, utabati: pobe}i, pre-
t‚j, -ate, tajiti,* ra{iriti, produ`iti tra`iti > srp. tandarija, bestragija.
u neprekinutom redu, za{tititi > t(a)ns, -ati, tancati,* "kretati", vu}i
srp. tajna:st. srp. tat. tamo-ovamo, ukrasiti, ulep{ati: iz-
tak, -ati, -ti, te}i,* to~iti,* liti > st. nem. dinsan, nem. Tanz.
po`uri(va)ti, RV IX, 16, navaliti, t(a)w~, tanakti, utana~iti,* ugovor;
nalet, ubrzan > srp. tok. skupiti, napraviti, zgr~iti > srp.
t(a)k{, -ati, tesati,* dati oblik Tana~.
se~ewem, klesati, zase}i, se}i, obl- tap, -jate, pravilo, propis, statut,
ikovati, stvoriti, izumeti, pro- norma, ustav, vladati, upravqati,
na}i, izmisliti, spremiti, u~initi odlu~iti,vu}i konce; 2. tƒpati, to-
deobom> srp. tisa; tesla, tesanik. piti,* ispu{tati toplotu, sijati,
tal, -a(ja)ti, taliti,* izvr{iti, do- ugrejati, uni{titi toplotom, pod-
sti}i: u~vrstiti > st. srp. dijel, srp. tal, neti bol, pokajati se, po`aliti,
talisman,ttalac, tali~an, talon, telal, tolkovawe;
mu~iti se, pretrpeti, povrediti,
nem. Teil; jel. Thalia, telesma; ar. tilsaman; fr. tali-
uni{titi, o{tetiti, pokvariti, za-
smano.
brinuti, ra`alostiti, potresti, uz-
nemiriti > srp. toplota, tapija; poline-
tam, t„mjati, tomiti (st. srp. gu{iti),*
`anski tabu;lat. tepeo; tur. tapu.
hvatati dah, tonutui,* daviti, gu{-
iti, (iz)moriti, onesvestiti se, t(a)rb, -ati, taboriti,* i}i, pro}i > srp.
tabor.
iscrpeti, gubiti snagu: uznemiriti,
zbuwen: nepokretan, uko~en > srp. t(a)rd -ati (= t™id), truditi,* povredi-
tama; taman; asir. d‚mu; lat. attentare, attentatum, ti, ubiti > srp. trud (bol); lat. turdus.
513
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 514
514
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 515
t™(i)h, -ati, t™inhati, tro{iti, gu`va, Tobelija; jel. týpto, týmpanon; lat. stupeo; nem.
stumpf.
gwe~iti, modrica
tur, -ƒƒti,
> srp. trohe, trun, ta-
rana. (is)turati,* pritiskati, pri-
voran, RV I, 94, povrediti > srp. tug; t“x, tuxete (= t“x, deca, izdanak, RV VI,
per. tug,tav; lat. tumor, tueri, totus, tutor. 48), udariti, gurnuti, istisnuti,
tub', -jjati, tob'ate, tabati,* povrediti, pote}i, podsta}i, unaprediti, RV I,
145, brzina > srp. teke, tekme, tu~ak.
ubiti.
tu—, -ati, todati, udariti, rasturiti: tu{, to{ate, tu{irati,* dobovati, kap-
prineti > jel. Tudeýs; lat. tundo. qati, cureti; 2. tu{iti,* popu-
stiti,zadovoqan, smiriti, umiriti,
tud, -ƒti, gurnuti, udariti, podsta}i, RV VIII, 15 > srp. tu{, tu{wak (koko{iwac).
{tap, `aoka, uznemiriti, bol, mo-
drica. tu{, -jati, zadovoqiti se, umiriti,
smiriti, ugoditi, napojnica.
t’—, -ati, rasturiti, omalova`iti,
t’uu—, -ati, pokriti, prekriti.
t’(u)rv, povre|ivawe.
nepo{tovati.
t(u)——, -aati? nepa`wa, neobazirawe.
tul, -ajati, tolajati, (u)tuliti,* podi}i,
odrediti te`inu podizawem, meri-
tite`inu, uporediti merewem te`-
ine, te`i: staviti na probu,
proveriti: izjedna~iti: pretegnuti:
sli~an, slagati se > srp. tulac, tobolac?
tulu m, -i
ina, ter azije, tor aw? talir (Dub. rep);
nem. thaler, eng. dollar, per. terazu; lat. tetuli; jel.
tlīnai.
t’l, -a(ja)ti, izvu}i, iscediti.
t(u)mb, -a(aj)ti, tumbati* tuga: nevoqa,
opasnost > srp. tumbe, per. dumbaz.
t(u)mp(h), -ati, povrediti > lat. tumultus.
tu–, -aati? krivina, vijuga, okuka.
t’–, -ajati, ugovor, skupiti, zgr~iti,
napuniti.
t(u)nd, -ati, aktivan.
t(u)–—, -ati? povrediti.
t(u)p(h), -aati, tup(h)ati, tupiti,* povre-
diti, bol, uvreda tup > srp. tup, istup?
515
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 516
U
okusiti > srp. grudva, urda; rum. furdale; nem.
Futter, jel. órthós; lat. arduus.
’r–(u), ’r–oti, ur–auti, (u)roniti, pre-
kriti, opsesti, sakriti, okru`iti,
opkoliti > srp. urna, vuna; rus. volna; het. hu-
u, unoti, pozdraviti, dozivati, rikati, lana; prus. wilna; lat. lana; oset. ulean;lat. vilna,
ubx, -ƒti, pritisnuti, biti podlo`an, ’rx, -ajati, urgirati,* jak, mo}an: os-
obuzdavati, podvrgnuti: pokazati se ve`iti se, sre}an > lit. verziù, jel. órgáo,
lat. urgeo.
~estitim ili po{tenim > srp. ubica,
oba; zend. uba; jel. ámfo; lat. ambo; lit. abhù; beidê. uš', ot'ati, ’t'ati, udariti, oboriti
ud’r
r(a)s, -n‚ti, nabaviti, skupiti; 2. udarcem > jel. oýthar, lat. ūber, st. nem. ūtar,
’j, -ate, ujit‚, ’i{jate, tkati, {iti. ’š', -ati, udariti, pogoditi, oboriti.
uk', ok'ati, rokati, RV I, 114, i}i, kre- uh, ohati, zadati bol, raniti, povre-
tati se, pomerati se > zend. ukhsan; arm. diti, ubiti > srp. uh.
esri?zend. ug’ra; ýgús, ýgíeia; lat. augeo; lit. ugis, ’h, -ati, -e, ved. ahate, probosti, pro-
augu. biti, napredovati, promeniti; 2.
uk{, -ƒti, -e, politi, {trcati, na- zapa`ati, ozna~iti; mariti, uzeti u
vla`iti, raspr{iti, izbaciti, iz- obzir, o~ekivati, zakqu~ivati, ra-
bijati; jak; 2. kapqawe, sipawe, zmi{qati.
izlivawe; ja~ati > jel. ýgrós, ýgrótís, ýgraíno; u~, -jati, u~iti,* u`ivati u, nasla|vati
lat. ūmor, ūveo?jevr. uisg, vode, reke. se, voleti, osposobqen, uobi~ajen,
u(m)b',ub'n‚ti, ubiti,* povrediti, ra-
odgovarati, prilagoditi, prikladan,
niti; prekriti, ispuniti. pristajati > srp. u~iteq? jevr. uchdan, uched.
ul, olati, goreti, sijati > srp. uqe, uli{te u~', u~~'ati, zavr{iti, svezati, pri~vr-
(uqanik); asir. ul; ar. ‘ulämā; tur. ulema; lat.
stiti, umotati, ostaviti, napustiti,
ulula; jel. óloligaia; st. nem. ūla, nem. Eule; eng. owl;
okanuti se, ogre{iti se, prek-
fr. hulotte.
r{iti > srp. u`as.
ul(a)—, ula–—ajati, izbaciti, oterati
uxx', -ati, napustiti, izbe}i.
u{, o{ati, o`e}i,* goreti: kazniti >
>
lat. ultra, ultimatum?
u(n)d, unƒtti, RV V, 85, undati, te}i, isti- srp. `ega.
cati, izbijati (kao voda), pokvasiti, ’{, -ati, bolestan > srp. usta, u{}e.
kupati > srp. Una: Skamandar, Smederevo, ad-
miral: voda; st. rus. voda; brig (frig). voda, jel.
ýdor;lat. unda; st. nem. wazzar; eng. water; lit.
wandu.
u•k’, -ati, i}i, po}i, kretati se.
uw~', -ati, uwkati,* (s)kupiti (poste-
peno), brati, prikupiti, nabaviti >
srp. uwkav.
’rv, -ati, survati,* povrediti, raniti,
ubiti > srp. urvina.
’rd, -ate, ’rdi{jate, (od)meriti, pro-
suditi, igrati se, veseo, probati,
516
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 517
H
h(a)rj, -ati, -e, voleti, u`ivati, biti za-
dovoqan, ~eznuti, `eqno o~ekivati;
pretiti, groziti se > srp. ralo.
has, -ati, smejati se, rugati se, ismeja-
vati, u~initi sme{nim; nadma{iti,
h ‚, ha (uzvik bola, qutwe, ~u|ewa ...); 2. boqi, prete}i: ra{iriti, otvoriti
xˆh‡te, krenuti ka, (pre)sko~iti, se (cvet) > jel. ágostós, hthés; lat. hesternus,heri;
spremnostna kretawe, RV X, 49, upu- nem. gëstaron, gestern; a.s. geostrs.
titi se, ute}i, do}i u neko stawe; haš, -ati, sijati, svetao, blistav
3. xƒh‚ti, napustiti, ostaviti, pre- haš', -ati, (pre)sko~iti: poro~an; zado-
kinuti sa, odre}i se, izbaciti, voqstvo, u`ivawe sa `estinom: ug-
odlo`iti, oduzeti, ukloniti, od- wetavati > srp. (hh)aat?
straniti, ostaviti sa strane, od-
hv(a)l, hvƒlati, zavaliti,* zalutati, za-
re}i se, izbegavati, kloniti se,
vesti na krivi put, posrnuti: tre-
uzdr`ati se, ne obazirati se, zane-
sti, drmati > srp. hvaliti, nedostajati.
mariti, li{iti, oduzeti, otarasiti
se, pobe}i od, iskqu~en, li{iti hve, hvƒjati, (po)zvati, izazvati,
smr}u, presti}i, dosti}i, nemati, takmi~iti se > srp. zov, jel. goáo.
mawkati, o{tetiti, na{koditi, hv™(i), hvƒrati, ved. hvƒrate, hvaliti
smawiti, opadati (kosa), do}i do (nedostajati),* hrupiti,* svrnuti,
kraja, mawe meriti, nemati, otki- skrenuti spravog puta, zavesti na
nuti > srp. |i, |iha, vihor; rus. vihor. krivi put, zalutati > srp. zlo.
had, -ati, -e, isprazniti, o~istiti he— -ate, -aati, ved. h‹{ati, jediti,* qut
creva > jel. hézo. ili neprijateqski raspolo`en: odn-
haj, -ati, jahati,* i}i, kretati se, ponet ositi se frivolno ili povr{no:
> srp. jaha~. okru`iti, obu}i, ode}a.
hal, -ati, orati,* praviti brazd > srp. he—', -–‚ti (heš'–ati), ponovo se ro-
ora~.. diti; usre}iti, unaprediti; o~i-
h(a)mm, -ati, i}i, po}i hm? stiti > jel. hēdonē.
han, -ti, -sjati, -i{jƒti, zinuti,* go- hel (= he—— ), helate > jel. zilotis, Helios, Hellas,
Hellens.
niti,* udariti (sna`no), tu}i, za-
biti, ubiti,pogoditi, upropastiti, heš', -–‚ti, -ati, -e, poro~an, uznemi-
uni{titi, upropastiti, obaviti, riti, {ikanirati, povrediti.
u~initi,otkinuti, odse}i, odbra- he{, h‹{ate, -ii, keziti* (radosno),
niti, odvratiti, spre~iti, raniti, rzati, wi{tawe > srp. kez.
povrediti,ubosti na kopqe, dir- hi, -noti, hitnuti,* kiwiti,* terati,
nuti, do}i u kontakt, smetati, ne dr`ati (u pogonu), staviti u pokret,
dati, savladati,obuzdati, ostaviti, nagoniti,podsta}i, pomo}i, (na)ba-
napustiti, kretati se, `eqa za citi, odbaciti, opaliti, dopremiti,
uni{tewem, rasterati, raspr{iti; dovesti, pribaviti, ostaviti, napu-
2. ubica, ubijawe > srp. `etva; rus. `atva; stiti, otarasiti se, u`ivati; 2. hˆ.,
lit. genu; jel. théino,thanátos? fonós, génelon, gnát- partikula od ha > srp. hitan, hitac, kle-
hos; lat. genu, gennīus, anser, de-fendere, of-fendere; tva, zima: zend. zima; lit. zema; prus. zemo; lat. bi-
st. nem. gans, nem. kiann;eng. hant, chin. humus? hiems; jel. himos, hion,zýmē, kvasac.
517
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 518
h‡— -ati (h‡l, h‡lati, -e), kidati,* vu}i, se, uni{titi, rasterati, razoriti,
potezati, trgati, postati qut, spre~iti, odvratiti pogled, prisvo-
mu~iti, dodijati, vre|ati, qutiti. jiti, povisiti, podi}i, o`eniti, na-
h(i)kk, -ati, hikati,* {tucati, uzrok dvladati, savladati, poraziti,
{tucawa, praviti spazmati~ni zvuk pokoriti, pobediti, osvojiti,
u grlu, jecati; povrediti, ubiti > srp nadma{iti, prete}i, odu{eviti,
hik.
o~arati, {armirati, uskratiti,
obustaviti, povu}i natrag, vratiti,
hil, -ati, hiroviti,* qubavna igra,
produ`iti; 2. otegnuti, odga|ati,
udvarawe, danguba: okrutan > srp. hir.
podeliti, `eleti, ~eznuti, qutit; 2.
h(i)–—, -ate, handriti,* i}i, kretati se, h™‡, h™i–‡te, qutit > srp. zlato,zzelen,
skitati ili lutati okolo: nepa- `ut, Homoqe, h ar a~, har em, harizm a, horizont,
`wa, bezobzirnost, omalova`avawe hr id (hrib), kres, Hor s, st. mak. heteri? rus.
> srp. andra (zlo)duh. `ёl
ltiй;lit. žalias; per. zeron; fr. or; jevr. hiram;
h(i)ns, -ati, hinƒsti, povrediti, raniti, asir. hur‚~u; jel. hetaira? heir, chrusos, litos, Erinia;
uni{titi, ubiti; 2. udarawe. tur. hatir;ar. tur. huri: lat. cor, cordis, holus, helvis,
hl(a)g, -ate, slagati, pokriti, umotati, fulvus; eng. heart, uellow; nem. gëlo, gelb, Herz.
sakriti, op{iti > srp. hla~e. hr‡, xihreti, zuriti,* stideti, sramo-
hl(‚)d, -ate, hladiti,* ladovati* sre}an, titi; 2. hr‰, sram, boja`qivost,
veseliti, u`ivati: osve`iti, povi- pla{qivost > srp. sram, -ota.
kati > jel. kehlada, kahlázo; eng. glad; nem. glat. hr(‡)~', hri~~’aati, stidqiv ili skro-
hl(a)p hl‚pajati (= hrap), klaparati,* man: rumen.
govoriti, vikati, kri~ati > srp. hlap, hr(i){, hƒr{ati, -e, uzbu|en ili ne-
-ac. strpqiv, imati nadu, zabrinut, uz-
hl(a)s, -ati, (o)glasiti,* proizvoditi nemiren, lagati, odu{eviti se,
zvuk. radovati se, veseliti, sre}an, po-
hl(e){, hle{ate (= hre{). stati seksualno uzbu|en, uko~en,
hm(a)l, -ati, tresti se: kretati, i}i >
krut, naje`iti se, izbrusiti, na-
srp. amalin, ar. hammāl.
o{triti > srp. kriza; lat. erectio, horreo.
hnu, -t‹ ved. hnauti, hnavati, sakriti, hru, -–‚ti (= hv™i).
oduzeti, oterati, odvesti. hru)— (= hr’d), hro—ati, i}i, po}i.
ho—, -ate, hodati,* i}i, po|i > srp. hod. hu, xuhoti, ved. xuhut‹, `rtvovati, hva-
hr(‚)d, -ate, proizvesti zvuk: osve`iti, liti, uzdizati do neba: posipati >
srp. `idak, rus. `idkiй: jel. héo, hulós, humós,
zadovoqiti > srp. grad (tu~a): jel. hálaza.
hr(a)g, -ati, slagati,* pokriti, pre- lat. fūtis.
518
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 519
^
h(u)r~', h”r~'ate, i}i uvrnuto, prikra-
dati se puze}i, teturati, pasti s
ne~ega, u~initi da ne{to padne.
519
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 520
~a–, -ati, dati, povrediti: proizvesti ~‚{, -ati, is~a{iti,* povrediti: jesti
zvuk. > srp. ~ast?
~(a)nd, -ati, sijati, biti svetao, obra- ~(e){š, ~‹{šati, -e, u~estati,* u~initi
dovati > srp. sandalovina, lat. candeo, candela. napor, pomeriti: obo`ewe, namera,
~(a)–—, -a(ja)te, qut ili jarostan > srp. me{ati, pripremiti, kretawe, po-
~etiri; lat. incanntatio, eng. chant, jevr. ceteora. merawe, preme{tawe, preseliti,
~(a)w~, -ati, skok, presko~iti, kretawe, razviti, kome{awe, naprezawe, lu-
quqawe, tresti > srp. ~anak? tawe, trud, nastojawe, aktivnost,
rad, zaokupqenost, ~initi, raditi,
~ap, -ati, ~epiti,* milovawe, umiriti, izvoditi, povesti brigu, brinuti,
ubla`iti, ute{iti: "tu}i", "gwe-
uzrok kretawa, podesiti kretawe,
~iti" > srp. ~ep? ~apar (~abar).
pokrenuti, terati, put, vo`wa.
~ar, ~ƒrati, -e, ~arati,* kretati se, ~i, -n‘ti, -nute, ~initi,* udesiti na-
{etati, hodati, pomerati se, lutati,
redbom, nagomilati, izgraditi (obre-
{iriti se, prolaziti kroz, prodi-
dni oltar),sakupiti, prikupiti,
rati, i}i uzdu`, pona{ati se,vla-
tragati, pokriti, prekriti, uve-
dati, postupati, provoditi, poneti
}ati, napredovati; 2 ved. ~iketi,
se prema nekom, intiman odnos, po-
uko~eno zuriti (piqiti), nameran
vezan, preduzeti, podneti, pretr-
RV V, 55: tra`iti, RV VI, 44,
peti, zapo~eti, ve`bati, uop{teno
istra`ivati, istraga; 3. ~ƒjate, mr-
raditi, izvesti, izvr{iti, jesti,
zeti RV I, 167, odmazda, osveta, kazna,
konzumirati, vratiti, predati, izu-
RV II, 27: IX, 47 > srp. ~irak; lat. scio; jel. tí-
~iti, poslati, usmeriti, pokrenuti,
nomai, tiná, tísis, tío.
pobe}i od, naterati nekoga da
ve`ba ili izvodi, naterati neku ~‡v, -ajati, ~ˆvati, -e, uzeti; pokriti
`ivotiwu da jede, naterati na pa- ~‡k -ate (= {‡k), ~ikati,* podneti > srp.
rewe, ustanoviti, uveriti, saznati, ~ik.
poku{ati > st. srp. ~arman; srp. ~ar, ~aro- ~(i)kk (= ~akk).
lija, }ar; lat. carus, corium; ar. per. tur. kar;jevr. ~il, -ati, obu}i ode}u.
croicionn; jel. péloma, ámfípolos, ánatolí.
~(i)ll, -ati, ~iliti,* osloboditi se, po-
~(a)rb, -ati, i}i, pro}i > srp. ~orba? stati slobodan > srp. ~il, -o, ~e{. ~ili,
~(a)rv, -ajati, samleti zubima, `vakati, eng. chill.
probiti > srp. |evrek, `rvaw. ~(i)nt, -ajati, ~antrati,* razmi{qati,
~(a)rg', -ati, ~ergariti,* i}i., kretati odraziti, usmeriti misli unapred,
se > srp. ~erga. brinuti(u pozitivnom smislu): pro-
~(a)r~, -a(ja)ti, ~a~kati,* grditi, kuditi, na}i, uzeti u razmatrawe, treti-
osu|ivati, pretiti, ugro`avati, rati: porez > srp. ~antra.
o{tetiti,na{koditi, uvrediti, po- ~(i)ri, -–oti, povrediti, ubiti > srp. ~ir?
noviti re~, raspraviti, pretresti, ~it, ~‹tati, ~itati,* uo~iti,* u~iti,*
prodiskutovati > srp. ~arka. opaziti, opa`ati, primetiti, usme-
~at, ~ƒtati, sakriti se: i}i: pitati, ritimisli, nameravati, ciqati,
moliti: uzrok skrivawa, strah, brinuti, razumeti, shvatiti, podse-
pla{iti seRV IV, 17. titi, pou~avati, dati razja{wewe,
~aš, -ati, do}i do, dopirati, sti}i, imati u vidu, osmatrati, prime-
pasti pod udeo: ki{iti: prekriti, titi,skoncentrisan, stvoriti ideju,
slomiti, polomiti, ubit > srp. ~eta. biti svestan, shvatiti, odr`avati,
~ah, -ajati, varati, varalica > srp. }ehaja. znati, podsetiti se: isticati se,
520
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 521
upadqiv, pa`qiv, obazirati se: si- ~’{, -ati, sisati,* i{ibati, iscrpsti,
jati: pojaviti se:le~iti > srp. u~i- ispiti > srp. sisa.
teq; hindi sitar? ~'ad, -ati, ~a|iti,* prekriti, odenuti,
~iš, ~ešati, RV VII, 95, razaslati. obu}i, RV VI, 75, {iriti, sakriti,
~ju ~j‚va(ja)ti (= sah, has); 2 ~jƒvate, kre- ~uvatitajnu, za{tititi; 2. pokri-
tati se tamo-amo, me{ati, pomeriti vawe; 3. ~’aadƒjati, izgledati, sma-
ses mesta, oti}i: penzionisati. trati, dobro izgledati, zadovoqan,
~j(u)s, ~josajati, }osaviti,* ostaviti, na- u`ivati, udovoqiti nekom > srp. ~a|:
pustiti > srp. kus, }os, -av. {atra; “}
}iha”.
~jut (= {~(j)ut), kretawe: ~jotati, te}i, ~'al, -ajati, {aliti,* {alovati,* va-
kapati, pasti dole, uzrok isticawa. rati, obmanuti, zavesti, nadmudriti
~™(i)p -ajati (= ~'rid). > srp. {ala.
~™(i)t, -ati, povrediti, ubiti: svetleti, ~'am, -ati, jesti > srp. |em.
svetlost. ~’(a)mp, -ajati, i}i, po}i.
~ud, ~‘dati, -e, ~uditi,* doneti i po- ~'a{, -ati, is~a{iti,* povrediti.
nuditi brzo (obredno pi}e), `uriti, ~'id, ~’iinƒtti, -tte, o~enuti,* odse}i,
nao{triti, podsta}i, podbosti, na- amputirati, (od)se}i, raspu}i, pu-
terati, ubrzati ne{to, inspirisati, cati, probosti, probu{iti, probi-
uzbuditi, ispitati; dostignu}e, ti, podeliti, odvojiti se, uni{titi,
istra`ivawe, pridru`iti, u~vr- izbrisati, uni{titi bez traga; 2.
stiti, predmet, stvar, brz. odsecawe, presecawe, rasturawe,
~u—, -ati, sakriti > jel. spýdo, opoudázo; lat. probijwe > srp. ~en, ~ioda; jel. shídi; lat.
cudo. scindo.
521
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 522
X
biti:osloboditi: povrediti, uda-
riti.
xaš (= x'aš) > srp. jatara.
xax, -ate, ~a~kati,*? boriti se.
xa{, -ati, povrediti.
xai, x‚jati, opadawe, smawivawe, ne- xv(a)l, xvƒlati, goreti, izgoreti, plam-
stajawe, is~eznuti. teti, `ariti se, sijati, svetleti, za-
x(‚)g™i, xagar(a)ti, xa(n)grizati,* budan paliti se;izgarati > srp. |ul.
ili pa`qiv, napregnut, odan, bri- xv(a)r, ati, `valiti,* grozni~av > srp.
nuti, voditi ra~una, nadgledati, po- `vala.
smatrati > srp. xangrizav; jel. égéiro;lat. x(e)r~ (= xar~).
xeh, otvoriti usta, zadah.
vigilo.
x(a)k{, -iti, smeh, uveseqavawe, RV I,
xak{iti, jesti, konzumirati.
33:
xe{, kretati.
xal, -ati, biti o{tar, krut (usiqen) xi, xƒjati, -ee, pobediti, ste}i,
posti}i,
ili glup: x‚lajati, prekriti, po- osvojiti, savladati, potu}i, nadma-
kriti; bogat. {iti, prete}i, isterati, proterati,
pobediti u igri; 2. osvajawe > srp.
x(a)lp, -ati, govoriti (neartikulisano), xihad, jevr. jihed, pre}i u jevrejsku veru, jel. shízo,
re}i, mrmqati > srp. “gglp”.
shizma, -tikós.
xam, -ati, i}i, po}i: jesti: upotrebqa- x‡v, x‰vati, (o)`iveti,*
`iv, uneti
vati ~esto > srp. xem.
`ivota, zaraditi za `ivot, hraniti
xa(m)b', -ate, pucawe, {kqocawe; 2. > srp. `ivot; lit. gīvēnu, gīvas; eng. quick; jevr.
xa(m)b’aati, ~ulan, pohotan, beo; jel. bíos; lat. vivo, vivus.
po`udan, razjapitivilice, spona, xim, xemati, uhvatiti > srp. jami, uzmi
kop~a > srp. xabe?
xan, xƒnati, -e, |anisati,* ganuti,*
(Bosna).
x(i)nv, xˆnvati, RV III, 2, kretati se,
ra|ati, stvarati, proizvoditi, pri-
pomerati, aktivan, `ivahan, bo-
baviti, ste}i, dodeliti, rasti: po-
driti, nagoniti, dra`iti, terati
stati, biti (odre|en ili mogu}),
pomagati, osve`iti, podupreti, i}i
ponovo se roditi, nameniti, prome-
u prilog.
niti, desiti se, primenqiv, pri-
klada > srp. xanum, xanarika; jel. gignomai, x(i)ri, -–oti, xarnuti,* povrediti.
gennaīos; lat. gigno; jevr. genim. xi{, xe{ati, poprskati.
x(a)ns, -a(ja)ti, za{tititi. xj‚, xin„ti, nadvladati, teretiti, po-
xan', xƒngahe, pomerati se brzo, robiti, li{iti, oduzeti; 2. xj„, pre-
{irewe, pru`iti se, udariti teran, suvi{an; molba, zahtev,
nogom. potra`wa; 3. xja, tetiva; 4. zemqa,
majka, sklad luka (arkade) > jel. Bido, Bia,
xap, xƒpati, xapati,* prigovarati, iz-
Biáo.
javiti (re}i), zvati, prekliwati
tihim glasom, {apat, mrmqawe: po- xjo, xjavate, narediti.
navqaju}e mrmqawe. xj(u)t, xj‘tate (= 4.. xj‚), sijati, svetleti
x(a)r~, -ati (= xarts, -ati), govoriti, > hindi Djotiš (vedska astronomija), jel. fáos, fōs.
522
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 523
523
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 524
[
{(a)mb, -ati, i}i, po}i; sakupiti, pri-
kupiti, nagomilati: pla}awe po-
uze}em
{(a)–—, -ate, "povrediti" ili "sakupiti".
{(a)•k, {ƒ–kate, {enkovati,* promen-
{(a)bd, -ajati, {aputati,* pozivati, na- qiv, zabrinut, bojati se, sumwati u,
sloviti, glasno plakati, stvarati nepoverewe, nesiguran, neodlu~an,
buku > srp. {apat, sopot. xangrizav; jel. égéiro; pretpostavqati, verovati, smatrati,
lat. vigilo. duboko razmi{qati, predlo`iti.
{av, -ati, saviti,* prekrojiti, prepra- {(a)ns, {ƒnsati, `acnuti,* zucnuti,*
viti, promeniti; i}i, po}i. recitovati, nabrajati, citirati, po-
{ad, razlikovati se, ugledan, sposoban, navqati, hvaliti, uzdizati, odati
prevladati, pobediti; 2. {ijate, priznawe, odobriti, potvrditi, obe-
ispasti, otpadati, terati, goniti, }ati, zakletise, izvestiti, ispri-
se}i, izbiti, sru{iti, rasterati, ~ati, re}i, izjaviti, najaviti,
raspr{iti, ubiti, razoriti, uni- prore}i, predvideti, prognozirati,
{titi > lat. cedo, centum; jel. kad, keká, smetha, klevetati, poni`avati, povrediti,
kekasménos, ékatón, kótos, kotéo; lit. szimtas; eng. biti nesre}an > srp. {ansa;
hate, hundred; nem. hundert, Hader, Hass, hassen. fr. chanson; lat. Ca(s)mēna, censeo.
{‚—, -ate, (po)hvaliti. {ap, -ati, -e, {opiti,* {ibati* za-
{ak, -noti, {akati (prizivati),* usek- kleti se, prokleti, (na)grditi, poni-
nuti,* ciknuti:* koknuti,* jak, mo- `avati, okrivqavati, zakliwati,
}an, sposoban, potruditi se, pomo}i, isterati zle duhove > srp. kopito; eng.
pomagati, savladan, podle}i, pri- hoof; nem. huof, Huf.; a.s. hôf.
siqe > lat. consha,congius; nem. Schank; jel. {(a)rb, -ati (= {arv, {amb, samb, sarv),
kághi. i}i, po}i, ubiti > jel. kírafos.
{‚k', -ati, zagrliti, pro`imati. {(a)rv, -aati (= {arb, sarv), povrediti,
{al, -ati, {aliti,* tresti, drmati, po- ubiti.
kriti: i}i, kretati se: {‚lajate, {as, {ƒsati, ved. {asti, (za)se}i,*:
pohvaliti se > srp. {ala, {ajka, rus. ~aika; ubiti, poklati.
tur. ma|. sajka. {‚s, -ati, -e, kazati,* kazniti,
{‚l, -ate, razaznati, isticati se, na- osu|ivati, ukoriti, obuzdati, spre-
daren, hvaliti, uzdizati > eng. hall? nem. ~iti, sputavati, upravqati, vladati,
Saal. krojiti pravdu, narediti, rukovo-
{a–, -(aj)ati, dati, i}i. diti, zapovedati, odre|ivati,
{(alb', -ate, pohvaliti, hvalisawe > srp. odlu~iti, presuditi, u~iti, upu-
{av.
titi, priznati, izjaviti, prore}i,
odbiti, zabaciti, prebaciti, hvali-
{am, {„mjati, (o){amutiti,* mu~no ra- ti, odati priznawe; 2. {„s, nare-
diti, mu~iti se, izmoriti, napre-
|ewe, naredbodavac, vladalac.
gnuti se, pripremiti, srediti, umo-
ran, zavr{iti, do}i do kraja, zado- {aš, {atati, bolestan; podeliti, pro-
voqan, prestati, uti{ati, ugasiti, biti (prolomiti), rastvoren (raspu-
ubla`iti: povrediti, uni{titi, {ten): umoran (izmoren), obeshrabren:
odustati, ostaviti > srp. {am (Nav); asir. i}i, {‚šajate.
{amamu; per. šaman; jel. kámno. {(a)šš -ajati (= satt).
524
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 525
525
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 526
viti, dozvoliti, ostati, ostanak ili {r(a)mb’, -ate, biti nemaran ili bez-
napu{tawe, slobodan, rezervni. bri`an; verovati, oslawati se na.
{jai, {j‚jati, i}i, kretati, prouzro- {r(a–, -ati, dati, odobriti poklon.
kovati zamrzavawe, zamrznuti, ukru- {r(a)•g, -gati, i}i, kretati se.
titi, ohladiti > srp. {qam.
{r(a)•k, -ate, i}i, kretati se, puzati.
{l(‚)g', {l„g’aate, uzdizati (se), imati {r(a)t', {rat'n‚ti, sretati,* spojiti,
poverewa, siguran, hvaliti, ponosi-
odvezati, popustiti, u~initi bezo-
ti se, laskati, odati priznawe, vel-
pasnim, nenategnut, omlitaviti, op-
i~ati slaviti, bodriti, hrabriti,
rostiti (prekr{aj), nastojati, poku-
te{iti > srp. {lag.
{l(‚)k’, -ati, prodirati, pro`eti,
{avati, truditi veseliti, zavezati,
povrediti > srp. Sretewe lat. credo,credere >
ispuniti. kredit.
{l(a)•g, -aati, i}i, kretati se. {ri, {rajati, -e, naslawati se, podu-
{l(a)•k, -ate (= {la•g), i}i, kretati pirati, prisloniti, le}i na, pri-
se > srp. {lank. ~vrstiti, usmeriti, rasprost-reti,
{l(a)t', -ati, pro`eti, prodreti, po- le`ati, prilepiti se, zavisiti,
vrediti, ubiti. ostati, istrajati, pribli`iti se,
{l(i){, {le{ati, slistiti,* goreti; navra}ati, ute}i, te`iti ka, u}i,
2. {lˆ{jati, {lihtati,* pripojiti, podneti, posti}i, do}i do ne-kog
pri~vrstiti, (pri)lepiti (se), obuh- stawa, poprimiti, pokazati, hva-
vatiti, spojiti, imati za liti, uzdizati, odupreti, nasloniti
se, prispojiti, slagati; 2. svetlo >
posledicu > srp. {e{ir; nem. Schlitz.
srp. slava, Helm, {arm;jel. herme, Hermai, klíno, -
{l(o)k, -ate, sro~iti,* {logirati,* sa- i, klīmaz; lat. clino, clivus; lit. szlýti; eng. lean; nem.
staviti, -qen > srp. slog, {log; nem. Schlag; hlinên, linên, lehnen.
hindi šloka.
{r‡, {rajati, (po)me{ati,
kuvati, go-
{l(o)n, -ati, nagomilati, prikupiti > reti, zapaliti. 2 {r‡, {arati*; 3.
srp. slon, naslon. svetlo ili sjaj > srp. {ara.
{m(‡)l, -ati, `miriti,* `mureti,* {™‡, {™in‚ti, krnuti,* izdrobiti, zga-
mig, svetlucati > srp. migavac. ziti, otrgnuti, kidati, slomiti,
{n(a)t', -ati, rasturiti, udariti, po- ispasti, otpasti, propasti, trunuti
vrediti, ubiti > srp. {nit; nem. Schnitt. > nem. Körner.
{o, -{ati, o{triti, brusiti > srp. a{ov, {™(i)d', {ƒrd'ati, -e, sprdati,* RV VIII,
jel. ákí. 13, {evrdati,* ovla`iti (postati)
{o–, -aati, crven,pocrveneti: i}i, kre- la`an: ismejavawe, podcewivawe,
tati, pribli`iti > srp. {ena: jel. Foinike: poruga, neposlu{nost > srp. {edrvan;per.
nem. Schan. šādirwān; tur. şadirvan.
{r(a)m, {r‚mjati, biti ili postati {ru, {™i–‘ti, ved. {™–ute, {anuti,
umoran, naprezati se, uzalud se tru- slu{ati, ~uti, saznati, u~iti, pa-
diti, savladati, obuzdati, pozvati > `qiv iliposlu{an, po ~uvewu, po-
srp. hram; fr. ermitage > Ermita`. smatran, izjaviti, navesti, obav-
estiti,
526
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 527
527
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 528
528
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 529
Srbija je jedina zemqa na svetu koja nema katedru za prou~avawe sopstvene kul-
ture, pa je ovaj polazni registar, dat iz dva osnovna razloga: da argumentovano potkrepi
novi metodolo{ki pristup i da podstakne izradu jedne ozbiqne bibliografije za srbi-
stiku, koja je {to se ti~e istoriografije zaista ogromna, od starih srpskih rukopisa,
preko isto~nih i zapadnih pisaca, do klasi~nih izvora.
Ovaj registar predstavqa nepotpun zbirni navod kwiga iz istoriografije, koje su
koristili malobrojni srbisti u posledwe dve decenije, Novakovi}, Pe{i}, Lukovi}, a
naro~ito Nikoli} i Dereti}. Niko od nekoliko stotina ovde navedenih autora, pre i
posle nesretnog Porfirogenita, ne govori ni re~i o onome {to on ka`e, a na ~emu se
temeqi zvani~na srpska istorija, To je vi{e nego dovoqan dokaz falsifikata wegovog
dela, pogotovo {to ono proizvodi brojne istorijske fenomene, koji ne postoje kod osta-
lih autora.
529
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 530
530
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 531
NIKOLI}:
531
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 532
Nils, A., „Die Franken und Westgoten in der Völkerwanderungszeit“, Uppsala, 1922.
Nils, A., „Goten und Langobarden in Italien“, Uppsala, 1923.
Essellen, „Geschichte der Sigambern“, Leipzig, 1864.
Hermann, S., „Voegeschichte und Geschichte der Sueben in Spanien“, Regensburg, 1971. „Notitia Sue-
viae antiquae“, 1716.
Fresl, J., „Die Skiten und Saken, die Urväter der Germanen“, München, 1886.
Much, R., „Deutsche Stammsitze“, Halle, 1892.
Negelein, J., „Das Pferd in arischem Altertum“, Königsberg, 1903.
Hermann, A., „Unsere Ahnen und Atlantis“, Berlin, 1934.
Tackenburg, K., „Germanen und Slawen zwischen 1000 vor und 1000 nach d. Chr.“, Bonn, 1947.
Studia Gotica „Die eisenzeitliche Verbindungen zwischen Schweden und Südosteuropa“, Stockholm,
1970.
Ekurmann, J., „Untersuchungen über die alte Geschichte einziger Nordischer Völker“, Berlin, 1772.
Anton, C. G., „Erste Linie eines Versuches über der alten Slawen Ursprungs“, Bautzen, 1789.
Safarik, P. J., „Slawische Altertümer“, Leipzig, 1843-1844.
Paisker, J., „Neue Grundlage der slawischen Altertumskunde“, Stuttgart; Berlin, 1910.
Schuchhart, K., „Arkona, Rethra, Vineta „, Berlin, 1926.
Radig, W., „Der Burger Meissen und der Slawengau Daleminzen“, Augsburg, 1929.
Zunkovic, D., „Zur Geschichte der Slawen von der Urzeit bis zur Völkerwanderung“, Maribor, 1929.
„Reisebericht von Ibn Fadlan“, Leipzig, 1939.
Werner, J., „Slawische Bronzenfiguren aus Nordgriechenland“, Berlin, 1952.
Kilian, L., „Haffküstenkultur und Ursprung der Balten“, Bonn, 1955.
Kilian, L., „Zur Herkunft und Sprache der Preussen“, Bonn, 1980.
Grenz, R., „Die slawische Funde aus dem Hannoverischen Wendland“, Neumünster, 1961.
Vogel, V., „Slawische Funde in Wagrien“, Neumünster, 1972. „Die Erforschung arabischer Quellen zur
mittelalterischen Geschichte der Slawen und Volgabulgaren“, Hamburg, 1976.
Friesinger, H., „Die Slawen in Niederösterreich St. Pölten- Wien“.
Struve, K. W., „Die Burgen in Schleswig-Holstein“, Neumünster, 1981.
Hermann, J., „Zur Frügeschichte der Ostseevölker - Wikinger und Slawen“, Neumünster, 1982.
Gläser, M., „Die Slawen in Ostholstein“, Hamburger Uni, 1983.
Wiesner, J., „Die Thraker“, Stuttgart, 1963.
Capelle, W., „Die alte Germanen“, Jena, 1929.
Pytheas von Marseille, „Über das Weltmeer“, Köln, 1959. „Pytheas von Marseille“, Collegit- H.J. Mette,
Berlin.
Wilser, L., „Stammbaum und Ausbreitung der Germanen“, Bonn, 1895.
Nickel, G., „Germanische Ur- und Frühgeschichte“, Berlin, 1934.
Grimm, J., „Deutsche Altertumskunde“, Göttingen, 1974. (bearbeitet und herausgegeben von E. Ebel)
Hachmann, R., „Die Goten und Scandinavien“, Berlin, 1970.
Tacitus, „Antike Berichte über Germanen“, Wiesbaden. „Der Mythos von den Alpengermanen“ „Goten
und Finnen in 3. und 4. Jh.“
Abels, C., „Sächsische Altertümer“, Berlin, 1730. „Die Urheimat der nordlichen Menschen“.
Einhard, „Vita Karoli Magni“, Stuttgart; Reclam. „Lexikon Alte Kulturen“, Meyers Lexikonverlag. „En-
zyklopedie der Antike“, Stuttgart.
Todd, M., „Die Germanen“.
Schreiber, H., „Auf den Spuren der Goten“, 1993.
Nack, E., „Germaniern“, Wien; Heidelberg, 1958.
Herm, G., „Die Kelten“, Düsseldorf, 1975.
Döbel, H., „Die Germanen“, München, 2000.
Krause, A., „Die Geschichte der alten Germanen“, Frankfurt; New York.
Mareau, J., „Die Kelten“, Essen, 2000.
Staude – Lauber, A., „Kelten“, München, 1995.
Sills – Fuchs, M., „Wiederkehr der Kelten“, München, 1983.
532
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 533
533
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 534
534
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 535
Wilmowitz - Moellenhoff, U., „Der Glaube der Hellenen“, Bd.1, Berlin, 1931.
Schachermeyer, F., „Zur Indogermanisierung Griechenlands“, Leipzig, 1939.
Bengtson, „Griechische Geschichte“, München, 1960.
Brave, H., „Griechische Frühzeit“, 1963.
Bayer, E., „Griechische Geschichte“.
Henne von Sargans, A., „Manethos, die Origines unserer Geschichte und Chronologie“, Gotha, 1865.
Gerhard, E., „etrurskische und kampanische Vasenbilder des Königliches Museums in Berlin“, Berlin,
1843.
Schliemann, H., „Troianische Altertümer“, Leipzig, 1874.
Droysens, G., „Historischer Atlas“, Leipzig, 1886.
Beck, I., „Ares in der Vasenmalerei“, Frankfurt; Bern, New York; Nancy, 1984.
Schliemann, H., „Ilios“, Leipzig, 1881.
Schefold, K. – Jung, F., „Die Sage von den Argonauten, von Theben und Troia in der klassischen und
hellenischen Kunst“, München, 1989.
Muntaner, R., „Chroniken“, Leipzig, 1842.
Menendez Pidal, R., „Historia de Espana“, Madrid, 1954.
Livius, „Römische Geschichte“, Düsseldorf, 2004. „Kurzer Entwurf einer Oberlausitz-Wendischen Kirc-
henhistorie“, Budikin, 1767.
Wenceslai Hagecii von Libotschan, „Böhmische Chronik“, Nürnberg, 1698.
Petro de Rewa, „De Monarchia et Sacra Corona Hungariae Cent.VII“, Frankfurt, 1659.
Lindberg, C., „Alexander der Grosse“.
Diodor, „Geschichte“, Bd. 1-10, Stuttgart, 1869.
Gildas, „De Excidio Britanniae“, Berlin, 1844.
The works of Gildas surnaed „Sapiens or the Wise“
Nennius, „History of the Britons“, Berlin, 1844.
Einhard, „Vita Karoli Magni“, Stuttgart, 1968.
Theiß, „Frühe Völker Europas“, Stuttgart, 2003.
Herbig, R., „Die jungetrurskischen Steinsarkofage“, Berlin, 1952.
Einhard, „Jahrbücher“, Essen.
Gimbutas, M., „Die Balten“, München; Berlin, 1963.
Scekic, D. “Sorabi”, Beograd, 2000. „Frühe Völker Europas“, Stuttgart, 1997. „Die Erben Roms“, Gü-
tersloh, 1987.
Schmid, L., „Geschichte der deutschen Stämmen“.
Riesler, „Geschichte Bayerns“.
Diakonus, P., „Geschichte der Langobarden“.
Brunnhofer, H., „Urgeschichte der Arier in Vorder- und Zentralasien“.
Ibering, R., „Vorgeschichte der Indoeuropäer“.
Pappe, C., „Über die Heimat der Arier und die der Ostgermanen“.
Kossinna, G., „Die Indogermanen“.
Schultze, E., „Vogelzug und Menschenwanderung der nördlichen Rasse“.
Origines, „Originum ac Germaniarium antiquitatum liebri“.
Mascon, J.J., „Geschichte der Teutschen“.
Eccard, „Die vrigine Germaniarium“.
Rössig, „Die Altertümer der Deutschen“.
Schultz, H., „Zur Urgeschichte des deutschen Volksstammes“
Zeuß, K., „Die Deutschen und die Nachbarstämme“
Geoffrey,: British History“
Richard of Cirencester, „British History“
DERETI}:
Appiani Alexandrini, De historia Romanorum, Firmin didot, Paris, 1877.
535
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 536
Samuelis Bocharti, Geographia sacra: I Pheleg, II Canan, Cornelium Boutesteri and Jordanum Lucht-
mans, Lugdunum, 1707.
Philip Grosse, Assuria, Societu for. Prom. Christian Knowledge, London, 1852. The new English Bible,
Oxford Universitu press-Cambridge Universitu press, 1970.
Eusebii Pamphili, Opera omnia, J.-P. Migne, Paris, 1857.
Stefanus de Urbibus, Jacobi de Jonge, Amstelodami, 1698.
Venerabilis Bedae, Opera omnia, J.-P. Migne, Paris, 1862.
Qvintus Rufus, The life of Alexander the Great, Francis Sounders, London, 1690.
J.L. Hurlbut, Manuel of biblical Geographu, Rand and Mc Nallu, Chicago, 1887.
Arianus Flavius, Les gueres d’Alexandre, Louis Billaine, Paris, 1664.
Filosseno Luzzatto, Les sanscritismes de la langue assirienne, A. Bianchi, Padova1849.
Zacharie Mauani, Les Huksos et le monde de la Bible, Pauot, Paris, 1956.
Georges Smith, The Historical Geographu, of the Holand, Hodderand Stoughton, London1895.
Zenaide Rogozin, The storu of Chaldea, G.P. Putnam’s sons, New Uork, 1887.
Gerardi Joannis Vosii, Etumologicon Linguae Latinae, Regia Tupographia, Neapoli, 1742.
Vadianus Joachim, Epitome, Cristopher Froschue, Tiguri, 1534.
Edwin Norris, Assurian Dictionaru, Williams and Norgate, Edinburgh, 1884.
Zenaide Rogozin, The storu of Chaldea, G.P. Putnam’s sons, New Uork, 1887.
John Dowson, A classical Dictionaru, Trubner, London, 1879.
Louis Leger, Curille et Methode, A. Franck, Paris1868.
Zenaide Rogozin, The storu of Media, Babulon and Persia, G.P. Putnam’s sons, New Uork,1891.
Bonifatius Fischer, Novae Concordantiae Bibliorum Sacrarum Iuxta Vulgatum Versionem, Friedrich
Fromman, Stuttgart-Bad Con. 1977.
Gerge Barton, Archaeolgu and Bible, American Sundau-School Union, Philadelphia, 1916.
Georges Barrios, Manuel d’archeologie Auguste Picard, Paris, 1939.
Issac Vossius, Opisculum, Richardi Chiswel, London, 1684.
Victor Ancessi, Atlas geograph ique et archeologique, P. Lethielleux, Paris, 1901.
Zenaide Rogozin, The storu of Vedic India, G.P. Putnam’s sons, New Uork,1895.
George Smith, The Assiruan Eponum Canon, Samuel Bagster, London, ?
Ktesias the Knidian, Indiaka, Ed. Soci. Press, Buculla, Bombau, 1882.
Ernest de Bunsen, The Chronologu of the Bible, Longmans-Green, London, 1874.
Edward Wells, An historical geographu of the Old and New Testamnet, J.V. Vincent, Oxford, 1840.
Krishnaswami Aiuangar, Ancient India, Luzac, London, 1911.
Francois Lenormant, La langue primitive de la Chaldee, Maisonneuve, Paris1875.
Joachim Menant, Manuel de la langue assurienne, L’Imprimerie Nationale, Paris, 1880.
Joseph Mede, The Works, Richard Rouston, London, 1672.
J.-G. Drousen, Historie de l’hellenisme, Ernest Leroux, Paris, 1883.
Francois Lenormant, De populo Iavan, Journal des Savants, Aout 1882.
Blasio Ugolino, Thesaurus Antiquitatum Sacrarum, Joannem Herthz, Venezia, 1744.
Herodotus, The Historu, The Universitu of Chicago Press, Chicago, 1987.
H. Jeanmaire, Dionusos Pauot, Paris, 1970.
Poluoen, Les Stratagemes, Luon, 1690 et 1770.
Frederic-Guillaume Bergman, Les Getes, Treuttel et Wurtz, Strasbourg, 1859.
Plinu, Natural Historu, Harvard Universitu Press, Cambridge Mass., 1942.
Zacharie Mauani, La Fin du “mustere” etrusque, Maloin, Paris, 1970.
Kaj Birket Smith, Historie de la civilization, Pauot, Paris, 1955.
Jacque Pirenne, Civilisations antiques, Albin Michel, Paris, Paris, 1951.
V. Gordone Childe, L’Aube de la civilization europeenne, Pauot, Paris, 1949.
Paul Cloche, Historia de la Macedoine, Pauot, Paris, 1960.
V. Gordone Childe, L’Orient prehistorique, Pauot, Paris, 1953.
William Foxweel Albright, De l’agede la Pierre a la chretienite, Pauot, Paris, 1951.
P. Bosch Gimpera, Les Indo-Euroopeens, Pauot, Paris, 1962.
536
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 537
537
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 538
Paul Pezron, Antiquite de la nation et de la langue des Celtes, Prospper Marchand, Paris, 1703.
Theophile la Tour-D’Auvergne-Corret, Orihginesgauloises, Tavernier, Paris,1802.
Simon Peloutier, Historie des Celtes, Quillau, Paris, 1771.
William Betham, Etruria-Celtica, Philip Dixon Hardu, London, 1842.
Diodorus of Sicilu, Historu, Harvard Universitu, Press, Cambridge, 1971.
The Cambridghe ancient historu, Cambridge Universitu Press, 1971.
Academie des incriptions et belles-lettres, Comptes Redus Imprimerie Nationale, Paris, 1882.
Donald Kagan, Problems in ancient historu, The Macmillan, New Uork, 1968.
H.G. Wells, The outline of historu, Darden Citu, New Uork, ?
John V.A. Fine, The ancient Greeks, Harvard Universitu Press, Cambridge, U.S.A 1983.
Robert Gordon Latham, The natural historu of the varieties of man, John van Woorst, London, 1850.
Dionusius Halicarnassus, The roman antiquities, Harvard Universitu Press, Cambridge, U.S.A, 1968.
Joshua Whatmough, The dialects of ancient Gaul, Harvard Universitu Press, Cambridge, U.S.A, 1970.
Cornelius Tacitus, Histories and annals, Harvard Universitu Press, Cambridge, U.S.A, 1962.
Silius Italicus, Punica, Harvard Universitu Press, Cambridge, U.S.A, 1961.
Marcus Terentius Varron, De lingua Latina, Harvard Universitu Press, Cambridge, U.S.A, 1967.
Filon de Alexandria, On the creation, Harvard Universitu Press, Cambridge, U.S.A, 1962.
Caius Julius Caesar, Galico bello, William Hainemann, London, 1966.
Jean Markale, Celtic civilization, Gordon and Cremonesi, London, 1978.
Hugh Hencken, Tarquinia and Etruscan Origins, Frederick Praegar, New Uork, 1968.
R. G. Latham, Opuscula, Williams and Nordgate, London, 1985.
Nancu K. Sandars, The Sea peoples, Thames and Hudson, London, 1985.
Sinclair Hood, The Minoans, Preager Publishers, New Uork, 1971.
Francois Lenormant, The beginning of historu, Charles Scribner’Son, New Uork, 1882.
Henru D’arbois, de Jubainville, Les premiers habitants de l’Europe, J.B. Dumoulin, Paris, 1877.
Hessuchius, Lexicon, Samuelem Luchtmans, Lugduni Batavorum, 1746.
Antoine Meillet, Introduction a l’etude comparative des langues indo-europeenes, Hachette, Paris, 1908.
Antoine Meillet et Marcel Cohen, Les langues du monde, C.N.R.S., Paris,1952.
Louis Renou, Civilisations, peoples et mondes, Lidis, Paris, 1966.
Pierre Jouquet, Edouard Dhorme, Jacques Vandier, Andre Aumard, Georges Contenau, Firnand Cha-
poutheir, Andre Grosset: Les premieres civilsations, Presses Universitaires de France, Paris, 1950.
Louis Renou, Anthologie sanskrite, Pauot, Paris, 1947.
R.P. Guerin Songeon, Historie de la Bulgarie, Nouvelle Librairie Nationale, Paris, 1913.
Ulusse Chevalier, Repertoire des sources historiques, S.A. D’Imprimerie Montbeliardaise, Montbeliar,
1903.
Gianantonio Bomman, Storia civile ed Ecclesiastica della Dalmazia, Croazia, e Bosna, Venezia, 1775.
Alfred Roussel, La religiondans homere, Jean Maisonneuve, Paris, 1914.
Rene Grousset, L’empiredes steppes, Pauot, Paris, 1948.
James George Frazer, Adonis, Paul Geuthner, Paris, 1921.
A. Bouche-Leclercq, Histoire des Seleucides, Ernest Leroux, Paris, 1913.
Dom Martin Bouquet, Recueil des historiens, Victor Palme, Paris, 1869.
Paulus Orosius, Opera omnia, Biverii et Havercampi, Paris, 1846.
Ammien Marcellin, Histoire, Firmin Didot, Paris, 1869.
Joannis Sholastic, Opera, J.-P. Migne, Paris, 1860.
Cosma Pragenis, Chronicon, J.-P. Migne, Paris, 1894.
Cosma Indicopleusta, Topographia, J.-P. Migne, Paris, 1860.
Ernest Lavisse, Alfr. Rambaud, Histoire generale, Armand Colin, Paris, 1893.
Pomponius Mela, Oeuvres completes, J.J. Dubochet, Paris, 1845.
Andre Aumard, Etudes d’histoire ancienne, Presses Universitaires dev France, Paris, 1967.
Henri Hubert, Les Celtes et la civilization celtique, Albin Michel, Paris, 1984.
Ettore pais, Histoire romaine, Presses Universitaires dev France, Paris, 1926.
Jules Mischelet, Histoire romaine, Calmann Levu, paris, 1883.
538
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 539
LUKOVI}:
Ami Boue, La Turquie d’Europe, I.II,III,IV, Paris, 1840.
Ernestus Deummler, de Arnulfo Francorum rege, commentatio historica, Berolini, 1852.
Ilija M. @ivan~evi}, Novom pokolewu, Beograd, 1934.
Emile Burnouff, Essai sur le Véda, Paris, 1863.
Ernest Dümmler, Die Geschichte der ältesten Slawen in Dalmatien, 1856.
E. Pricot de Sainte-Marie, Les Slaves Meridionaux, Paris, 1874.
Katancic, De Istro eiusque adcolis commenatio, 1798.
539
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 540
P.J. Schaffarik, Über die Abkunft der Slawen, nach Lorenc Surowiecki, Ofen, 1828.
Le monde slave, son passé, son état present et son avenir, par Cuprien Robert, Paris, Passard Editeur,
1852, tome I et II.
Karl Gottlob Anton, Erste Linien eines Versuches über die alten Slawen Ursprung, Sitten, Gebrauche,
Meinungen und Kenntnisse, Leipzig, 1824.
P. J. Schafarik, SlawiscAltertumer, Band I 1843, Band II, 1844. Leipzig.
Plinius, Naturalis historiae, I,II,III,IV.
Strabon, Geographia, I-V.
Cuprien Robert, Les Slaves de Turquie, leur avenir, leur progrèss, 1844.
Casimirus Szulc, De origine et sedibus veterum Illuriorum, Poznaw, 1856.
Nenad \or|evi}, Etrurci ili Ra{ani, SNU “L. Kosti}”, Milvoki, 1969.
Stephanus Bizantinus, Ed. G. Dindorf, Leipsik, 1825, vol. I-IV.
Tacitus, Germania
Procopius, De bello Gothico, I-IV.
Farlati, Illur. Sacr., III, 94.
Gregorius Dankowski, Die Griechen als Stamm-und Sprachvewandte der Slawen, historisch und phi-
lologisch dargestellet, Pressburg, 1828.
F. Sebastiano Dolci, De Illuricae linguae vetustate et amplitudine, Venetiis, MDCCLIV, Dissertatio hi-
storico-chrnologico-critica.
Titus Livius par Dureau De la Malle et Noël, Paris, 1810-2.
La Chronique de Nestor, traduit en francais d’après l’Edition impériale de Petersbourg, accompagnée
de notes et d’un recueil de texts inédits, par Louis Paris, 1834.
Wojciech Ketrzinsku, Die Lugier, ein Beitrag zur Urgechichte der Westslawen und Vindilien, Posen,
1868.
Claudii Ptolemaei viri Alexandrini, Geographiae opus novissimetraductione e Greacorum archetupis,
1513.
Adolphe Pictet, Les origins indo-europeennes, ou les Aruas primitives, Essai de Paleontologie lingui-
stique, Tome I et II, Paris, 1877.
Platon, Qeuvres completes, Tome V, 2 partie, Cratule, texte établi et traduit par Louis Méridier, Paris,
1969., Les Belles Lettres.
Franciscus Maria Appendini, De praestantia et vetustate linguae illuricae... ad Joachimum Stullium Il-
lurici lexici auctorem, 1806.
August Fick, Vergleichendes Wörterbuch der indo-germanichen Sprachen, Göttingen, 1874.
Gregorius Dankowski, Homerus slavicis dialectis cognata lingua scripsit, ex ipsius Homericarmine
ostendit...Vindobonae-Posonii, 1829.
Josephe Kostrzevski, Les origins de la civilization polanaise, Presse Universitarie de France, 1949.
OSTALI AUTORI:
Pavle Julinac, Kratkoje vvedenije v istoriju proisho`denija slaveno-serbskog naroda,
Mletci, 1765.
Jovan Raji}, Kratkaja istorija Serbliji, Rasiji, Bosni i Rami (izvod iz 55 sv. Allgem, Wel-
tegsch), Viena 1793; Istorija raznih slovenskih narodov, naipa~e Bolgar, Horvatov i
Serbov, sv. I-IV, Viena, 1794/5.
Atanasije Ne{kovi}, Istorija slaveno-bugarskog naroda, Budim, 1801.
Georgije Terlaji}, Numa ili procvetaju{~i Rim, Budim, 1801.
Sava grof Tekelija, Rimqani u [paniji, Budim, 1805.
Jeftimije Ivanovi}, Novi Plutarh, Budim, 1809.
Pavle Solari}, Rimqani slavanostvova{i, Budim, 1818.
Pavle Kengelac, Vsemirno zbitoslovije, Budim, 1821.
540
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 541
541
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 542
542
Recnik arijski 6.12.2010 13:31 Page 543
ISBN 978-86-86129-08-6
543