JU „Gimnazija

Dobrinja“

ISTRAŽIVAČKI RAD IZ SOCIOLOGIJE

VEGETARIJANSKA ISHRANA

Mentor: Azra Šehović

Sarajevo, novembar 2017.
Učenica: Laura Brunner
UVOD
Vegeterijanska ishrana ne predstavlja samo način ishrane,
već i stil života za koji se pojedinac odluči. Taj stil života jeste
život bez okrutnosti prema svim živim bićima. Ljude treba
edukovati o posljedicama mesne industrije, kako na
organizam čovjeka tako i na planetu na kojoj živimo. Svaki
život se treba štititi, a ne oduzimati. Svaki se vegetarijanac
svakodnevno suočava s neznanjem, predrasudama i s toliko
pogrešnih informacija o vegetarijanstvu i zdravlju, te je
neophodno voditi iste bitke iz dana u dan.

POJAM VEGETARIJANSTVA I VEGETERIJANSKE ISHRANE

Vegetarijanstvo je način ishrane koja se sastoji od namirnica biljnog
porijekla (širok spektar žitarica, mahunarki, voća i povrća), eventualno
mliječnih proizvoda i jaja ali bez životinjskog mesa uključujući i ribu.
Čest razlog za vegetarijansku ishranu je etički problem sa ubijanjem
životinja. Svojim poznatim sloganom “meso je ubistvo” vegetarijanci koji
pripadaju ovoj grupi žele da naglase da njihova ishrana ne počiva na
ubijanju životinja.

HISTORIJA VEGETARIJANSKE ISHRANE

Kao sistem prehrane poznata je od davnina, na Istoku, prvenstveno u
Indiji, gdje je bila dio vjerske prakse tzv. ahimse (nenasilja). Danas oko 30%
Indijaca izbjegava meso. U Europi ga je propagirao grčki filozof Pitagora u
6. st. p. Krista, on i njegovi sljedbenici prakticirali su vegetarijansku dijetu iz
nutricionističkih i etičkih razloga. Iz Indije dolazi u Europu zahvaljujući
Englezima koji su je kolonizirali. U Londonu je 1847. godine osnovano prvo
vegetarijansko društvo kojem je pripadao i Gandhi.
PODJELA:
Vegetarijanci se dijele na nekoliko vrsta.

 Vegani su najradikalniji i u potpunosti izbjegavaju životinjske proizvode,

uključujući i odjeću i obuću životinjskog podrijetla i sve kemijske proizvode koji
su testirani na životinjama.
 Ovolaktovegetarijanci jedu jaja i mliječne proizvode.
 Laktovegetarijanci jedu mliječne proizvode.
 Pesketarijanci jedu ribu, a ne smatra ih se vegetarijancima.
 Frutarijanci jedu samo plodove.
 Fleksiterijanci prilagođavaju svoju prehranu.
 Makrobiotičari jedu hranu prema propisima makrobiotike, može uključivati i
izbjegavanje mesa iz zdravstvenih razloga, ravnomjeran unos svih namirnica,
uzimanje samo onih namirnica koje su dostupne u prirodnom okolišu u kojem
se osoba nalazi.
Postoje i semivegetarijanci, osobe koje ponekad kroz određeni duži vremenski
period ne jedu meso.

Vegetarijanstvo je prije svega način života. Još uvijek se vegetarijanstvo

smatra nesigurnim za zdravlje, čak i opasnim za djecu i mlade.Postoje
tvrdnje kako vegetarijanci u svojoj prehrani ne unose dovoljno
bjelančevina. Vegetarijanci unose bjelančevine iz istih izvora odakle i drugi
ljudi: žitarice, povrće, mahunarke.
Odbacivanjem mesa, vegetarijanci izbjegavaju nagomilavanje
bjelančevina životinjskog porijekla. Te namirnice sadrže masti, kolesterol i
pesticide, što otežava rad organa za probavu, a osobito jetre i bubrega.
Drugi čest prigovor vegetarijancima je neravnoteža prehrane. Većina
vegetarijanaca se hrani standardno, koristeći žitarice, mahunarke, povrće
i voće, dok meso ugrožava ravnotežu u tijelu.
Još jedna predrasuda je kako vegetarijanstvo nije štetno za odrasle, ali za
djecu jeste. Djeca trebaju velike količine hranjivih sastojaka za svoj rast i
normalan razvoj. Sve te sastojke i vitamine djeca mogu dobiti iz raznih
žitarica, povrća i voća. Mišljenja su i kako je vegetarijanska kuhinja suviše
jednolična i kako za kuhanje treba puno vremena. Postoje hiljade
vegetarijanskih jela, koja mogu biti vrlo ukusna i interesantna, a spremaju
se jednako lako i brzo kao jela od mesa.
MOTIVI
Motivi za vegetarijanstvo su mnogi: izbjegavanje nanošenja boli životinja,
vjerska praksa, briga za vlastito zdravlje, prakticiranje yoge i prihvaćanje
New Age filozofije. Mnoge religije podučavaju zabranu oduzimanja života
iz čega proizlazi vegetarijanstvo, kao npr. hinduizam, budizam, taoizam,
sikizam, džainizam, sufizam.
Hinduisti smatraju vegetarijanstvo idealom. Oni vjeruju da hrana ima
osobnost. Meso predstavlja agresiju i mentalno stanje znano kao "rajas",
dok biljna prehrana ima kvalitetu "satva" i mentalno stanje mira.
Nanošenje boli, a osobito oduzimanje života nije etički čin i samim tim
nameće se vegetarijanstvo kao način razmišljanja. Jednako tako smatra
se da držanje životinja zatvorenima, a osobito moderan način proizvodnje,
koji ih uzgaja u velikom broju, nije human.
Moderne tvornice troše velike količine fosilnih goriva i vode za proizvodnju
životinjskog mesa, koje bi se mnogo ekonomičnije iskoristile za uzgoj biljnih
vrsta. Količina zemlje potrebna da se nahrane domaće životinje za
desetak ljudi, dovoljna je da se uzgoje žitarice da se nahrani stotinjak ljudi.
Treba napomenuti da se u modernom govedarstvu koriste velike količine
antibiotika, hormona i drugih štetnih tvari kako bi se dovelo do povećanja
prinosa ne vodeći pri tome računa o negativnim posljedicama koje se
primjećuju na zdravlju ljudi.
PREDNOSTI VEGETARIJANSKE ISHRANE
Prednosti ove vrste prehrane su mnogostruke. Nutricionisti tvrde da se
smanjuje koncentracija masnoća u krvi koje uzrokuju povišenje srčanog
tlaka, te slobodnih radikala koji su vrlo štetni. Prema najnovijim
istraživanjima kod vegetarijanaca je niži postotak pojedinih vrsta tumora,
kao npr. debelog crijeva, dojke i prostate. Zahvaljujući niskim vrijednostima
masnoća vegetarijanci imaju prosječno nižu tjelesnu težinu, niži krvni tlak i
rjeđe oboljevaju od dijabetesa tip 2.
Primjer prednosti vegetarijanske prehrane je i kratka životna dob Eskima
koji se hrane samo mesom kitova i riba, za razliku od dugovječnih
Tibetanaca koji se hrane laktovegetarijanski. Najnovija istraživanja
pokazuju da mediteranska prehrana koja se bazira na maslinovom ulju,
svježem voću i kuhanom povrću uz konzumaciju ribe predstavlja jednu od
najidealnijih. S tim u skladu Svjetska zdravstvena organizacija ("WHO")
kreirala je piramidu zdrave prehrane čiju bazu predstavljaju žitarice,
mahunarke i voće koje je preporučljivo najviše konzumirati, dok vrh čini
crveno meso, šećer i sol koje treba najmanje konzumirati.
Najnovije promjene u ekološkom sustavu navode na razmišljenja o
prednostima izbjegavanja mesa. Unazad nekoliko godina svjedoci smo
velikih opasnosti koje sa sobom donosi konzumiranje mesa. U Europi su
zabilježeni slučajevi "kravljeg ludila", bolesti koja zahvaća goveda zbog
prehranjivanjem tzv. koštanim brašnom odn. samljevenim kostima uginulih
krava. Prvi slučajevi zabilježeni su 80-tih godina, točnije 1986. u Engleskoj,
kod ovaca, da bi se zatim proširila na krave. To je otvorilo mogućnost
trovanja i dovelo do razvoja oblika encefalitisa, goveđe spongiformne
encefalopatije.
Sljedeći primjer je ptičja gripa koja se javila na dalekom Istoku, 1997. u
Hong Kongu. Bolest u originalu napada perad, a često i močvarne ptice,
osobito divlje patke i prenosi se na ljude u ruralnim kućanstvima zbog
bliskog kontakta sa zaraženim životinjama. Zahvata djecu i kronične
bolesnike izazivajući visoku temperaturu, kašalj i upalu pluća i ima izrazito
visoku smrtnost. Ptičja gripa se proširila na Zapad i krajem 2005. zabilježena
je u Turskoj iako se još uvijek vjeruje da virus nije mutirao i da nije došlo do
direktnog prijenosa sa životinje na čovjeka.
Istraživanje objavljeno 15. Decembra 2006. godine u "British Medical
Journalu" pokazuje odnose inteligencije u djetinjstvu i vegetarijanstva u
odrasloj dobi. U obzir su se uzimali parametri kao što su stupanj
obrazovanja i sociološko ekonomski status, a analiza je pokazala kako je
vegetarijanstvo bilo izbor pojedinaca koji su pokazali bolje rezultate na
testu inteligencije u dobi od svojih 10 godina. Vegetarijanci su u ovoj studiji
bili u prosjeku, inteligentniji, obrazovaniji i zanimanja koja su više na
socijalnoj ljestvici prihvaćenosti, ali se te sociološko ekonomske prednosti
nisu odrazile na njihova primanja. Moguće je da etička promišljanja nisu
samo odredila njihov izbor prehrane, već i izbor zanimanja. U usporedbi s
nevegetarijancima, vegetarijanci su rjeđe bili zaposleni u privatnom
sektoru, a češće u humanitarnim i neprofitnim organizacijama, lokalnoj
upravi i školstvu.

Nedostaci
Neki biljni proteini pokazuju manjak jedne ili više "esencijalnih"
aminokiselina. Međutim, dok je prehrana uravnotežena s produktima soje,
kao što je tofu, dotle manjak pojedinih aminokislina ne dovodi do
zdravstvenih poremećaja. Izbjegavanje riba može dovesti do nedostatka
omega 3 masnih kiselina koje su zaslužne za prevenciju kardiovaskularnih
bolesti. Taj manjak može se nadoknaditi uzimanjem orašara-lješnjaka,
badema, pistacija. Još prije nekoliko godina medicinska je znanost
neosporno tvrdila, da se vitamin B-12 (kobalamin) nalazi isključivo u mesu,
točnije u jetri, i u proizvodima životinjskog porijekla (jaja, sir mlijeko, puter),
a da ga nema u biljnoj hrani i žitaricama. Danas se zna da se B-12 ipak
nalazi i u sjemenju biljaka koje klijaju, u morskim travama, u jabučnom
octu, u mlijeku od soje, ekstraktu kvasca...
 ANKETA

Anketa je rađena anonimno, među ispitanicima starosti 16-22 godine.

Anketu je popunilo 25 ispitanika.
Rezultat:
1.) 100% DA
2.) 2% DA ; 92% NE
3.) 44% DA ; 46% NE
4.) 20% SMATRA ; 80% NE SMATRA
5.) 68% DA ; 32% NE
6.) 88 % DA ; 12% NE
ZAKLJUČAK
Vegetarijanska ishrana predstavlja ispravan izbor ishrane. Omogućuje
nam zdravu i raznovrsnu prehranu. Međutim problem današnjeg društva
jeste to što biraju svojim ukusom tj. prehranjivat će se onim što im je
najukusnije. Prerađeno meso na prvu je ukusnije, ali kad se uđe u dubinu
toga odakle je zapravo to meso došlo na naš tanjir, svaki čovjek bi se
zapitao da li je ustvari ispravno to što radi. Tuđi život nije u našim rukama.
Samo zato što smo ljudi i možemo logički rasuđivati, ne znači da možemo
oduzimati živote nevinim životinjama. Nije na nama da ih držimo
zarobljene u nehumanim uslovima, razmnožavamo, oduzimamo njihova
mladunčad, te na kraju nemilosrdno ubijemo. Odabir vegetarijanske
ishrane je odabir životnog stila bez učestvovanja u okrutnoj mesnoj
industriji, te je ujedno i korak prema zdravijoj populaciji. Životinje nisu samo
proizvodi, već bića koja osjećaju i misle. Kao djeca nametnuto nam je da
kokoške, krave, ovce i sl. vidimo kao proizvode, dok su mačke, psi,
papagaji predstavljeni kao ljubimci koje volimo i pazimo. Ovo je kao da
pravimo razliku među ljudima na osnovu boje kože. Zašto bi neki bijelac
bio superironiji od crnca, a isto tako zašto bi neka mačka bila superiornija
od ovce?
IZVORI
https://hr.wikipedia.org/wiki/Vegetarijanska_prehrana
http://www.animalequality.net/food
http://www.mojezdravlje.net/Bolesti/84/prehrana/Vegetarijanstvo.aspx
http://thevegancalculator.com/animal-slaughter/