UNIVERZITET U TUZLI OBAVEZE

RUDARSKO-GEOLOŠKO-GRAĐEVINSKI FAKULTET Nastavne metode: PREDAVANJA

Predavanja: 2 časa sedmično (ukupno 30 časova)

PROJEKTOVANJE
I IZGRADNJA Obaveze tokom pohađanja nastave:
-DVA KOLOKVIJA
SANITARNIH DEPONIJA -SEMINARSKI RAD
-OBAVEZNO PRISUSTVO PREDAVANJIMA
-AKTIVNOST NA PREDAVANJIMA

Obavezno prisustvo na predavanjima.

Uslovi za dobijanje potpisa:
1. Prisustvo predavanjima (3 i više izostanka – BEZ POTPISA)

Prof. dr. sc. NEDIM SULJIĆ, dipl.ing.građ. 1 2

ZAVRŠNI ISPIT:
PREDAVANJA

Usmeni
-Bodovi sa kolokvija (dva kolokvija):
Svaki kolokvij nosi 15 bodova i sastoji se do 10 pitanja.
Konačna ocjena --------------------------------------------------------------------------
(utiče rad i aktivnost studenta na nastavi, seminarski rad – predan i odbranjen) Maksimalno osvojenih bodova sa dva kolokvija: 30 bodova

-Prisustvo na predavanju:
Svako prisustvo na predavanju nosi 0,333 bodova
(15x0,333=5,0 bodova)
--------------------------------------------------------------------------
Maksimalno osvojenih bodova: 5 bodova

-Aktivnost na predavanju:
Maksimalno tokom semestra: 5 bodova

-Seminarski rad:
Maksimalno: 10 bodova (urađen seminarski rad)

3 4

1
 PREDAVANJA
SISTEM OCJENJIVANJA:

Ukupno dobijenih bodova tokom semestra:

maksimalno 50 bodova OCJENA BROJ OSVOJENIH BODOVA OPISNA KONAČNA OCJENA

Završni usmeni ispit u strukturi ocjenjivanja: 10 95 – 100 Odličan (izuzetan uspjeh sa neznatnim greškama)
maksimalno 50 bodova
9 85 – 94 Vrlo dobar (iznad prosjeka, ali sa ponekom greškom)

NAPOMENA: 8 75 – 84 Dobar (općenito dobar rad, ali sa dosta grešaka)

Svaki neopravdani nedolazak na predavanja nosi 0,333 negativnih bodova.
7 65 – 74 Zadovoljavajući (solidan, ali sa značajnim
nedostacima)

6 54 – 64 Dovoljan (zadovoljava minimalne kriterije za prolaznu

ocjenu)

5 Ispod 54 Nedovoljan (potreban dodatni rad za uspješno

polaganje ili znatno više rada za okončanje obaveza)

5 6

LITERATURA:
1. Zabilješke sa predavanja. Sve informacije o predmetu, kolokvijima, ispitima
2. Ostala dostupna literatura iz oblasti sanitarnog deponovanja otpada. i rezultatima kolokvija i ispita možete naći na
slijedećoj web stranici:

www.suljicnedim.hpage.com

7 8

2
 •Čovjek narušava ravnotežu u prirodi prilagođavanje prirode svojim potrebama

nestanak mnogih biljnih vrsta ; nema čistih riječnih tokova

zrak sve više zagađen ; uništavanje šumskih pejsaža

uzrok razvoj tehnologije i ekonomskog razvoja

UVODNI DIO
•Poštovati staru izreku:
OPĆENITO O OTPADU prirodu nismo naslijedili od starijih predaka,
već smo je posudili od mlađih naraštaja

protivno izreci čovjek postaje neprijatelj sam sebi

9 10

•Tehnološki razvoj ugrožava život i zdravlje ljudi zadnjih decenija •Sistemsko rješavanje pitanja zaštite okoliša u EU počelo 70-tih godina XX vijeka
•Priroda se savkodnevno zagađuje
-površinske i podzemne vode doneseni prvi Zakoni iz oblasti zaštite okoliša
-zemljište Osnovni elementi ekosistema
-zrak •Zakonski akti uspostavljen sistem zbrinjavanja i iskorištavanja otpada

integracija štetnih materija opterećenje ekosistema nastala nova privredna grana PRIVREDA OTPADA

•Zaštita ekosistema zemlje EU donose određene Zakone •Njemačka 1971 donesen Zakon o otpadu

•Ljudi nemaju svijest o zaštiti okoliša naročito naš region do tada odlaganje otpada vršeno na oko 50.000 deponija uglavnom neuređene

primjena Zakona nakon 3 godine broj deponija cca 4.500

11 12

3
•Danas zemlje EU dosadašnjim stepen razvoja tehnologije •Totalna reciklaža potpuno zatvoren krug otpada nerealno očekivati

odlaganje otpada na uređene deponije stepen sigurnosti zaštite okoliša otpad nastaje i u procesu reciklaže

sanitarne deponije nemaju neograničenu prijemnu moć •Reciklažu promatrati sa više aspekata bitno opterećenje na okoliš
•Šta je otpad, a šta korisna sirovina često u koliziji
zakonska regulativa smanjenje količina otpada i reciklaža
ZA NEKOGA JE OTPAD, A ZA NEKOGA JE SEKUNDARNA SIROVINA
primjena kružnog toka iskorištavanja za sve otpade primjeniti
šta je otpad zavisi od našeg odnosa prema tom materijalu
osnovni zadatak privrede otpada zavisi u manjoj mjeri od vrste tog materijala

dilema materijal otpad ili korisna sirovina

definisati kroz određene propise

13 14

Definicija i vrste otpada UPRAVLJANJE OTPADOM ekonomski i ekološki razumno upravljanje

tokom nastanka, sakupljanja, transporta i obrade
•Zakon o upravljanju otpadom u BiH postoje vrste otpada
prema važećoj zakonskom regulativom

OTPAD sve materije ili predmete koje vlasnik odlaže

OBRADA OTPADA niz postupaka
KOMUNALNI OTPAD otpad iz domaćinstava i drugi otpad sličan tom otpadu
promjena fizičkih, hemijskih i bioloških osobina
OPASNI OTPAD otpad utvrđen posebnim propisom
cilj dobijanje sekundarnih sirovina ili energije
ima jednu ili više karakter. koju uzrokuju opasnost za ljude
onaj otpad naveden u listi otpada regulisan propisima
PRIPREMA OTPADA procesi predobrade
NEOPASAN OTPAD nije definisan kao opasan otpad
postizanje osobina potrebnih za dalju obradu
INERTAN OTPAD nije podložan fizičkim, hem. i biološkim promjenama
ne rastvara se ; nije negativan na druge materije sa
kojima je u kontaktu nema zagađenja okoliša BIOOTPAD biološki tazgradiv organski dio komunalnog otpada (kuhinje, vrtovi)
vlažnost i sadržaj polutanata u otpada je neznatna
RECIKLIRANJE odvojeno sakupljanje otpada
onda nema zagađenja PV i površinskih voda na mjestu nastanka otpada vršimo njegovo odvajanje
15 16
sakupljanje korisnih materijala radi ponovnog korištenja

4
 •Evropski katalog otpada utvrđen Direktivom EU na snazi od 01.01.1999.
•Evropski katalog otpada ima tri liste:
1) Lista otpada prema djelatnostima koje ga generišu
2) Lista otpada prema procesu, podprocesu ili mjestu nastanka
3) Lista otpada prema vrsti otpada

pod 3) dodatno definisan opasni otpad sa 295 kategorija

Uticaj otpada na okoliš (biosfera)

potreban nadzor prema klasifikaciji otpada prema Bazelskoj konvenciji
potrebna klasifikacija otpada prema UN

•Evropski katalog otpada više od 1000 vrsta otpada

veliki broj tog otpada definisan DIN standardima

neke vrste otpada nisu definisane tim standardom
17 18

•Opšta načela privrede otpada u EU poznata kao “4R”: •BiH značaj zaštiti okoliša u zadnjih 10-ak godina
1) Reduction smanjenje ili spriječavanje nastanka otpada
2) Reuse ponovna upotreba otpada bez obrade donošenje odgovarajućih zakonskih akata
3) Recycling reciklaža otpada za materijalno ili energetsko korištenje
4) Recovery obnavljanje, ponovna upotreba za istu namjenu 2000.godine Strategija upravljanja čvrstim otpadom u BiH
uz obradu npr. povratna ambalaža
Strategija finansirana od strane EU upravljanje čvrstim otpadom

kućni, industrijski, medicinski, građeviski

cilj postići evropski standard u oblasti upravljanja otpadom

19 20

5
 •Principi Strategije upravljanja čvrstim otpadom u BiH:
- Princip “zagađivač plaća”
- Princip prevencije
- Princip mjera predostrožnosti Identični principima zaštite okoliša EU
- Princip integracije
- Princip intervencije na izvoru

•Princip “zagađivač plaća”:

-u skladu sa procedurama i principima EU
- osnova za politiku zaštite okoliša i donošenje zakona
- naplata za štete koje je zagađivač nanio smanjenje zagađenja

Glavne grupe Evropskog kataloga otpada proizvodi sa manje štetnim efektima zagađenja

21 22

•Princip prevencije: •Prema datim opštim principima u BiH 2003. godine

-spriječavanje pojave zagađenja okoliša ili štetnih uticaja

-bolje prevencija nego sanacija paket okolinskih zakona (Sl. Novine F BiH broj 33):
1) Zakon o zaštiti okoliša

•Princip mjera predostrožnosti: 2) Zakon o zaštiti prirode

-izbjegavanje potencijalno štetnih uticaja od prisutnih supstanci 3) Zakon o zaštiti zraka

4) Zakon o zaštiti voda

•Princip integracije: 5) Zakon o upravljanju otpadom.

-zaštita okoliša riješena da sve državne institucije rade II na tome

•Prema ovim Zakonima u BiH donesena podzakonska akta
•Princip intervencije na izvoru:
-otpad da ostane što bliže mjestu svog nastanka pravilnici za njihovu operacionalizaciju
-što manja L od mjesta nastanka otpada manja L transporta,
manji faktor rizika,
manji utrošak energije za transp.
23 24

6
 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ DOMAĆINSTVA)

•Otpada ima sve više porast svakim danom

•U BiH 0,7 do 0,9 kg/stanovniku/dan 270 do 300 kg/stanovniku/godina
•Razvijene zemlje produkcija čvrstog otpada znatno veća 3,0 kg/st/dan

•Velike količine, štetnost po okolinu veoma značajan ekološki problem

•Otpad iz domaćinstva heterogena smjesa raznih vrsta otpada

papir ; karton ; staklo ; keramika ; plastika ; metali ; tekstil ;

biomase; razni inertni materijali ; otpad od hrane

Šema ispitivanja komunalnog otpada u opštem konceptu privrede otpada

25 26

•Posebno opasne vrste otpada u domaćinstvima •1 litra motornog ulja može zagaditi milion litara pitke vode
•1 tona otpadnog ulja u vodi, po svom štetnom djelovanju

baterije ; stari lijekovi ; pesticidi ; motorna ulja ; boje i lakovi ;

odgovara količini otpadnog materijala kojeg stvara naselje od 40 000 stanovnika
sredstva za zaštitu drveta ; akumulatori ; antifriz ; fluo svjetiljke;
ljepila ; kozmetika ; hemikalije za čišćenje . . . •Otpadna jestiva ulja mogu iskoristiti (npr. u proizvodnji biodizela)

•Tokom godine u svakom domaćinstvu veliki broj različitih otpadnih tvari potpuno izbjegava zagađenje voda i troškovi čišćenja otpadnih voda

štetne po ljudsko zdravlje i opasne za okoliš

takav otpad moramo odvojeno skupljati

27 28

7
 •Po agregatnom stanju se dijeli na kruti, tečni i gasoviti otpad.
•Otpad sve vrste materija koje korisnici odbacuju
•Po stepenu opasnosti se dijeli na opasni i inertni otpad.
•Otpad se dijeli po vrstama, agregatnom stanju, stepenu opasnosti, mjestu nastanka

•Komunalni otpad u domaćinstvima, proizvodnim i uslužnim djelatnostima,

•Opasni otpad:

-sadrži agresivne materije i predstavlja opasnost za stanovništvo i živi svijet

ako su osobine ovog otpada slične kućnom otpadu
-može biti eksplozivan, zapaljiv, toksičan, kancerogen, štetan, infektivan,
-može imati sklonost nagrizanja, svojstvo stvaranja otrovnih gasova
•Proizvodni otpad u procesu proizvodnje
-odvojeno se sakuplja i prevozi poseban nadzor i posebni propis o zbrinjavanju

po osobinama nije sličan komunalnom otpadu. * Inertni otpad:

•

• -nema značajnijih fizičkih, bioloških i hemijskih promjena i uticaja na okolinu

• -nije topiv, zapaljiv, eksplozivan, nije rektivan i biološki razgradiv
• -nema nikakav opasan uticaj na živi svijet.

29 30

•Klasifikacija optada i po mjestu nastanka i svojstvima otpada Otpad prema mjestu nastanka:
•Otpad po mjestu nastanka: •Komunalni otpad otpad iz domaćinstva
-komunalni otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina
-industrijski otpad iz privrede sličan otpadnu iz domaćinstva

•Po mjestu nastanka imamo i: •Redovno skupljanje i zbrinjavanje komunalna djelatnost

-ambalažni otpad, •Postupanje sa otpadom odgovorno stanovništvo proizvođači otpada
-građevinski otpad
-otpadna vozila •Komunalne preduzeća stvoriti uslove stanovništvu za postupanje sa otpadom
-električni i elektronički otpad

31 32

8
•Industrijski otpad: •Građevinski otpad:
-proizvodni procesi, ustanove, uslužne djelatnosti -gradnja, održavanje i uklanjanje građevina
-razlika od komunalnog otpada sastav i svojstva
-industrija najveći proizvođač otpada •Električni i elektronički otpad:
-zbrinjavanje posebne procedure specijalizovana preduzeća -oprema koja spada pod ovu definiciju

•Ambalažni otpad: •Otpadna vozila:

-ambalaža nakon raspakiranja nekih proizvoda -nakon potpunog iskorištenja ovih proizvoda

kutije ; omoti ; posude . . .

33 34

Otpad prema svojstvima: -opasan otpad sadrži više od 0,1% kancerogenih komponenti
opasan, neopasan i inertan otpad -opasan otpad sadrži više od 1,0% toksičnih komponenti
•Opasan otpad: -domaćinstva manje količine opasnog otpada
-otpad opasan po zdrvalje ljudi i očuvanje okoliša
-posjeduje eksplozivnost, zapaljivost, toksičnost, kancerogenost, boje, lakovi, akumulatori ranije navedeno
svojstvo nagrizanja , svojstvo otpuštanja otrovnih gasova
-svaki otpad koji ima neko od svojstava gore navedenih •Neopasan otpad:
-opasna svojstva sve brojnija ispitivanja štetnosti dugotrajnija -nema ni jedno svojstvo opasnog otpada
-odrediti udio opasne tvari u otpadu
•Inertni otpad:
Koja količina opasne tvari čini ga opasnim? -neopasan otpad
-ne podliježe značajnim fizičkim, hemijskim ili biološkim promjenama
-nije topiv i goriv
-nije biorazgradljiv
-ne djeluje štetno po zdrvalje ljudi ili uticaj na okoliš ranije navedeno
35 36

9
•Koristan i nekoristan otpad OPASAN OTPAD U DOMAĆINSTVIMA
•Koristan otpad sekundarne sirovine reciklaža ponovna upotreba
•Svaka kuća ima i opasan otpad održavanje higijene u kućama i dvorištima
•Poznavati način odlaganja tog otpada
staklo ; papir ; plastika , metali

spriječiti negativne uticaje zaštita zdravlja ljudi i zaštita okoline

organski ostaci (otpad) humificirati u gnojivo

•Opasan otpad mali % u domaćinstvima

•Nekoristan otpad otpad koji se ne može koristiti nema obrade otpada

pomiješan sa drugim otpadom djeluje na njega

•Upravljanje otpadom složen problem rješavanje sa posebnom pažnjom

nastaje velika količina opasnog otpada

•Opasni otpad iz domaćin. ne smijemo odlagati sa ostalim komun. otpadom

37 38

•Odlaganje opasnog otpada iz domaćinstava sa ostalim otpadom iz domaćinstava •Kategorizacija opasnih proizvoda u domaćinstvima:
Sredstva za čišćenje
direktna opasnost zdravlju radnika koji ga skupljaju -poliranje namještaja ; čišćenje sanitarija ; čišćenje cjevovoda
pomiješan sa drugim otpadom moguće eksplozije i požar u kamionu za prevoz

Proizvodi za unapređenje stanovanja

•Opasan otpad iz domaćinstava procjeđivanje opasnih hemikalija u PV -boje ; lakovi ; razrjeđivači ; ljepila

masovno oboljevanje stanovnika blizina izvorišta u selima Hemijska zaštitan sredstva

-pesticidi ; insekticidi ; naftalin ; dezinfekciona sredstva
•Nepropisno izlivanje opasnog otpada u sudoper i wc šolju

Automobilski proizvodi
tečenje gradskom kanalizacijom moguć dotok u vodotoke -benzin ; motorno ulje ; kočiona tečnost . . .

posebno mješoviti sistem kanalizacije Ostalo

-baterije ; kozmetika ; toplomjeri ; sredstva za čišćenje obuće . . .
39 40
•Ulje u vodotoku zagađenje količine vode dovoljne ja godišnju upotrebu 100 ljudi

10
•Šta ne treba raditi sa opasnim otpadom i opasnim proizvodima? Pravilno odlaganje opasnog kućnog otpada
-ne ostvljati ih u blizini djece i životinja
•F-ja sistema na teritorije neke lokalne zajednice
-djeca ne smiju koristiti niti odlagati opasan otpad
•Znati koje vrste opasnog otpada možemo sakupljati i odvoziti na sigurno mjesto
-ne bacati ga u kanalizaciju
-ne spaljivati ga niti ga zakopavati
-ne koristiti ambalažu opasnog otpada za druge namjene
-ne miješati razne vrste opasnog otpada

41 42

Toksičnost kućnih proizvoda Štetni uticaji komunalnog otpada

Veoma toksični (50 do 500 mg/kg) •Nepravilno postupanje sa otpadom štetne posljedice po zdravlje
-aspirin i drugi analgetici ; razređivač ; sredstva za uništavanje moljaca -nekontrolisana fermentacija pogodna podloga za rast bakterija
-insekti, glodavci prenosnici raznih infektvnih bolesti
Umjereno toksični (500 do 5000 mg/kg) -može sadržavati razne patogene (uzročnici bolesti)
-antifriz ; benzin i dizel ; sredstva za održavanje obuće

Neznatno toksični (5000 do 15000 mg/kg)

-tečnost za ručno pranje posuđa ; sapun ; dezodoransi ; ljepilo za papir

Praktično netoksični (više od 15000 mg/kg)

-dječiji losioni ; ruž za usne ; parafinski vosak

Mogući načina unosa patogena u ljudski organizam

43 44

11
•Pravilno planiranje, obrada i odlaganje otpada

poznavati porijeklo, vrstu i sastav otpada

Količine i sastav komunalnog otpada

45 46

OSOBINE KOMUNALNOG OTPADA

•Pravilno postupanje sa otpadom znati njegove glavne osobine

- fizičke
- hemijske / energetske
- biološke

Fizičke osobine:
-gustina i sadržaj vlage
-veličina čestica
-kapacitet polja
-hidraulička propusnost
Vrste i sastojci otpada
-smičuća čvrstoća

47 48

12
Gustina i sadržaj vlage
-Gustina f-ja sastava otpada, sadržaja vlage i stepena zbijenosti
-Gustina otpadne hrane:
-100 do 500 kg/m3
-Sadržaj vlage otpadne hrane 50 do 80%
-Gustina zbijenog otpada na deponji 200 do 400 kg/m3
-Sadržaj vlage zbijenog otpada na deponiji 15 do 40% Tipična gustina i vlaga u komunalnom otpadu

Sadržaj vlage bitan parametar za određivanje:

-toplotne vrijednosti otpada
-definisanja veličine deponije

49 50

Veličina (dimenzija) čestica Kapacitet polja

-Statistička distribucija veličine čestica bitna za: -Max. udio vlage koju može zadržati uzorak rastresitog otpada pod dejstvom gravit.

projektovanje opreme za manipulaciju (kontejneri i sl) -Kada se KP prekorači voda će oticati

odabir i projektovanje opreme za izgaranje -Nezbijeni komunalni otpad KP 0,5 do 0,6

odabir i projektovanje opreme za biološku obradu -Deponija otpada bitno odrediti KP znati količinu procjedne vode

Empirijski izraz za KP:

KP – kapacitet polja izražen kao najveći udio vlage u suhoj masi otpada
M – masa suhog otpada iznad sredine visine sloja (kg/m3)

Tipične dimezije komunalnog otpada

51 52

13
 Hidraulička propusnost
-HP v procjeđivanja tečnosti kroz otpad
-HP bitna za definisanje količine procjednih voda
-HP f-ja gustine (zbijenosti), vrste i heterogenosti otpada

53 54

Smičuća čvrstoća Hemijske i energetske osobine

-SČ sloja otpada otpornost na bočne sile •Hemijske osobine važne:

-SČ bitna za utvrđivanje načina odlaganja i geometrije odlagališta -odabir pravilne tehnologije za ponovno korištenje i recikliranje otpada
-SČ sloja otpada uticaj na statičku stabilnost sloja na odlagalištu (deponiji) -odabir pravilne tehnologije za spaljivanje otpada
-SČ f-ja vlažnosti otpada
-SČ muljeviti sloj oko nule •Okvirni sastav otpada (% u m/m)
-SČ povećanje porastom udjela suhih dijelova -sadržaj vlage
-SČ najveća kod krutog otpada odmah nakon kompaktiranja -sadržaj ugljika
-udio negorivih sastojaka (pepeo)
vremenom SČ opada za nekoliko godina padne na nulu

Vlaga smanjuje iskoristivi dio energetske vrijednosti otpada (toplotnu vrijednost)

-Preporuka EU regulative za otpad koji se odlaže: Sadržaj ugljika gorivi dio materijala povećava toplotnu vrijednost
SČ > 15 kN/m2 Negorivi sastojci pepeo veći udio pepela manja energetska vrijednost
udio suhih tvari > 30%

55 56

14
Elementarna hemijska analiza (% u m/m) •Donja toplotna vrijednost:
-sadržaj ugljika količina oslobođene toplote pri izgaranju 1kg materijala
-sadržaj vodonika pri čemu se dimni gasovi ne ohlade ispod T kondenzacije vodene pare
-sadržaj kisika što na staje iz sadržane vlage te izgaranjem vodika u otpadnom materij.
-sadržaj sumpora Gornja toplotna vrijednost:
-sadržaj vlage uključuje i latentnu toplotu kondenzacije vodene pare
-sadržaj pepela koja se vraća kada se dimni gasovi ohlade
ispod T kondenzacije vodene pare
Energetska – toplotna vrijednost (kJ/kg)
-donja toplotna vrijednost (Hd) •Donja toplotna vrijednost komunalnog otpada:
-gornja toplotna vrijednost (Hg)
B – udio gorivih sastojaka (kg/kg)
Hg – gornja toplotna vrijednost gorivog dijela otpada (kJ/kg)
W – maseni udio vlage (kg/kg)

57 Hg komunal. otpada oko 20MJ/kg Hd komunal. otpada oko 12 MJ/kg 58

Hemijska analiza tipičnog komunalnog otpada volatili + ugljik

gorivi sastojci

Okvirni sastav i energetska vrijednost tipičnog

59 60
komunalnog otpada

15
Biološke osobine

•Bitne za definisanje tehnologije biološke obrade komunalnog otpada

•Biološka obrada otpada radi proizvodnje energije
•Biološka obrada otpada izvoditi u aerobnim ili anaerobnim uslovima

•Neki organski otpad nepovoljan za proces biološke transformacije (spaljivanje)

plastika ; guma ; koža ; drvo

f-ja sastojaka otpadnog materijala (masti, ulja, celuloza . . .)

61

16