Professional Documents
Culture Documents
Finansijski Leveridz
Finansijski Leveridz
UVOD ............................................................................................................................3
1. FINANSIJSKI LEVERIDŽ ....................………………………………………..4
1.1.TAČKA INDIFERENCIJE FINANSIRANJA ..........................................8
ZAKLJUČAK ...........................................................................................................11
LITERATURA ..........................................................................................................12
UVOD
Rizik predstavlja manju ili veću neizvesnost u vezi sa očekivanim ishodom poslovne
aktivnosti. Razlikuju se dve vrste rizika, poslovni i finansijski. Poslovni rizik, kao prinos na
ukupna poslovna sredstva, usko je povezan sa fiksnim troškovima poslovanja. Analogno
finansijski rizik, kao prinos na sopstvena poslovna sredstva, povezan je sa fiksnim troškovima
finansiranja. Pri tome je bitno, da ni prvi ni drugi fiksni troškovi, ne reaguju na kratkoročne
promene u obimu poslovne aktivnosti. Konačno, ukupni ili kombinovani rizik je proizvod
zajedničkog delovanja poslovnog i finansijskog rizika. Zbog trajnog prisustva rizika u
poslovanju, trebalo je utvrditi odgovarajući postupak za njegovo merenje. Jedan od tih
postupaka je nazvan 'leveridžom'.
1
https://en.wikipedia.org/wiki/Leverage_(finance)
2
http://www.investopedia.com/terms/l/leverage.asp
3
1. FINANSIJSKI LEVERIDŽ
4
poslovnog dobitka povećava se i faktor finansijskog leveridža i obrnuto. Kada poslovni
dobitak nije dovoljan da nadoknadi rashode na ime kamate, faktor finansijskog leveridža je
negativan. Međutim, ako preduzeće ostvari poslovni gubitak onda faktor finansijskog
leveridža ne deluje, te ga nije moguće ni utvrditi.5
5
Upravljanje finansijama, Barać S., Ivaniš M. i Jeremić Lj.
5
- emitovanjem običnih akcija
- kreditom uz kamatu od 12%
- emitovanjem preferencijalnih akcija sa 11% dividende.
Operativna dobit preduzeća (EBIT) je 1.500.000 DIN, ali se očekuje da će proširenjem biti
povećana na 2.700.000 DIN. Poreska stopa je 40% i postoji 200.000 običnih akcija. Obične
akcije mogu da se prodaju po 50 DIN po akciji u finansijskoj opciji pod 1, što se prevodi u
dodatnih 100.000 akcija.
Da bi se utvrdila indiferentna tačka između različitih mogućnosti potrebno je izračunati prihod
po akciji za ostvarenu operativnu dobit (EBIT operativna dobit – EPS prihod po akciji). EPS
se računa na sledeći način:
(EBIT − I) ∗ (1 − t) − PD
𝐸𝑃𝑆 =
NS
6
Tabela 2: Računanje prihoda po akciji sa 3 finansijske alternative
___________________________________________________________________________________
_______________________akcije kredit preferencijalne akcije________
EBIT 2 700.000 2 700.000 2 700.000
kamate (I) 600.000 _
prihod pre plaćanja poreza 2 700.000 2 100.000 2 700.000
porez na prihod (t) 880.000 840.000 880.000_____
prihod nakon plaćanja poreza 1 620.000 1 260.000 1 620.000
dividenda na pref.akcije 550.000 __
prihod akcionara 1 620.000 1 260.000 1 070.000
broj akcija 300.000 200.000 200.000 _
Sad je potrebno izračunati finansijski momenat sve tri opcije. Ako uzmemo da je prihod po
akciji 0, dobijemo sledeće obrasce:
za emitovanje običnih akcija:
(EBIT − I) ∗ (1 − t) − PD
𝐸𝑃𝑆 =
NS
0 = (EBIT-0)*(1-0.4)-0
0 = EBIT * 0.6
EBIT = 0
U ovom slučaju operativna dobit u slučaju kad su prihodi po akciji 0, je takođe jednaka 0.
u slučaju uzimanja kredita ili pozajmice:
0 = (EBIT – 600.000)*(1-.04) – 0
0 = EBIT*0.6 – 600.000*0.6
EBIT = 360.000 / 0.6
EBIT = 600.000
U ovom slučaju, potrebno je imati operativnu dobit 600.000, da bi se pokrili troškovi kamate i
slučaj emitovanja preferencijalnih akcija:
0 = (EBIT-0)*(1-0.4)-550.000
0 = EBIT * 0.6 – 550.000
7
EBIT = 550.000 / 0.6
EBIT = 916.667
Pri emitovanju preferencijalnih akcija, potrebno je ostvariti operativnu dobit 916.667 da bi se
pokrilo 550.000 za dividende preferencijalnih akcija.
8
Grafikon 2: izbor načina finansiranja, metodom finansijskog leveridža
obične akcije
preferencijalne akcije
7
dug
PRIHOD PO AKCIJI (DIN)
6
5
4
3
2
1
0
1 2 3 4
Operativna dobit (EBIT) u milionima DIN
Iz grafikona možemo da zaključimo sledeće:
Tačka indiferentnosti ili prelomna tačka prihoda po akciji između metoda finansiranja putem
emitovanja običnih akcija i metoda finansiranja dugom, nalazi se na 1.800.000 EBIT-a. Što
znači ako je operativna dobit manja od 1.800.000, opcija emitovanja običnih akcija će
obezbediti veći prinos po akciji. Ako je operativna dobit veća od 1.800.000 veći prinos po
akciji će ostvariti metoda finansiranja dugom.
Tačka indiferentnosti između metoda finansiranja emitovanjem običnih akcija i
preferencijalnih akcija, nalazi se na 2.750.000 EBIT-a. Što znači, ako je operativna dobit
manja od 2.750.000, opcija emitovanja običnih akcija će obezbediti veći prihod po akciji,
iznad tog iznosa veći prihod po akciji će se ostvariti metodom emitovanja preferencijalnih
akcija.
9
Kao što se vidi i u tabeli i u grafikonu možemo videti da najveći prihod po akciji, za
operativnu dobit iznad 1.800.000 ostvarujemo metodom finansiranja dugom.
10
ZAKLJUČAK
11
LITERATURA
3. Grupa autora: Financial Leverage and the Leverage Effect – A Market and Firm
Analysis, Tepper School of Business, 2007
4. Jednak, J. i Jednak, D.: Poslovne finansije, Visoka poslovna škola Čačak, Beograd,
2014
5. Internet sajt:
1. http://www.businessdictionary.com/definition/financial-leverage.html
(datum pristupa: 02.08.2014)
2. https://en.wikipedia.org/wiki/Leverage (finance)
(datum pristupa: 02.08.2014)
3. http://www.investopedia.com/terms/l/leverage.asp
(datum pristupa: 02.08.2014)
12