ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA | Broj 277–278 | Godina XXIV. | Zagreb, siječanj–veljača 2020.

| ISSN 1330-6480

Intervju

Predsjednik Uprave
Krunoslav Jakupčić

Izdvajamo...
Kamenolomi Krašić
Hladnjača za žir
Zaštita od divljači

Završena druga sezona Obljetnica šumskog reda

Trušnica
Boranke Marije Terezije
BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020. HRVATSKE ŠUME 1
 Aktualno

sadržaj
3 Maslinovo ulje iz Frančeskije brončano! 29 Nakon Himalaje, pala i Aconcagua
4 Društvo kćer Hrvatskih šuma vratilo koncesiju nad 30 Šumar na pivskoj sceni
vrijednim kamenolomom
32 Površinom najveća šumarija u Hrvatskoj
6 Termička obrada i skladištenje žira za budućnost
obnove hrastovih sastojina
36 Poznati po sadnicama četinjača i
božićnim drvcima
9 Novouređena lovačka kuća idealno je mjesto za
ljubitelje lova i prirode
38 Više od četvrt stoljeća rada trušnice u HŠI-u
11 Održive šume za održivu budućnost
40 Ekološke biorazgradive mreže i druga sredstva
13 Prikazana povezanost čovjeka i šume kroz povijest
43 Svoje umijeće pokazali smo unutar šumskog
14 Očekuju nas veliki izazovi kod implementacije ERP-a, kompleksa Predsjedničkih dvora
ali i obnove jasena
44 Upravljanjem rizikom spriječiti megapožare
17 Konferencija o promjeni klime proglašena
neuspjehom 45 Stotine vjeveričjih stabala
19 Boranka ostvarila uspjeh i u 2019. godini! 47 Fosili starosti oko 385 milijuna godina
20 Iznimno aktivna 2019. godina 49 Početak prakse potrajnosti u
hrvatskom šumarstvu
22 Obilježeno 60 godina sjemenarstva u Hrvatskoj
24 U delicijama Muljave uživali posjetitelji sajma 50 Rezervat Lokrum proslavio 70-tu obljetnicu
CROAGRO
51 Obavezno izbjegavati panterovu muharu
26 Problemi posavskog bazena i dalje zadaju glavobolje
šumarima 53 Koristan korov za dobre poznavatelje

Mjesečnik "Hrvatske šume" | Izdavač: "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Krunoslav Jakupčić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: Helena
Jakobović, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Ivan Hodić, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić,
Željka Bakran | Adresa redakcije: Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 | e-mail: direkcija@hrsume.hr, goran.vincenc@hrsume.hr
Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Marinko Bošnjaković, Planinska studen | Zadnja stranica: Goran Dorić, Tragovi

Grafički urednik: Gordana Hren | Grafičko oblikovanje i tisak: | Lektura: Dijana Držaić | Naklada: 6200 kom
CJENIK OGLASNOG PROSTORA: Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina
stranice (1/8) 450 kn Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti).
U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.
 Aktualno
Tekst: Goran Vincenc
Vrijedna nagrada Foto: Rasadnik Frančeskija, Goran Vincenc

Maslinovo ulje iz Frančeskije brončano!

Maslinik u Frančeskiji

Na 9. manifestaciji uljara i maslinara održanoj u Vodicama maslinovo ulje koje proizvodi

rasadnik Frančeskija u sastavu UŠP Buzet osvojilo je brončanu medalju u jakoj
konkurenciji 274 ulja od kojih je čak 222 bilo ekstradjevičansko.

M
aslinovo ulje proizvedeno u našem rasadniku Fran-
českija u UŠP Buzet osvojilo je brončanu medalju u
kategoriji ekstradjevičanskih maslinovih ulja na 9.
manifestaciji uljara i maslinara u organizaciji Zavo-
da za javno zdravstvo Šibenik, Udruge OLEA Šibenik te Udruge
dalmatinskih uljara održanoj u hotelu Olympia u Vodicama! U
oštroj konkurenciji 274 ulja iz zemlje i inozemstva, od kojih
je čak 222 uzorka proglašeno ekstradjevičanskim, pokazalo se
da i šumari znaju proizvesti ulje za medalju. U uvjetima koji
su bili daleko od idealnih jer je 2019. godina za maslinare bila
izuzetno loša što zbog niskih temperatura početkom godine i
tijekom svibnja, ali i visokih temperatura tijekom ljeta rezultat
je urod koji je u cijeloj zemlji bio upola manji nego lani zbog
čega ovo priznanje zvuči još značajnije.
Podsjetimo, u sklopu rasadnika Frančeskija nedaleko od
najzapadnije točke Republike Hrvatske Savudrije nalazi se i
maslinik koji broji 398 stabala raznih sorti ove plemenite ulja-
rice. Izvrsna lokacija, kvalitetno tlo, puno sunčanih sati i vrijed- šesortno maslinovo ulje, a zlatnu medalju u kategoriji sortnih
ne ruke radnika Frančeskija rezultirali su da je maslinovo ulje ulja osvojio je OPG Lupić. Manifestacija dobiva sve veći značaj
proizvedeno u ovom rasadniku vrhunske kvalitete, a samim o čemu govori i podatak da je ove godine poslano na analizu
time na ponos svim zaposlenicima Hrvatskih šuma. čak 50 ulja iz Istre te 15 iz maslinarski sve naprednije Herce-
Šampion ovogodišnjih Dana mladog maslinova ulja u govine.
Dalmaciji je Milan Gulan iz Galovice u Ravnim kotarima za vi- Ono što je vidljivo jest konstantan napredak u kvaliteti na-
ših uljara, kao i interes za ovakvim manifestacijama. U prilog
Maslinovo ulje s prepoznatljivom ambalažom
tomu govori činjenica kako su zbog prevelikog broja prijav-
ljenih organizatori morali odbiti 20 uzoraka jer ih fizički nisu
mogli stići obraditi.
Ulje rasadnika Frančeskija, čija nam je kvaliteta itekako po-
znata, sada je dobilo i javno priznanje, a o njegovoj kvaliteti
dovoljno govori podatak da je prošlogodišnja proizvodnja u
potpunosti rasprodana. Mlado maslinovo ulje koje je dobilo
ovu vrijednu nagradu već je na tržištu i spremno za kupce.
Čestitamo pobjednicima, a osobito našoj Ester Brajković
Vladilo, rukovoditeljici RJ Frančeskija, na fantastičnom uspje-
hu i izvrsnom ekstradjevičanskom maslinovom ulju! 
BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020. HRVATSKE ŠUME 3
Aktualno
Kamenolom Krašić
Društvo kćer Hrvatskih šuma vratilo
koncesiju nad vrijednim kamenolomom
Saga oko vrijednog kamenoloma Slapnica napokon je završena. Kamenolomi Krašić
d.o.o. nakon dužeg vremena ponovno imaju koncesiju na eksploatacijskom polju
tehničko-građevnog kamena Slapnica. Time je ispravljena nepravda koja je tvrtki kćeri
Hrvatskih šuma donijela velike materijalne gubitke.
Š
umari su još sedamdesetih go- tacija kamena, da bi se s izmjenama za-
dina zaključili kako je dolomitni konodavstva mijenjala i nadležna tijela
kamen iz okolice Krašića vrhun- koja su provodila eksploataciju.
ske kvalitete te kako bi njegovo Konačno, Hrvatske šume osnovale su
eksploatiranje moglo pridonijeti gos- tvrtku kćer Kamenolomi Krašić d.o.o. u
podarskom rastu žumberačkog kraja. svibnju 1997. godine u svrhu eksploata-
Sama eksploatacija započela je 1977. cije tehničko-građevinskog kamena.
godine u Šumskom gospodarstvu Kar- Godine 2010. stručna komisija utvr-
lovac, OOUR Šumarija Krašić – eksploa- dila je rezerve od 1,3 milijuna kubika
dolomitnog kamena te
Oprema je u besprijekornom stanju je temeljem toga tvrtka
Kamenolomi Krašić u srp-
nju 2012. godine sklopi-
la Ugovor o koncesiji za
eksploataciju tehničko-
građevinskog kamena na
eksploatacijskom polju
Slapnica koji se nalazi u
općini Krašić na Žumber-
ku, površine 11,59 ha, s
Uredom državne uprave
Zagrebačke županije.
Tekst/foto: Goran Vincenc
Velike zalihe kvalitetnog kamena
Tim ugovorom tvrtki Kamenolomi
Krašić dodijeljena je koncesija za ek-
sploataciju mineralnih sirovina do 31.
prosinca 2022. godine.
U početku je sve bilo idilično i tvrtka
Kamenolomi Krašić d.o.o. redovno je
pozitivno poslovala, zapošljavala lokal-
no stanovništvo, a građevinski kamen
prodavala je svim zainteresiranim stra-
nama.
U 2012. godini izvađeno je ukupno
81.000 kubika kamena, dok je u 2013.
godini do 31. kolovoza izvađeno 96.868
kubika.
No, u lipnju 2014. godine Ured držav-
ne uprave Zagrebačke županije donosi
rješenje o jednostranom raskidu ugo-
vora o koncesiji te briše društvo Kame-
nolomi Krašić kao nositelja odobrenja
navedenog eksploatacijskog polja koje
je prema sili zakona prešlo na Republiku
Hrvatsku.

Navedeno rješenje temeljilo se na iz-
vješću Državnog inspektorata iz prosin-
ca 2013. godine kojim se utvrđuje da su
se rudarski radovi na predmetnom ek-
sploatacijskom polju tijekom 2012. i do
listopada 2013. godine obavljali izvan
granica projektnog rješenja i dodijelje-
ne koncesije.
Smatrajući ovakvo rješenje ne-
zakonitim, društvo Kamenolomi Kra-
šić pokrenulo je u lipnju 2014. godi-
ne upravni spor podnošenjem tužbe
Upravnom sudu s prijedlogom ponište-
nja navedenog rješenja kao nezakoni-
tog.
U međuvremenu je postupak pred
Upravnim sudom prekinut do okonča-
nja kaznenog postupka pred Općinskim
sudom koji je 2014. godine pokrenut te-
meljem optužnice Općinskog državnog
odvjetništva protiv okrivljenih: direkto-
ra društva Kamenolomi Krašić Mirosla-
va Falice i društva Kamenolomi Krašić
d.o.o.
Kazneni postupak trajao je četiri go-
dine, a okončan je u rujnu 2018. godine
kada je donesena pravomoćna presuda
kojom se odbijaju sve optužbe protiv
okrivljenika čime su se stvorili uvjeti za
nastavak postupka pred Upravnim su-
dom.
Dugotrajnim sudskim sporom Hrvat-
ske šume uspjele su dokazati kako nije
bilo eksploatacije izvan granice odobre-
ne projektnim rješenjem, već je došlo
do izuzetno velikog odrona kamene
mase prouzročenog geološkom nesta-
bilnošću stanja etažnih kosina u dužem
vremenskom razdoblju.
Najzaslužniji za povratak kamenoloma i novo poslovodstvo u obilasku kamenoloma Splapnica s Upravom HŠ
U siječnju
2019. godine
Upravni sud do-
nio je presudu
kojom poništava
rješenje Ureda
državne uprave u
Zagrebačkoj žu-
paniji, a ta presu-
da postala je pra-
vomoćna u rujnu
2019. godine. Kamenolom Slapnica
Treba istaknu-
ti da su tom pravomoćnom presudom
spriječene malverzacije određenih po-
duzetnika koji su htjeli preuzeti konce-
siju na kamenolom i time nanijeti štetu
državi. Tu prvenstveno treba zahvaliti
direktoru Pravnog sektora Stjepanu
Dragičeviću te voditelju UŠP Sisak Vlat-
ku Petroviću koji su odradili golemi dio
posla kako bi se vrijedni kamenolom
Slapnica vratio tvrtki kćeri Hrvatskih
šuma.
U daljoj proceduri Ministarstvo
gospodarstva, poduzetništva i rada
Kamenolomu Krašić vratilo je eksploa-
tacijsko polje Slapnica te se trgovačko
društvo Kamenolom Krašić odredilo
kao nositelj i ovlaštenik predmetnog ek-
sploatacijskog polja temeljem Ugovora
o koncesiji s trajanjem koncesije do 31.
prosinca 2022. godine.
No šteta je ipak učinjena. Zbog
gubitka koncesije i dugotrajnog sud-
skog postupka koji je trajao više od
5 godina, društvo Kamenolomi Kra-
šić trpjelo je značajne materijalne
gubitke.
BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.
Aktualno
U periodu od 2010. do 2014. godine
prosječni prihod iznosio je 8,9 milijuna
kuna, dok se dobit kretala između 0,6 i
1 milijun kuna.
Nažalost, izgubljena su i radna mje-
sta. Od 13 zaposlenih koliko ih je 2013.
godine radilo u Kamenolomima Krašić
d.o.o. tri su radnika zbrinuta u Hrvat-
skim šumama, a deset ih je, nažalost,
završilo na Zavodu za zapošljavanje.
Ipak, povratkom koncesije pokre-
nut će se i proizvodnja i to već u veljači
2020. godine te se nadamo kako će se
i radnici moći vratiti na posao čime će
tvrtka Kamenolomi Krašić d.o.o. dati
svoj obol u sprječavanju odlijeva sta-
novništva izvan granica Hrvatske.
Uz sprječavanje velike nepravde i
daljnjih materijalnih gubitaka nasta-
lih prestankom proizvodnje, Hrvatske
šume su ovim potezom zaustavile i mo-
žebitne malverzacije kojima bi se znat-
nije oštetila država jer su prema svim
naznakama (žalba privatne tvrtke na
odluku Upravnog suda) pojedinci bacili
oko na kamenolom Slapnicu. 
HRVATSKE ŠUME 5
Aktualno
Hladnjača za žir
Termička obrada i skladištenje žira za
budućnost obnove hrastovih sastojina
Na području Uprave šuma Podružnice Vinkovci, u Šumariji Županja nabavljen je
i postavljen suvremeni sustav za termičku obradu žira te hladnjača za njegovo
skladištenje. Skladištenjem sjemena hrasta u godinama dobrog uroda možemo godinu
unaprijed planirati radove na obnovi sastojina, pošumljavanju i osnivanju novih
šumskih površina.
U
2019. godini izraz „klimatske promjene“ u Googleovoj
tražilici zasigurno je bio jedan od najčešće upisanih.
Nije to loše jer postajemo sve svjesniji da se svijet
mijenja i da ćemo se u budućnosti morati prilagoditi
mnogim promjenama koje nas očekuju. Možda su nas zaobiš-
li udari asteroida i mega erupcije, ali globalno zatopljavanje
naša je stvarnost. Svijet se mijenja i to užurbano. Šume, kao
pluća planete, moraju biti sačuvane, a opstanak mnogih vr-
sta drveća već je sada upitan. Gotovo da smo izgubili bitku za
poljski jasen u Europi, a sve je ugroženiji i hrast lužnjak, naša
najvrjednija vrsta.
Jedno od rješenja zasigurno je djelovati preventivno,
odnosno sakupljati i sačuvati sjeme za budućnost koja je
u pogledu vremenskih uvjeta i klimatskih promjena zaista
postala neizvjesna. Skladištenjem sjemena hrasta - žira u
Hladnjača s dvije prostrane komore
6 HRVATSKE ŠUME BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.
Tekst/foto: Helena Jakobović
hladnjačama u godinama dobrog uroda i njegovim čuva-
njem za iduću godinu možemo unaprijed planirati radove
na obnovi sastojina, pošumljavanju i osnivanju novih šum-
skih površina. Takvo postrojenje za termičku obradu žira
i hladnjača za njegovo skladištenje na inicijativu Uprave
šuma Vinkovci i voditelja Damira Dekanića nabavljeno je
i postavljeno u objektu Hrvatskih šuma na području Šu-
marije Županja krajem 2019. godine. U njoj će se čuvati žir
vinkovačke Uprave šuma, ali i sjeme hrasta susjednih po-
družnica sakupljeno na registriranim šumskim sjemenskim
objektima.
Hrast lužnjak (Quercus robur L.) nesumnjivo je naša naj-
važnija i najvrjednija gospodarska vrsta nizinskih šuma. Budu-
ći da, kao i većina drugih vrsta drveća, teško podnosi promje-
ne u stanišnim uvjetima koje se događaju zbog nepovoljnih
biotskih i abiotskih čimbenika, zdrav-
stveno stanje lužnjakovih sastojina slabi.
Znakovi propadanja postaju sve vidljiviji,
osobito nakon pojave štetnika hrastove
mrežaste stjenice (Corythucha arcua-
ta). Slabiji vitalitet hrasta očituje
se između ostalog kroz neredoviti te sve
slabiji urod sjemena zbog čega je u pita-
nje dovedena prirodna obnova šuma, a
koja je u Hrvatskoj imperativ. Neredoviti
urod žira i problemi koji se javljaju kod
obnove sastojina hrasta lužnjaka razlog
su stalnog povećanja potreba za šum-
skim sadnicama i što kvalitetnijim sje-
menom.
Godine dobrog uroda žira moraju se
iskoristiti kako bi se višak sjemena dobro
uskladištio te iskoristio iduće godine ili
poslužio za uzgoj šumskih sadnica u svr-
hu umjetne obnove sastojina i popunja-
vanja nedovoljno obnovljenih površina.

Prva faza termičke obrade je ispiranje sjemena od nečistoća
Budući da je žir krupno sjeme, klijavost mu uobičajeno traje
relativno kratko i bez posebnih postupaka za veću količinu
sjemena nije ju moguće održati do iduće sjetvene sezone, tj.
godinu dana.
Nakon što su stručnjaci Hrvatskih šuma za područje ra-
sadničarstva posjetili kolege u Javnom poduzeću Vojvodina-
šume iz Sremske Mitrovice, a koji su 2006. financirali izgradnju
i opremanje centra za termoterapiju žira u Moroviću te se on-
dje uvjerili u pozitivne učinke termotretiranja žira, odlučili su
se na nabavu sličnog postrojenja u UŠP Vinkovci kao jednoj od
Podružnica u kojoj je hrast lužnjak najrasprostranjeniji. Obra-
da sjemena termoterapijom važna je za uspješno čuvanje sje-
mena, a važnost se očituje i kroz financijske uštede ostvarene
kroz smanjenje gubitka u klijavosti skladištenog sjemena. Po-
strojenje je smješteno u velikoj hali Hrvatskih šuma u Županji
uz koju će uskoro biti iskopan vlastiti bunar, a konstruirali su
ga i postavili inženjeri tvrtke Hidroterma iz Sremske Mitrovice.
Trenutno je u fazi testiranja kako bi najesen sve bilo spremno
za rad.
Žir se tretira 2,5 sata na 41° C
Aktualno
Odlazak sjemena u posudu za termičku obradu
Rukovoditelj Proizvodnog odjela UŠP Vinkovci Željko
Bodrožić i upravitelj Šumarije Županja Tomislav Županjac
s najbližim suradnicima sastali su se s predstavnicima tvrtke
Hidroterma i kolegama iz JV Vojvodinašume tijekom postav-
ljanja postrojenja kako bi se educirali o načinu rada ovog su-
vremenog sustava za termičku obradu žira. Pogon za obradu
žira obrađuje žir metodom termoterapije tijekom koje se žir,
u trajanju od 2,5 sata, potapa u posude u kojima je tempera-
tura 41° C. Na taj se način uklone patogeni organizmi, a žir ne
gubi svoju klijavost. Tretiranje se provodi uglavnom vodom,
zrakom ili parom. Proces termoterapije počinje ubacivanjem
žira u kadu s rešetkastim umetkom gdje se ispire, čisti od neči-
stoća i prethodno zagrijava, a zatim se prebacuje u glavnu ko-
moru u kojoj je temperatura konstantno 41° C. Unutar glavne
komore nalazi se spiralni transporter koji omogućava lagano
kretanje žira tako da u komori provede 2,5 sata na temperaturi
od 41° C. Ovi uvjeti automatski se održavaju i prate na digi-
talnim ekranima. Iz komore žir prelazi na valjkastu pokretnu
traku gdje se procjeđuje, hladi i ulazi u miješalicu u kojoj se
Probni rad postrojenja za termičku obradu žira
BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020. HRVATSKE ŠUME 7
Aktualno
Lovački dom Spačva

Šumarstvo i lovstvo dvije su tradicionalne,

međusobno povezane i perspektivne
gospodarske grane te je svako ulaganje u ovaj
važan privredni sektor više nego dobrodošlo.
Prepoznali su to u vinkovačkoj podružnici
Hrvatskih šuma preuredivši dobro poznatu
lovačku kuću „Dvorac Spačva“ čiji će novi izgled
zasigurno privući još više lovnih gostiju ili samo
zaljubljenika u čistu i netaknutu prirodu ovog
kraja Hrvatske.

J
ugoistočna Slavonija između rijeka Save i Dunava ni-
zina je ispresijecana vodenim površinama, okružena
Tomislav Županjac, Željko Bodrožić i Daniela Stjepić s inženjerom šumom, dom mnoštvu vrsta ptica močvarica, mamac
Hidroterme za zvijeri poput kune i lisice, a pak carstvo za divljač
kao što su jelen i divlja svinja. Guste visoke spačvanske
šume hrasta lužnjaka nacionalno su bogatstvo, ali su i
miješa s fungicidom. Zatim se pakira u plastične kontejnere očuvani živi svjedok povijesti, drevni ostatak ravničarskih
i slaže u hladnjaču na temperature najčešće između -1° C i 3° šuma koje su od davnina rasle na ovom plodnom tlu. Pret-
C. Za vrijeme jedne radne smjene može se obraditi oko 3 tone
žira.
Prisutnost gljiva u sjemenu šumskih vrsta drveća opće-
nito se smatra jednim od glavnih uzroka skraćenog životnog
vijeka sjemena tijekom skladištenja, smanjene klijavosti sje-
mena te potencijalno i uzroka bolesti koje utječu na različite
razvojne stadije mladih biljaka poput polijeganja ponika kod
četinjača, odumiranja izbojaka te odumiranja i razvoja raka-
stih tvorevina na starijim sadnicama. Tretiranjem plodova pri
navedenim temperaturnim režimima ubijaju se očuvani pato-
geni pri čemu je šteta biljci domaćinu tek neznatna.
Sjemenska štedionica, u skladu sa svjetskim standardi-
ma čuvanja gena i biljnih vrsta, od 2013. godine nalazi se u
Hrvatskom šumarskom institutu Jastrebarsko. Gradnja joj je
započela 2009. godine sa svrhom reprodukcije sadnog mate-
rijala i u slučaju nestašice sjemena. Ova štedionica koristi se za
skladištenje sjemena dvadesetak biljnih vrsta, među ostalim i
hrasta lužnjaka.
Trenutno u svijetu postoji oko 1700 banki sjemena raspo-
ređenih u preko stotinu država, no ona na norveškom arhi-
pelagu Svalbardu, koju nazivaju i „biljnom Noinom arkom“,
postoji preko deset godina i u njoj se nalazi sjeme gotovo
milijun biljnih vrsta. Svrha ove velike sjemenske štedionice je
da posluži kao svojevrsna „sigurna kopija“ sjemena u slučaju
da originalna zaliha u nekoj od zemalja svijeta iz bilo kojeg
razloga nestane.
Iako se šumarska znanost smatra tradicionalnom, šumarski
stručnjaci svjesni su da šume spadaju među najcjenjenija pri-
rodna bogatstva na svijetu i trude se pronaći nove metode u
gospodarenju kako bi se one očuvale za buduće generacije. Stara fotografija „Dvorca Spačva“ oko 1935. godine
Čuvanje sjemena jedan je od načina za postizanje tog cilja. 
8 HRVATSKE ŠUME BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.
 Aktualno
Tekst: Helena Jakobović
Foto: Helena Jakobović, Goran Vincenc

Novouređena lovačka kuća idealno je

mjesto za ljubitelje lova i prirode
Ambijent je idealno mjesto za ljubitelje lova i prirode

povijesni stanovnici slavonskog kraja, isprva stočari, postali su

lovci prilagodivši se tom nepreglednom šumskom prostran-
stvu. Na području šumovitih Vinkovaca lovili su uglavnom je-
lensku divljač koja je služila za prehranjivanje čitavih obitelji,
od kože su izrađivali odjeću i obuću, a od rogovlja rekvizite
za lov.
Mnogi carevi, vojskovođe, velikaši i diplomati organizirano
su lovili na cijelom području Slavonije, a plemići gradili luk-
suzne lovačke dvorce od kojih mnogi i danas postoje. Nad-
vojvoda Ferdinand lovio je u Spačvanskom bazenu krajem
1901., a grof Erdödy 1903. godine. Iz tog razdoblja s početka
20. stoljeća postoje i prvi pisani podatci o gradnji dviju lovač-
kih kuća, one na Spačvi u vrbanjskim šumama te na Debrinji u
strošinskim šumama. Sačuvan je nacrt lovačke kuće na Spačvi
iz 1903. godine, a koja i danas ima svoju funkciju.
Spomenuta lovačka kuća kojom upravljaju Hrvatske šume
„Dvorac Spačva“ smješten je unutar istoimenog otvorenog
lovišta na području gospodarenja Šumarije Otok. Objekt je
ugostiteljsko-turističkog karaktera, a okružen je prekrasnom
netaknutom prirodom. Hrvatske šume nadaleko su pozna-
te po prirodnom gospodarenju svojim šumama, ali sve više
ulažu i u gospodarenje lovištima. Da bi i ono bilo kvalitetno i
uspješno, lovno-turistički objekti moraju biti uređeni kako bi
mogli ugostiti ljubitelje lova ili samo zaljubljenike u prirodu.
Tako su sredinom 2018. godine započeli radovi na re-
konstrukciji postojećeg objekta lovačkog doma Spačva, a
preuređenje je dovršeno u drugoj polovici 2019. godine. Za-
mijenjene su stare i dotrajale instalacije te u potpunosti po-
stavljen novi krov. Sobe s ukupno šesnaest ležaja elegantne
BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020. HRVATSKE ŠUME 9
Aktualno
Novi izgled kuće „Dvorac Spačva“
Radovi na renovaciji započeli su 2018. godine
Stare sobe s ležajevima tijekom preuređenja
Sobe su modernizirane i opremljene
10 HRVATSKE ŠUME BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.
Upravitelj Šumarije Otok Zvonimir Rukavina
ispred lovačke kuće Spačva
su, opremljene suvremenim namještajem i tehnikom, balkoni
s drvenim gredama gledaju ravno u krošnje stabala, a nove
kupaonice prostrane su i modernizirane. Prizemlje i dalje
odiše tradicionalnošću i pravim lovačkim ugođajem, osobito
kada iz kuhinje zamirišu slavonski kulinarski specijaliteti koji
se ondje vješto i s ljubavlju pripremaju.
U novu godinu ova lovačka kuća ušla je osvježena i s već ne-
koliko posjeta domaćih, austrijskih i njemačkih gostiju. Uz kuću
se nalaze popratni lovački objekti za lovočuvara i hladnjača,
sjenica s nadstrešnicom, lovačka čeka te stari drveni bunar koji
čekaju da ih uhvati zaintrigirano oko promatrača ili objektiv fo-
toaparata. Sa svih strana kuće uzdiže se šuma bogata jelenima,
srnama, divljim svinjama... Mjesto je to koje poziva lovce želeći
im „Dobru kob“, ali i ljubitelje prirodnog ambijenta koji će ondje
uživati u promatranju ptica i njihovu pjevu. U koje se god godiš-
nje doba našli u Spačvi, posjetitelje će šuma nagraditi čarobnim
izdanjem.
Gosti ovog lovačkog doma najviše cijene bogatu po-
nudu, prirodne ljepote krajolika, ali prije svega susretljivost i
gostoljubivost što onih koji im stoje na raspolaganju tijekom
samog organiziranja i boravka u nekim od naših ugostiteljskih
objekata, što od lokalnog stanovništva. Te karakteristike ga-
rancija su uspješnog poslovanja u segmentu turizma u Hrvat-
skim šumama, kao i garancija zadovoljstva gostiju, a u lovač-
koj kući Spačva s tim se karakteristikama svi djelatnici mogu
poistovjetiti. Jako dobro znaju to voditelj UŠP Vinkovci Damir
Dekanić i upravitelj Šumarije Otok Zvonimir Rukavina koji
imaju još puno planova za razvoj lovnog turizma svoje po-
družnice. Dobra prometna povezanost i položaj lovačke kuće
Spačva velika su prednost jer je dolazak u lovište brz, a vožnja
udobna zbog dobre autoceste i željezničke povezanosti. A bli-
zina grada Vinkovaca, koji predstavlja kulturno i gospodarsko
središte poznato po svojoj dugoj povijesnoj tradiciji i kultur-
noj baštini, dodatni je bonus za posjet ovom kraju Hrvatske. 
 Aktualno
EU projekt Sincere Tekst/foto: Helena Jakobović

Sudionici projekta zainteresirano su slušali predavanja i sudjelovali u raspravi

Održive šume za održivu budućnost

Krajem prosinca 2019. održana je 3. po redu radionica u organizaciji Parka prirode
Medvednica vezana za rad na projektu skraćenog naziva SINCERE. Riječ je o projektu
financiranom iz fondova Europske unije, a čiji je cilj istraživanje novih pristupa
povezivanja profitabilnog upravljanja šumom s promjenjivim društvenim potrebama.
Sudjelovali su i predstavnici Hrvatskih šuma.

P
osljednjih godina sve više raste
potreba za uslugama šumskih
ekosustava kao što su sport, re-
kreacija i turizam s ciljem una-
pređenja zdravlja i poboljšanja kvalite-
te ljudskog života. Glavne općekorisne
funkcije koje omogućavaju napredak u
ostvarenju tog cilja su uloga šuma u pro-
čišćavanju zraka, tla i voda, smanjenje
emisije ugljičnog dioksida, smanjenje
buke, održavanje i zaštita bioraznoliko-
sti, protuerozijska funkcija i brojne dru-
ge. Zbog svega toga javila se potreba za
evaluacijom tih korisnih i važnih usluga
šuma što je prepoznato u europskom
projektu skraćenog naziva Sincere.
On razmatra inovativne načine za pro-
cjenu usluga ekosustava, razvoj novih
politika, poslovnih modela te razmjenu
znanja među partnerima, a financiran
je iz EU programa Obzor 2020. U pro-
jekt Sincere uključena su 22 partnera
kroz 11 studija slučaja u čijem su fokusu
istraživanje i inovacije šumskih ekosu-
stava za društvo, zajednicu i okoliš.
Kao jedini partner iz Hrvatske uklju-
čen je Park prirode Medvednica sa svo-
jim partnerima i dionicima parka. Kra-
jem prosinca 2019. godine održana je 3.
po redu radionica u organizaciji ove jav-
ne ustanove. Sudjelovali su svi partneri
i dionici u gospodarenju Medvednicom,
među kojima i predstavnici Hrvatskih
šuma, kako bi zajedno raspravljali o do-
sadašnjim projektnim aktivnostima te
planovima i očekivanjima za budućnost
projekta čiji se završetak očekuje 2020.
godine.
Martina Jurjević–Varga iz Parka pri-
rode Medvednica prezentirala je pri-
sutnima studiju slučaja pod nazivom
„Vrednovanje zdravstvenih funkcija pri-
BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.
gradskih šuma u zaštićenim područji-
ma“ kojom se u projektu predstavlja Hr-
vatska, a koja se temelji na vrednovanju
zdravlja kao sastavnice usluga šumskih
ekosustava i definiranju plaćanja za us-
luge ekosustava. Uz pridobivanje drvne
mase, šume imaju brojne druge usluge
koje je teško vrednovati novcem.
Uslugama šumskih ekosustava po-
trebni su politički i ekonomski potica-
ji, kao i načini vrednovanja usluga bez
izravne tržišne vrijednosti. Svjedoci smo
sve većih i češćih poremećaja u šum-
skim ekosustavima, kako u Hrvatskoj,
tako i u svijetu. Elementarne nepogode,
ekscesne klimatske pojave, onečišće-
nje okoliša, klimatske promjene, brojni
biotski i abiotski čimbenici utječu na
kvalitetu naših šuma, ali i života cjelo-
kupnog pučanstva na svijetu. Sve te po-
jave nepovoljno utječu na stanje šuma
HRVATSKE ŠUME 11
Aktualno
Stjepan Posavec sa Šumarskog fakulteta
govorio je o kružnom gospodarstvu
zbog čega im je potrebna pažnja struke,
ali i cjelokupne javnosti. Da bi šume mo-
gle ispunjavati sve svoje funkcije, one
moraju biti u optimalnom stanju.
U Republici Hrvatskoj Zakonom je
1990. godine propisana obveza plaća-
nja naknade za korištenje općekorisnih
funkcija šuma. Ta naknada kroz godine
se smanjivala i danas iznosi 0,0265 %
ukupnog prihoda. Martina Jurjević–Var-
ga rekla je kako će Park prirode Medved-
nica kroz svoje istraživanje razviti model
plaćanja usluga šume, ali neće uvoditi
naplatu, već će na dobrovoljnoj bazi pu-
tem donacijskih kutija prikupljati sred-
stva za nove sadržaje za posjetitelje te
kroz naplatu jednokratnih koncesijskih
odobrenja za sportska događanja.
Govorila je o svim aktivnostima koje
su do sada odrađene u sklopu rada na
projektu SINCERE te najavila profesora
Maria Kasovića s Kineziološkog fakulteta
u Zagrebu koji je kao partner na projektu
sa svojim timom napravio pilot projekt
„Procjena energetskih kapaciteta plani-
narskih staza Parka prirode Medvednica“.
Mario Kasović kroz nekoliko mjer-
ljivih parametara kao što su: razlika
u nadmorskoj visini, pređena udalje-
Mario Kasović s Kineziološkog fakulteta predstavio je svoj pilot projekt
12 HRVATSKE ŠUME BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.
Martina Jurjević–Varga pozdravila je prisutne i
upoznala ih s projektom SINCERE
nost, ukupna energetska potrošnja,
brzina hodanja, frekvencija srca, dišni
volumen i dr., istraživao je utjecaj na
psihofizičko zdravlje čovjeka, odnosno
kako fizička aktivnost u različitim uvje-
tima utječe na naše zdravlje. Zdravog
25–godišnjeg mladića Kasović je pod-
vrgnuo testiranju u zatvorenoj dvorani
kao referentnoj vrijednosti, a zatim na
vanjskom terenu – mladić je hodao oko
Jarunskog jezera te se uspinjao Leuste-
kovom i Bikčevićevom stazom u Parku
prirode Medvednica. Rezultati su poka-
zali kako za vrijeme 1 sata i 13 minuta na
Leustekovoj stazi tijelo ispitanika na po-
troši energetske zalihe u vrijednosti od
937 kcal, dok na Bikčevićevoj oko 20 %
manje, 748 kcal. Gledano kroz postotke
ispitanik će na Leustekovoj stazi potro-
šiti 44 % kcal svog bazalnog metabo-
lizma, prema 35% kcal na Bikčevićevoj
stazi, uz manju maksimalnu i srednju
frekvenciju srca i intenzitet. Istovre-
meno će 12 % više vremena provesti
u aktivnosti u prirodi i svježem zraku.
Za 1 sat i 8 minuta hodanja po Jarunu
potrošit će 233 kcal što iznosi tek 20 %
bazalnog metabolizma. Bazalni meta-
bolizam je minimalna razina energije
koja je potrebna za osnovne životne
funkcije kada je organizam u budnom
stanju. Ovo su zanimljive smjernice za
planinare, rekreativce i šetače koji pre-
ma svojim potrebama mogu odabrati
aktivnost i okruženje za sebe.
Na kraju je izv. prof. dr. sc. Stje-
pan Posavec sa Šumarskog fakulteta u
Zagrebu prisutnima predstavio zelenu
i bioekonomiju, odnosno kružno gos-
podarstvo te s njima povezane dosege
u svijetu i kod nas. U Hrvatskoj, prema
podatcima Zavoda za statistiku, sektor
baziran na biogospodarstvu zapošljava
više od 115.000 zaposlenih, dok samo
sektor šumarstva i drvno-prerađivačke
industrije zapošljava oko 53.000 osoba,
uz prihod od gotovo 2 milijarde EUR
godišnje. Posavec je u zaključku naveo
kako je obrazovni sustav u Hrvatskoj
poprilično neusklađen s potrebama na
tržištu rada vezano za sektor bioekono-
mije, nedostatak kompetencija iz uprav-
ljanja i vođenja organizacijskih jedinica.
Kako bismo ispunili klimatske i ener-
getske ciljeve do 2030. godine, Šumar-
ski fakultet, Hrvatska komora inženjera
šumarstva i drvne tehnologije i Hrvatski
šumarski institut moraju surađivati i ići
u smjeru cjeloživotnog učenje i prakse
iz područja bioekonomije. U Hrvatskoj
je neophodna izrada nacionalne stra-
tegije razvoja bioekonomije usklađene
s političkim ciljevima, kao i šumskim i
prirodnim resursima utemeljenim na
principima održivog gospodarenja.
Na kraju 3. radionice Martina Jurje-
vić–Varga najavila je onu posljednju,
4. radionicu na proljeće 2020. godine
uz niz sportskih događanja koja će se
temeljiti na komunikaciji s javnosti te
izradi novih sadržaja za posjetitelje kroz
naplatu jednokratnih koncesijskih odo-
brenja za sportska događanja. 
 Aktualno
Drveno doba Tekst/foto: Helena Jakobović

Prikazana povezanost čovjeka i

šume kroz povijest
Kroz projekt naziva „5 do 12“ obnovljen je gradski muzej - virovitički dvorac Pejačević s
novouređenim perivojem, a postava u njemu prikazuje povijest ovog grada s naglaskom
na drveno doba te povezanost čovjeka i šume u svim sferama života. Svečano otvorenje
simbolički je održano na numerički isti datum 5. 12. 2019. jer je ovo do sada jedan od
najznačajnijih europskih projekata grada Virovitice.

S
lavonske šume na raznolike su načine utjecale i još utječu
na čovjekov život u tom kraju Lijepe Naše. Jednako tako,
čovjek je kroz povijest neprekidno djelovao na slavonske
šume kroz brojne intervencije i svakodnevne prakse ve-
zane uz šumu. Može se reći da između čovjeka i šume postoji
neraskidiva veza koja je započela od samog njihovog postoja-
nja, a trajat će vječno. Utjecaj slavonskih šuma iz raznolikih per-
spektiva kao što su kulturna, socijalna, ekološka, gospodarska i
demografska prikazana je u gradskom muzeju grada Virovitice,
u novoobnovljenom dvorcu Pejačević kroz krovnu temu „Drve-
no doba“. Naime, u sklopu značajnog europskog projekta grada
Virovitice naziva „5 do 12“ obnovljen je dvorac Pejačević, a grad-
skom parku vraćen je perivojni izgled. Bogata nova postava
muzeja na suvremeni način prikazuje povijest grada Virovitice
od prapovijesti do danas, a glavna tema bazira se upravo na su-
odnosu čovjeka i drveta koje je toliko važno za razvoj tog dijela
Hrvatske. Od čovjekova rođenja do smrti drvo je imalo ulogu
u privređivanju za život kroz mnogostruke uloge. Društveni in-
teres za drvo kao materijal sveprisutan je kroz cijelu povijest.
Drveno doba traje oduvijek, ono traje danas, a s obzirom na sve
veću ekološku osviještenost zasigurno će trajati i u budućno-
sti. Dvorac Pejačević nalazi se u središtu Virovitice, na mjestu
nekadašnje srednjovjekovne utvrde. Izgrađen je između 1800.
i 1804. godine za plemićku obitelj Pejačević. Sredinom 19. sto-
ljeća kupuje ga njemačka kneževska obitelj Schaumburg-Lippe
u čijem je vlasništvu do 1911. godine. kada ga kupuje grof Ivan
Drašković koji ga s parkom prodaje Virovitici 1930. godine i od
tada je u službi grada.
Projekt „5 do 12“ važan je za virovitički kraj jer mu je cilj
očuvanje kulturne baštine i zavičaja te prepoznavanje ovog
kraja kao poželjne i zanimljive turističke destinacije. Ovim pro-
jektom Virovitica je otvorila novu stranicu svoje ionako bogate
povijesti. Radovi na preuređenju dvorca započeli su u rujnu
2017. godine te je sada dvorac s okolišem zasjao punim sjajem
i postao mjesto susreta brojnih generacija. Gradskom parku
vraćen je perivojni izgled s mnogobrojnim šetnicama, posa-
đeno je novo drveće i ukrasno grmlje, dok stari hrast lužnjak
čuva stražnji ulaz u dvorac.
Svojim idejama, savjetima i rasadničkim alatom u preure-
đenju parka pomogli su dijelom i djelatnici Hrvatskih šuma.
Na približno 2.500 četvornih metara i 3 etaže posjetitelji mogu
uživati u 1.300 eksponata koji pričaju priču ovog slavonskog

Novoobnovljeni dvorac Pejačević

BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020. HRVATSKE ŠUME 13


Drveni alat koristio se u obradi drva i šumarstvu
kraja. Posjetitelji nisu samo tihi promatrači, već mogu aktiv-
no sudjelovati u razgledavanju, slušati glazbu, gledati isječke
dokumentarnih filmova, iskušavati svoje znanje kroz digitalne
kvizove ili primjerice okušati se u digitaliziranom piljenju sta-
bala i isprobavanju različitog otpora kod piljenja stabla jele,
hrasta ili bukve koristeći pravu pilu koju su davno koristili stari
Mikeši.
Poseban doživljaj može se iskusiti u sobi šuma koja nudi
auditivno vizualnu šetnju šumom. A kao i svaki dvorac, i ovaj
se nalazi na laganom usponu okružen kanalom. U 20. stoljeću
unutar gradske jezgre bilo je tridesetak mostova od kojih je
gotovo polovina njih bila u sustavu kanala za odvod vode u
opkop oko dvorca Pejačević. Mostovi su bili građeni od ope-
ke i drveta. U sklopu obnove dvorca oko njega su sagrađena
četiri nova mosta od kojih svaki ima svoju konceptualno di-
zajnersku priču, a sagrađeni su od drveta kako bi se potpuno
uklopili u priču „Drveno doba“. Među njima je i glazbeni most
koji svira klasičnu glazbu dok se prelazi preko njega.
Posjetiteljima se uz sve nudi i kafić uređen također u drvetu
te bogato opremljena suvenirnica s proizvodima iz domaćih
OPG–ova. Svakako vrijedi posjetiti muzej jer svojim interak-
tivnim, suvremenim i modernim pristupom priča divnu priču
o neraskidivoj ljubavi između čovjeka i drveta te će oduševiti
sve dobne skupine, od najmlađih do najstarijih. 
Prikaz vrsta šumskog drveća uz pojašnjenje životnog ciklusa šume
14 HRVATSKE ŠUME BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.
Intervju
Predsjednik Uprave Hrvatskih
šuma Krunoslav Jakupčić
Očekuju nas veliki izaz
implementacije ERP-a
ali i obnove jasena
Prošlo je gotovo dvije godine od posljednjeg
intervjua s predsjednikom Uprave Hrvatskih
šuma Krunoslavom Jakupčićem u našem
časopisu. Od onda se dogodilo mnogo pozitivnih
stvari, ali pojavili su se i problemi na koje nitko
nije računao početkom mandata. O trenutnoj
situaciji, protekloj godini, ali i o budućim
potezima razgovarali smo krajem 2019. godine
kada nam je dao uvid u trenutnu situaciji u tvrtki,
ali i u granama koje se dotiču šumarstva.
Od našeg posljednjeg razgovora mnoge su se
stvari pomaknule s mrtve točke. Investicijski ci-
klus konačno je dobio svoj zamašnjak: nabavljeni su
strojevi na čijoj će se tehnologiji zasnivati razvoj tvrt-
ke, EU projekti u kojima su Hrvatske šume nositelj ili
partner bit će nositelji ruralnog razvoja Republike Hr-
vatske, dok je sustav protupožarnih kamera, od kada
je ugrađen, umnogome pomogao znatnom smanjenju
opožarenih površina. Možete li nam prokomentirati
trenutnu i buduću situaciju oko investicija?
Kada sam dolazio na radno mjesto predsjednika Upra-
ve, imao sam viziju ili san kakvo bi naše poduzeće trebalo
biti za 5, odnosno 10 godina: zamišljao sam ga kao podu-
zeće koje stručno, kvalitetno i predano gospodari ili uprav-
lja državnim šumama, zapošljava zaposlenice i zaposleni-
ke koji će biti ponosni što rade u poduzeću Hrvatske šume
d.o.o. i koji će biti koliko-toliko zadovoljni svojim poslom,
koje će biti maksimalno okrenuto prema van - prema svim
zainteresiranim stranama te koje će biti po mnogo čemu
uzor drugima.
Da bi to postigli, Uprava Društva - Ante Sabljić, Igor
Fazekaš i ja s drugim članicama i članovima užeg tima od
2017. godine postavljamo nekoliko glavnih planova i cilje-
va, ali i više sporednih ciljeva za svaku iduću godinu: pored
plana biološke obnove šuma, planova proizvodnje i pro-
daje drvnih sortimenata, plana investicija, odnosno plana
poslovanja, za ciljeve smo si postavili restrukturiranje pro-
daje, podizanje kvalitete radova u obnovi i zaštiti šuma, in-

zovi kod
a,
Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić
formatičku i softversku podršku, pripre-
mu i provedbu EU projekata, uvođenje
najsuvremenije tehnologije u šumar-
stvo, uvođenje suvremene protupožar-
ne zaštite i stavljanje većine nekretnina
u funkciju (osim potpuno devastiranih).
Također smo podigli razinu znanja
njihovim slanjem na brojna događanja
i edukacije u RH i zemlje EU-a.
Nije nevažno spomenuti i rast prima-
nja zaposlenica i zaposlenika. Postigli
smo korektne odnose sa sindikatima,
znanstvenim institucijama i unaprijedili
partnerske odnose s našim kupcima –
drvoprerađivačima.
Uspjeli smo naše dobavljače usluga
i radova u šumarstvu spasiti od propa-
danja prvenstveno podizanjem cijena
njihovih usluga.
Većinu smo od nabrojanih ciljeva
uspjeli ostvariti, neki od važnih, poput
ERP-a, su u tijeku. Za navedena ostvare-
nja zaslužni su svi zaposlenici, neki više,
a neki manje, od direktorica i direktora
sektora preko voditelja podružnica do
svih zaposlenih.
Nismo nažalost, za sada, uspjeli kre-
irati stimulativni način plaća i nagrađi-
vanja u kojemu poduzeće ne bi ostalo
gluho i slijepo na izvanredne izvedbe
naših zaposlenica i zaposlenika. Tih
20 % ljudi naprosto mora biti prepozna-
to i adekvatno nagrađeno, ali i obratno s
onima koji ne zadovoljavaju. Mogu reći
da nismo odustali od toga.
Sve nabrojano predstavlja strategiju
koja služi ispunjenju planova i ciljeva,
a prije svega ispunjenju najvažnijeg ci-
lja: svojim upravljanjem učiniti resurs,
šumu, vrjednijom sutra nego što je to
danas. Ovu našu misiju izuzetno je teš-
ko ostvariti zbog posljedica ubrzanih
klimatskih promjena.
Upravo tu nastaju i nenadani
 problemi. Hrastova mrežasta
stjenica na hrastovima i chalara na
jasenu iz današnje perspektive izgle-
daju kao nerješivi problem. Također,
ove godine klimatske prilike nisu išle
šumarima na ruku zbog čega proi-
zvodnja kasni. Tu je i povećanje šum-
skog doprinosa kojim se financiraju
BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.
Intervju
Tekst/foto: Goran Vincenc
lokalne samouprave. Kako odgovori-
ti na sve ove izazove?
Globalne klimatske promjene glavni
su uzročnik katastrofalnih posljedica na
šumski ekosustav. S jedne strane du-
gotrajna sušna razdoblja, a s druge do
sada nezabilježene oluje s vjetrovima i
velikom količinom oborina te posljedič-
no poplavama koje uzrokuju fiziološko
slabljenje i sušenje stabala te pojavu
biljnih bolesti te štetnika i požara.
Jedino se šumarska struka može ko-
liko-toliko nositi s tim katastrofalnim
posljedicama i jedino šumarsko inže-
njersko znanje, s osloncem na šumarske
znanstvene institucije i na neka proku-
šana strana iskustva, daju nadu u zaštitu
i obnovu naših šuma.
U fokusu su našega posla prvenstve-
no sanacija i obnova nizinskih jasenovih
sastojina, sanacija i obnova jelinih sa-
stojina od vjetroizvala te sanacija poža-
rišta u Dalmaciji.
Nadamo se oporavku hrasta lužnjaka
od posljedica napada hrastove mreža-
ste stjenice.
HRVATSKE ŠUME 15
Intervju
Šumski je doprinos uvećan za dva i
pola puta u odnosu na 2018. godinu. To
je povećanje troškova našemu poduze-
ću za dodatnih 100 milijuna kuna. Bilo
bi dobro i nadamo se da će ipak lokalne
samouprave pametno i racionalno utro-
šiti ta namjenska sredstva, mada ima
i drugačijih primjera. Time poduzeće
Hrvatske šume d.o.o. u potpunosti ispu-
njava dio svoje misije - zadovoljavanje
potreba države kao vlasnika šuma, oče-
kivanja lokalnih samouprava, ali i najšire
javnosti.
Na pomolu su i novi potencijalni
 poslovi. Kamenolom Krašić vra-
ćen je u ruke Hrvatskih šuma, eviden-
tno se diže ugostiteljstvo, ali i zelena
energija, pašarenje je veliki potenci-
jal. Mogu li Hrvatske šume izvući be-
nefite iz novih poslova?
Vraćanje koncesije na eksploataci-
ju kamena našoj tvrtki kćeri smatramo
poslovnim uspjehom iako je ostvareno
nakon 5 godina sudskim putem. Radi se
o profitabilnoj djelatnosti koja će služiti
za interne potrebe, ali i za tržište.
Ugostiteljstvo pod našim upravlja-
njem, unatoč boljem oglašavanju i ve-
ćem zadovoljstvu gostiju te povećanom
prometu, ne zadovoljava naša očekiva-
nja glede smanjenja troškova i ostvare-
nja dobiti.
U ostvarenju povlačenja sredstava
iz EU projekata imamo velike šanse po-
stati lider među državnim poduzećima.
Već sada imamo odobreno financiranje
od 600 milijuna kuna, a s još dva pro-
jekta ove godine, za koje smatram da
imamo velike šanse da budu odobrena,
sredstva iz EU projekata popela bi se na
1 milijardu i 50 milijuna kuna.
U svim tim projektima većinom
smo partner, a manjim dijelom nosi-
telj projekta. Tek ćemo manji dio sred-
stava mi uprihoditi, a veći dio partneri.
Većina projekata odnosi se na razmi-
niranje te zaštitu i obnovu šumskih
ekosustava.
Važno je napomenuti da bez našega
djelovanja ta sredstva iz EU fondova ne
bi niti došla u Hrvatsku.
Izdvajanjem površina za poljopri-
vrednu namjenu - pašarenje u Lici i Dal-
maciji, napokon će se početi naplaćivati
njihovo korištenje.
Imamo osjećaj da se tržište drv-
 nom masom stabiliziralo. Cijene
16 HRVATSKE ŠUME BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.
sirovine blago rastu, a drvna sječka
postaje bitan segment prihoda Hr-
vatskih šuma. Kakav je odnos s drv-
nom industrijom u posljednje vrije-
me?
Napominjem da Hrvatske šume i
drvoprerađivači nisu neprijatelji, već
partneri. Potpisani dokument između
Hrvatskih šuma i udruge drvoprerađi-
vača pri Hrvatskoj gospodarskoj komori
2017. godine, tzv. Pismo razumijevanja,
iako svojim kriterijima ne definira kupo-
prodaju na najidealniji način ipak ima
stabilizacijski i antikoruptivni učinak.
Tim su dokumentom sačuvani mali i
srednji drvoprerađivači od propadanja
te je omogućen opstanak ruralnih kra-
jeva, a što je u skladu sa strategijom
drvne industrije odobrene od Vlade RH i
strategijom EU-a za ruralna područja. Za
nas je najvažnije da se na godišnjoj ra-
zini međusobno pregovara o cijenama,
što je do sada rezultiralo povišenjem
cijena drvnih sortimenata, ali još uvijek
nedovoljno.
Vlasnici smo najmodernijih iverača i
kamiona za distribuciju sječke do koge-
neracija. Tim ćemo dijelom mobilizirati
onaj dio neiskorištene drvne mase –
granjevine - koji je ostajao u šumi.
Predvodnici smo, mada se to i od nas
očekivalo, u korištenju bioenergije za
grijanje – peći na pelet. Do sada smo
instalirali u svoje poslovne prostore sto-
tinjak takvih sustava.
Jedan od većih projekata bio je
 aktivacija nekretnina Hrvatskih
šuma. Kako ste zadovoljni s dosad
učinjenim?
Možemo biti polovično zadovoljni.
Objekte smo razvrstali s obzirom na
očuvanost i upotrebljivost te s obzirom
na potrebu investiranja u objekte: a, b,
c i d.
Dobar dio objekata koji su u „a“, „b“
i „c“ kategoriji, a u koje treba manje ili
više uložiti sredstva u obnovu, iznajmili
smo ili prodali. U „d“ objekte pripadaju
oni ruševni i devastirani objekti u koje
nećemo ništa ulagati.
Evidentni su pritisci na cjeloku-
 pno šumarstvo i Hrvatske šume
d.o.o. Pojedine udruge smatraju da
se siječe previše šuma, dok stočari
smatraju da se previše pošumljava
i tako smanjuje njihova proizvodna
površina. Tu je i stalan pritisak drv-
ne industrije koja zapošljava 35.000
ljudi za drvnom sirovinom. Sve to
daje negativnu sliku o šumarstvu
jer se svi oni negativno izražavaju o
šumarima. Kako se nositi s tim pritis-
cima?
U današnje je vrijeme sve teže ko-
municirati našu struku prema najširoj
javnosti, zatim njegu i obnovu šuma,
općekorisne funkcije šuma, a prije
svega održivo gospodarenje. Cijela će
struka morati uložiti napor ne bi li se
promijenio stav manjeg, ali veoma gla-
snog dijela pučanstva i nekih neprofit-
nih udruga koji imaju posve nejasne
ciljeve.
Kako stojimo sa sistematizaci-
 jom? Kada bi Pravilnik o plaća-
ma trebao stupiti na snagu? Kakav
je odnos sa sindikatima u Hrvatskim
šumama?
Pravilnik o sistematizaciji i Pravilnik o
plaćama bit će u primjeni od 30. ožujka
2020. godine. Već sam rekao da su od-
nosi sa sindikatima korektni i zaista ne
vidim razloga zašto bi bili nužno nepri-
jatelji, tim više što su nam ciljevi isti ili
slični: dobrobit zaposlenih.
Koje su vaše projekcije za iduću
 godinu? Što očekujete da će biti
težišta poslovanja u 2020. godini? S
kojim bi se potencijalnim problemi-
ma mogli susresti?
U 2020. godini itekako ćemo se fo-
kusirati na smanjenje troškova u svim
djelatnostima, ali ne na štetu izvedbe,
odnosno kvalitete posla. Očekujemo
da će krivulja iskustva zaposlenika s
najnovijim tehnologijama rasti, od-
nosno očekujemo da smo glede pro-
duktivnosti preboljeli dječje bolesti.
Povećat ćemo prihod boljim radom
na terenu. Oko implementacije ERP-a
bit će potreban veliki angažman za-
poslenih. Očekuju nas veliki izazovi u
sanaciji i obnovi prvenstveno sastojina
poljskog jasena.
I za kraj, mogu li Hrvatske šume
 biti okosnica ruralnog razvoja
Republike Hrvatske?
Mogu i moraju! Ali prije svega, i jesu,
i to već preko 250 godina koliko traje or-
ganizirano šumarstvo u RH, a pogotovo
to čine zajedno s na šumi baziranim in-
dustrijama - drvoprerađivačima, koge-
neracijama i našim dobavljačima roba i
usluga. 
 Događaji

Tekst: Saša Danon

COP 25 Foto: COP

Konferencija o promjeni klime

proglašena neuspjehom
Ni dva tjedna intenzivnih pregovora i produžetaka nisu doveli do nekih uspješnih
rezultata pa se COP 25 nazvao „kolektivnim neuspjehom“. Glavni tajnik UN-a Antonio
Guterres izjavio je da je „međunarodna zajednica izgubila važnu priliku da pokaže veće
ambicije za ublažavanje, prilagodbu i financije kako bi se riješila klimatska kriza“.

P
osljednja po redu Konferencija stranaka Okvirne kon-
vencije UN-a o promjeni klime COP (Conference of the
parties) UNFCCC-a održana je od 2. do 15. prosinca
2019. godine u Madridu, glavnom gradu Kraljevine
Španjolske. Konferencija, koja se trebala održati u Santiagu,
glavnom gradu Republike Čile, u zadnji je tren zbog tamoš-
Antonio Guterres
njih socijalnih nemira prebačena u Madrid. Čile je ipak zadr-
žao predsjedništvo pa je službeni naziv konferencije bio „COP
25 Chile Madrid“.
Iako je bio najdulji UNFCCC-ov COP u povijesti, pregovori
koji su završili tek u nedjelju popodne (44 sata nakon služ-
benog završetka) nisu donijeli plodne rezultate. Ni dva tjed-
na intenzivnih pregovora i produžetaka nisu doveli do nekih
uspješnih rezultata pa se COP 25 nazvao „kolektivnim neu-
spjehom“.
To mišljenje podijelili su i generalni tajnik UN-a Antonio
Guterres i šefica UN-a za klimu Patricia Espinosa. Na kraju
konferencije glavni tajnik UN-a Antonio Guterres izjavio je da
je „međunarodna zajednica izgubila važnu priliku da pokaže
veće ambicije za ublažavanje, prilagodbu i financije kako bi se
riješila klimatska kriza“.
Jedna od važnijih tema tijekom COP 25 bila je „Tržište
ugljikom (Carbon markets)“, tj. članak 6. Pariškog sporazu-
ma. Tržište ugljikom ključni je element Pariškog sporazuma,
ali nije definirano na koji se odgovarajući način može regu-
lirati. Međutim, s obzirom na to da je više od 70 % svjetskih
klimatskih akcijskih planova „uvjetovano“ povećanom pot-
porom i ambicijama mnogih razvijenih zemalja koje plani-
raju koristiti inicijative za uklanjanje ugljika za ispunjavanje
BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020. HRVATSKE ŠUME 17
Događaji

Kolektivni neuspjeh

svojih domaćih ciljeva, njihov regulatorni okvir ostaje jedan Kampanja pošumljavanja
od najkritičnijih elemenata Pariškog sporazuma. Na kraju se
ipak nisu uspjeli usuglasiti oko članka 6. te će pregovori oko opožarenih površina
toga biti ponovno uspostavljeni na intersecijskom sastanku u
Bonnu u lipnju i na COP 26 u studenom 2020. godine.
Sadnice su poklonile Hrvatske šume
Šume i šumarstvo isto su bile u fokusu konferencije.

Boranka ostvarila us
Čile, kao predsjedatelj COP 25, inicirao je „Poziv iz Santiaga
za akciju prema šumama (Santiago Call for Action on Forests)“
tijekom Dijaloga lidera (Leadership Dialogue – sastanak direk-
tora UN agencija). U „Pozivu“ se ističe činjenica da klimatske

promjene, uključujući porast učestalosti i intenziteta ekstre-
mnih vremenskih pojava, utječu na ekosustave povećavajući
postojeće rizike za život, prehrambene sustave, infrastrukturu,
zdravlje ljudi i ekosustava, kao i biološku raznolikost.
Zajedno s poboljšanim opcijama upravljanja zemljištem,
šume i drveće mogle bi osigurati do 30 % smanjenja porasta
stakleničkih plinova potrebnih do 2030. godine kako bi se za-
držao porast prosječne globalne temperature ispod 2 oC, što
je gornji temperaturni cilj Pariškog sporazuma.
Zbog tih razloga predsjedništvo COP 25 pozvalo je na
djelovanje za sedam osnovnih aktivnosti vezanih uz šume: od
smanjenja emisija, krčenja šuma i degradacije šuma (REDD +)
i povećanja ponora ugljika (carbon sinks) do povećanja am-
bicija nacionalno utvrđenih doprinosa (NDC) putem rješenja
utemeljenih na prirodi (NBS) i šumarskim aktivnostima, uklju-
čujući REDD +.
Tijekom Dijaloga lidera istaknuto je da su za smanjenje kr-
čenja šuma potrebni napori svih dionika, uključujući uključi-
vanje proizvođača i potrošača, lokalne zajednice i autohtonih
naroda, žena i mladih.
- Provedba UN-ovog strateškog plana za šume do 2030.
godine smanjit će gubitak šuma i povećati površine pod šu-
mama za 3 % na globalnoj razini te će također pomoći u iskor-
jenjivanju ekstremnog siromaštva za ljude koji ovise o šuma-
ma… UN DESA se založio da igra vitalnu ulogu u ubrzavanju
globalnih napora za zaustavljanje krčenja šuma i promicanje
održivog gospodarenja svim vrstama šuma. - izjavio je tije-
kom dijaloga g. Liu Zhenmin, zamjenik glavnog tajnika UN-a
za ekonomska i socijalna pitanja u ime Foruma o šumama Uje-
dinjenih naroda (The United Nations Forum on Forests). 
18 HRVATSKE ŠUME BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.
H
rvatske šume svake godine ulažu izniman trud i ve-
lika sredstva u protupožarnu zaštitu. Tijekom čitave
godine provode se preventivne aktivnosti s ciljem
zaštite šuma od požara poput radova na čišćenju
šumskih sastojina, proreda, uklanjanja suhih grana, izgrad-
nje i održavanja postojećih protupožarnih prometnica, a
provodi se i edukacija djece i mladih u vrtićima i školama
o važnostima šumskih ekosustava i njihovim općekorisnim
funkcijama. Unatoč svim mjerama, svake godine požari
zahvate šumske i druge površine, osobito u ljetnoj sezoni
na jugu Hrvatske. Većina nas sjeća se 2017. godine kada su
požari poharali Dalmaciju ostavivši pustoš na velikim po-
vršinama. Odmah sljedeće godine skupina entuzijasta vo-
lontera iz Saveza izviđača Hrvatske u suradnji s Hrvatskim
šumama, HGSS-om i Ravnateljstvom civilne zaštite pokreće
kampanju naziva Boranka s ciljem revitalizacije opožarenih
područja Dalmacije. Samo zajedno struka i javnost mogli su
pobijediti vatru koja je progutala hektare šuma.
Pošumljavanje je ujedno i povezalo građane volontere

Tekst: Helena Jakobović
Foto: Savez izviđača Hrvatske
spjeh i u 2019. godini!
Nakon velikog uspjeha koji je kampanja Boranka
imala u 2018. godini, s još se većim žarom krenulo
u novu sezonu. Godina 2019. pokazala je kako svi
sudionici radeći zajedno za dobrobit ljudi i okoliša
mogu postići odlične rezultate. A nagradu će
dodijeliti priroda sama.
Nije se tada još znalo da će Boranka postati do sada najve-
ća akcija pošumljavanja i ozelenjavanja opožarenih površina
te najnagrađivanija neprofitna kampanja u Hrvatskoj ikada.
U suradnji s kreativnom agencijom Imago Ogilvy osmišljena
je cjelokupna kreativna kampanja, a stručnjaci iz redova izvi-
đača, šumara, vatrogasaca, HGSS-a provodili su edukaciju po
školama u Splitsko-dalmatinskoj županiji kako bi one najmla-
Brojni mladi
pridružili su
se kampanji
Boranka
Događaji
đe upoznali s opasnostima koje za sobom ostavlja vatrena sti-
hija te koliko su šume važne za život svih živih bića na Zemlji. I
tako već drugu godinu za redom.
Jedinstvena pastela bojica napravljena od pepela izgorjelih
stabala bila je potpuni hit 2018. godine, kao i virtualna šuma.
U akciji je te prve godine sudjelovalo više od 2.500 vo-
lontera, da bi taj broj u 2019. godini porastao na 3.700, a kam-
panja bila nagrađena brojnim domaćim i stranim nagrada-
ma. Među njima ističemo Zlatni Euro Effie kao najprestižniju
europsku nagradu za marketinšku učinkovitost u Bruxellesu
2019. godine. Ništa manje važno je i kako je Savez izviđača
Hrvatske za kampanju Boranka osvojio Državnu nagradu za
volontiranje za 2019. godinu.
Upravo je to ono bitno, Boranka je kroz interaktivnu kam-
panju svih dionika ostvarila svoj glavni cilj - podizanje svijesti
građana, pogotovo mladih, o važnosti šuma, zaštiti prirode,
posljedicama globalnog zatopljenja te prevenciji i zaštiti od
požara, ali i važnostima međusobnog pomaganja i podrža-
vanja jedni drugih. U dvije sezone pošumljavalo se u Splitu,
Solinu te Zadru i Makarskoj. Brojni građani, volonteri, mediji i
pokrovitelji, tvrtke i institucije dali su podršku kampanji. Sad-
nice i sjeme osigurale su Hrvatske šume, kao i svu pomoć u
sadnji, organizaciji i edukaciji.
Hrvatska vojska, vatrogasci, Crveni križ, HGSS, volon-
teri, svi su vrijedno radili zajedno, udruženi s istom mišlju i
ciljem, pomoći planeti. U sezoni 2019., koja je započela u listo-
padu, a završila krajem studenog, posađeno je više od 40.000
stabala u sadnicama, sjemenu i žiru.
Ukupno je u ovoj sezoni Boranke u edukacijama sudjelo-
valo više od 6.000 djece i mladih. U edukativne aktivnosti Bo-
ranke uključilo se 50-ak obrazovnih institucija, vrtići, osnovne
i srednje škole, knjižnice i mnoge druge. Dan Špicer, poslovni
direktor Saveza i glavni koordinator kampanje, u više navrata
prilikom davanja izjava za medije nije mogao sakriti odušev-
ljenje interesom cjelokupne javnosti za kampanju upućuju-
ći zahvalu svima na podršci. Na Svečanoj akademiji Saveza
izviđača Hrvatske, koja je održana u prosincu 2019. godine,
predstavljene su aktivnosti Saveza, a održana je i prezentacija
rezultata kampanje Boranka. Podijeljene su brojne zahvale i
nagrade. U ime Hrvatskih šuma zahvalu je primio Goran Vin-
cenc kao urednik časopisa Hrvatske šume u kojem redovito
izvještavamo o svim aktivnostima kampanje Boranka. Ovoj
predivnoj priči, sigurni smo, kraj se još ne nazire. Ali ono što je
sigurno je pozitivna energija, pozitivni ljudi, pozitivne ideje i
pozitivna djela koja proizlaze iz kampanje Boranka. 
Svečana akademija Saveza izviđača Hrvatske
BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020. HRVATSKE ŠUME 19
Događaji
123. redovita sjednica
Skupštine HŠD-a

U
Šumarskom domu u Zagrebu 5.
prosinca 2019. godine održana
je 123. redovita sjednica Skup-
štine Hrvatskog šumarskog
društva. Održana je prema dnevnom
redu te je nakon otvaranja i pozdrav-
nih govora uslijedio izbor radnih tijela
Skupštine, a zatim i izvješće o radu i po-
slovanju u 2019. godini kojim su obu-
hvaćeni: Izvješće predsjednika, Izvješće
glavnog urednika Šumarskog lista i Iz- Predsjednik HŠD-a Oliver Vlainić
vješće Nadzornog odbora.
Tekst/foto: Marija Glavaš

Iznimno aktivna 2019. godina

Pregršt događaja u kojima je sudjelovalo Hrvatsko društvo rezultat su iznimno aktivne
2019. godine. S obzirom na nezapamćen interes javnosti za gospodarenje šumama,
članovi Društva aktivno su se uključili kroz svoje medijske nastupe, tiskane i elektroničke
medije kako bi doprinijeli boljem razumijevanju hrvatskoga šumarstva.

Redovitu sjednicu Skupštine, 123. vio prisutnog šumarskog doajena, aka- čić kao predsjednik, članovi Marina
po redu, otvorio je predsjednik HŠD-a, demika prof. dr. sc. Slavka Matića. Juratović i Goran Gobac, zapisničar
ogranka Karlovac Ivan Grginčić. Prema dnevnome redu uslijedio je i tajnik mr. sc. Damir Delač te Branko
Sudionike je prvi pozdravio akade- izbor radnog tijela Skupštine. Jedno- Meštrić i Ivan Krajačić kao ovjerovitelji
mik prof. dr. sc. Igor Anić u ime svih dje- glasno su podržani mr. sc. Ivan Grgin- zapisnika.
latnika i Uprave Šumarskog fakulteta te
u ime Akademije šumarskih znanosti.
Skupu se zatim obratila predsjedni-
ca HKIŠDT-a Silvija Zec. Kazala je kako
smatra da su ovakvi brojni skupovi
pravi put za rasprave o aktualnostima
s obzirom na sve veće izazove koji su
pred strukom.
U ime krovne institucije Hrvatskog
saveza inženjera skup je pozdravio glav-
ni tajnik Davor Podgorčić. Prisutne je
informirao o novostima, da je za novog
predsjednika HIS-a izabran Zdravko Jur-
čec, a od šumarskih stručnjaka u novo-
me sazivu Upravnog odbora HIS-a iza-
bran je Oliver Vlainić, a za novog člana
Suda časti Damir Delač. Podsjetio je da
je prof. dr. sc. Ružica Beljo-Lučić sa Šu-
marskog fakulteta voditeljica Nacional-
nog odbora za monitoring. Predsjednik
HŠD-a Oliver Vlainić posebno je pozdra- Izvještaj Hranislava Jakovca o radu Šumarskog lista

20 HRVATSKE ŠUME BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.


Detaljno Izvješće o radu HŠD-a u
razdoblju od 122. sjednice Skupštine
podnio je predsjednik HŠD-a Oliver Vla-
inić pa prenosimo neka od značajnijih
događanja. Vlainić je podsjetio kako je
na dan održavanja 122. sjednice Skup-
štine svečano obilježena 120-ta godiš-
njica izgradnje Šumarskog doma i po-
četka rada Šumarske akademije u njoj, a
prigodom čega je na zdanje postavljena
spomen-ploča.
Održana su dva skupa kojima se obi-
lježilo Dane hrvatskog šumarstva. Prvi
je održan 14. lipnja na Šumarskom fa-
kultetu, a tijekom kojeg su održana dva
predavanja sa svrhom stručnog usavr-
šavanja te otvorena izložba 15. bjelo-
varskog salona fotografija „Šuma okom
šumara“. Glavna tema drugoga skupa
održanog 23. kolovoza u Lipovljanima
bila je sušenje poljskog jasena. Sljede-
ćeg dana održano je 12. Državno natje-
canje šumarskih radnika sjekača.
Članovi HŠD-a su 14. svibnja u Novoj
Gradiški na radnom sastanku raspravljali
na temu sanacije jasenovih sastojina za-
hvaćenih sušenjem. Sastanku su prisu-
stvovali predstavnici državnih ustanova i
šumarstva. Na tom je sastanku formirana
radna skupina za daljnje djelovanje.
U Opatiji 4. lipnja sudjelovali su na
70. zajedničkoj sjednici Odbora za po-
ljoprivredu Hrvatskog sabora i Odbora
za poljoprivredu, šumarstvo i hranu Na-
cionalne skupštine Republike Slovenije
uz prisustvo uvaženih predstavnika obi-
Sudionici sjednice
ju zemalja. Naši su predstavnici ponovili
zahtjev za povratom imena šumarstva
u naziv resornog ministarstva. Brojni
članovi sudjelovali su na Drugoj konfe-
renciji ovlaštenih inženjera šumarstva i
drvne tehnologije od 17. do 20. listopa-
da u Solarisu.
S obzirom na nezapamćen interes
javnosti za gospodarenje šumama, čla-
novi Društva aktivno su se uključili kroz
svoje medijske nastupe, tiskane i elektro-
ničke medije kako bi doprinijeli boljem
razumijevanju hrvatskoga šumarstva.
U Zagrebu su na tu tematiku održane
dvije sjednice s temama „Gospodarenje
šumama na području Medvednice i park-
šuma grada Zagreba“ i „Koliko znamo o
gospodarenju šumama?“.
Vlainić je također informirao skup
o tome kako su završeni studenti svih
smjerova Šumarskog fakulteta stekli
akreditaciju za ravnopravno sudjelova-
nje na tržištu rada EU-a i imaju pravo
na europsku inženjersku iskaznicu koja
zamjenjuje sve dokumente kojima se
dokazuje status inženjera. Akreditaciju
su stekli po završenom evaluacijskom
procesu na Šumarskom fakultetu koji je
vodio HIS u ime Europske udruge inže-
njera FEANI.
Vrijedna međunarodna suradnja
ostvarena je sa šumarima iz Federacije
Bosne i Hercegovine, Mađarske, Češke i
Austrije. Nadalje, Središnjica je ogranci-
ma dostavila unificirana pravila s ciljem
usklađivanja sa Statutom HŠD-a.
BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.
Događaji
Središnjica je pomagala rad svojih
sekcija, a u određenim se slučajevima
i aktivno uključivala. Primjer je usvaja-
nje deklaracije pod nazivom „Europske
šume su u opasnosti – nudimo rješe-
nja“ od strane sekcije Pro Silva Croatia.
Valja istaknuti i da je sekcija za zaštitu
šuma uvelike doprinijela 63. seminaru
biljne zaštite, a sekcija za kulturu, sport
i rekreaciju promovirala je knjigu povo-
dom 20 godina sudjelovanja Hrvatske
na EFNS-u.
Izvještaj Glavnog urednika Šumar-
skog lista umjesto prof. dr. sc. Josipa
Margaletića podnio je tehnički urednik
časopisa Hranislav Jakovac. Jakovac je
podsjetio kako je prvi broj Šumarskog
lista izašao u siječnju 1877. godine te
kako su uvezana sve do sada izdana 143
godišta. Sva su izdanja digitalizirana,
a digitalna forma časopisa šalje se na
portal hrvatskih znanstvenih i stručnih
časopisa HRČAK. Među glavnim ured-
nicima čiju je kronološku listu prikazao,
posebno je istaknuo prof. dr. sc. Brani-
mira Prpića koji je Šumarski list uređivao
41 godinu. Izrazio je želju uredništva da
rubrika Riječ uredništva bude čitana i
potiče na razmišljanje, uključivanje u
rasprave i borbu za stavove hrvatskoga
šumarstva. Naglasio je značaj lista za
autore koji žele napredovati u struci, a
on im to omogućava svojim statusom
unutar šumarske struke u Europi i svije-
tu. Ujedno je pojasnio kako se za članke
ne određuje impact factor jer Šumarski
list nije znanstveno-stručno, već znan-
stveno-stručno i staleško glasilo i gdje
članci nisu isključivo na engleskom jezi-
ku. Podsjetio je da članke piše veliki broj
stranih autora te da su kriteriji za objavu
iznimno strogi.
Pod točkom aktualna problemati-
ka jednoglasno je prihvaćen prijedlog
da Goran Videc kao predstavnik Mini-
starstva poljoprivrede bude novi član
Upravnog odbora HŠD-a.
Jednoglasno su usvojeni Izvješće
predsjednika, Izvješće glavnog uredni-
ka Šumarskog lista, predloženi rebalans
financijskog plana za 2019. godinu, pri-
jedlog programa rada za 2020. godinu,
financijski plan za 2020. godinu te sa-
moprocjena za 2019. godinu. Preostala
aktivnost u 2019. godini popis je imovi-
ne na dan 31. prosinca 2019. godine. 
HRVATSKE ŠUME 21
Događaji
Tekst/foto: Helena Jakobović

Sjemenarstvo Savjetovanje je okupilo brojne domaće i inozemne znanstvenike

Obilježeno 60 godina sjemenarstva

u Hrvatskoj
Uporaba sjemena u svrhu pošumljavanja u Hrvatskoj stara je nekoliko stoljeća, još
otkada se u panonskom području pod motiku sadio žir, a u mediteranskom obnavljali
gajevi bora i čempresa. Ipak, do sredine 20. stoljeća nije bilo institucije koja se bavila
konkretno tim područjem šumarstva. Prvi Zavod za kontrolu šumskog sjemena
osnovan je 1959. godine sa sjedištem u Rijeci čime dolazimo do brojke od 60 godina
organiziranog šumskog sjemenarstva u Hrvatskoj.

P
ovodom obilježavanja 60. obljet-
nice kontinuiranog rada i razvoja
organiziranog šumskog sjeme-
narstva u Hrvatskoj, u Jastrebar-
skom je početkom prosinca održano
Znanstveno–stručno savjetovanje s me-
đunarodnim sudjelovanjem na temu
„Klimatske promjene i novi izazovi u
proizvodnji kvalitetnog i staništu pri-
lagođenog šumskog reprodukcijskog
materijala“. Savjetovanje je održano u
organizaciji Hrvatskog šumarskog in-
stituta i suorganizaciji Hrvatskih šuma,
Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Za-
grebu, Akademije šumarskih znanosti,
Hrvatskog šumarskog društva te Hrvat-
ske komore inženjera šumarstva i drvne
tehnologije, a pod pokroviteljstvom
institucije predsjednika Republike Hr-
vatske.
Savjetovanje je okupilo brojne do-
maće znanstvenike, ali i sudionike iz
Njemačke, Bosne i Hercegovine, Češke,
22 HRVATSKE ŠUME BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.
Velike Britanije, Poljske, Francuske, Srbi-
je, Austrije i Slovenije. Otvorenju skupa
uz ravnateljicu Hrvatskog šumarskog in-
stituta doc. dr. sc. Sanju Perić sa suradni-
cima prisustvovali su i predstavnici svih
važnih šumarskih znanstvenih instituci-
ja iz Hrvatske i inozemstva te izaslanici
Zagrebačke županije i gradova Zagreba
i Jastrebarskog. Uporaba šumskog sje-
mena za obnovu šuma i pošumljavanje
u Hrvatskoj stara je nekoliko stoljeća, još
otkada se u panonskom području pod
motiku sadio žir, a u mediteranskom ob-
navljali gajevi bora i čempresa. Ipak, do
sredine 20. stoljeća nije bilo institucije
koja se bavila konkretno tim područjem
šumarstva. Zavod za kontrolu šumskog
sjemena osnovan je 1959. godine sa
sjedištem u Rijeci. Ovaj Zavod 1974. go-
dine spojio se s Institutom za šumarska
istraživanja i Institutom za četinjače te
je osnovan jedinstveni šumarski institut
sa sjedištem u Jastrebarskom. Odsjek u
Rijeci nastavio je s radom do 1992. go-
dine nakon čega je fizički premješten
u Šumarski institut Jastrebarsko, a koji
2009. godine mijenja ime u Hrvatski šu-
marski institut.
Tijekom godina rada stručni po-
slovi iz područja sjemenarstva sve su
bolje podržavani zakonskom regula-
tivom, ali cilj je uvijek bio isti – pove-
zivanje šumarske operative i znanosti
na dobrobit naših šuma i održavanje
potrajnosti gospodarenja. Na otvore-
nju Znanstveno–stručnog savjetovanja
ravnateljica Sanja Perić pozdravila je sve
uvažene goste te rekla kako su u uvjeti-
ma narušenih klimatskih prilika šumski
ekosustavi izloženi negativnim utjecaji-
ma koji nepovoljno utječu na strukturu
sastojina i na potrajnost gospodarenja
te kako sjemenarstvo predstavlja oko-
snicu očuvanja genetske raznolikosti.
Naglasila je kako je moto savjetovanja
jedna kineska poslovica koja kaže kako

su svi cvjetovi budućnosti u sjemenu
sadašnjosti.
U ime Hrvatskih šuma nazočnima se
obratio član Uprave Ante Sabljić zaže-
ljevši svima dobru raspravu, ali i rekao
kako se i u budućnosti nada kvalitetnoj
suradnji sa znanstvenim institucijama,
prije svega Hrvatskim šumarskim in-
stitutom i Šumarskim fakultetom, koje
svojim stručnim znanstvenim istraživa-
njima uvelike mogu pomoći Hrvatskim
šumama u očuvanju i zaštiti šuma te
potrajnom gospodarenju koje će se
morati prilagoditi novim klimatskim
uvjetima.
O početcima sjemenarstva u Hrvat-
skoj u pozdravnom obraćanju govorio
je uvaženi akademik Igor Anić. Tije-
kom savjetovanja izložene su ukupno
33 usmene prezentacije i 6 posterskih
prezentacija, od čega 14 iz inozemstva.
Kroz četiri sekcije govorilo se, rasprav-
ljalo i razmjenjivalo iskustva o utje-
caju klimatskih promjena na šumske
ekosustave, bioraznolikosti i očuvanju
genofonda vrsta šumskog drveća, pro-
izvodnji i uporabi šumskog sjemena,
šumarskom zakonodavstvu i politici te
ostalom.
U sklopu savjetovanja izdana je knji-
ga sažetaka Klimatske promjene i novi
izazovi u proizvodnji kvalitetnog i stani-
štu prilagođenog šumskog reprodukcij-
skog materijala čiji je zapis dostupan
Predstavnici šumarskih institucija
Događaji
u računalnom katalogu Nacionalne i
sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod
brojem 001047280 te međunarodnim
standardnim knjižnim brojem: ISBN
978-953-7909-07-9.
Terenski dio savjetovanja održan
je drugog dana na području Uprave
šuma podružnice Delnice te je obuhva-
tio pokaznu vježbu tehnika penjanja na
stabla pomoću užadi i sakupljanje bilj-
nih dijelova, odnosno češera sa stabla.
Također je bio organiziran i posjet Na-
stavno-pokusnom objektu Zalesina Šu-
marskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
te upoznavanje sudionika sa znanstve- Ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta
no-stručnim aktivnostima koje se pro- doc. dr. sc. Sanja Perić na otvorenju skupa
vode na objektu.
Sjeme je nezaobilazan i značajan
činitelj u životnome ciklusu svakoga
šumskog sustava, njegov početak i nje-
gov kraj. Ono je nositelj svih pozitivnih
i negativnih genetskih osobina koje se
očituju u nadolazećim generacijama.
Očuvanje genofonda i biološke raznoli-
kosti u današnjim prilikama onečišćenja
okoliša i klimatskih promjena temeljni
je zadatak šumarske struke jer je nepro-
cjenjiva uloga kvalitetnoga sjemena u
obnovi šuma.
Da bismo sačuvali naše prirodne
šume, potrebna je suradnja svih institu-
cija, a u gospodarenju se mora voditi ra-
U ime Hrvatskih šuma prisustvovao je
čuna o biološko-ekološkim svojstvima
član Uprave Ante Sabljić
šumskih ekosustava. 
BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020. HRVATSKE ŠUME 23
Događaji
Ugostiteljstvo

Ministrica na otvorenju sajma Tekst/foto: Goran Vincenc

U delicijama Muljave uživali

posjetitelji sajma CROAGRO
Hrvatske šume nastavile su dobru praksu prisutnosti na sajmovima i događanjima.
Na sajmu CROAGRO, koji se od 5. do 8. prosinca održavao na Zagrebačkom velesajmu,
Lovački dom Muljava predstavio je svoju bogatu gastronomsku ponudu zbog koje su
uvršteni među 100 najboljih restorana u Hrvatskoj.

Šumski šank Jaslice

24 HRVATSKE ŠUME BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.

 Događaji

M
eđunarodni sajam poljoprivre-
de, poljoopreme i mehanizacije
CROAGRO u organizaciji Gos-
podarskog lista i Zagrebačkog
velesajma otvorio je početkom prosinca
svoja vrata svim zainteresiranim izlagačima
i posjetiteljima koji su pohodili sajam u ve-
likom broju. Sajam je privukao 460 izlagača
iz 28 zemalja ujedinivši pri tome od ranije
poznate sajmove hrane i zdravog življenja
K(r)onoplja organica, APItera i Mystic. CRO-
AGRO je privukao očekivanu brojku od 50
tisuća posjetitelja koji su uživali u 280 sati
programa raspoređenih na 4 dana.
Na sajmu je sudjelovao i Lovački dom
Muljava poznat po svojoj kuhinji i delici-
jama od divljači predstavivši ponudu jela
i zabave za sve zainteresirane posjetitelje. Ministrica Vučković prilikom posjeta Muljavi
Muljava koja posluje u sklopu karlovačke
podružnice Hrvatskih šuma već je godinama uvrštavana na ambijentom, a lovačkom domu to je bila izvrsna reklama koja
listu 100 najboljih hrvatskih restorana, a djelatnici su se potru- je rezultirala velikim brojem cateringa dogovorenih za božić-
dili da čarobni šumski ambijent koji se nalazi na Petrovoj gori ne domjenke u brojnim ustanovama i tvrtkama.
nedaleko od Vojnića presele i na velesajamski prostor, u čemu Zadovoljstvo nisu krili niti djelatnici koji su naporno radili
su u potpunosti uspjeli. tijekom ta četiri dana, no pokazali su da se uz izniman rad i
Uz atraktivni šank ukrašen oblicama, prostor s kojim su se trud svakako isplati. 
odlično uparili drveni stolovi i klupe bio je ukrašen božićnim
drvcima iz zagrebačkog rasadnika Brestje, a uz detalje poput Ulaz u restoran
mostića i sobova od breze u oči su upale i jaslice s drvenim
kipovima, rad sjekača Slave Valjana iz UŠP Karlovac. Ulaz do
prostora bio je ukrašen velikim fotografijama prirode.
Službenom otvorenju sajma CROAGRO nazočila je i mi-
nistrica poljoprivrede Marija Vučković. U svome govoru na
otvorenju ministrica je izjavila kako je prvi stup politike mi-
nistarstva postizanje veće konkurentnosti u međunarodnom
okruženju, a drugi stup je generacijska obnova ruralnog pro-
stora. Ministrica je nakon obilaska sajma posjetila i ugosti-
teljski prostor LD Muljava te se u ugodnom društvu zadržala
neko vrijeme.
Osim ministrice, prostor Muljave posjetili su mnogi pripad-
nici gospodarskog i političkog života u Hrvatskoj. Svi posjeti-
telji bili su iznimno zadovoljni kvalitetom hrane i usluge, kao i

Prostor LD Muljava na Velesajmu Smreke iz rasadnika Brestje

BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020. HRVATSKE ŠUME 25

Događaji

Prof. dr. sc. Boris Hrašovec

Tekst/foto: Goran Vincenc

Radni sastanak u Lonjskom polju

Problemi posavskog bazena i dalje

zadaju glavobolje šumarima
Chalara i hrastova mrežasta stjenica i iduće će godine predstavljati najveće izazove
hrvatskog šumarstva jer i dalje ne poznamo dovoljno njihovu biologiju u našim
ekološkim uvjetima kako bismo mogli donijeti konkretne zaključke te mjere zaštite. Uz
to, novi izazovi vezani uz utjecaj pašarenja stoke na ekosustave također je nešto na što
bi struka trebala obratiti pozornost.

J
avna ustanova Park prirode Lonjsko polje bila je domaćin
radnog sastanka sektora šumarstva, vodnog gospodar-
stva i zaštite prirode koji je održan sredinom prosinca
prošle godine. Sastanku se odazvao veliki broj stručnja-
ka i predstavnika iz institucija i tvrtki poput Hrvatskih šuma,
Hrvatskih voda, Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Ministarstva
zaštite okoliša i energetike te JU PP Lonjsko polje, a teme su
bile brojne i aktualne.
Nakon pozdravnih riječi ravnatelja javne ustanove Ivora
Stanivukovića uslijedile su tematske prezentacije, a prvu u
26 HRVATSKE ŠUME BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.
nizu održala je dr. sc. Jelena Kranjec Orlović sa Šumarskog
fakulteta na temu zdravstvenog stanja poljskog jasena pred-
stavivši posljednje istraživačke rezultate te je potvrdila kako
je jasen jedna od najugroženijih vrsta šumskog drveća u Hr-
vatskoj i da je problem kompleksniji nego što se u početku
mislilo. Kranjec Orlović iznijela je najnovije podatke do kojih
su došli znanstvenici sa Šumarskog fakulteta, a to je da gljiva
prezimljava u lisnim peteljkama te da se taloženjem listin-
ca povećava masa spora koje prodiru u tlo. Pretpostavka
je da gljivica na taj način dolazi do korijenskog sustava, no
 Događaji
nepoznato je kako prodire u korijenski
sustav. Treba naglasiti kako na ovome
problemu rade brojni europski i svjet-
ski stručnjaci, no za sada je sve na bazi
teorije te da su hrvatski znanstvenici pri
samome vrhu što se tiče objava znan-
stvenih radova na temu chalare. Ono
što je zanimljivo jest da u sastojinama
s visokim stupnjem odumiranja nije
izolirana chalara u krošnjama, stoga
Dr. sc. Jelena Kranjec Orlović
je Kranjec Orlović iznijela pretpostav-
ku da je chalara ta koja prvotno vrlo
agresivno oslabi stablo nakon čega se Vlado Hržan, MZOE
povuče, a oslabljenu jedinku napadnu
drugi patogeni koji ju do kraja unište.
Druge patogene nalazimo redovito u
našim ekosustavima, a najčešća je tru-
ležnica Ilyonectria robusta koja u nor-
malnim uvjetima ne predstavlja opa-
snost za jasen.
Ako se ova teorija dokaže, bolest bi
mogla promijeniti ime iz raka jasena u
AIDS jasena jer chalara na jasenu napra-
vi ono što HIV napravi kod čovjeka.
U raspravi se govorilo o izgradnji
ustave Trebež II s mogućnošću odvod-
nje poplavne vode, što se predlaže kao
potencijalno rješenje problema. Naime, Davor Varga, UŠP Zagreb
struka smatra kako je jasen fiziološki do-
datno oslabio zbog dugotrajnih poplav-
nih voda koje traju i duže od 2 mjeseca.
Hrvatske vode su s ciljem bržeg otjeca-
nja vode iz retencija objedinile zahvat
revitalizacije kanala sisavaca s područ-
ja osam šumarija i pokrenule postupak
za prethodnu ocjenu prihvatljivosti za
područje ekološke mreže. Time bi se
zadržavanje vode smanjilo na 10 do 15
dana.
Zaključeno je kako je potreban akcij-
ski plan za postupanje u slučaju propa-
danja čistih jasenovih sastojina koje su
ujedno i ciljni stanišni tip ekološke mre-
Samostalna izložba Gorana Dorića
že Natura 2000.
Na problem jasena nadovezao se
prof. dr. sc. Boris Hrašovec naglasivši
kako je pritisak novih patogena na naše
ekosustave toliko veliki da je nemoguće
donijeti nekakve konkretne zaključke i
rezultate. On je predstavio najnovije re-
zultate istraživanja vezanih za hrastovu
mrežastu stjenicu i štetu koju ona radi
istaknuvši pri tome kako još uvijek nije
dokazano da uopće štetu radi.
- Trebat će još objava znanstvenih
radova u jakim časopisima kako bismo
sa sigurnošću mogli tvrditi kolika štet-
BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020. HRVATSKE ŠUME 27
Događaji
nost proizlazi od hrastove mrežaste stjenice. - rekao je Hra-
šovec. Štefaneki na vrhu južne hemisfere
Posebno je naglasio kako su upravo zbog hrvatskih i ma-
đarskih stručnjaka koji su najviše uzbunili javnost ovim pro-
blemom, druge europske zemlje ozbiljnije pristupile ovome
problemu te su naposljetku Britanci inicirali istraživački pro-
jekt od kojeg se očekuju konkretni rezultati.
- Činjenica jest kako o hrastovoj mrežastoj stjenici kao ame-
ričkoj vrsti u europskim ekološkim uvjetima znamo premalo
da bismo mogli donijeti bilo kakav suvisli zaključak. - podvu-
kao je Hrašovec.
Ipak, istaknuo je kako postoje određena rješenja kojima bi
se mogla reducirati populacija koja prezimljava na kori hrasta,
a o kojima smo već pisali u našem časopisu - riječ je o postav-
ljanju kartona oko donjeg dijela debla.
O planovima upravljanja područjima ekološke mreže go-
vorio je Vlado Hržak iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike
pojasnivši pri tome pojmove koje nalazimo unutar ekološke
mreže NATURA 2000.
Govoreći o planovima upravljanja, Hržak je pojasnio sadr- Vrh Aconcague u oblacima
žaj koji mora biti prisutan, a on se tiče analize stanja, ciljeva
upravljanja i očuvanja, propisane mjere očuvanja, aktivnosti
te pokazatelja. Rukovoditelj Odjela uređivanja šuma UŠP Za-
greb Davor Bilović istaknuo je kako je omogućavanje direktne
komunikacije tijekom donošenja planova upravljanja ekološ-
Nakon Himalaje,

O
kom mrežom svakako ubrzala dinamiku donošenja planova
te smatra kako s tom praksom treba nastaviti i ubuduće. bitelj Štefanek, otac Željko te sinovi Janko i Blaž,
Davor Varga, stručni suradnik za zaštitu šuma u Odjelu od kojih je ovaj potonji zaposlenik Hrvatskih
za ekologiju UŠP Zagreb, prisutnima je predstavio još jednu šuma, napokon su osvojili Aconcaguu, najviši vrh
aktualnu temu, a to je utjecaj pašarenja stoke na šumske eko- Južne Amerike, ujedno i obiju Amerika te južne
sustave koja je ovih dana digla poprilično prašine u mediji- hemisfere. Uspevši se na 6962 metara nadmorske visine,
ma. Poseban naglasak stavio je na područje PP Lonjsko polje ostvarili su ono što im nije uspjelo prije punih jedanaest
godina. Naime, ovo im je drugi zajednički pokušaj, a prvi
pojasnivši kako unutar parka prirode postoji zona tradicional-
su puta morali odustati od uspona zbog iznimno nepo-
nog gospodarenja prostorom unutar koje se nalazi i zona tra-
voljnih vremenskih prilika. Kako stvari stoje ovo će im biti
dicionalnog pašnjačkog sustava koji uključuje sve pašnjačke
i posljednji zajednički uspon jer je ocu Željku 67 godina.
površine u državnom vlasništvu te sjenokoše unutar i izvan
retencijskog prostora, kao i površine u obalnom pojasu rijeke
Save koje se redovito koriste za ispašu krupne stoke i peradi
(tzv. poloji). Varga je istaknuo i brojnu problematiku i legisla-
tivu koja se nadovezuje na ovu temu zbog koje ona postaje
kompleksan problem koji nije tako jednostavno posložiti. Kao
rješenje nameće se dosljedno poštivanje svih međunarodnih
konvencija potpisanih od strane Republike Hrvatske, zakon-
skih odredbi, ali i donošenje prostornih planova koji će jasno
razgraničiti površine šuma od poljoprivrede i stočarstva. Cilj
zaštite i očuvanja prirodnih šumskih ekosustava, razvoj šu-
marstva, lovstva i naprednog stočarstva bit će postignut samo
onda budu li sve interesne i stručno odgovorne skupine: od
institucionalnih, gospodarskih, obrazovnih, informativnih i
kontrolnih, savjesno i odgovorno izvršavale svoje funkcije,
poštivale i provodile zakone.
Za kraj treba istaknuti kako je u prostoru JU PP Lonjsko po-
lje u Krapju postavljena samostalna izložba fotografija Gorana
Dorića, revirnika Šumarije Stara Gradiška, dobitnika brojnih
nagrada za fotografiju te autora velikog broja naslovnica ča- Obitelj Štefanek prilikom uspona
sopisa Hrvatske šume. 
28 HRVATSKE ŠUME BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.
 Događaji
Tekst: Goran Vincenc
Foto: Blaž Štefanek, Goran Vincenc

Blaž Štefanek na vrhu Aconcague

Na vrh su se popeli 3. siječnja oko 15 sati, a tamo ih je doče-

pala i Aconcagua kalo oblačno vrijeme i magla.

- Na vrhu smo proveli oko jedan sat i krenuli se spuštati, što
je također relativno opasno jer se čovjek opusti nakon osva-
janja vrha pa treba dobro paziti pri silasku. Ako se ozlijediš i
Nakon što su prije nešto više od godine dana trebaš hitnu intervenciju, helikopter može sletjeti na 5500
metara, više od toga ne može. Rendžeri moraju po tebe nosi-
osvojili himalajski Island peak, obitelj zaposle- lima. - govori Štefanek.
nika Hrvatskih šuma Blaža Štefaneka osvojila je Ipak, Blaž nam je otkrio svoju tajnu. Unatoč dobroj kondiciji
najveći vrh južne hemisfere, Aconcaguu. te logistici, prehrana igra ključnu ulogu kod ovakvih tjelesnih
napora. Većina planinara koji osvajaju vrhunce izuzetno paze
što jedu, a u logorima preko 4.000 metara uglavnom se mogu
- Naš vodič na Aconcagui penjao se s nama četrdeseti put naći namirnice poput svih oblika tjestenina ili riže na bezbroj
na vrh, a tata je bio najstariji penjač kojeg je vodio. - priča nam načina. Tu i tamo grahorice. To su sve namirnice visokih ener-
Blaž prepričavajući kako su tekle pripreme: gotovo smo se go- getskih vrijednosti, ali uglavnom nikakvog okusa.
dinu dana pripremali, što logistički, što kondicijski jer bez kon- Stoga ih obitelj Štefanek „podebljava“ s domaćim špekom
dicije ovakvi uspjesi nisu mogući. Trenirali smo na Sljemenu i koji redovno nose na planinarske ekspedicije. Ako u prehrani
u teretani, a visinske pripreme i aklimatizaciju odradili smo u leži tajna njihovih uspjeha, onda su Štefaneki ovom tradicio-
Boliviji. - objašnjava. nalnom namirnicom dali novi model prehrane sportaša koji
Tamo su boravili tjedan dana u bolivijskoj prijestolnici La sigurno jamči uspjeh i starijim članovima njihova tima. 
Pazu koja se nalazi na nadmorskoj visini između 3.200 i 4.100
Posljednji visinski logor Colera
metara, a čak su se tri puta penjali na vrhunce iznad 5.000 me-
tara te su noćili u šatorima na 5.300 metara.
U bazni logor koji se nalazi na 4.300 metara došli su 29. pro-
sinca nakon čega su se postupno prilagođavali noćivši u tri
visinska logora od kojih je posljednji, Colera na visini većoj od
6.000 metara. Na tim visinama temperature su debelo ispod
ništice, pogotovo po noći, a problem je što se na uspon kreće
sa zapadne strane i to u 4 ujutro tako da sunca nema sve do 10
ujutro. Iako nije bilo snijega, osim na dijelovima, uvjeti su bili
nemilosrdni. U šatoru je bilo hladno, svega -8 stupnjeva, dok
se vanjska temperatura spuštala na -18 Celzijevih stupnjeva.
S obzirom na to da je puhao vjetar, osjet je bio kao da je -40.
Zadnji uspon traje najdulje, a kisik je na tim visinama već
poprilično prorijeđen zbog čega se javlja veliki umor.
BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020. HRVATSKE ŠUME 29
Hobiji
Mario Bošnjak Tekst/foto: Goran Vincenc
Prvi pivar među šumarima – Mario Bošnjak

Šumar na pivskoj sceni

U velikom broju craft pivovara koje su se posljednjih nekoliko godina pojavile na našem
tržištu, jedno je ime šumarima daleko najzanimljivije, a riječ je o našem kolegi Mariju
Bošnjaku, stručnom suradniku za građevinarstvo i investicije u UŠP Nova Gradiška te
predsjedniku novogradiškog ogranka Hrvatskog šumarskog društva. Jedan od pionira
hrvatske craft scene pretvorio je hobi u dopunski posao te je otvorio i destileriju s kojom
ima velike planove.

B
rojni šumari svoje slobodno vrijeme koriste kako bi ra- „Beer and Gin bar“ u Novoj Gradiški
zvijali vještine koje su kod mnogih postali hobiji i zani-
macije, no kod rijetkih su se razvili u pravi mali biznis.
Jedna od takvih priča sigurno je i ona Marija Bošnjaka
zaposlenog u UŠP Nova Gradiška, ujedno i predsjednika gra-
diškog ogranka HŠI-a, ali i velikog ljubitelja piva.
Njegova zanimacija za pivo započela je prije više od 15 go-
dina kada je rezigniran tadašnjim hrvatskim tržištem uglav-
nom loših lager piva odlučio probati skuhati svoje vlastito
pivo. Kako mu tehnologija kuhanja nije bila poznata, a proces
proizvodnje hrvatskih piva uglavnom se bazirao na industriju
u kojoj se na prste jedne ruke dalo nabrojati ljude koji znaju
skuhati vodu, slad i hmelj u nešto suvislo što bi se moglo na-
zvati pivom, Mario je odlučio pomoć potražiti izvan granica
Lijepe Naše. Preko interneta se upoznao s Damirom Markovi-
ćem, naše gore listom koji je godinama u Njemačkoj radio u
svojoj mikropivovari te je bio upoznat sa svim procesima pro-
izvodnje piva. Damir, koji je porijeklom iz Slavonskog Broda,
brzo je našao zajednički jezik s našim Mariom te mu je prenio
tajne proizvodnje zlatne tekućine.
30 HRVATSKE ŠUME BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.

Prvo pivo Mario je skuhao u velikom loncu za iskuhavanje
rublja. Malo po malo učio je zanat i svakom novom serijom
približavao se onomu što je smatrao kvalitetnim pivom ka-
kvog bi svaki dan poželio popiti.
U početcima je Mario radio male količine piva za prijatelje
i vlastiti gušt, no oduševljenje njegovim pivom nisu mogli sa-
kriti niti ostali „kušači“. Kada je shvatio da je prerastao garažu i
da hobi prerasta u samostalni posao, u pomoć mu je uskočila
cijela obitelj, ponajprije brat Dario. Počeli su kupovati opre-
mu za proizvodnju, a i tu mu je od velike pomoći bio Damir
Marković koji se bavi prodajom i distribucijom opreme za mi-
kropivovare. Uskoro su postali vlasnici jedne od prvih craft pi-
vovara u Slavoniji, ali i među prvima u Hrvatskoj, neposredno
pred veliki boom craft pivarstva koji se prije nekoliko godina
dogodio u našoj zemlji.
Piva Bošnjak
Pivovara kapaciteta 700 litara smještena je u mjestu Sičice
nedaleko od Nove Gradiške gdje se nalazi kušaonica i OPG na
kojem obitelj Bošnjak na 10 ha proizvodi ječam za proizvod-
nju piva, dok u Novoj Gradiški imaju pivnicu i gin bar.
S Marijem smo razgovarali u novogradiškoj pivnici gdje
smo kušali njegov već poznati svijetli lager, ali i tamni koji se
radi sezonski.
Kako nam je istaknuo, pivnica i gin bar nastavak je obitelj-
ske tradicije jer je i njegov otac imao buffet u Sičicama. Želja je
pivoljupcima priuštiti pravi pivski doživljaj u atmosferi pivnice.
No u oči upada i naziv: „Bošnjak beer and gin bar“. Naime, kako
je ječam dobra baza za destilate, Mario je pokrenuo i destileriju
u kojoj proizvodi vrhunski gin pod imenom MB72. Gin je već
doživio brojne pohvale i osvojio nagrade za kvalitetu, a kako je
to piće doživjelo svojevrsni boom na svjetskom, ali i hrvatskom
tržištu, ne čudi kako potražnja među ginoljupcima raste.
No Mario tu ne namjerava stati. U njegovom podrumu sa-
zrijeva prvi njegov wiskey koji je trenutno u fazi young malta, a
da bi u potpunosti sazrio trebat će još dvije godine.
- Da bi whiskey postao whiskey potrebno je sazrijevanje
destilata u drvenoj bačvi u vremenu od minimalno tri godine
kako bi destilat preuzeo arome drveta koje čine whiskey ple-
menitim pićem. U svijetu destilerija, whiskey se smatra elitnim
proizvodom jer je od početka proizvodnje pa do konačnog
proizvoda najdulje vremensko razdoblje. Osim toga, proi-
zvodnju treba postaviti na način da ide u nekoliko pravaca jer
u slučaju da vam se finalni proizvod ne svidi trebate krenuti
Hobiji
ispočetka što rezultira gubitkom vremena, ali i novca. - objaš-
njava nam Mario.
No nama se čini kako je krenuo u odličnom smjeru jer yo-
ung malt koji smo probali je odličan, pun arome i već sada bi
mogao biti samostalni proizvod.
Ono što nam je naš simpatični domaćin naglasio jest
kako su svi sastojci, kako u pivu, pa tako i u ginu, ali i u bu-
dućem whiskeyu domaćeg porijekla, čak štoviše, većina njih iz
okolice Nove Gradiške.
- Naša ideja bila je da u ponudi imamo craft proizvode,
znači one rukom rađene, s naše lokacije. Što nemamo u No-
voj Gradiški imamo u okolnim selima ili okolnim gradovima
i županijama. Ječam stiže s naših polja i OPG-a, dok slad ku-
pujemo iz sladare u Novoj Gradiški. - kaže Mario koji dodaje
kako je ovo logičan nastavak novogradiške stoljetne tradicije
Lobeova bačvica
Gin MB72 vrhunske kvalitete
pivarstva i novo poglavlje priče koju je još davne 1850. po-
krenuo Dragutin plemeniti Lobe, vlasnik nekadašnje glasovite
pivovare koja se nakon njegove smrti spojila sa Zagrebačkom
pivovarom koja je pri tome preuzela najpoznatiji brand Lobe-
ove pivovare – Ožujsko pivo.
- Izabrali smo ovaj stari pivski podrum u kojemu su se ču-
vala piva više od 100 godina za vrijeme Lobeove pivovare, a
o čemu svjedoči i jedna bačvica iz 1926. godine, a možda je i
ona čak bila u ovom podrumu. Pivo je u Novoj Gradiški uvijek
bilo prisutno u ponudi, a mi smo se potrudili omogućiti i kuša-
nje predikatnih piva i nadam se da će ovo biti ponovno mjesto
okupljanja i dobrog druženja uz pivo. – zaključio je Mario. 
BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020. HRVATSKE ŠUME 31
Šumska razglednica
Tekst/foto: Goran Vincenc
Šumarija Split, UŠP Split
Dovršni sijek u GJ Ljubeč

Površinom najveća šumarija u Hrvatskoj

Uzimajući u obzir da šumarija gospodari područjem od trogirske Marine, preko Segeta
i Prgometa do južnih obronaka Svilaje, zatim preko Muća, Dugopolja i Mosora te dalje
na istok sve do Šestanovca i poznate vruje na Jadranskoj magistrali prema Makarskoj,
ali i otocima Drvenik, Šolta, Vis, Biševo i Svetac, možemo sa sigurnošću reći kako je riječ
o površinom najvećoj šumariji u Hrvatskoj te među najvećima u Europi.

Š
umarija Split zauzima golemo područje srednje Dal- bora svakako je tzv. TT stup koji služi za telefonske stupove,
macije koje se rasprostire na nevjerojatnih 82.000 ha. obilježavaju se žutim pločicama, a vrijednost im je 422 kn/m³.
Od trogirske Marine do poznatog fenomena naše oba- - U gospodarskoj jedinici Ljubeč u 2019. godini ostvaren je
le, uvale vruje preko Svilaje i Mosora do brojnih oto- glavni prihod u crnome boru koji je ujedno i prvi nakon dugo
ka splitskog arhipelaga poput Visa, Šolte, Drvenika i Biševa
splitski šumari gospodare planinskim goletima preko 1.300 Upravitelj Šumarije Split Ante Taraš
m nadmorske visine, ali i otočkim uvalama smještenima tek
koji metar iznad mora. Tako široko i biološki raznoliko pod-
ručje podijeljeno je u tri revira i čak 22 gospodarske jedinice
o kojima brine 30 zaposlenika šumarije. Važno je za naglasiti
kako se uzgojni radovi i protupožarna zaštita provode u svim
gospodarskim jedinicama s posebnim naglaskom na otočke
jedinice Šoltu i Vis, dok se radovi sječe i izrade obavljaju u gos-
podarskim jedinicama Borovača, Ljubeč i Primorski dolac u
kojima se ostvaruje prosječni godišnji etat od 10.000 kubika,
što je za područje dalmatinskog krša itekako respektabilna
brojka.
Kao što je i za pretpostaviti, glavna je vrsta crni ili primor-
ski bor koji na ovome području daje lijepe sortimente itekako
upotrebljive u drvnoj industriji. Najcjenjeniji sortiment crnog
32 HRVATSKE ŠUME BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.
 Šumska razglednica
vremena u našoj šumariji. - govori nam Ante Taraš, upravitelj
Šumarije Split.
Zanimljivo je i kako je alepski bor, kojeg su naši mediji pro-
glasili korovom, da ne upotrijebimo neku drugu riječ, itekako
postao upotrebljiv unazad nekoliko godina. Naime, kako je
cijena ogrijeva u slobodnoj prodaji u porastu te je prostorni
metar bukovih ogrjevnih cjepanica dosegnuo 450 kn, sve više
građanstva odlučuje se grijati na borovinu kojoj je cijena 160
kn po prostornom metru. Kako nam ističe upravitelj Taraš,
samo je prošle godine prodano više od 2.000 m³ borovine za
ogrjev i ta brojka stalno raste.
- Nije istina da je alepski ili bilo koji drugi bor neupotre-
bljiv. Javna je tajna da se sav kruh iz krušnih peći od Trogira do
Omiša peče na alepskom boru, a poznati poljički specijalitet –
Soparnik ima poseban okus ako se ispeče upravo na borovini.
Siguran sam da će potražnja za ovom sirovinom i dalje rasti.
- naglašava nam Taraš.
U Šumariji Split itekako su svjesni kako se drvnim sor-
timentima na krškom području ne može postići pozitiva u
poslovanju, stoga se uvelike okreću EU projektima. Nekoliko
ih je u pripremi, a ima i onih koji su u fazi realizacije. Tu pr-
venstveno mislimo na projekt konverzija šuma iz niskih u vi-
soki šumski oblik koji se provodi na području cijele Hrvatske.
Ono što je zanimljivo, na području Šumarije Split, za razliku
od ostalih područja konverzija u Dalmaciji, radit će se konver-
zija bjelogoricom. Naime, na području GJ Borovača radit će se
konverzija sastojina crnoga bora u sastojinu medunca. Razlog
je što u toj GJ jedinici postoje dublja tla koja pogoduju razvoju
medunčevog korjenskog sustava, stoga je šteta ne iskoristiti Telefonski stup radi se od borovine
tu mogućnost i prebaciti sastojinu u klimatogenu zajednicu
koja joj najbolje odgovara.
Također, treba naglasiti kako se na području šumarije, ne- lo u Logistički centar za biomasu. Naime, potražnja za tom
daleko od Muća, nalazi sjemenska sastojina hrasta medunca sirovinom raste, a upravo bi se s biomasom mogla povećati
koja može osigurati dovoljno repromaterijala za potrebe ci- iskoristivost dalmatinskih šuma niskog uzgojnog oblika. Kako
jele UŠP Split. stvari stoje, zainteresiranih za biomasu na jugu Hrvatske ima
Osim konverzija, tu je i već pripremljeni projekt „Dinara sve više tako da logistički centar za biomasu apsolutno ima
back to life“ koji čeka svoju evaluaciju, a prema kojem će se smisla te bi se ovim projektom itekako povećala učinkovitost
obnoviti lugarnica u mjestu Muć gdje će se smjestiti Informa- gospodarenja šumskim sastojinama UŠP Split.
cijski i prezentacijski centar za šumske požare, dok će se u Šu- Naravno, šumarija ima i svoj turistički potencijal. Na po-
mariji Knin raditi protupožarna cesta na planini Dinari. dručju šumarije nalazi se poznati krški fenomen vruje koji se
Ne staje se samo na tome jer je u pripremi još jedan projekt nalazi u jednoj uvali na pola puta između Omiša i Makarske,
kojim bi se zgradu nekadašnjeg rasadnika u Muću pretvori- dok je kaštelanski zaljev geomorfo-
loški gledano jedan od najzanimlji-
m mjestu vijih u Europi.
Zgrada šumarije nalazi se na isto
gdje i podružnica UŠP Spli t Potencijala za poneki projekt u
turizmu svakako ima i šumari ne bi
imali ništa protiv, čak štoviše. No
treba ipak reći kako za takve stva-
ri treba prilagoditi zakonodavstvo
koje trenutno ne ide na ruku prila-
gođavanja šumarstva turizmu.
Dok se zakoni ne poslože, šuma-
ri se trude dati svoj obol razvoju
turizma pa trenutno rade protupo-
žarne ceste koje imaju i turistički
potencijal. Upravo je u realizaciji
protupožarna cesta na Kozjaku s
BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020. HRVATSKE ŠUME 33
Šumska razglednica
velikim potencijalom u turizmu
koja će voditi sve do srednjo-
vjekovne utvrde Biranj, a prola-
zi područjem u kojem su vidljivi
ostatci rovova i bunkera koji su
nekada označavali granicu iz-
među Italije i NDH.
Ipak, treba naglasiti kako
veliki dio poslova šumarije
otpada na protupožarnu za-
štitu i sanaciju opožarenih po-
dručja. Svima su nam još u glavi
katastrofalni požari iz 2017. go-
dine kada je vatra umalo ušla
u grad Split. No od onda je na- Obnova opožarenih površina na Kozjaku
pravljeno puno posla te pravi
posao sanacije kreće upravo s
2020. godinom. Naime, prve dvije godine radila se priprema problem smeća sve više postaje glavna tema u Hrvatskoj.
terena, a u ovoj će se godini krenuti s pošumljavanjem 137 ha Na kraju, tu je i problem uzurpacije zemljišta, stara boljka
čime će se na tom području zaokružiti priča o sanaciji katastro- našeg katastrofalnog katastarskog nasljeđa zbog kojeg šuma-
falnog požara iz 2017. godine. U planu je sadnja 67.628 sadni- rija vodi nebrojeni broj postupaka pred sudom.
ca alepskog bora, 17.667 sadnica crnoga bora, 26.692 sadnice Danas je teško zamisliti kako je izgledalo područje
primorskog bora te 40.452 sadnice pinije, što znači kako će se Dalmacije i dalmatinskih otoka glede šumovitosti prije više
na 137 ha unijeti 152.439 sadnica raznih vrsta borova, a kako stotina godina s obzirom na silan antropološki utjecaj, no o
je riječ o vrlo zahtjevnom terenu, većina će se sadnica morati znatnijim šumskim površinama svjedoče statuti dalmatinskih
saditi ručno, što dovoljno govori o kakvom je kompliciranom gradova, a za Šumariju Split najznačajniji je splitski iz 1240.
zahvatu riječ. godine. Iz ovih statuta vidljivo je da je drvo bila važna sirovina
Osim toga, velika se sredstva ulažu u protupožarnu zaštitu. te da je postojala briga za očuvanjem, naročito borovih šuma
Nakon katastrofalnog požara diljem Dalmacije postavljene su koje su bile itekako važne za zadovoljenje osnovnih životnih
protupožarne kamere za detekciju požara, ali i počinitelja što procesa. Koristio se za ogrjev, građevinu, ali i kao brodogra-
je umnogome smanjilo broj požara. Uz to, održavanje protu- đevno drvo. Lučevina se koristila u ribarenju, a borova smola
požarnih prosjeka i prometnica je redovito, a obavljaju se i svi za zaštitu brodova, dok se kora koristila za konzerviranje ribar-
preventivni radovi koji uključuju čišćenje i orezivanje donje skih mreža. Osim sječe, vegetacija se palila radi dobivanja po-
etaže i iveranje gorive mase. ljoprivrednih površina.
Ipak, kako nam ističe upravitelj Taraš, postoje problemi koji Za vladavine Mlečana posječene su znatne količine za gra-
su antropološkog karaktera, a tiču se velikog broja šumskih đu i ogrjev, a sječa se dopuštala i susjedima, poglavito Turci-
šteta, uzurpacije šumskog zemljišta te veliki problem divljih ma. Kada se uvidjelo da šume nestaju, vlasti su počele izdavati
deponija. U to smo se uvjerili i sami kada smo prilikom obila- pravilnike o očuvanju šuma i uređivanju pašnjaka. Izvješće
ska šumarije zajedno s upraviteljem zatekli pojedinca u nere- Mlečanina Vicka Dandola (1805. - 1814.), generalnog providu-
gistriranom automobilu punom ogrjeva. Naravno, dotičnom ra za Dalmaciju u vrijeme Napoleonove Ilirije, navodi kako su
gospodinu brzo je naplaćena šumska šteta. šume Dalmacije opustošene: „…U trogirskoj okolici šume su
Divlji su deponiji nažalost problem cijele Dalmacije i o tome uništene… Oko Splita uništeni su i zadnji ostaci starih šuma
smo već pisali u našem časopisu. Šumarija Split samo je u pr- na Mosoru, Marjanu, Čiovu, pa na kaštelanskim brdima i Klisu
vih šest mjeseci 2019. godine sanirala 55 tona smeća. Velika je posve je nestalo… Kod Omiša sve su općinske šume ili propa-
to brojka unatoč činjenici kako je riječ o velikom području, a le ili su blizu da propadnu…“ Dandolo je, između ostaloga dao

Pošumljavanje na Svilaji Sjemenska sastojina hrasta medunca

34 HRVATSKE ŠUME BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.


Stara lugarnica u Muću
i prijedlog da se šume ograde te da se ti prostori stave pod
zabranu ispaše. Takve šume dobile su naziv „sveti gaj“.
Napoleonovim porazom Dalmacija je pripala Austriji koja
1858. godine implementira Zakon o šumama, no ništa se nije
promijenilo.
Tek Zakonom o šumama iz 1876. te Pokrajinskim zakonom
iz 1880. godine, gdje je dozvoljena dioba općinske zemlje, po-
stignut je znatan uspjeh u pošumljavanju. Od 1897. do 1918.
godine šumska površina povećana je za 13.145 ha, dok je od
1919. do 1941. godine pošumljeno 4.400 ha, no u tom razdo-
blju uništene su visoke šume na kršu.
Od 1945. godine do danas šumarstvo se organiziralo i reor-
ganiziralo više puta.
Početak intenzivnog gospodarenja bio je 1947. godine
djelovanjem Uprave za pošumljavanje i bujičarstvo koja se
Šumska razglednica
Zgrada rasadnika u Muću
bavila pošumljavanjem, melioracijama krša, šikara i kamenja-
ra, rasadničarstvom, uređivanjem bujica te čuvanjem i zašti-
tom šuma. Od 1950. godine poduzeće dobiva naziv Šumsko
gospodarstvo „Dalmacija“. Od 1954. godine šumarije postaju
samostalne ustanove da bi 1960. osnovali Šumsko gospodar-
stvo „Split“ koje je nakon izdvajanja drugih šumarija svedeno
na područje današnje Šumarije Split. Od 1991. šumarija poslu-
je u sklopu Hrvatskih šuma, UŠP Split.
Budućnost šumarije svakako treba gledati kroz prizmu
turizma i trebalo bi određene zakone prilagoditi kako bi se
krško šumarstvo stavilo u turističku funkciju. Odvajanjem
kontinentalnog i krškog šumarstva u zakonskim regulativama
bi se mogao ponovno postići prosperitet te goleme površine
šumskog tla staviti u funkciju koja potencijalno može donijeti
veliku dobit.
BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020. HRVATSKE ŠUME 35
Rasadničarstvo
Rasadnik Oštarije, UŠP Ogulin Tekst/foto: Helena Jakobović

Poznati po sadnicama
četinjača i božićnim drvcima
Proizvodne površine rasadnika

Znanje, kvaliteta, iskustvo, stručnost, tehnologija i povoljna renta položaja samo su

neke od prednosti rasadnika Oštarije koji se nalazi u sklopu Uprave šuma Podružnice
Ogulin. Ovaj rasadnik postaje samostalna organizacijska jedinica čime su mu otvorena
mnogobrojna vrata u budućoj proizvodnji i gospodarenju.

U
prava šuma Podružnice Ogulin uz pet svojih šumarija
i Radnu jedinicu za mehanizaciju, graditeljstvo i pri-
jevoz može se ponositi još i rasadnikom Oštarije koji
se smatra među najvećima u Hrvatskoj te jednim od
najpoznatijih po proizvodnji četinjača u ovome dijelu Euro-
pe. Smješten je unutar plodne ogulinske doline na obroncima
Male i Velike Kapele, danas u blizini autoceste, što mu uvelike
povećava rentu položaja zbog prometne povezanosti i time
lakše dostupnosti. Dosad u sklopu Šumarije Josipdol, rasadnik
Oštarije prelazi na razinu samostalne organizacijske jedinice
čime se za ovaj rasadnik i njegove vrijedne zaposlenike otva-
raju mnoge mogućnosti, od proširenja proizvodnih kapacite-
ta preko novih zapošljavanja do modernizacije proizvodnje.
Rasadnik je osnovala 1948. Šumarija Modruš na površini od
svega 3,6 ha na kojoj su se uzgajale smrekove, jelove i boro-
ve sadnice. Osnovan je kako bi se pošumilo veliko područje u Božićna drvca upakirana i pripremljena za dostavu klijentima u Trstu
što kraćem vremenu za potrebe tvornice celuloze u Plaškom
te za očetinjavanje koje se 60-ih godina preferiralo. Godišnje Godine 1956. osnovan je i rasadnik Veljun u Oštarijama po-
se proizvodilo oko 300.000 sadnica, ali uskoro ta količina nije vršine 2,6 ha koji je ograđen žičanom ogradom, a izgrađena
bila dovoljna za potrebe Šumskog gospodarstva „Javornica“, je i vodovodna mreža te bazeni. Tada se godišnja proizvodnja
Ogulin. kretala oko 250.000 školovanih sadnica četinjača.
36 HRVATSKE ŠUME BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.
 Rasadničarstvo
Postepeno su osnivani i popratni rasadnici, a 1963. godi-
ne površine su dodijeljene tadašnjem Šumskom gospodarstvu
„Ogulin“ u svrhu osnivanja plantaža četinjača, dok je površina
povećana na 20 ha, a ostali rasadnici su se ukinuli. Povećanjem
površine rasadnika Oštarije mogla je biti organizirana inten-
zivna mehanizirana proizvodnja dovoljnih količina kvalitetnih
sadnica. Izvršena je unutarnja podjela novih površina, trasirani
su i izrađeni putovi i staze te zasađeni vjetrobrani pojasevi i do-
datni bazeni za vodu. Potražnja za sadnicama ovog rasadnika
rasla je sve više do 1984. godine kada je rekordna brojka ispo-
ručenih sadnica bila 1.465.000 komada. Nakon toga slijedi pad
potražnje, ali planovi za budućnost u ovom rasadniku danas su
veliki zbog iznimnog potencijala koji on ima.
Postojana infrastruktura s popratnim objektima, bazen sa
sustavom za navodnjavanje, izvrsna renta položaja koja se
Specijalizirani za proizvodnju četinjača

Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko. Plano-

vi za budućnost ovog rasadnika veliki su. Upravitelj
rasadnika Marinko Blašković tijekom obilaska rasad-
nika Oštarije rekao je kako rasadnik ima veliki pro-
izvodni potencijal koji još nije dovoljno iskorišten.
- Ima sve dobro, tlo, klimu, navodnjavanje, meha-
nizaciju i ljude koji su stručni i spremni raditi. - rekao
je Blašković. S obzirom da su sadnice smreke proizve-
dene u ovom rasadniku kvalitetne, plan je da rasadnik
postane glavni proizvođač presađenica i školovanih
sadnica obične smreke i ostalih četinjača, zaključio je
Marinko Blašković. Rasadnik je danas opremljen i vla-
stitom hladnjačom, traktorima i drugom potrebnom
mehanizacijom, kao i traktorom s nastavkom za ore-
zivanje grana drveća uz cestu. Ostali ciljevi u rasadni-
ku su racionalizacija troškova, povećanje proizvodnje
i prodaje šumskog sadnog materijala, brendiranje
božićnih stabala kao domaćeg proizvoda, ali i ozele-
Marinko Blašković pokazuje hladnjaču u sklopu rasadnika Oštarije
njavanje hortikulturnih površina, djelovanje na polju
urbanog šumarstva, turizma, poljoprivrede i drugih uslužnih
očituje blizinom autoputa, stručnost i iskustvo djelatnika te djelatnosti. S obzirom na velike ambicije i volju, nema sumnje
specijaliziranost za proizvodnju četinjača samo su neke od da će se sve navedeno i ostvariti. 
prednosti ove radne jedinice. Rasadnik Oštarije nalazi se 1,5
km od istoimenog mjesta Oštarije na nadmorskoj visini od
365 m. Ukupna površina rasadnika je oko 30 ha. Na 10 proi-
zvodnih ploha proizvode se i školuju sadnice, a plohe su ome-
đene zaštitnim smrekovim pojasevima. Na ostatku površine
uzgajaju se božićna drvca nadaleko poznata po svojoj ljepoti.
Dugogodišnje iskustvo u proizvodnji upravo božićnih drvaca
prepoznali su klijenti iz Hrvatske i Europe te su naša drvca sve
traženija van granica Lijepe Naše.
Današnja glavna proizvodnja očituje se u školovanju
sadnica četinjača za potrebe Hrvatskih šuma, kao i površi-
na u privatnom vlasništvu. Trenutna ukupna isporuka šum-
skih sadnica je oko 350.000 s tendencijom rasta. Kapacitet
neophodno potrebnog bazena iznosi 1.600 kubičnih meta-
ra, a nalazi se na prirodnom izvoru vode. Sva proizvodnja u
rasadniku nalazi se pod stručnim i zdravstvenim nadzorom Rasadnički traktor s priključkom za orezivanje grana

BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020. HRVATSKE ŠUME 37

Sjemenarstvo
Nezamjenjiva za Tekst: Marija Glavaš
Foto: dr. sc. Mladen Ivanković,
obradu češera i mag. Nikola Zorić,
šumskog sjemena stručni suradnik Zoran Vujnović

Više od četvrt stoljeća rada

trušnice u HŠI-u
Miran Lanšćak u berbi smrekovih češera

Na naslovnici 31. broja tadašnjih novina Hrvatske šume od 2. ožujka 1994. godine osvanula
je samo jedna vijest otisnuta boldanim slovima. Glasila je: „U Jastrebarskom trušnica
puštena u rad“. Na tadašnjem crno-bijelom izdanju vijest je dodatno istaknuta crvenom
bojom. Uredništvu je bilo posve jasno koliko će nova tehnologija unaprijediti uzgoj
četinjača. Trušnicu je svečano prerezivanjem vrpce u rad pustio tadašnji doministar u
Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu prof. dr. sc. Joso Vukelić.

T
rušnica smještena u zatvore-
nom prostoru Hrvatskog šu-
marskog instituta (HŠI) u Jastre-
barskom predstavlja nužnost
za uzgojni proces Hrvatskih šuma jer
ima mogućnost brze i kvalitetne obra-
de sjemena četinjača, točnije sjemena
jele, smreke i bora, ali i bukovog sje-
mena, odnosno bukvice. Nabavljena je
novčanim sredstvima tadašnjeg J.P. Hr-
vatske šume (Hrvatske šume d.o.o.) od
švedskog proizvođača BCC (Björkemar
Construction & Consulting) 1994. godi-
ne. Uz stroj za sušenje češera, otkako je
38 HRVATSKE ŠUME BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.
pokrenuta, pokazalo se da je ispunila
očekivanja šumara te se neprekidno
koristi do danas.
Sjeme koje se dopremi u HŠI iz sje-
menskih sastojina s područja kojima
upravljaju Hrvatske šume prikuplja se ili
penjanjem na stabla ili s tla. Za penjanje
je potrebno prethodno osposobljava-
nje, stalni oprez i puno opreme o čemu
mogu posvjedočiti četvorica osposo-
bljenih penjača zaposlenih u HŠI-u. Pe-
njanje je neizbježna metoda kod priku-
pljanja jelovog sjemena gdje je češere
nužno pobrati prije nego se počnu ras-
padati na stablima. Za razliku od jelovih
češera koji se raspadnu pa češerne lju-
ske i sjeme padnu na tlo, borovi i smre-
kovi češeri otpadaju čitavi sa stabala.
Bez obzira na tu činjenicu, u posljednje
je vrijeme prisutan trend penjanja i na
borove i smreke.
Detalje o mogućnostima i fazama
rada trušnice, odnosno industrijskog
pogona za proizvodnju i doradu šum-
skog sjemena za časopis je detaljno
opisao šumarski stručnjak, viši stručni
suradnik Ivica Čehulić zaposlen kao vo-
ditelj Odjela rasadničke proizvodnje u

Hrvatskom šumarskom institutu sa sje-
dištem u Jastrebarskom.
Trušnica se sastoji od sedam za-
sebnih sastavnica s mogućom višena-
mjenskom primjenom. To su: sušara za
češere i sjeme (DL 1200/38 HL), stroj za
trušenje i otkriljavanje, uređaj za vodnu
separaciju, stroj za čišćenje i kalibrira-
nje, stanica za odvajanje sjemena po
gustoći (težini), stanica i filtar za prašinu.
Budući da su neki dijelovi višenamjen-
ski, izvedeno postrojenje omogućuje
rad i s manje sastavnica uz obavljanje
svih tehnoloških zadaća.
Temeljna su dva tijeka: obrada češera
i obrada sjemena. Sušara je dvonamjen-
sko postrojenje koje služi za sušenje če-
šera u svrhu njihova otvaranja i sušenje
sjemena. Tehničke značajke sušare su:
temperatura sušenja od 18 do 55 0C,
jednokratni kapacitet sušenja češera
od oko 1.400 litara, jednokratni kapa-
citet sušenja sjemena (obična smreka)
od oko 280 litara, jednokratni kapacitet
sušenja sjemena bukve od 250 do 400
kg, dok vrijeme sušenja ovisi o vlažnosti
češera i sjemena.
U sljedećoj jedinici (fazi dorade) po-
strojenja obavlja se ekstrakcija sjemena
i okriljavanje. Do stavljanja trušnice u
pogon, pojasnio je Čehulić, otkriljavanje
se uglavnom obavljalo na mehanički
način pri čemu su se višestruko ošteći-
vale sjemenke. Tijekom strojnog proce-
sa otkriljavanja gotovo nema oštećenja
jer se krilca odvajaju u sitastom rotiraju-
ćem bubnju djelovanjem centrifugalne
sile, vode i stlačenoga zraka. Tehničke
značajke jedinice za trušenje i otkrilja-
Radionica Lifegenmon projekta
Ivica Čehulić drži nastavu za studente Šumarskog fakulteta
vanje su: kapacitet stroja pri trušenju
od oko 200 l češera za 2 do 5 min rada i
kapacitet otkriljavanja od oko 20 do 40
kg sjemena na sat.
Sljedeća je faza vodena separacija te
ponovno sušenje otkriljenoga sjemena
u sušari. Uporaba ove faze dorade može
varirati ovisno o stupnju čistoće sjeme-
na nakon završenog prethodnog ciklu-
sa. Separacijom pomoću vode odvaja se
mehanički oštećeno sjeme, čestice smo-
le i druge nečistoće od dobrog sjemena.
Istovremeno se sjeme ispire od prašine
i krilaca koja su potencijalno ostala na
njemu tijekom vlažnog otkriljavanja.
Kapacitet uređaja je oko 10 do 50 kg
sjemena na sat.
Suho se sjeme nadalje dijeli i do-
datno pročišćava na sustavu vibriraju-
ćih sita, odnosno provodi se mehanička
separacija putem uređaja za čišćenje i
kalibriranje sjemena. Ova jedinica po-
strojenja može se uporabiti za prethod-
no čišćenje češera od iglica i drugih
BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.
Sjemenarstvo
nečistoća, no osnovna mu je namjena
čišćenje sjemena i kalibriranje (umjera-
vanje) na 2 do 4 različite veličine. Kapa-
citet uređaja je oko 30 do 50 kg sjemena
na sat te predstavlja neophodni korak
do završne faze dorade.
Posljednja faza dorade sjemena po-
drazumijeva razdvajanje sjemena razli-
čite gustoće, tj. ima zadaću odvajanja
punoga sjemena od nepotpuno razvije-
noga, šturog sjemena i drugih nečisto-
ća. Radi na principu protoka sjemena
u zračnoj struji u kojoj se zbog različite
gustoće čestica u nekoliko odjeljaka iz-
dvaja sjeme (i nečistoće) različite puno-
će. Kapacitet uređaja je oko 30 do 50 kg
sjemena na sat. Kompresorska stanica
omogućuje rad nekih od strojeva gdje
je potreban stlačeni zrak (stanica za ot-
kriljavanje), a koji služi i za čišćenje truš-
nice između dorade različitih partija sje-
mena. Filtarski sustav za prašinu sastoji
se od centralne filtarske stanice i susta-
va cijevi odsisnoga uređaja. Njime se od
pojedinih jedinica postrojenja odvodi
prašina tako da cjelokupni sustav zado-
voljava visoke sigurnosne i ergonomske
standarde.
Iako je prvenstveno cjelokupno po-
strojenje namijenjeno za doradu sjeme-
na crnogoričnih vrsta, u određenoj mjeri
također je moguća i dorada listopadnih.
Kapacitet trušnice dovoljan je za proi-
zvodnju i doradu sjemena četinjača za
sve rasadnike u Hrvatskoj. Kontejnerska
proizvodnja sadnica, mehanizirana sje-
tva, kao i višegodišnje čuvanje sjemena
zahtijeva sjeme visoke kakvoće. Svim
tim zahtjevima odgovara rad trušnice
koji na kraju može polučiti gotovo 100
%-tnu čistoću sjemena. 
HRVATSKE ŠUME 39
Zaštita šuma
Tekst: Marija Glavaš
Zaštita od divljači u Foto: Marija Glavaš, arhiva Šumarije Zadar (UŠP Split)
UŠP Delnice, Gospić i Split

Ekološke biorazgradive
mreže i druga sredstva
Zaštita borova u UŠP Split

Pripreme za primjenu i primjena ekološki prihvatljivih zaštitnih sredstava koja su

u skladu s FSC certifikatom te kao takva ne štete okolišu počela je 2016. godine na
području Uprava šuma Podružnica Delnice, Gospić i Split. Riječ je o mehaničkoj zaštiti
od divljači, biorazgradivim mrežama koje se postavljaju pojedinačno oko sadnica koje
je UŠP Delnice nabavila vlastitim sredstvima, a UŠP Gospić i Split pomoću potpore iz EU
fondova. Osim s mrežama, donosimo prva iskustva sa zaštitnim kapicama i manžetama.

B
iorazgradive zaštitne mreže kakve su postavljene na
području UŠP Delnice, Gospić i Split namijenjene su
zaštiti od divljači i imaju za svrhu sprečavanje odgri-
zanja pupova i oštećivanja sadnica rogovima. Prven-
stveno su namijenjene zaštiti četinjača (izuzev ariša), ali su se
pokazale učinkovitima i na listačama. Tamnozelene su boje,
s okama veličine 1,5 x 1,5 cm i najmanjeg promjera prostora
za rast od oko 30 cm. Ono što ih čini ekološki prihvatljivima je
svojstvo potpune razgradnje uslijed djelovanja sunčeve svje-
tlosti, točnije UV zračenja. Proces razgradnje traje u razdoblju
od šeste do osme godine od postavljanja mreže, a biljka je
do tada zaštićena najmanje pet godina. Zaštita je predviđena
za postavljanje ujesen kako bi štitila biljke tijekom zime, no
valja uzeti u obzir da su klimatske promjene uzrokovale da u
stvarnosti nema više podjele na četiri godišnja doba. Dolazi
do značajnih promjena temperatura tijekom pojedinog dana
pa upute gube na težini i potrebni su dodatni napori u smislu
stalnog praćenja razvoja situacije na terenu.
U sve tri podružnice mreže su postavljene na način da je
svaka privezana konopima uz drveni kolac zabijen u tlo zbog
40 HRVATSKE ŠUME BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.
dodatne zaštite od vjetra i, kako su pojasnili u UŠP Delnice,
zbog zaštite od snijega i veće stabilnosti sadnica sađenih na
strminama.
UŠP Delnice mreže je nabavila iz vlastitih sredstava i
počela primjenjivati 2016. godine prvo na sadnicama bora na
području Šumarije Fužine gdje su primijećene štete od div-
ljači odgrizanjem pupova. Prema njihovom iskustvu, mreže je
nakon postavljanja potrebno nadgledati i postavljati u prvo-
bitan položaj nakon jačih vjetrova ili u slučaju većih količina
snijega. Od nedostataka su istaknuli visoku cijenu i vrijeme
potrebno za postavljanje, ali isto tako potvrdili kako ta meto-
da pruža biljkama potpunu zaštitu. U Šumariji Fužine je 2016.
godine na ukupno 2,6 ha postavljeno 6.116 mreža oko sadni-
ca crnog bora, 2.484 oko sadnica obične bukve, 1.000 mreža
oko sadnica divlje trešnje i 3.400 mreža oko sadnica obične
jele. U Šumariji Gerovo postavljeno je 1.000 mrežica oko sad-
nica divlje trešnje 2018. godine. U Šumariji Delnice mreže su
iste godine postavljane po prvi puta na sadnice obične jele s
time da su se djelatnici UŠP dosjetili prerezati ih poprijeko na
polovine i na taj su način dobili dvostruko više materijala.
 Zaštita šuma
U UŠP Gospić i UŠP Split zaštitne biorazgradive mreže
nabavljene su putem natječaja za mjeru 8. EU fondova, Ulaga-
nje u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma,
za tip operacije 8.5.1. Konverzija degradiranih šumskih sasto-
jina i šumskih kultura. Prijavi na natječaj prethodilo je sastav-
ljanje planova konverzije i prikupljanje potrebne dokumenta-
cije. Valja naglasiti kako su projekti pokrenuti i provode se u
skladu s propisima gospodarskih osnova.
UŠP Gospić odobrena je potpora u iznosu od 7.266.332,82
kn od čega je 85 % iz sredstava EU fondova, a 15 % iz pro-
računa Republike Hrvatske na ukupnoj površini od 123,57
ha. Sredstva su uložena u dva projekta na području Šumarije
Korenica u GJ Javornik – Tisov vrh. Za potrebe zaštite sadnica
obične smreke na području Šumarije Korenica nabavljeno je
82.850 komada mreža. Sadnja je započela 21. studenog, a do
sada ih je postavljeno 26.600. Planirano je više, no u UŠP Gos-
pić suočeni su s manjkom radne snage, a kontinuitet su omele
i kiše tijekom studenog. Ugovoreni rok za završetak oba pro-
jekta je tri godine od potpisivanja ugovora.
Osim projekta koji uključuje biorazgradive mreže u UŠP
Gospić, u tijeku su radovi na realizaciji još dva projekta kon-
verzije. Riječ je o sadnji listača na području Šumarija Perušić
i Gospić u Tulyeve cijevi koje se primjenjuju u Hrvatskim šu-
mama već niz godina kao vrlo učinkovito sredstvo za zaštitu
od divljači. Budući plan za Šumariju Korenica uključuje ogra- Kapica na sadnici crnog bora
đivanje armaturnom mrežom u gospodarskoj jedinici Laudo-
nov gaj ako će biti realiziran unos žira hrasta lužnjaka (hrast je
sađen po naredbi austrijskog feldmaršala Laudona u 18. st.).
Krajem listopada 2016. godine za UŠP Split prijavlje- vrijednosti od 5.308.676,98 kn za područje Šumarije Zadar, u
no je i ugovoreno postavljanje mreža na ukupno 96,41 ha, u gospodarskoj jedinici Musapstan. Odluka o dodjeli sredstava
donesena je 9. kolovoza 2017., a dani rok za provedbu ulaga-
Crvena manžeta na sadnici crnog bora
nja je 9. kolovoza 2020. godine. Za početak su proizvedene
sadnice starosti 2+0 u kontejnerima volumena 650 ml. Počet-
kom listopada 2018. godine u ispomoć su došli radnici iz UŠP
Gospić te započinju radovi na izradi uzgojnih staza. Uslijedilo
je strojno iskapanje jama za sadnju početkom prošle godine.
Sadnja je još uvijek u tijeku i planira se završiti u travnju ove
godine. Mreže će biti postavljene na 110.000 sadnica pinije,
alepskog bora i primorskog bora. Budući planovi odnose se na
provedbu ugovora na 2. pozivu za tip operacije 8.5.1. Konver-
zija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura. Ugovo-
rena je sadnja na ukupno 295 ha, u vrijednosti od 16.751.783
kn na području četiriju šumarija, točnije na području Šumarija
Zadar, Drniš, Hvar i Split.
Osim biorazgradivih mreža i Tulyevih cijevi, isprobana
su i druga sredstva. Prošle, 2019. godine UŠP Delnice je vla-
stitim sredstvima nabavila i zaštitne kapice i manžete koje su
isto tako prvenstveno namijenjene za zaštitu četinjača. Do
sada su ih postavljali na sadnice crnog bora u Šumariji Vrbov-
sko, duglazije u Šumariji Gerovo i jele u Šumariji Skrad.
Kapice predstavljaju zaštitu od ljetnog i zimskog odgriza-
nja. Oblika su polukugle s četiri malena otvora (kako ne bi bio
spriječen dotok zraka) i s četiri tanke trake od oko 3 cm dužine
na donjoj strani pomoću kojih se kapice nataknu na izbojak.
Točnim se pokazalo da ne sprječavaju rast vršnog izbojka s
vršnim pupom, da ne dolazi do akumuliranja topline ispod
kapice te da su otporne na sve vremenske uvjete. Trebale bi
BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020. HRVATSKE ŠUME 41
Zaštita šuma
Zaštita obične jele u UŠP Delnice
predstavljati sigurnu cjelogodišnju zaštitu vršnog izbojka, no
tijekom obilaska terena pokazalo se da otpadaju uslijed djelo-
vanja vjetra, a za pretpostaviti je da ih skidaju i same životinje.
U Šumariji Gerovo postavljene su na 400 sadnica duglazije na
0,5 ha, u Šumariji Vrbovsko na 4.900 sadnica crnog bora na
površini od 3 ha te na 1.000 sadnica obične jele na području
Šumarije Skrad na površini od 1,56 ha.
Manžete se kopčaju postrance, no zapravo nemaju oblik
manžeta, već donjeg dijela rukava košulje stisnutog manže-
tom. Mrežaste su strukture radi prozrake i opremljene s po
pet plastičnih šiljaka tupih vrhova koji sprječavaju divljač da
zubima dođe do pupova. Pokazale su se vrlo učinkovitom za-
štitom, no njihov je nedostatak što ne rastu zajedno s vršnim
pupom pa ih je nužno skinuti iduće jeseni i ponovno postaviti
na veću visinu na kojoj se sada nalazi vršni pup.
To znači da manžeta ima višegodišnju primjenu, a kao
i kod kapica, unutar njih ne dolazi do akumuliranja topline.
Prednost je i što tijekom proljeća, nakon završenog zimskog
perioda, izbojak s vršnim pupom nesmetano prirasta kroz
manžetu. Dolaze u dvije boje za koje se pokazalo da odbijaju
divljač, ružičasto-crvenoj i blještavo plavoj koja osim odgriza-
nja pupova, odbija divljač od potrebe za trljanjem rogova o
koru kako bi ih očistila.
U Šumariji Gerovo postavljeno je 100 komada plave boje
na sadnice duglazije, a u Šumariji Vrbovsko 500 crvenih i 400
plavih na sadnice crnog bora, na sveukupno 3,2 ha.
Kao zaključak o glavnoj temi, tj. primjeni zaštitnih bioraz-
gradivih mreža od nedostataka može se navesti kako pred-
stavljaju veliko početno ulaganje, iziskuju duže vrijeme za
postavljanje, nadgledanje i eventualne popravke. Od predno-
sti valja istaknuti kako su u potpunosti ekološki prihvatljive
i kako sadnicama, ne samo četinjača za koje su prvenstveno
namijenjene, pružaju potpunu zaštitu od divljači.
Podatci za članak prikupljeni su zahvaljujući ljubaznosti i
strpljenju stručnih suradnika Nevene Zrnić (UŠP Delnice), Mile
Pocrnića (UŠP Gospić) i koordinatora za EU projekte Zorana
Šunjića (UŠP Split). 
42 HRVATSKE ŠUME BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.
Hortikultura Zagreb
Svoje umijeće pokaz
šumskog kompleksa
Zaposlenici radne jedinice Hortikultura Zagreb
dobro znaju kako njihov posao zahtijeva kombi-
naciju vještina – stručno šumarsko znanje, izvr-
sne komunikacijske sposobnosti te hortikultur-
no umijeće. Kompleksnost upravljanja šumskim
resursima u gradu čini ovaj posao izazovnim, ali i
lijepim. A da može biti kreativan, pokazali su dje-
latnici Hortikulture Zagreb krajem 2019. godine
kada su besprijekorno u red doveli dio urbanih
šuma u kompleksu Predsjedničkih dvora na Pan-
tovčaku.
U
rbane šume danas igraju važnu ekološku ulogu
unutar gradova na više načina. Osim uljepšavanja
urbanog okoliša, nude brojne pogodnosti poput
pozitivnog utjecaja na klimu i gospodarstvo isto-
vremeno pružajući utočište biljnim i životinjskim vrstama,
a rekreacijske zone stanovnicima samog grada. U mnogim
zemljama diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, raste razu-
mijevanje o važnostima općekorisnih funkcija koje pruža-
ju urbane šume, a s time i briga za njihovo uređenje i odr-
žavanje. Hortikultura Zagreb, radna jedinica koja djeluje u
sklopu zagrebačke podružnice Hrvatskih šuma, gospodari
park-šumama Grada Zagreba, odnosno urbanim šumama
s naglašenim općekorisnim funkcijama, a koje se nalaze
u gradu i okružuju ga. Neke od najposjećenijih u svrhu

Za svoj rad radnici su
dobili samo pohvale
Tekst: Helena Jakobović
Foto: Samir Glavaš, Mladen Mikulin
zali smo unutar
a Predsjedničkih dvora
sporta, rekreacije, turizma ili samo šetnje i uživanja u šum-
skom ambijentu su Maksimir, Tuškanac, Zelengaj, Jelenovac,
Kraljevec, Cmrok, Grmoščica, Susedgrad, ali i mnoge druge.
Zaposlenici radne jedinice Hortikultura Zagreb dobro znaju
kako njihov posao zahtijeva kombinaciju vještina – stručno
šumarsko znanje, menadžerske sposobnosti, izvrsne komuni-
kacijske vještine te hortikulturno umijeće. Biti na raspolaga-
nju i usluzi građanima koji vole šume, ali ponekad ne shvaćaju
kompleksnost upravljanja šumskim resursima u gradu čini
ovaj posao izazovnim, ali i lijepim.
A da može biti kreativan, djelatnici Hortikulture Zagreb
pokazali su krajem 2019. godine kada su besprijekorno u red
doveli dio urbanih šuma u kompleksu Predsjedničkih dvora
na Pantovčaku. Naime, osnovna namjena čitavog komplek-
sa koji uključuje objekte i šumu unutar Predsjedničkih dvo-
ra koja je još do nedavno bila rezidencijalna, ali kako je plan
otvaranje ovog šumskog područja za javnost, ta će uloga biti
turističko-rekreacijska. Zbog toga treba urediti šume koje su
Djelatnici su pokazali spretnost i
hortikulturno umijeće
Urbano šumarstvo
na mnogim dijelovima prezrele, stare i nenjegovane, a nakon
toga one će sigurno pozitivno utjecati na unaprjeđenje ljud-
skog okoliša, kao i na psihofizičko zdravlje svakog pojedinca.
Radnici zagrebačke Hortikulture vješto su i spretno uklonili
sva stara i natrula bagremova i druga stabla koja su se opa-
Grb Republike Hrvatske izrađen od šumsko-hortikulturnih
vrsta krasi ulaz u Predsjedničke dvore
Zasađena su mlada stabla i grmolike hortikulturne vrste
sno nagnula nad glavni objekt predsjedničke rezidencije. Isto
tako, izvršili su sanaciju terena koje je zbog nagnutosti reljefa
i onemoćalog korijenskog sustava stabala postalo klizište. Na
mjesto starih posađene su mlade šumsko-hortikulturne vrste
koje se izvrsno uklapaju u šumski prostor, a uzgojene su u ra-
sadniku Hrvatskih šuma. S velikog balkona glavne primaće
sale Predsjedničkih dvora pogled sada krase mlada i zdrava
stabla, šumsko zelenilo u kombinaciji s grmolikim i puzavim
hortikulturnim biljem. Biljna zajednica koja dominira u park-
šumi je ilirska šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, što su vr-
ste koje su korištene i u sanaciji. A uz hrast kitnjak (Quercus pe-
traea) i obični grab (Carpinus betulus) hladovinu će ljeti raditi
i vrste drveća kao što su divlja trešnja (Prunus avium), gorski
javor (Acer pseudoplatanus), obična bukva (Fagus sylvatica)
i druge. Kreativna nota uređenja zapečaćena je izradom
šahovnice, odnosno grba Republike Hrvatske od šumskih gr-
molikih vrsta na samom ulasku u Predsjedničke dvore, kako i
dolikuje predsjedničkoj rezidenciji. Može se reći da je ostvare-
na prava hortikulturna umjetnost. Za svoj rad dobili su samo
pohvale, a zbog područja koje dugo vremena nije održavano,
sigurno će biti još posla u narednom razdoblju, što će djelatni-
ci ove radne jedinice spremno i s voljom ponovno odraditi. 
BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020. HRVATSKE ŠUME 43
Požari
Iskustva drugih zemalja
Upravljanjem rizikom
spriječiti megapožare
Znanstvenici su izračunali kako se novac utrošen u
prilagodbu šuma za veću otpornost vrati 2,5 puta
kroz usluge koje ta šuma isporuči ekosustavu.
Takve šume imaju 60 % bolju absorbciju CO2 i 40 %
učinkovitije korištenje vode.
Z
nanstvenici Međuvladina panela za klimatske promje-
ne Ujedinjenih naroda očekuju kako će zbog klimat-
skih promjena šumski požari biti sve žešći i doći do
razine megapožara. Takvi požari dovode do ljudskih
žrtava, smanjenja plodnosti tala, a prijetnja su i bioraznoliko-
sti. U Europi godišnje od požara strada 500 tisuća hektara uz
ogromnu količinu emisija ugljičnoga dioksida i drugih plino-
va. Europska unija promiče prevenciju požara i aktivno uprav-
ljanje šumama kako bi se smanjila ranjivost na požare.
Od 2004. u Kataloniji se stoga provodi znanstveni pro-
jekt unutar kojeg je nastao model ORGEST s preporukama
za prevenciju od megapožara. Naziv je njihovog projekta
DEMORGEST - Isplativa integracija prevencije velikih požara u
upravljanje šumama na Mediteranu. Znanstvenici su istraživali
dva probna područja i sedam mikrolokacija s visokim rizikom
od požara, no s različitim socio-ekonomskim karakteristika-
ma. Osim privatnih vlasnika, koji posjeduju 77 % katalonskih
šuma, znanstvenici su educirali i šumare, ali i dizali svijest jav-
nosti i industriji o važnosti održivog upravljanja šumama kod
prevencije megapožara.
- Temeljna je zadaća projekta nalaženje alata za sprječava-
nje širenja požara u velikim šumama na način da se s površine
ne prošire u krošnje. - objašnjava autorica ORGEST smjernica
Teresa Cervera iz DEMORGEST projekta. To podrazumijeva či-
šćenje protupožarnih puteva i pošumljavanje različitim vrsta-
Heiko Balzter, direktor Centra za krajolik i klimatska istraživanja
Sveučilišta u Leicesteru
44 HRVATSKE ŠUME BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.
Za odštetu će država platiti
11,5 milijuna eura odštete
Znanstvenici proučavaju mikrolokacije visokog rizika
Tekst: Mladen Iličković
Foto: DEMORGEST
ma koje imaju različitu otpornost na požare. U ovom projektu
korištene su različite vrste borova (Pinus sylvestris) i hrastova
(Quercus ilex).
Znanstvenici iz tog projekta izračunali su kako se novac utro-
šen u prilagodbu šuma za veću otpornost vrati 2,5 puta kroz
usluge koje ta šuma isporuči ekosustavu. Takve šume imaju 60
% bolju absorbciju CO2 i 40 % učinkovitije korištenje vode.
Koliko je prevencija bitna za katalonsku i općenito španjol-
sku ekonomiju govore i rezultati istraživanja znanstvenika
Sveučilišta u Leicesteru koji su još 2016. na temelju satelitskih
snimki i statističkih podataka došli do zaključka kako su gra-
dovi i turistička područja u Kataloniji, oko Madrida i Valenci-
je najriskantnija područja što se tiče šteta od požara. Dokaz
tomu je ovogodišnji niz katalonskih požara, najjači u zadnjih
20 godina, za koji je tamošnja ministrica poljoprivrede Teresa
Jordà obećala 11 i pol milijuna eura odštete. U šumarskom po-
dručju iznos planiranih mjera iznosit će oko 2,2 milijuna eura
i sastojat će se od obnove pogođenog vegetacijskog pokro-
va radi sprječavanja erozije tla i olakšavanja prirodne obnove
šume, izjavila je Jordà. - Ove akcije uključuju i realizaciju terasa
s ostatcima izgorjele vegetacije u područjima s višim rizikom
od erozije i uklanjanje izgorjelog drva, što će se vrednovati
kao biomasa.
Direktor Centra za krajolik i klimatska istraživanja Sveučili-
šta u Leicesteru, profesor Heiko Balzter upozorava:
- U toj smo regiji identificirali visoki rizik od požara i lokal-
ne vlasti moraju dati prioritet kontroli tog rizika i razviti bolje
strategije upravljanja tim rizicima.
ORGEST model polako se prihvaća u Kataloniji jer je primi-
jenjen na 58 % svih planova upravljanja u toj regiji u razdoblju
od 2014. do 2017. godine. 

Važnost crvene
vjeverice za šumski
ekosustav
Stotine
vjeveričjih
stabala
Svojevremeno se netko dosjetio snimiti reklamu u kojoj vjeverica crta malene planove terena na post-it papire
pa ih zatim lijepi na zidove svoje duplje. Na kraju joj se čitava duplja šareni, ali je sigurna da će pronaći gdje
je zakopala zimnicu. Autor reklame koja promovira post-it spretno je iskoristio činjenicu da vjeverice redovito
zaboravljaju gdje su pohranile sjemenke, no upravo ta činjenica za šumski ekosustav znači veću bioraznolikost.
C
rvene vjeverice (Sciurus vulga-
ris L.) predstavljaju autohtonu
vrstu na većem dijelu euroazij-
skog kontinenta. U Hrvatskoj je
rasprostranjena u čitavom kontinental-
nom dijelu i u Istri. Ovi simpatični glo-
davci žive od sedam do deset godina.
Prirodni neprijatelji su im kuna zlatica,
divlja mačka, zerdav (hermelin), crvena
lisica, domaći pas, sove i škanjac mišar.
Siva vjeverica
Mala enciklopedija šumarstva
Brojni europski znanstvenici istraži-
vali su njihovo ponašanje s ciljem boljeg
razumijevanja pohranjivanja zimnice i o
tome objavljivali rezultate i zapažanja
na kojima je temeljen ovaj članak. Isto
tako, puno toga o ovim simpatičnim
glodavcima ostalo je neotkriveno. Za
početak, crvene vjeverice spremaju zi-
mnicu jer ne spavaju zimski san, a zbog
činjenice da sjeme često ukopaju u tlo
BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.
Tekst: Marija Glavaš
Foto: Marija Glavaš, internet
Europska crvena vjeverica
i kasnije zaborave gdje su ga zakopale,
daje mu dobre šanse za klijanje. Takva
aktivnost zna biti vrlo pogodna za tzv.
vrste teškog sjemena kojem su sklone
pa se znanstvenici slažu da crvene vje-
verice pridonose bioraznolikosti u šu-
mama.
Pojava kada su biljke razmnožene
zahvaljujući životinjama naziva se zoo-
horija. Vjeverice sjeme u tlo pohranjuju
na način da prednjim nogama iskapaju
rupe dubine od 5 do 10 cm i u njih stav-
ljaju od jedne do pet sjemenki za što
utroše i do sat vremena. Primjeri teškog
sjemena koje rado jedu su sjeme lijeske,
zatim oraha, pitomog kestena, obične
bukve, no manje su sklone žiru, tj. hra-
stovom sjemenu. K tome konzumiraju
smrekovo i borovo sjeme, jedu i plodove
divlje ruže i kupine, a ponekad se hrane
i korom, cvatovima, izbojcima i sokom
drveća. Ako se ukaže prilika, posegnut
će za jajima i pilićima ptica pjevica i kuk-
cima. Najsklonije su ipak šumskom sje-
menu što je dokazalo rusko istraživanje
tijekom kojega je izvršena analiza sadr-
HRVATSKE ŠUME 45
Mala enciklopedija šumarstva
žaja želudaca crvenih vjeverica. Rezulti-
ralo je udjelom sjemena drveća od 63 %
te 25 % gljiva i 12 % udjela ostalog.
Glavna sezona pohrane je jesen jer
to razdoblje obiluje vjeveričjom hra-
nom, a osim u rupe ispod listinca i u ma-
hovinu, što su im omiljena mjesta, sje-
me znaju pohraniti u šupljine u stablu,
rupe na mjestima gdje se račva žilište
korijena ili izravno u gnijezda. Podatak
koliko sjemenki odmah pojedu, a koli-
ko ukopaju teško je dostupan. Poznato
je da na obje aktivnosti utroše 60 do 80
% vremena i da su vrlo aktivne kasno
popodne i uvečer. Prema belgijskom
istraživanju, jedna vjeverica ukopa oko
1.200 borovih sjemenki, 650 žireva i 465
bukvica (Wauters & Casale, 1996.), no
nije jasno navedeno je li riječ o jedno-
godišnjem ili dvogodišnjem praćenju.
Za pronalaženje se osim pamćenjem
služe i njuhom.
Sjeme ukapaju na dva načina. U pr-
vom slučaju sjeme završi raštrkano na
više mjesta i to daje dobre šanse da će
proklijati. Drugi je način pohrana više
sjemenki, tj. hrpice na jednome mjestu,
a uslijed čega se sjemenke suše. Utjecaj
na veću mogućnost nicanja ima i razdo-
blje obilnog uroda sjemena jer tada dio
sjemena ostavljaju neiskopanim.
Zanimljivo je da su sposobne razliko-
vati zdravo od zaraženog i šupljeg sje-
mena prema masi. Britanski istraživači
do te su spoznaje došli pokusom, tj. tako
što su šuplje sjemenke ispunili umjet-
nom masom, a vjeverice ga zakapale.
Druga korist od crvenih vjeverica
je njihova sklonost konzumaciji gljiva.
Običavaju odgristi stapke na bazi pa ih
među sjekutićima nositi do gnijezda.
Predstavljaju im dobar izvor minerala,
točnije kalcija, magnezija i kalija. Omi-
ljene su im one iz roda pravih vrganja
(Boletus spp.). Jedu i gljive iz rodova
Sušenje gljive za zimnicu
Laccaria, zatim Elaphomyces i Rhizopo-
gon (dijelom ukopane u supstrat), a po-
segnu i za bljuvarama (Russula emetica
Schaeff. Pers.) koje su otrovne za ljude
(o djelovanju govore i domaći i latinski
naziv). Prema istraživanju autora knjige
Crvena vjeverica: Sciurus vulgaris Stefana
Boscha i Petera Lurza, konzumiraju oko
30 vrsta gljiva. Nakon što pojede gljivu
zajedno sa sporama, vjeverica spore iz-
baci zajedno s izmetom i na taj ih način
razmnožava. Korist je još veća ako je
riječ o mikoriznim vrstama gljiva koje
stvaraju simbiotske veze sa šumskim
stablima. Autori su naveli kako im gljive
mogu predstavljati važan izvor hrane u
godinama slabog uroda sjemena, a za-
nimljivo je da ih čak znaju konzervirati.
To rade na način da ih ostave sušiti na
granama, a zatim osušene spremaju u
gnijezda.
Crvena vjeverica jedina je autoh-
tona europska vrsta, ali nije jedina ra-
sprostranjena na našem kontinentu i to
predstavlja veliki potencijalni problem. U
Italiju je siva vjeverica (Sciurus carolinensis
Gmelin) unesena 1948. godine iz SAD-a
prvi puta u park dvorca Stupinigi nedale-
ko od Torina u regiji Pijemont gdje se brzo
razmnožila i nanijela štete plantažama to-
pole. Drugi puta pet jedinki uneseno je u
Genovski park 1966. godine u regiji Ligu-
rija. U trećem navratu puštena su tri para
1994. godine u park naselja Trecate koje
je smješteno u regiji Pijemont. Tamo su
uhvaćene i uklonjene nakon dvije godine.
Godine 1876. unesene su u Englesku, a od
ranog do sredine 20. stoljeća razmnožile
su se po čitavoj Velikoj Britaniji. U Irsku su
unesene 1911. godine.
Problem leži u činjenici da je siva vje-
verica počela crvenoj otimati staništa,
a time i hranu (čak i izravno) i uz to je
izvor za vjeverice smrtonosnog viru-
sa. Manje je izbirljiva po pitanju hrane,
što se donekle pokazalo dobrim za raz-
množavanje hrastova jer ih za razliku od
naših crvenih vjeverica toliko ne smeta
tanin prisutan u žiru. To im sjeme pred-
stavlja dobar izvor proteina, ali je ipak
ustanovljeno kako biraju žir s manjim
sadržajem tanina. Amerikanci su izraču-
nali da sive vjeverice nikada ne iskopaju
oko 30 % zakopanih sjemenki. Budući
da je dokazano da bolje pamte od eu-
ropskih crvenih vjeverica, smatra se da
crvene više doprinose bioraznolikosti. S
druge strane pokazalo se da sive imaju
puno bolju moć zapažanja po pitanju
kvalitete sjemena pa paze zakopati ono
koje je zdravo i neoštećeno. Osim što su
opasne za crvenu vjevericu, prema bri-
tanskim iskustvima, rade značajne štete
na stablima. Uništavaju stabla grizući im
koru, prekidajući kolanje sokova i čineći
ih podložnim infekcijama. Osobito su
ugrožena stabla starosti od 10 do 40 go-
dina zbog prisustva mnoštva floemskih
traka. Britanci navode kako nisu napale
svega nekoliko vrsta poput trešnje i ja-
sena, ali koje, kao i kod nas, ugrožava
gljiva Chalara fraxinea Kowalski.
U Velikoj Britaniji osnovano je više
organizacija za spas crvenih vjeverica
kao što je Red Squirrel Survival Trust.
Ako je točan izvještaj iz rujna 2019. go-
dine, crvena vjeverica u Velikoj Britaniji
nema više status ugrožene vrste, a još
2002. godine imala je status vrste blizu
ugroženosti po IUCN-u.
Sudeći po zaključcima talijanskih
znanstvenika objavljenih na internet-
skoj stranici ResearchGate, razvoj situa-
cije na kontinentu nije nimalo povoljan
za crvenu vjevericu. Godine 1997. do-
nesena je uredba prema kojoj su sive
vjeverice trebale biti istrijebljene, ali su
grupe za prava životinja uspjele odgo-
diti provedbu za razdoblje od tri godi-
ne. Znanstvenici tvrde da je to dovelo
do značajnog širenja sive vjeverice i da
istrebljivanje više neće biti učinkovito.
Njihova je prognoza da će se proširiti po
čitavom euroazijskom kontinentu, a za
sada najveća opasnost prijeti Švicarskoj
i Francuskoj. Žalosna je istina da, kao što
tvrde grupe za prava životinja, nesretne
sive vjeverice nisu ni krive ni odgovorne
što su dospjele na europsko tlo.
Ipak, nema smisla prepustiti se ne-
gativnim emocijama prema osobama
koje su donijele ovu invazivnu vrstu
na naš kontinent. Ljudske pogreške ne
poznaju granice, a dokaz tome je lista
objavljena u britanskom Guardianu sa
zemljama i invazivnim vrstama sisavaca.
Na popisu su prvo navedeni Viktorijanci
koji su sivu vjevericu unijeli u Englesku,
slijede Talijani, a na kraju popisa smo mi
zbog mungosa unesenog na otok Mljet.
Prema objavi Jutarnjeg lista iz 2015. go-
dine, ne samo da je mungos prešao na
kopno, već je pronađen u Bosni i Herce-
govini i Crnoj Gori. 
 Zanimljivosti
Najstarija šuma Tekst: Marija Glavaš
Foto: internet
na svijetu

Fosili starosti oko 385 milijuna godina

S
tatus najstarije šume na svijetu,
točnije njezinih fosiliziranih osta-
taka pronađenih u državi New
York u Gilboi u 19 st. zamijenila
je čak nekoliko milijuna godina starija
šuma. Na sreću stanovnika ove sjevero-
istočne savezne države i ovi su ostatci
pronađeni na njihovom području, tj.
u gradiću Cairo. Gradić je smješten ot-
prilike u središtu države, nedaleko od
glavnog grada Albanyja i svega je 40 ki-
lometara udaljen od Gilboe. Pronašla ju
je osoba zaposlena u Državnom muzeju Prikaz korijenja odozgora
New Yorka u napuštenom kamenolomu.

Još donedavno za najstariju poznatu šumu, točnije okamine, smatrala se ona na području grada Gilboa u
saveznoj američkoj državi New York čija je starost procijenjena na više od 380 milijuna godina. Još starije
okamine stabala čija se starost procjenjuje na oko 385 ili 386 milijuna godina pronađene su na području
grada Cairo koji se također nalazi u državi New York. Pripadaju u razdoblje devona značajno po pojavi
prvih šuma četinjača koje su počele kolonizirati kopno i prijelaza morskih životinja na kopno. Zemlja se
tada hladila, a razina ugljičnog dioksida padala.

Riječ je o biljkama koje su za svoje ere bile 140 milijuna sta- je do pojave ptica i drugih većih životinja prošlo još dugo
rije od dinosaura i par milijuna godina starije od prijelaznih vremena.
oblika životinja iz mora na kopno. Mlađe su oko četiri milijuna Na nalazištu najstarije poznate šume na svijetu iden-
godina od kukca čija se okamina smatra najstarijom do sada tificirane su vrste stabala, različite od pronađenih u Gilboi.
pronađenom. Prema objašnjenju dr. sc. Christophera Berryja
s Univerzitetske škole Zemlje i oceana u Cardiffu, koautora na Istraživanje
istraživanjima, pripadaju razdoblju devona, a u to vrijeme bile
su locirane 30 stupnjeva južno od ekvatora, na prijelazu umje-
rene i suhe klime.
Pronalazak je okupio stručnjake iz Velike Britanije, ame-
ričkog univerziteta Binghamton i Državnog muzeja New Yor-
ka. Rezultati istraživanja i vijest objavljeni su tek nedavno
19. prosinca 2019. godine u časopisu Current Biology. Samo
otkriće fosila dogodilo se dosta ranije s obzirom na to da
su podatci o stablima prikupljani tijekom posljednjih deset
godina. Stručnjaci su istražili više od 3.000 m2 fosiliziranih
ostataka i došli do važnih spoznaja o uzimanju ugljičnog
dioksida iz atmosfere. Spoznaje se odnose na jednu od pro-
nađenih vrsta (Archaeopteris) na kojoj je utvrđena prisutnost
listova te se smatra za jednu od prvih s tom sposobnošću. To
upućuje na dramatičnu promjenu klime na Zemlji u smislu
povećanja razine kisika, a što je vodilo pojavi staništa koja su
naseljavali primitivni kukci i životinje nalik na stonoge, dok
BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020. HRVATSKE ŠUME 47

Prikaz stabla Archaeopterisa
Utvrđeno je da su se sve tri razmnožavale sporama. Neko od
fosiliziranog korijenja ima promjer od 15 cm i 11 m dužine.
Jedno od njih je stablo nalik na palmu znanstvenog naziva
Cladoxylopsid. To su bile primitivne biljke bez lišća nalik na
konjske repove, visine oko 10 m, kratkih grana za koje su istra-
živači utvrdili da podsjećaju na celer i s plitkim korijenjem.
Drugo pronađeno stablo pripada rodu Archaeopteris čiji naziv
podsjeća na najstariju poznatu vrstu ptice Archaeopteryx za
koju se smatra da je prijelazni oblik između ptica i dinosaura.
Istraživači smatraju da Archaeopteris predstavlja preteču
prvog stabla četinjače kakva poznajemo danas, a razdoblje
prijelaznim, kada je šuma počela kolonizirati kopno. Biljka je
dosezala oko 11 m u visinu, imala je dobro razvijeno drvena-
sto deblo kakvo bi se, prema mišljenju istraživača, danas mo-
glo iskoristiti za trupac, zelene listiće koji su vršili fotosintezu
i masivno drvenasto, dugačko korijenje koje je predstavljalo
veliku promjenu u načinu na koji drveće uzima vodu. Prema
tvrdnji istraživača, biljka najviše podsjeća na bor, ali umjesto
iglica nosila je listiće nalik na listiće paprati i s dlačicama. Sma-
tra se da je to karika koja nedostaje u smislu drveća koje se
razmnožava sporama poput paprati i pravog sjemena pomo-
ću kojeg se razmnožavaju današnja stabla. Prema stručnjaci-
ma, stabla u šumi bila su prilično raštrkana s time da su stabla
Cladoxylopsidsa činila grupe. Treća vrsta još nije identificirana.
Nagađa se da pripada rodu Lepidodendron.
Tim stručnjaka pretpostavlja kako je većinu drveća u toj
šumi uništila velika poplava te je stoga ostalo očuvano samo
fosilizirano korijenje. Na to ukazuju fosili riba pronađeni na
istome nalazištu pokraj najvećih primjeraka stabala. 
48 HRVATSKE ŠUME BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.
Š
umski red carice i kraljice Marije Terezije donesen je
1769. godine za Kraljevinu Ugarsku i Hrvatsku, od-
nosno prema knjizi Prema povijesti slavonskih šuma
u izdanju Hrvatskog instituta za povijest za podruž-
nice Slavonije, Srijema i Baranje, civilnu Hrvatsku i Slavo-
niju. Pri tome se valja sjetiti da dobar dio Hrvatske nije bio
u sastavu Austro-Ugarske Monarhije, već je veći dio hrvat-
skog juga bio pod vlašću Mletačke Republike.
Prema nekim je autorima Šumski red iz 1769. godine
temeljen na njezinom Terezijanskom urbaru (od starovi-
sokonjemačkog urbar, urbor: prihod, prinos) iz 1755. godi-
ne. Tim je urbarom ozakonjen odnos između feudalaca i
kmetova u smislu prava i dužnosti seljaka na poljoprivred-
nim imanjima i u šumi, što se odnosi i na lov. Urbar sadrži
i temeljne odredbe iskorištavanja šuma. Također, njime
su ograničena davanja prema feudalcima koji su do tada
uglavnom sami postavljali pravila.
Puni naziv Šumskog reda, uredbe o šumama donesene
22. grudena (u kajkavskom kalendaru: prosinac) 1769. go-
dine je O lugov dubrav i loz čuvanje i zadržavanje. Izniman
značaj ove uredbe za hrvatsko šumarstvo ističe jedan od
osnivača suvremenog šumarstva u Hrvatskoj, šumarski
stručnjak Fran Kesterčanek koji je živio i djelovao u 19. st.
Kazao je kako to nije samo prvi hrvatski šumski zakon, već
i prva na hrvatskom jeziku izdana uredba o šumskom gos-
podarenju.
Akademik prof. dr. sc. Dušan Klepac, prvi dekan Šumar-
skog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (nakon razdvajanja
Poljoprivredno-šumarskog fakulteta), izjavio je kako je
to naša prva instrukcija za uređivanje šuma. Uz to, Red se
smatra prvim udžbenikom šumarstva u Hrvatskoj. Važan
je i zbog toga što je u njemu utvrđena ophodnja za glavne
vrste drveća (Meštrović, 2003.), a što je vrijedilo za čitavu
Hrvatsku (Kesterčanek, 1882.). Sadržavao je i preporuke o
vremenu sječe i upute o sjetvi sjemena i sadnji žira. Ob-
vezivao je šumare voditi evidencije sječa i zabranio štetne
zahvate u šumi kao što su brst i guljenje kore, a sadržavao
je i druge propise čija je svrha bila očuvanje i zaštita šuma.
Također, njime je uveden porez na žirenje svinja.
Dokument ima izniman značaj te predstavlja pre-
kretnicu za organizirano šumarstvo u Hrvatskoj jer je nji-
me uvedeno načelo potrajnog gospodarenja u hrvatske
šume. Određeno je u 12 od ukupno 55 članaka gdje je na
arhaičnom hrvatskom jeziku napisano sljedeće:
- Na tuliko let loze razdeliti moraju se, vu kulikeh letah
poleg gore rečenoga navuka posečena loza zrasti more; niti
pervo seči dopušća se, doklam red na ovu, ali onu stran vre
jeden put posečenu nedojde.
Ophodnje su dane u 2. članku. Tako je ophodnja za
hrast lužnjak bila za čitavih 60 godina duža nego sadaš-
nja, tj. propisana na 200 godina. Za običnu bukvu nije bila
propisana jedinstvena ophodnja kao danas (100 godina),
već je na boljem staništu bila 120 godina, a lošijem 150
godina.
Prije ovog Bečki dvor donio je 1755. godine Šumski red
i instrukciju za šume petrovaradinske, brodske i gradiške
pukovnije. U knjizi Prema povijesti slavonskih šuma nave-
 Povijest

Prva karta koju je napravio Pierker

Šumski red Marije Terezije

iz 1769. godine

Tekst: Marija Glavaš

Foto: internet

Početak prakse potrajnosti

u hrvatskom šumarstvu
deno je kako već prvi
22. prosinca prošle, 2019. godine prošlo je 250 go- redci tog Reda objaš-
dina od donošenja prvog zakona o šumama i prvog njavaju kako je razlog
udžbenika šumarstva na hrvatskom jeziku. Donije- donošenja iznimno
la ga je carica i kraljica Marija Terezija za Kraljevinu loš odnos prema šumi.
Ugarsku i Hrvatsku 1769. godine. Originalni naziv Također, prethodno je
glasi: Naredba o lugov, gajov i dubrav s čuvanja i za- objavljen Šumski red
državanja, a riječ je o dokumentu koji je imao za- i Instrukcija autora
konsku snagu. šumarnika Dragutina
Franzonija (Johana
Carea Franzonija) za
Oživljavanje spomena na Mariju Tereziju u Bjelovaru područje karlovačkog
generalata (vojno-
upravno područje u Carica i kraljica Marija Terezija
sastavu Vojne krajine).
Donesen je 23. veljače 1765. godine s ciljem racionalizacije
iskorištavanja šuma. Tada Marija Terezija ustanovljava prvu
Upravu šuma Karlovačkog generalata s prve tri šumarije u Hr-
vatskoj, u Krasnu, Oštarijama i Petrovoj gori.
Važno je naglasiti da su te šumarije osnovane istodobno s
drugim šumarijama na europskom području. Na čelo Uprave
postavila je Dragutina Franzonija (Ivan Božičević, Šumarski list
2005.), a prethodno je naredila izvršenje opisa šuma i šumskih
sastojina Hrvatske vojne krajine Karlovačkog generalata, iz-
mjeru i kartiranje. Radove je vodio inženjer-majora pl. Pierker,
a završeni su prema zadanom roku do kraja 1764. godine.
Valja naglasiti da se organizirano gospodarenje na potra-
jan način u Hrvatskoj kontinuirano provodi od donošenja
Šumskog reda iz 1769. godine do danas i da će se provoditi
i u buduće. 
BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020. HRVATSKE ŠUME 49
Zaštita prirode
Otok Lokrum
J
avna ustanova Rezervat Lokrum
u suradnji sa Sveučilištem u Du-
brovniku i Hrvatskom udrugom
za arborikulturu organizirala je
dvodnevni znanstveno-stručni skup
s međunarodnim sudjelovanjem pod
nazivom „Otok Lokrum: Od znanstve-
Rezervat Lokrum proslavio 70-tu obljetnicu
Na skupu održanom na Sveučilištu u Dubrovniku okupljen je veliki
broj domaćih i međunarodnih znanstvenika i stručnjaka koji su svoj
višegodišnji rad predstavili u publikaciji skupa, zborniku sažetaka i
tijekom programa skupa kroz svoja izlaganja.
nih spoznaja do upravljanja zaštićenim
područjem“. Pokrovitelji ovog skupa su
Grad Dubrovnik, Dubrovačko-neretvan-
ska županija i Ministarstvo zaštite oko-
liša i energetike. Na skupu održanom
na Sveučilištu u Dubrovniku okupljen
je veliki broj domaćih i međunarodnih
znanstvenika i stručnjaka koji su svoj
višegodišnji rad predstavili u publikaciji
skupa, zborniku sažetaka i tijekom pro-
grama skupa kroz svoja izlaganja.
Zbornik sadrži ukupno 31 sažetak
koje potpisuje 67 autora iz oko 30 hr-
vatskih i međunarodnih znanstvenih,
stručnih i visokoobrazovnih institucija i
udruga civilnog društva. U zborniku su
uz pozvana izlaganja prikazane teme
vegetacije i faune, obale i podmorja,
kultiviranog vrtnog nasljeđa, prirodo-
slovlja i upravljanja zaštićenim područ-
jem. Tijekom sedam pozvanih izlaganja
obrađene su teme raznolikosti leptira
Terenska prezentacija
50 HRVATSKE ŠUME BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.
Organizatori pored plakata
na Lokrumu opisanih za znanost novih
biljnih zajednica u Hrvatskoj, faune du-
brovačkog područja s osvrtom na otok
Lokrum, rizika pojave potkornjaka, ot-
pada u moru i lokrumskih vrtova. Pose-
ban osvrt na očuvanje faune šišmiša na
otoku i plan njihova očuvanja tijekom
obnove objekta kulturne baštine pre-
dočili su znanstvenici iz Velike Britanije
iz Vincent Wildlife Trusta.
Također su izložena 24 postera s pet
glavnih tema: vegetacija i fauna, obala i
podmorje, vrtno i hortikulturno naslje-
đe, prirodoslovlje i upravljanje područ-
jem otoka Lokruma. Uz brojne izlagače
skupu su nazočili i predstavnici zaštiće-
nih područja iz raznih dijelova Hrvatske
te predstavnici nadležnog Ministarstva
zaštite okoliša i energetike, predstavnici
Grada Dubrovnika i Dubrovačko-nere-
tvanske županije.
Tijekom ovog skupa razmijenje-
na su iskustva prikupljena
tijekom posljednje četiri
godine istraživanja i struč-
nog rada na Lokrumu sve s
ciljem kvalitetnog upravlja-
nja kako zaštićenim područ-
jem, otokom Lokrumom,
tako i drugim zaštićenim i
vrijednim područjima.
Nakon izlaganja otvore-
na je rasprava po temama
koje su se izlagale tijekom
koje su se dale smjernice
Tekst/foto: Ozana Domijan
Detalj sa znanstveno-stručnog skupa
za daljnja istraživanja i mjere očuvanja
ovog i drugih sličnih zaštićenih područ-
ja. Nakon ovog skupa s temom otoka
Lokruma, održan je i skup pod naslovom
„Arborikultura – izazovi nove struke u
Hrvatskoj“. Ovaj skup organiziran je za-
jedničkom suradnjom Hrvatske udruge
za arborikulturu, Javne ustanove Rezer-
vat Lokrum i Sveučilišta u Dubrovniku.
Tijekom drugog dana skupova organizi-
rana je terenska prezentacija orezivanja
stabla hrasta plutnjaka u Gruškom po-
lju, rahljenja tla u zoni korijena i fertiliza-
cije. Nakon toga sudionici su obišli otok
Lokrum uz stručno vodstvo.
Obilježavanje ove obljetnice, čijem
su ostvarenju posebno doprinijeli znan-
stvenici i stručnjaci koji su uložili vrije-
me i znanje kako bi prezentirali nove
spoznaje o otoku Lokrumu te globalno
značajnim pitanjima, navodi na promi-
šljanje da ovakvih skupova treba biti i
više. Neprocjenjiva je vrijednost razmje-
ne iskustava i znanja kroz ovakva doga-
đanja te iskrenje novih ideja i započinja-
nje novih suradnji. Sve ovo poticaj je za
neko novo okupljanje u povodu različi-
tih lokrumskih obljetnica. 
 Gljive naših krajeva
Češće se pojavljuje u šumama listača

Otrovnija od
crvene muhare Tekst: Marija Glavaš
Foto: internet

Obavezno izbjegavati panterovu muharu

Panterova muhara, lat. Amanita pantherina (De Condolle: Fries) Krombholz 1836., iz porodice Amanitaceae
otrovna je gljiva prisutna u našim krajevima. Premda su njezine rođakinje crvena muhara i zelena pupavka
puno više spominjane zbog velike toksičnosti, panterovu muharu treba izbjegavati u istoj mjeri. Znanstveni
naziv roda Amanita na starogrčkom jeziku znači gljiva. Naziv vrste potječe od latinske riječi pantherinus što
znači poput pantere.

P
remda je otrovna, u ruskoj narodnoj medicini ovu gljivu
koriste za poboljšanje izmjene tvari zahvaljujući zasiće-
nom kvaternom aminu kolinu koji ljudski organizam
proizvodi samo u malim količinama, a koji ima visoku
fiziološku aktivnost. Koristili su je i sibirski šamani.
Rasprostiranje i stanište: pridolazi u Europi i zapadnoj
Aziji. Pretpostavlja se da je u Južnoafričku Republiku i kanad-
sku pokrajinu Vancouver i Britansku Kolumbiju prenesena
sa stablima uvezenima iz Europe. Češća je u šumama listača
nego četinjača. Tvore mikorizne veze s raznim vrstama listača
i četinjača od kojih se često nalaze u hrastu, bukvi, pitomom
kestenu i borovima.
Opis: stapčara konveksnog klobuka koji se s vremenom
izravna u određenoj mjeri, dijametra od 7 do 12 cm, oker, boje
lješnjaka ili tamnije smeđe, prema krajevima svjetlija. Postoje i
vrlo svijetli primjerci. Na kožici su izražene bijele bradavičaste
ljuske. Može ih isprati kiša! Mladi primjerci često su u potpu-
nosti prekriveni sluzi. Listići su slobodni, dosta gusti, na većim
razmacima pri rubu klobuka, bijele boje koja s vremenom sivi.
Meso je bijele boje koja se ne mijenja uslijed oštećenja. Stap-
ka je visine od 6 do 10 cm, širine od 2 do 6 cm, bijele boje koja
donekle potamni s vremenom, prema vrhu se pomalo sužava
i postaje glatka, a pri bazi je ponešto zadebljana. U početku
pun, a s vremenom postaje šupalj. Volva koja se nalazi na bazi
gljive zapravo su ostatci iz stadija jajeta. Meso stapke također
je bijelo i ne podliježe promjeni boje uslijed ozljeda. Spore su
široke i elipsoidne, elipsoidne ili elipsoidne do izdužene. Oti-
sak spora je bijele boje.
Vrijeme pojavljivanja: od srpnja do studenog, rijetko u
prosincu.
Miris i okus: neugodan miris, meso nema okus.
Kemijski sastav: osnovne toksične tvari kod ove gljive di-
jele se u dvije grupe. Prva sadrži toksine koji odgovaraju oni-
ma pronađenima analizom crvene muhare (Amanita musca-
ria L.), a to su tragovi muskarina, zatim iboteninsku kiselinu i
muscimol koji oboje imaju svojstvo podizanja razine serotina
(hormon sreće) u mozgu te bufotenin. Druga skupina odnosi
se na spojeve koje sadrže i neke biljke iz porodice pomoćnica
(lat. Solanaceae) velebilja, bunike i kužnjaka, a to su tropanski
alkaloidi hiosciamin i skopolamin. Zbog toga panterova mu-
hara djeluje na psihu 2 do 4 puta jače nego crvena muhara i
otuda svjedočanstva iz naših bolnica o tome kako djeluje po-
put seruma istine. Prema nekim navodima, u tu je svrhu sko-
polamin u vrijeme hladnog rata korišten za ispitivanje u CIA.
Djelovanje na organizam: Otrovanje uzrokuje panterin-
ski sindrom. Već nakon dvadeset minuta ili više, sat ili dva, po-
BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020. HRVATSKE ŠUME 51
Gladak prsten kod panterove muhare
činje mučnina, proljev, disanje postaje otežano, dolazi do ta-
hikardija i povišenja temperature, a zjenice se prošire. U težim
slučajevima dolazi do jakog uzbuđenja, euforije i halucinacija.
Može doći i do paralize mišića i narušavanja funkcije krvožil-
nog sustava. U slučaju jačeg otrovanja ostaju trajne poslje-
dice, a ono može završiti smrću. Kao psihoaktivna droga ima
tri do četiri puta jače djelovanje od crvene muhare. Toksičnost
se ne može ukloniti termičkom obradom.
Slične vrste: vrlo su slične uvjetno jestive gljive biserka
(Amanita rubescens) i prava tigrica, siva muhara ili krastavka
koja se u literaturi nalazi pod latinskim nazivima: Amanita
spissa) (Fr.) P. Kumm., Amanita excelsa (Fr.) Bertill.) i Amanita
spissa var. ekcelsa gdje je za neke mikologe Amanita excelsa
zasebna vrsta visoka siva muhara. One se od panterove muha-
re razlikuju po vjenčiću koji ima uzdužne nabore pa podsjeća
na plisiranu suknjicu, dok kod panterove muhare izostaju. Bi-
serka i prava tigrica su uvjetno jestive, no bolje ih je prepustiti
iskusnim gljivarima. 
Slična prava tigrica s naborima na prstenu
52 HRVATSKE ŠUME BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.
Bijeli, zvjezdasti cvijet
K
ao korisna službeno je priznata u Francuskoj, a u
farmaceutici je koriste u Velikoj Britaniji, Turskoj,
Portugalu, Venezueli i dr. zemljama. Kao hranu ko-
riste je u Rusiji, Indiji, zatim u Grčkoj gdje mlade
biljke kuhaju na pari s još nekim biljkama, a jelo se naziva
horta. Zabilježeno je da je uvelike korištena u 15. st. u Kini
u vrijeme gladi. Za ovu se vrstu prognozira veća upotreba
u budućnosti s obzirom na njezinu veliku prilagodljivost i
na ubrzane klimatske promjene.
Rasprostiranje i stanište: prirodno pridolazi na euro-
azijskom kontinentu, a proširena je na oba američka kon-
tinenta, Australiju, Novi Zeland i Južnoafričku Republiku.
Često se javlja u vidu korova na kultviranim i zapuštenim
zemljištima. Raste na vlažnim staništima, različitim tipovi-
ma tala, plitkim ili dubokim, a mogu biti i suha i kamenita.
Može se čak uzgajati u tropskom i suptropskom području.
Opis: jednogodišnja je biljka visine od 20 do 80 cm,
uspravne, katkada polegnute stabljike, može biti gola ili
s dlačicama, katkada vrlo gustim. Listovi su naizmjenični,
s peteljkama, jajoliki, eliptični ili rombični, oštrih vrhovi-
ma. Rubovi su oštro nazubljeni, katkada cijeli. Cvjetovi su
zvjezdastog oblika, sakupljeni u grozdaste cvatove, bijeli s
po pet latica, nose po pet prašnika, čaška je zvonolika s pet
oštrih lapova. Javljaju se od lipnja do rujna. Zreli su plodo-
vi kuglasti, krupni, sjajno crni i slatkog okusa. Prisutni su
od kolovoza do studenog. Sjemenke su brojne, okružene
svjetlozelenom sočnom pulpom. Vrlo slična biljka je vele-
bilje (lat. Atropa bella-donna) koja je vrlo otrovna, a lako se
razlikuje po zvonolikim cvjetovima tamnije ljubičaste do
smeđe boje, osim toga dolazi u šumama i uz rubove šuma.
 Ljekovito bilje
Crna pomoćnica može djelovati kao blagi narkotik

Koristan korov za dobre poznavatelje

Tekst: Marija Glavaš
Foto: internet
Kemijski sastav: sadrži solanin, organske kiseline, karotin
i šećere.
Ljekoviti dijelovi i korištenje: za liječenje se koriste svi
nadzemni dijelovi (list, stabljika i plodovi) i korijenje. Od nad-
zemnih dijelova radi se infuzija ili uvarak, a od listova melem.

Crna pomoćnica (lat. Solánum nígrum L.) iz porodice

pomoćnica (lat. Solanaceae) na glasu je kao korov,
ali i kao lijek te otrovna biljka za ljude i životinje.
U Europi je korištena u narodnoj medicini tako
što se svježe lišće gnječilo u masu koja se onda
eksterno koristila za tretiranje infekcija i otvorenih
rana. Često se koristi kao elementarni sastojak u
tradicionalnoj kineskoj medicini za liječenje raka.
Jednogodišnja, zelena biljka

Infuzija je korisna kod bolnih zglobova, uvarak u slučaju ka- poticanje teka i tretiranje astme. Preparati iz zelenih dijelova
šlja. U slučaju čireva koriste se melem ili sok. Zreli plodovi snižavaju krvni tlak, djeluju na živčani sustav tako da prvo do-
crne boje mogu se jesti sirovi, kao i mlado kuhano lišće, no lazi do uzbuđenja, a potom smirenja, a uz to umiruje bolove
neki izvori pozivaju na oprez. Nezreli, zeleni plodovi vrlo su i pomaže potaknuti znojenje. Sok se koristi kod raznih stanja
gorki i otrovni. Zreli se plodovi koriste kao tonik, laksativ, za kože poput ekcema. Korjenov sok koristi u slučaju astme i her-
pesa. Također, crna pomoćnica
povoljno djeluje u slučaju he-
meroida, enterokolitisa, grčeva
u donjem dijelu trbuha, upale
usne šupljine i angine te poma-
že potaknuti znojenje.
Neželjene popratne poja-
ve: duža upotreba i veće doze
mogu uzrokovati vrtoglavicu,
smetnje vida, povraćanje, pro-
ljev i nekontrolirano mokrenje.
Preparati crne pomoćnice se ne
smiju uzimati u vrijeme trudno-
će i za vrijeme dojenja, niti ih se
smije davati djeci. Potrebno ih
je uzimati u propisanim doza-
ma i pod nadzorom liječnika.
Otrovanje nezrelim bobama
zbog prisustva alkaloida solani-
na uzrokuje mučninu, slabost,
pospanost i proljev, često i osje-
ćaj grebanja u grlu. Kasnije se
javlja kašalj, dolazi do naruša-
vanja srčanog ritma i otežanog
Zelene plodove svakako valja izbjegavati
disanja. 
BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020. HRVATSKE ŠUME 53
Aktualno

JELA
Naraste do 40  m  (u  prašuma-
ma do 60 m), postiže debljinu veću
od 1,5 m prsnog promjera. Deblo
je valjkasto. Krošnja je u početku
čunjasta, a u starosti može biti pri
vrhu zaravnjena, kao odsječena.
Pupovi  su jajoliki, smeđi, bez
smole. Iglice su do 3 cm duge, do
2,5  mm  široke, odozdo imaju 2
bijele pruge  puči, na postranim
izbojcima i zasjenjenim granama
raščešljane su i ušiljena vrha.
Iglice su plosnate, na licu tamno-
zelene, sjajne, a na naličju s 2 pa-
ralelne bijele pruge stoma. Duge
su do 30 mm, široke do 3 mm,
većinom su češljasto raspoređe- DV “DUGA RESA”
ne, na vrhu izrubljene, a rijetko Ime i prezime djeteta: Mia Špundak, 6.7 godina
zaobljene i ušiljene. Pri osnovi Odgojiteljice: Zrinka Lauš i Suzana Bilankov
su sužene te prelaze u okrugla- Komentar djeteta: „Češer ima ljuske i služi kao ukras
sti završetak kojim su vezane za na boru.“
grančicu. Ostaju na granama do
8 i više  godina, a dosta se dugo
zadrže i na odsječenim stablima.

DV “BUKOVAC”, Zagreb DV “GUSTAV KRKLEC”, Krapina

Ime i prezime djeteta: Lukas Glogović, 6.6 godina
Odgojiteljice: Ivanka Livaković, Gorana Nikolić
Komentar djeteta: „Smreka izgleda kao čarobno
drvo. Iglice joj daju čaroliju.“
54 HRVATSKE ŠUME BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.
Ime i prezime djeteta: Tena Kuhar, 6.3 godine
Odgajateljice: Davorka Klasić i Zdravka Galović
Komentar djeteta: „Smreka je pikava, a češeri su
zvončići.“
 Aktualno
DV “JOSIPDOL” DV “POTOČNICA”
Ime i prezime Ime i prezime
djeteta: Adrian djeteta: Leon
Mikić, 6.6 godina Petrović, 7 godina
Odgojiteljice: Odgojiteljice:
Biserka Pavković i Marica Kocijan,
Darinka Salopek Mirka Bastijanić i
Komentar djeteta - Vesna Lampić
Fran Bićanić, 5.11 Komentar djeteta
godina: „Smreka - Bartolomeo
je drvo koje ima Manenica Sokić, 5.6
češere po sebi i godina: „Od bobica
jako puno bodljica i iglica može se
i pika malo kad raditi med i sirup za
dodirneš.“ kašalj.“

DJEČJI VRTIĆ
“VEDRI DANI”
DV Ime i prezime
“MAKSIMIR”, djeteta: Borna
Zagreb Golenko, 6.5
godina
Ime i prezime
Odgojiteljice:
djeteta:
Vesna Siročić i
Leonarda
Dalibor Reš
Meštrović, 5.5
Komentar djeteta:
godina
„Smreka je stablo
Odgojiteljice:
slično boru, ali ima
Martina
iglice prema gore i
Josipović i
češere prema dolje.
Jelena Maurin
Koristimo ga za
Komentar
kićenje na Božić.“
djeteta: -

DV “PLOČE”
Ime i prezime
djeteta: Andrea
Petrović, 6 godina
Odgojiteljice:
Snježana Merdžan
i Zagorka Radonić
Burić
Komentar
djeteta: „Smreka
dobro podnosi DJEČJI VRTIĆ ZVONČIĆ OZALJ
mraz, a njeni češeri Ime i prezime djeteta: Jakov Cedilak, 6 godina
vise prema dolje.“ Odgojiteljice: Melita Golub i Martina Vratarić
Komentar djeteta: „Smreka ima plodove koji se
zovu češeri, a podsjećaju me na češalj!“
BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020. HRVATSKE ŠUME 55
Aktualno

56 HRVATSKE ŠUME BROJ 277–278 | SIJEČANJ–VELJAČA 2020.