SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE U TRAVNIKU

TRAVNIK

ODGOJ I OBRAZOVANJE ODRASLIH

SEMINARSKI RAD

TRAVNIK,2011.
 SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE U TRAVNIKU

TRAVNIK

ODGOJ I OBRAZOVANJE ODRASLIH

SEMINARSKI RAD

Predmet: Savremena pedagogija

Mentor: doc.dr. Hazim Selimović

Student:

Travnik,2011.
SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................................ 1

2. ODGOJ I OBRAZOVANJE ODRASLIH ................................................................. 2

2.1. Karakteristike I smisao obrazovanja odraslih .......................................................................3

2.2. Zadaci obrazovanja odraslih .................................................................................................4

2.3. Područja I sadržaji obrazovnja odraslih ................................................................................5

3. METODE OBRAZOVANJA ODRASLIH ................................................................ 6

4. MOTIVACIJA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH .............................................. 7-8

5. USTANOVE OBRAZOVANJA ODRASLIH ........................................................... 9

6. ANDRAGOGIJA,POJAM I ZNAČAJ ..................................................................... 10

7. ZAKLJUČAK ............................................................................................................. 11

8. LITERATURA ........................................................................................................... 12
 1. UVOD

Osnovna svrha izrade seminarskog rada jeste da se upoznamo s usko povezanim

pojmom odgoja i obrazovanja odraslih,zatim da kroz ovaj rad prikažemo metode koje se
koriste,strategije,principi i mnogi drugi faktore.

Odgoj i obrazovanje kao društvena funkcija može se razmatrati u antropološkom

značenju i to prije svega u tome da je odgoj i obrazovanje u svojoj ideji primarno ljudska
funkcija razvoja i očovječenja čovjeka, a time postaje i društvena funkcija.

U suvremenom društvu, kao što je poznato, odgoj i obrazovanje uz znanost

predstavljaju najvažniju infrastrukturnu djelatnost. Mnogi se odrasli obrazuju radi stjecanja
novih znanja koja bi im omogućila bolju materijalnu egzistenciju, a time i bolji život.1 Nova
znanja i iskustva koja stječu uglavnom su usko vezana uz njihove interese.

Osnovna hipoteza jeste tvrdnja da „obrazovanje odraslih označava korpus

organiziranih edukacijskih procesa svih sadržaja, razina i metoda (formalnih i drugih) bez
obzira da li odrasli nastavljaju ili zamjenjuju započeto školovanje, bez obzira razvija li odrasla
osoba svoje sposobnosti, proširuje svoje znanje, poboljšava svoje tehničke ili stručne
kvalifikacije ili ih preusmjerava te dovodi do promjene svojih stavova ili ponašanja i u
perspektivi potpunog osobnog razvitka i u perspektivi sudjelovanja u uravnoteženom i
nezavisnom socijalnom, gospodarskom i kulturnom razvoju. „2

Zato je pomoću navedene definicije moguće koncipirati poželjan sustav obrazovanja

odraslih te analizirati i ocijeniti stanje postojećeg sustava edukacije odraslih u našoj zemlji.

Predmet istraživanja je utvrđivanje stvarne slike obrazovanja odraslih za stvaralaštvo

kao jedan od vidova koji omogućuje materijalnu egzistenciju.

1
www.fpmoz.ba/.../...

2
http://www.see-educoop.net/education_in/pdf/bela_knjiga-10-cro-hrv-t02.pdf .

1
 2. ODGOJ I OBRAZOVANJE ODRASLIH
Odgojno-obrazovni rad sa odraslima izvodio se još u antičkom društvu.Pojavio se i
razvijao uporedo s razvojem i usavršavanjem odgoja i obrazovanja mladih.Odgoj i
obrazovanje se istinski ostvaruje kao međuljudska interakcija na relaciji čovjek-čovjek, a
potom nužno u relacijama društva koje postavlja pretpostavke i okvire za ostvarenje
odgoja i obrazovanja kao formiranja, transformiranja i prije svega samoformiranja
čovjeka.3

Upravo stoga, kada govorimo o odgoju i obrazovanju kao primarno ljudskoj, a

potom i društvenoj funkciji mislimo na takvo društvo koje će stvarati pretpostavke da se
odgoj i obrazovanje ostvaruje kao međuljudski odnos u društvu kao ugodnom akcijsko-
bivajućem okruženju za čovjeka kao pojedinca u kojem živi kao slobodno, stvaralačko
biće koje mijenja društvo i njene institucije "po svojoj mjeri", a time fomira, oblikuje,
odgaja i obrazuje i samoga sebe. Pitanje je što je primarno u odgoju i obrazovanju –
„pojedinac ili društvena zajednica“?

U tom smislu ispitivanje obrazovnih potreba i njihovo zadovoljavanje kroz sustav

obrazovanja odraslih imalo je pretežito kompenzacijsku funkciju prožetu utilitarizmom i
pragmatizmom obrazovanja odraslih.

Pojmovi odgoj i obrazovanje ne samo da nisu imali istu socijalnu suštinu u

pojedinim epohama ljudske historije več ni jednako značenje,pa samim tim ni jednak
društveni značaj 4 .I značenje i značaj određivale su historijske epohe ne samo logikom
razvijenosti proizvodnih snaga već i logikom sopstvene naučno-tehničke,a time i kulturne
razvijenosti.Naša današnja epoha tu tvrdnju izrazitije ilustruje i potvrđuje:obrazovanje i
odgoj postali su ne samo premanentna potreba modernog društva i modernog čovjeka već
i njihovo egzistencijalno obilježje za uslov opstanka i razvoja.

Razumljivo, obrazovanje odraslih koje je imalo kompenzacijsku funkciju s

obrazovnim dobrima koji nadomještaju "obrazovni deficit" različitog opsega i na
različitim razinama nije bilo usmjereno na one koji se obrazuju iz svoje unutarnje, ljudske
potrebe ili kako bismo rekli obrazovanje "za svoju dušu" lišeno svake nužnosti.
Obrazovne potrebe odraslih treba u osnovi i prije svega sagledavati kao primarno ljudske
potrebe odraslog čovjeka, pa u tom smislu i kao društvene potrebe. Tek na toj osnovi
utemeljene obrazovne potrebe odraslih mogu biti u funkciji razvoja pojedinca, a time i
društva.

Obrazovne potrebe odraslih trebaju biti u funkciji razvoja pojedinca. One trebaju
poticati i podupirati osobnosni razvoj usklađen s društvenim potrebama. Gdje su u tome
granice? Mogli bismo reći, granica društvenih potreba je osobna sreća i zadovoljstvo
pojedinca, a granica individualnog je društvena potreba, društvena nužnost. Za to
usklađivanje obrazovnih potreba odraslih porebno je puno šire sagledati cjelokupnu

3
www.fpmoz.ba/pedagogija/Obrazovne%20potrebe%20odraslih.doc

4
DR.B. Samolovčev,mr.H. Muradbegović,univerzitetska knjiga “OPŠTA ANDRAGOGIJA“,str.9.

2
 koncepciju, filozofiju odgoja i obrazovanja odraslih, u kontekstu proučavanja temeljnih
problema razvoja čovjeka, njegovih mogućnosti razvoja i oslobađanja njegovih
potencijala u kome obrazovanje i u tom smislu obrazovanje odraslih može biti činitelj
njegova očovječenja i oslobađanja u zarobljenom svijetu u kojem se pojedinac nalazi.

Obrazovne potrebe odraslih treba u tom smislu sagledavati u kontekstu

subjekivnih i objektivnih izvora i činitelja iz kojih potrebe proizlaze i koje ih određuju, u
uvjetima i mogućnostima relizacije potreba za obrazovanjem. Na taj način obrazovne
potrebe ne bi podlijegale pragmatično-utilitarističkim ili lažnim humanističkim kiterijima
kako u njihovu ispitivanju i otkrivanju tako i u neposrednoj realizaciji.5

Zahvaljujući sistematskom razvoju i postignutom nivou,obrazovanje odraslih se u

mnogim zemljama svijeta konstituisalo u sistem,u djelatnost visoke društvene i naučne
organizovanosti i osmišljenosti.

2.1. Karakteristike i smisao obrazovanja odraslih

Zreli ljudi ozbiljnije i odgovornije shvataju i prihvataju svoje obaveze i zadatke jer
mogučnosti odgoja i obrazovanja mijenjaju se tokom života.Odgoj i obrazovanje odraslih
provodi se sa građanima koji su u radnom odnosu,a zbog određenih razloga nastavljaju
učenje,osposobljavanje i usavršavanje.

Smisao trajnog (kontinuiranog, permanentnog) obrazovanja-odgoja odraslih sastoji u

stjecanju novih znanja, vještina te vrijednosti, stavova i navika kojima se odrasla osoba
osposobljava za uspješno suočavanje s novim zahtjevima što su rezultat znanstvenog,
tehnološkog, društvenog, političkog i kulturnog razvoja 6 . Najvažnija područja daljnje
edukacije odraslih u Europi jesu stručno usavršavanje, edukacija za razvoj civilnog društva.To
uključuje odgoj za mir, građanstvo i demokraciju, edukacija za zaštitu okoliša, učenje stranih
jezika, obrazovanje za očuvanje zdravlja, obrazovanje starijih osoba, obrazovanje za
integraciju ljudi s invaliditetom. Modernizacija (europeizacija) zemalja u tranziciji
nezamisliva je bez razvoja ovih područja obrazovanja odraslih.

Bitno je naglasiti da ukoliko su pojedinci tj. polaznici motivirani za sadržaje iz kojih

stječu znanje, tada će i rezultati biti neupitni. To je posebice vidljivo u slučaju ako im znanja
koja stječu donose i određene pogodnosti (npr. posao koji će im biti plaćen sukladno znanjima
i rezultatima koje postignu u radu i dr.)7

5
(IBIDEM)
6
Dr.H.Selimović,Dr.R.Tomić“PEDAGOGIJA1“,Travnik,str.397.
7
D. Bilandžija, OBRAZOVANJE ODRASLIH, Madrid d.o.o., Zagreb, 1998., str. 5

3
 2.2. Zadaci obrazovanja odraslih

Da bismo u sistemu odgoja i obrazovanja odraslih postigli pozitivne rezultate,a

polazeći od savremenih trendova i poreba u obrazovanju odraslih neophodno je odrediti
konkretnije zadatke tog odgojnog rada u našim specifičnim društvenim uvjetima.

Ante Vukasovič(1998)navodi sljedeće zadatke obrazovanja odraslih:8

 Građanima kojima nedostaje opće obrazovanje pružiti ga i upotpuniti.

 Građanima koji su u radnim odnosima mogučiti da upotpune i nadoknade potrebno
stručno obrazovanje u skladu sa zahtjevima radnog mjesta.
 Pomoći i omogučiti odgoj i ibrazovanje za liče i obiteljske potrebe:pripremanje
roditelja za odgojnu funkciju,učenje stranih jezika itd...
 Osposobljavanje odraslih da koriste kulturno slobodno vrijeme radom i učeščem u
različitim slobodim i društveno-korisnim djelatnostima.
 Omogučiti svim građanima da prošire obrazovanje,razviju sposobnosti,steknu
odgovarajuču kulturu i prihvate odgovarajuće vrijednosti na području znanstvenog
tehničkog,radnog,društvenod i umjetničkog stvaranja u skladu sa željama i
sposobnostima.

8
Dr.H.Selimović,Dr.R.Tomić“PEDAGOGIJA1“,Travnik,str.398.

4
 2.3. Područja i sadržaji obrazovanja odraslih

Sadržaj obrazovanja su temeljna znanja, intelektualne i motorne vještine velike

transferne vrijednosti te intelektualne sposobnosti.Odgojno-obrazovni proces je složenica
veoma česta u uporabi laičke i pedagoške javnosti9. Njome se izražava povezanost procesa
odgoja i obrazovanja. Redoslijed sastavnica različitih složenica nije slučajan. U pravilu, on
izražava njihov rang prema pretpostavljenoj važnosti ili učestalosti.

Proces obrazovanja odraslih razvrstava se na nekoliko značajnijih bitnih obrazovnih

područja,a to su:10

 Opismenjavanje i osnovno obrazovanje odraslih

 Obrazovanje odraslih za obiteljski život
 Obrazovanje i odgoj odraslih za rad
 Obrazovanje i odgoj odraslih za bavljenje društvenih i upravljačkih funkcija
 Obrazovanje i odgoj odraslih za odbranu
 Opće i kulturno obrazovanje i odgoj odraslih

9
www.scribd.com
10
Dr.H.Selimović,Dr.R.Tomić“PEDAGOGIJA1“,Travnik,str.398.

5
 3. METODE OBRAZOVANJA ODRASLIH

Klasifikacija metoda obrazovanja odraslih:11

 metoda razgovora
 metoda demonstracije
 metoda praktičnih radova
 metoda rada na tekstu
 metoda grafičkih i ilustrovanih radova

Metoda razgovora primjenjuje se u različitim oblicima.Razgovor je pored sredstva

sporazumijevanja među ljudima i sredstvo učenja.Metoda razgovora je način postupanja
kojim se u obliku kombiniranih pitanja i odgovora s večim razgovornim cjelinama,obrađuje
več postojeće iskustvo.

Metodu razgovora koristimo onda kada želimo neka iskustva i spoznaje

proširiti,objasniti sistematizirati.U procesu obrazovanja može se javiti samostalno,kao
dominantni način usvajanja novih znanja.Poznate varijante ove metode su:

 Sokratovski razgovor
 Katehetički razgovor
 Heuristički razgovor
 Razvojni razgovor

Metoda demonstracije predstavlja demonstriranje dijelova izvorne stvarnosti ili

proizvodi ljudskog rada.Demonstriranje aktivnosti treba da pomogne polaznicima da ih oni
pravilno izvode.Ova metoda mora biti u organskom jedinstvu s nastavnim radom ,s materijom
koja se obrađuje,to znači da demonstracija ne smije biti neki dodatak nastavnom radu i
nastavnikovu predavanju.12

Ako se obrazovno-odgogjna aktivnost s odraslima vodi pomoču čitanja različitih

tekstova,onda takav način rada i usvajanja znanja nazivamo metodom rada na testu. Tekst je
jedan od najvažnijih izvora saznanja izvora stjecanja znanja u obrazovnom radu.Vrijednost
ove metode ne može se potcijeniti.On ima veliko značenje u obrazovanju odraslih.

Metoda pisanih i grafičkih radova nalazi svoju primjenu u obrazovanju

odraslih.Naročito je važan njen grafički ilustrativni dio.Specifično za ovu metodu jeste što se
ovdje radi o kompleksnoj djelatnosti koja je neposredno povezana s vizuelno percepcijom i
pravilnim razumijevanjem i upotrebom riječi.Ova metoda može da se koristi u ustanovama
svih tipova ,ali pri tome treba imati u vidu sposobnosti odraslih i stupanj njihovog općeg i
stručnog obrazovanja.

11
Dr.H.Selimović,Dr.R.Tomić“PEDAGOGIJA1“,Travnik,str.406.
12
Dr.M.Ogrizović“METODE OBRAZOVANJA ODRASLIH“ Radničko sveučilište "Moša Pijade", 1966, str,210.

6
 Metodu praktičnih radova izražavaju takvi obrazovni radovi koje odrasli polaznici
izvode pri neposrednom proučavanju pojava,predmeta,aparata,mehanizama i
organizacija.Praktični radovi mogu se javiti u obliku promatranja i eksperimenata koje če
samostalno vršiti polaznici.

4. MOTIVACIJA ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

Ostvarivanje uloge obrazovanja odraslih ovisi o motivima pojedinca kao i o motivu

ostalih subjekata koji su njegovi sudionici:polaznici, nastavnici - instruktori, poduzeća,
ustanove i sl..
Bitno je naglasiti da ukoliko su pojedinci tj. polaznici motivirani za sadržaje iz kojih
stječu znanje, tada će i rezultati biti neupitni. To je posebice vidljivo u slučaju ako im znanja
koja stječu donose i određene pogodnosti (npr. posao koji će im biti plaćen sukladno znanjima
i rezultatima koje postignu u radu i dr.)13

Prema Boshier, R. W. i Collins, J. B. možemo navesti šest faktora motivacije za

obrazovanje odraslih14:
 socijalni kontakt (zadovoljava se motiv za socijalnom interakcijom);
 socijalna stimulacija (bijeg od dosade i frustracija svakodnevnog života);
 profesionalno napredovanje;
 poboljšanje građanske (komunalne) efikasnosti;
 očekivanja drugih (poslodavca, savjetodavca, prijatelja i drugih);
 spoznajni interes (učenje iz zadovoljstva).

Za polaznike privremeni, unutarnji uzroci, koji su pod nadzorom djeluju motivirajuće,

dok trajni, vanjski i unutarnji uzroci neuspjeha, koji nisu pod kontrolom djeluju negativno na
obrazovnu motivaciju odraslih. Stoga najnegativnije djeluju sljedeći uzroci15 (rangirani prema
intenzitetu djelovanja):

 mišljenje o vlastitoj nesposobnosti;

 trajno nepovoljne životne okolnosti (nedostatak vremena za učenje i umor);
 nepovoljni kontekst učenja u školi (neprimjereni program, oprema, obrazovna klima,
metode poučavanja i vrednovanje).

13
D. Bilandžija, Obrazovanje odraslih, Madrid d.o.o., Zagreb, 1998., str. 5.
14
N. Pastuović, Edukologija, Znamen, Zagreb, 1999., str. 293.
15
N. Pastuović, Edukologija, Znamen, Zagreb, 1999., str. 296.

7
 Motivacija za obrazovanjem ne ovisi o stvarnoj razvijenosti čimbenika uspjeha već od
procijenjene razvijenosti ili zastupljenosti ovih faktora te stoga treba biti prisutna strategija
smanjivanja djelovanja negativnih čimbenika. Budući da je na percepciju moguće djelovati i
onda kad se objekt percipiranja ne mijenja, učitelji i instruktori trebaju djelovati na
poboljšanje procjene limitirajućih faktora uspjeha i tako poboljšati motivaciju odraslih.

Tako mlađe odrasle osobe najviše su motivirane profesionalnim razlozima, u razdoblju

srednje odraslosti prevladavaju raznoliki pragmatični i utilitarni motivi, dok stariji odrasli
preferiraju motive vezane uz slobodno vrijeme i zdravlje.

8
 5. USTANOVE OBRAZOVANJA ODRASLIH
Glavni davatelji usluga u području obrazovanja odraslih mogu se podijeliti na školske
i neškolske obrazovne organizacije te organizacije kojima obrazovanje odraslih nije glavna
nego dopunska djelatnost kojom osposobljavanju svoje članstvo za uspješno ostvarivanje
ciljeva organizacije.

Neprestano se pojavljuju nove ustanove i novi oblici rada s odraslima i zbog toga
ustanove možemo klasificirati na:16

 Posebne škole za odrasle

 Redovne škole,školski centri
 Otvorena sveučilišta
 Kulturne i prosvjetne ustanove
 Proizvodna preduzeća

Posebne škole za odrasle su zapravo škole za osnovno obrazovanje odraslih i posebne

škole u sastavu centra za obrazovanje kadra u razvijenim poduzećima pretežito u području
učenja stranih jezika, profesionalnog obrazovanja osobito osposobljavanja za rad s
kompjutorskom tehnologijom.

Odrasli mogu steći nivo znanja i u redovnim školama ,osnovnoj ili srednjoj.U
zadovoljavanju svojih obrazovnih potreba, poduzeća surađuju sa školskim i neškolskim
obrazovnim organizacijama i agencijama za zapošljavanje. Visoka će učilišta u većoj mjeri
nego do sada razvijati i neformalno daljnje usavršavanje diplomiranih studenata, što je važan
aspekt trajnog obrazovanja odraslih.

Otvorena sveučilišta su jako stare ustanove namijenjene za rad s odraslima.Prema

sopstvenom dokumentu nastalom na bazi Raselovog izvještaja“Otvorena sveučilišta su
ustanove formalnog kontinuelnog obrazovanja,ekstenzivnog tipa,namijenjena svima koji su
promašili ukazanu obrazovnu mogučnost ili je pak uopće nisu imali. 17“Danas se može reći da
otvorena sveučilišta predtavljaju revolucionarnu društveno-pedagošku pojavu,revolucionarnu
po obrazovnoj otvorenosti i pristupačnosti zaposlenom čovjeku.

Kulturne i prosvjetne ustanove su: domovi kulture,biblioteke,čitaonice,klubovi,izdavačka

djelatnost itd.

Proizvodna poduzeća ne ulaze u odgojno-obrazovne ustanove ali su jako zainteresirani

za kadar i njegovu stručnost. U obrazovanju menadžera uobičajena je suradnja poduzeća s
gospodarskim komorama i fakultetima.

16
Dr.H.Selimović,Dr.R.Tomić“PEDAGOGIJA1“,Travnik,str.410.
17
DR.B. Samolovčev,mr.H. Muradbegović,univerzitetska knjiga “OPŠTA ANDRAGOGIJA“,str.36.

9
 6. ANDRAGOGIJA,PREDMET I ZNAČAJ
Andragogija je znanost koja se bavi proučavanjem učenja odraslih.Početkom 20-tog
stoljeća pedagogija je bila jedini poznati termin koji se vezivao uz poučavanje. S pokušajima
daljnje sistematizacije znanstvenih područja, teoretičari su počeli koristiti termin učenje
odraslih, te obrazovanje odraslih.

Pedesetih godina prošlog stoljeća, europski znanstvenici su počeli koristiti termin

andragogija. 18 Znanstvenici su razvili andragogiju kao znanost koja je paralelna s
pedagogijom, a s ciljem raspravljanja i stvaranja sustava znanja o učenju odraslih.Riječ
andragogija potiče iz starogrčkog jezika,a sastavljena je od riječi aner ili andros(čovjek,muž)i
ago ili agein(voditi).

Poput ostalih nauka i andragogija je u toku svoga historijskog razvoja prolazila kroz
razne faze i njima uvijek obilježavala određeno stanje teorije i prakse obrazovanja i odgoja
odraslih.Te faze posmatrane sa stanovišta metodoloških obilježja bile bi19:

 Faza univerzalne i jedinstvene pedagoške misli

 Faza historijskog oblikovanja prvih pojava andragoškog vaspitnog rada
 Faza dedukcije i aplikacije opčih pedagoških saznanja na andragoško područje
 Faza relativne osamostaljenosti andragogije kao nauke

Oko mjesta andragogije u sistemu znanosti postoje dva različita i međusobno

suprostavljena shvatanja.Prema jednom shvatanju andragogija je grana pedagogije ili
andragogija je posebna pedagoška znanstvena disciplina koja proučava specifičnosti odgoja
odraslih.Drugo shvatanje tretira andragogiju kao posebnu znanost sa svojim disciplinama koja
je izašla iz okrilja pedagogije.Prema Brankoviču i Iliću“predmet proučavanja andragogije su
zakonitosti procesa proučavanja,učenja i samoučenja u organizovanim oblicima obrazovanja
ali u okviru vaninstitucionalnog samoobrazovnog rada“.Ovako definiran predmet proučavanja
ima sljedeće odrednice20:

 Andragogija proučava zakonitosti procesa poučavanja odraslih

 Andragogija proučava zakonitosti procesa učenja odraslih i
 Andragogija proučava zakonitosti procesa samoučenja odraslih.

Andragoška orijentacija u teoriji obrazovanja odraslih istiće relativnu autonomnost

andragogije u naučnom i studijskom smislu.Proučavanju odrasla čovjeka prilazi sa
antropološkog staništa razvijajući filotzofsku,sociološku i didaktičku komponentu
obrazovanja odraslih.Na osnovu toga izgrađuje se naučni sistem andragogije.Cijelovita
ličnost,totalno ispoljena čini predmet obrazovanja i odgoja odrasklih a takvo shvatanje
obrazovanja odraslih zapravo predstavlja predmet andragogije.Kao društvena nauka i kao
nauka koja za predmet svoga proučavanja ima jednu pojavu i funkciju ljudskog

18 www.wikipedija.com
19
DR.B. Samolovčev,mr.H. Muradbegović,univerzitetska knjiga “OPŠTA ANDRAGOGIJA“,str.78.
20
Dr.H.Selimović,Dr.R.Tomić“PEDAGOGIJA1“,Travnik,str.414.

10
društva,andragogija je povezana sa nizom drugih nauka kao što
su:PSIHOLOGIJA,SOCIOLOGIJA,ANTROPOLOGIJA,FIZIOLOGIJA,ANATOMIJA,HIGI
JENA,HISTORIJA,POLIT.EKONOMIJA,KIBERNETIKA,PEDAGOGIJA.

7. ZAKLJUČAK

Kroz ovaj rad izučavala sam temu odgoj i obrazovanje odraslih. Odgoj je proces
mijenjanja, odnosno formiranja i razvoja afektivne i konativne sfere ličnosti putem učenja .

Obrazovanje je proces stjecanja znanja, vještina i razvoja sposobnosti, tj. proces

formiranja i razvoja spoznajne i psihomotorne sfere ličnosti

Možemo zaključiti da su u početku odgoj i obrazovanje bila dva različita pojma.No

danas to su dva pojma koja ne mogu funkcionirati jedan bez drugoga. U kreiranju ciljeva i
sadržaja obrazovanja odraslih treba postojati diferencirani pristup u kojem pored ostalih,
značajnu ulogu imaju potencijalni korisnici tih programa kako bi oni odražavali njihove
sposobnosti, potrebe i mogućnosti, a ne samo bili utemeljeni u nekom “višem društvenom “
interesu koji se ujedno smatra i interesom pojedinaca i grupa.

Obrazovanje treba omogučiti svima i zahvaljujući prihvatanju ideja i permanentnom

učenju,obrazovanje odraslih se sve više oslobađa.Obrazovni sistem je izgradio svoje
andragoške standarde i didaktičke modele.

Postoje razne metode pomoču kojih se vrši obrazovanje odraslih,ali kroz ovaj
seminarski rad izučavane se najvažnije: metoda razgovora,metoda demonstracije,metoda
praktičnih radova,metoda rada na tekstu,metoda grafičkih i ilustrovanih radova.

11
 8. LITERATURA

-Dr.H.Selimović,Dr.R.Tomić“PEDAGOGIJA1“,Travnik

-Dr.B. Samolovčev,mr.H. Muradbegović,univerzitetska knjiga “OPŠTA ANDRAGOGIJA“.

- D. Bilandžija, OBRAZOVANJE ODRASLIH, Madrid d.o.o., Zagreb, 1998.

-N. Pastuović, EDUKOLOGIJA, Znamen, Zagreb, 1999.

- Dr.M.Ogrizović“METODE OBRAZOVANJA ODRASLIH“ Radničko sveučilište "Moša

Pijade", 1966.

www.fpmoz.ba/pedagogija/Obrazovne%20potrebe%20odraslih.doc,(4.11.2011.)

http://www.see-educoop.net/education_in/pdf/bela_knjiga-10-cro-hrv-t02.pdf(7.11.2011.)

www.scribd.com(7.11.2011.)

www.wikipedija.com(7.11.2011.)

12