Mirković, Mijo (književni pseudonim Mate Balota),

hrvatski ekonomist i književnik (Rakalj, 28. IX. 1898 – Zagreb, 17. II. 1963).

U početku I. svjetskog rata bio je s obitelji evakuiran u Moravsku.

Nakon povratka radio je kao novinar u Hrvatskom listu u Puli, 1919–
20. studirao je filozofiju i slavistiku u Zagrebu i Beogradu, potom
ekonomske i društvene znanosti u Berlinu i Frankfurtu na Majni, gdje
je 1923. i doktorirao disertacijom iz ekonomije. Predavao je na
Pravnome fakultetu u Subotici (1928–39) i na Ekonomsko-
komercijalnoj visokoj školi u Beogradu (1939–41), a nakon rata bio je
sve do smrti redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Rakalj
Bio je sudionik više međunarodnih konferencija, među ostalima i
Pariške mirovne konferencije (1946), koja je pridonijela konačnomu
pripojenju Istre Hrvatskoj. Od 1947. bio je redoviti član JAZU.
Godine 1960. dobio je Nagradu za životno djelo. Objavio je velik broj knjiga i rasprava s područja teorije
vanjske i unutarnje trgovine, ekonomike agrara, industrijske politike, ekonomske povijesti, ekonomike
narodnoga gospodarstva i dr. (Trgovina i unutrašnja trgovinska politika, 1931; Spoljna trgovinska
politika, 1932; Industrijska politika, 1936; Agrarna politika, 1940; Ekonomska struktura Jugoslavije 1918–
1941, 1950; Ekonomika agrara FNRJ, 1950; Seljaci u kapitalizmu, 1952; Ekonomska historija
Jugoslavije, 1958; Uvod u ekonomiku Jugoslavije, 1959). Kao glavni tajnik Akademije 1951. pokrenuo je
ediciju Građa za gospodarsku povijest Hrvatske.

Od rane se mladosti bavio i književnim radom. Godine 1938. objavio je čakavsku zbirku Dragi kamen (1938).
Ta zbirka zavičajne tematike i snažna socijalnog tona, s nostalgičnim doživljajem Istre, zbog velike je
popularnosti postala kultnom knjigom istarskih Hrvata. Tijesna zemlja: roman iz istarskog narodnog
života (1946) ekonomsko-socijalna je studija istarskoga sela u drugoj polovici XIX. i početkom XX. stoljeća.
Objavio je i povijesno-autobiografske monografije Stara pazinska gimnazija (1959) i Puna je Pula (1954) te
kulturnopovijesne studije u esejističko-znanstvenoj formi Flacius (1938) i Matija Vlačić Ilirik (1960).
Njegovi putopisni zapisi nastali od 1930-ih do 1950-ih objavljeni su posmrtno (Na crvenoj istarskoj
zemlji, 1979). U Raklju se njemu u spomen od 1968. održavaju Susreti na dragom kamenu.

Izdvoji pet najvažnijih činjenica o poznatom istarskom pjesniku: