SKRIPTA ZA KOLOKVIJ (Prvi dio)

Filmsko pismo 1A

SADRŽAJ

Tema (str. 2)
Motiv (str. 3)
Fabula i siže (str. 4)
Filmska metonimija i metafora (str. 5)
Fokalizacija (str. 6)
Filmske vrste, rodovi i kategorije (str. 7)
Dramski lik i situacija (str. 8)
Jezične funkcije (str. 9)

1
 TEMA
- Do 20. st: ideja ili pouka
- formalizam i nova kritika: temu odvajaju od autorske intencije i centriraju u tekstu
Tema: kritika pojma
- Neodređenost: može značiti intenciju, misao, sadržaj i dr.
- Preklapanje: s pojmovima motiva, mita, žanra
- Kategorizacijska redukcija: dokida složenost i specifičnost djela
Tema: afirmacija pojma
- Gledatelj/čitatelj teži sjedinjavajućem značenjskom obrascu
- Značenje se proizvodi recipijentovim nesvjesnim odmjeravanjem o druge tekstove
pohranjene u pamćenju
- Recepcijska intertekstualnost obogaćuje djelo u dinamičkom procesu traženja
značenja
- Nestabilnost gledateljske/čitateljske perspektive: tekst prestaje pokazivati
tematsku homogenost i postaje područjem tematskog istraživanja.
TEZA vs. TEMA
- Teza navodi na odgovor
- Tema pomaže da se postavi pitanje
Značenje teme za filmsko pismo
- Ograničenja intuitivnog pisanja bez analitičke kontrole.
- Tematsko istraživanje u procesu nastanka djela potiče autorefleksivnost autora.
- Tematsko istraživanje omogućuje autoru kalibriranje dramskih/narativnih naglasaka u
skladu s ciljanim značenjskim obrascem.
Tema: primjeri
- GRAĐANIN KANE” (r. O. Welles)
• Tema: Život novinskog magnata
• Tema: Uspon i pad moćnika
• Tema: Zloupotreba moći razara moćnika
- „SPAŠAVANJE VOJNIKA RYANA” (r. S. Spielberg)
• Tema: Rat (preklapanje teme s žanrom, klasificiranim prema dominantnoj
temi)
• Tema: Humanost u ratu
• Tema: Žrtvovanje zajednice za pojedinca afirmira načelo humanosti i tako
dugoročno podržava zajednicu.

2
 MOTIV
- Najmanja tematska jedinica („atom” narativa)
- „Priča u zametku”, ne može se dalje razložiti a da ne izgubi narativni potencijal
Motiv: primjeri
- Nisu motivi: genotipski konkretni pojmovi - suprug, policajac, automobil, ključ…
- Jesu motivi: fenotipski konkretni pojmovi - prevareni suprug, korumpirani policajac,
ukradeni automobil, izgubljeni ključ…
- Jesu motivi: složeni apstraktni pojmovi – rat, ljubomora, pohlepa, herojstvo, ljubav,
izdaja, osamljenost…
Motivi: vrste
- DINAMIČNI: referiraju se na događaje, mijenjaju situaciju, „pokreću” priču
- STATIČNI: referiraju se na stanja, karakteriziraju likove i ugođaje
- VEZANI: neizostavljivi u uzročno-posljedičnoj organizaciji priče
- SLOBODNI: mogu se izostaviti bez logičke štete
- SLIJEPI: nemaju sposobnost udruživanja s drugim motivima
- PROVEDBENI (LAJTMOTIVI): učestalo se ponavljaju u tekstu

3
 FABULA I SIŽE
- FABULA: kronologijski (uzročno-posljedični) slijed događaja u stvarnosti koji
podliježe autorskoj preradbi u tekst.
- SIŽE (f. sujet, eng. plot): umjetnički raspored događaja u pripovjednom tekstu koji
nastaje poremetnjom njihovog krono-logičkog rasporeda u fabuli.
- Francuski strukturalisti:
• Fabula = priča (f. histoire):
• Siže = (književni/filmski) diskurz (f. discours)
- NAPOMENA:
• U francuskom svakodnevnom govoru diskurz jest spontani govorni istup
neodređene duljine u situaciji rasprave. U tom smislu diskurzivan =
raščlanjivački, raspravljački, analitički govor ili tekst.
• Diskurz se ponekad upotrebljava i u smislu književnog ili bilo kojeg teksta u
semiološkom značenju (pa i filma), kao dijalog autora i recipijenta.
• Diskurz se također slobodno upotrebljvava u smislu poetske specifičnosti
teksta, tj. njegovog stila.
- Fabula sadrži samo dinamične motive koji mijenjaju situaciju („pokreću radnju”)
- Siže uključuje i statične i slobodne motive koji pomažu recipijentu odgovoriti na
pitanja: o čemu je priča?; tko su likovi?; kakvi su ugođaji?

4
 (FILMSKA) METONIMIJA
- U širem smislu, metonimija je međusobna zamjena dviju riječi (predmeta, radnje,
pojave) koje stoje u nekom tipu odnosa:
• Kauzalnosti (uzroka i posljedice) = METONIMIJA u užem smislu
• Dio za cjelinu (parts pro toto) ili cjelina za dio (totum pro parte) - SINEGDOHA
- U KNJIŽEVNOSTI:
• METONIMIJA u užem smislu:
• Sijeda kosa = starost ili stara osoba
• Okrenuti nekom leđa = izdati
• Dignuti sidro = krenuti
• SINEGDOHA:
• Fašistička čizma = fašistička vojska
• Washington je odlučio… = vlada u Washingtonu je odlučila…
• Zaradio je to kuhačom = zaradio je to kuhanjem

(FILMSKA) METAFORA
- Metafora je riječ (predmet, radnja, pojam) koja zamjenjuje drugu riječ prema načelu
sličnosti („skrivena usporedba”).

5
 FOKALIZACIJA
- Fokalizacija = pripovjedačka perspektiva/situacija

- Jedna od starijih podjela (F.K.Stanzel):

• Autorska pripovjedačka situacija - „sveznajući” autor (usp. „sveznajući”,
pouzdani ili transcedentalni pripovjedač)
• Osobna pripovjedačka situacija – pripovijedanje kroz svijest lika (usp.
nepouzdani pripovjedač)
• Pripovjedačka situacija 1. lica – pripovjedač jest lik u priči (također nepouzdani
pripovjedač)

- Francuski naratolog G. Genette (1972):

o Nulta fokalizacija
o Unutarnja fokalizacija
▪ Fiksna
▪ Promjenjljiva
▪ Mnogostruka
o Vanjska fokalizacija

- Nizozemska teoretičarka M. Bal:

• Ne postoji nulta fokalizacija jer pripovjedač je uvijek fokalizator, čak i kada je
izvandijegetičan (izvan priče)
Primjeri fokalizacije
- Nulta fokalizacija:
• Nedjelja na selu (r. B. Tavernier)
• H-8 (r. N. Tanhofer)
- Unutarnja fokalizacija:
• Fiksna: Dama u jezeru (r. R. Montgomery)
• Promjenjiva: Većina filmova
• Mnogostruka: Rašomon (r. A. Kurosava)
- Vanjska fokalizacija:
• Džepar; Sretno, Baltazar; Novac (r. R. Bresson)
• Nashville (r. R. Altman)
• Policijski, pridjev (r. C. Porumboiu)

6
 FILMSKE VRSTE
- FILMSKI RODOVI (DISCIPLINE):
• Igrani film
• Dokumentarni film
• Animirani film
• Obrazovni film
• Propagandni film
• Eksperimentalni film

• IGRANI FILM – podjela na žanrove:

• NADŽANROVI (ili „slabi” žanrovi, ciklusi):
• Fantastika
• Akcijski film
• Film napetosti (triler)
• ŽANROVI
• Komedija
• Kriminalistički film
• Melodrama
• Film strave
• Mjuzikl
• Vestern
• Znanstvenofantastični film
• PODŽANROVI:
• Detektivski, Gangsterski, Špijunski, Zatvorski
• Dječji, Omladinski, Obiteljski
• Ratni, Sportski, Sudski, Politički, Borilački, Povijesni spektakl itd.

- FILMSKE KATEGORIJE (višestruki kriteriji razvrstavanja):

• Nijemi film, Zvučni film
• Crno-bijeli film, Film u boji
• Komercijalni film, Nekomercijalni film
• Profesionalni film, Amaterski film
• Kinematografski film, Televizijski film
• Povijesno-stilski pravci:
▪ Njemački ekspresionizam, Poetski realizam, Neorealizam, Francuski
novi val, Film Noir, itd.

7
 DRAMSKI LIK
- Lik = apstrakcija, konstrukt, iluzija ljudske osobe
- Lik ≠ živo biće
- Stvarna osoba → sažimanje karakteristika* → lik
o *prema narativnom planu

Dramski lik, uvjeti:

- Lik → dramski lik
o Izbacivanje lika iz ravnoteže (rutine)
o Reakcija lika na izbacivanje iz ravnoteže → pokreće radnju
▪ Radnja = skup transformacijskih procesa vidljivih u prizoru, ili skrivenih
(lik)
o Otpor (prepreka) reakciji → antagonist → sukob

DRAMSKA SITUACIJA
- Dramska situacija
= ukupnost međusobnih odnosa likova u danom trenutku
= zamrznut razvoj događaja radi sagledavanja radnje

- Dramska „opruga” = radnja koja bitno mijenja situaciju, transformira jednu situaciju
u drugu.
- Dramaska situacija = unutarnja struktura drame/filma
- Dramska situacija se ne mora poklapati sa dramskim prizorom/filmskom scenom kao
vanjskom strukturom

8
 JEZIČNA FUNKCIJA
- Referencijalna funkcija
- Emotivna funkcija
- Konativna ili injuktivna funkcija
- Poetska ili estetska funkcija
- Fatička funkcija
- Metalingvistička funkcija

• Referencijalna funkcija
- Odnos između poruke i predmeta na koji se poruka odnosi
- Cilj da se o predmetu dade točna i provjerljiva informacija
- Prevdladavajuća u logici i prirodnim znanostima
- Maksimalna denotativnost

• Emotivna funkcija
- Odnos između poruke i njenog pošiljatelja
- Odražava stav pošiljatelja o predmetu
- Cilj su stilističke varijacije i konotacije u komunikaciji

o Referencijalna i emotivna funkcija = komplementarne osnovice komunikacije

(dvostruka funkcija jezika)
▪ Referencijalna = saznajna i objektivna
▪ Emotivna = afektivna i subjektivna

• Konativna ili injuktivna funkcija

- Odnos između poruke i primatelja
- Cilj je utjecati na reakciju primatelja na poruku (racionalnu ili afektivnu)
- Važna u kodovima signalizacije, te u društvenim i estetskim kodovima
(reklame)

• Poetska ili estetska funkcija

- Odnos poruke sa samom sobom
- Poruka prestaje biti sredstvo komunikacije i postaje cilj (poruka-predmet)
- Važna u umjetnosti
- Maksimalna konotativnost

• Fatička funkcija
- Odnos poruke s komunikacijom kao takvom
- Cilj je uspostaviti, produžiti ili prekinuti komunikaciju
- Važna u obredima, svečanostima, ceremonijama, intimnim razgovorima…
- Sadržaj poruke je manje važan od potvrđivanja komunikacije i pripadništva
nekoj grupi

• Metalingvistička funkcija
- Odnos poruke prema kodu
- Cilj je odrediti smisao znakova, kad postoji mogućnost različitih tumačenja