ELEKTROENERGETSKI SISTEMI 2

ELEKTROENERGETSKI SISTEMI 2
Uvodne napomene

Nastavno osoblje

v.prof.dr.sc. Senad Smaka, dipl.ing.el.; e-pošta: ssmaka@etf.unsa.ba

doc.dr.sc. Senad Huseinbegović, dipl.ing.el.; e-pošta: shuseinbegovic@etf.unsa.ba
Iris Salihbegović, dipl.ing.el.; e-pošta: iris_salihbegovic@hotmail.com
MoE Nermin Čolo; e-pošta: ncolo1@etf.unsa.ba

Ak. god. 2017/2018 Sarajevo, 28.02.2018.

Nastava

 Predavanja
Srijeda, sala S0, od 9:00 h do 11:45 h.

 Tutorijali
Na tutorijalima studenti analitički rješavaju zadatke vezane za stabilnost
elektroenergetskog sistema. Termin održavanja tutorijala treba biti dogovoriti s
asistentom Iris Salihbegović. Prema rasporedu je predviđeno da se tutorijali
održavaju četvrtkom s početkom od 16 h u sali 2-02 (S-9).

 Laboratorijske vježbe
Laboratorijske vježbe održavaju se u drugom dijelu semestra, nakon I
parcijalnog ispita, i odnose se na zaštitu elektroenergetskih sistema. Termin
održavanja laboratorijskih vježbi će biti definiran naknadno u dogovoru s
asistentom.

28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 2

Opis predmeta

Statička i tranzijentna stabilnost elektroenergetskih sistema. Modeliranje sinhronih

generatora. Jednadžbe kretanja rotora. Kriterij jednakih površina. Numeričko
rješavanje jednadžbe kretanja rotora. Modeliranje višemašinskih sistema. Naponska
stabilnost, radijalni sistemi, kriteriji naponske stabilnosti. Automatski naponski
regulatori. Računarsko modeliranje. Metode i sredstva za poboljšanje stabilnosti
sistema.

Osnovni principi zaštite elektroenergetskih sistema. Zaštitni releji. Koncept zaštitnih

zona. Primarna i sekundarna zaštita. Principi koordinacije prekostrujne zaštite Zaštita
generatora, transformatora, motora, sabirnica, vodova i kablova. Diferencijalna
zaštita. Osnovi distantne zaštite. Digitalni releji. Sistemi automatskog ponovnog
uklopa. Komunikacioni sistemi. Integrirana zaštita i upravljanje.

Proizvodnja i absorpcija reaktivne snage. Metode kontrole naponskih prilika.

Šentirajući i serijski statički kompenzatori. FACTS uređaji i njihova primjena.

Prijenos jednosmjernom strujom. Poređenje s prijenosom naizmjeničnom strujom.

Konvertorska postrojenja. Viskonaponski vodovi za prijenos jednosmjernom strujom.
Upravljanje i zaštita elektroenergetskih sistema jednosmjernog napona.

28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 3

Znanja i vještine koje treba postići student

Cilj kursa je ovladavanje znanjima is sljedećih oblasti:

Statička i tranzijentna stabilnost elektroenergetskih sistema.

Metode i sredstva za poboljšanje stabilnosti sistema.
Osnovni principi zaštite elektroenergetskih sistema.
Upravljanje i zaštita elektroenergtskih sistema.
Proizvodnja i apsorpcija reaktivne snage.
Metode kontrole naponskih prilika.
FACTS uređaji i njihova primjena.
Prijenos jednosmjernom strujom.

Nakon uspješnog savladavanja ovog kursa student će biti u stanju analizirati

određena stanja, odnosno režime rada složenih elektroenergetskih sistema. Koristeći
se modernim softverskim alatima, student će znati vršiti i odgovarajuća
projektiranja.

28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 4

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje
Vrsta aktivnosti Max. broj poena Napomena

I parcijalni ispit (pismeni) Student je položio parcijalni ispit ako

I popravni parcijalni ispit (pismeni)
II parcijalni ispit (pismeni)
II popravni parcijalni ispit (pismeni)
Završni ispit
Izrada domaćih zadaća i izvještaja sa
laboratorijskih vježbi
20
ostvari minimalno 50 % poena (10).
Student je položio parcijalni ispit ako
20
ostvari minimalno 50 % poena (10).
Student je položio završni ispit ako
40
ostvari minimalno 50 % poena (20).
10

Prisustvo nastavi 10

28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 5

Preporučena literatura
J. Grainger, W. Stevenson: Power System Analysis, McGraw-Hill, 1994.

P. M. Anderson, A. A. Fouad: Power System Control and Stability, John Wiley & Sons,
2002.

J. Arrillaga, C. P. Arnold: Computer Analysis of Power Systems, John Wiley & Sons,
2013.

B. M. Weedy, B. J. Cory, N. Jenkins, J. B. Ekanayake, G. Strbac: Electric Power

Systems, John Wiley & Sons, 2012.

N. G. Hingorani, L. Gyugyi: Understanding FACTS: Concepts and Technology of

Flexible AC Transmission Systems, John Wiley & Sons, 1999.

J. Arilaga, C. P. Arnold, B. J. Harker: Computer Modeling of Electrical Power Systems,

John Wiley and Sons, 1983.

J. D. Glover, M. S. Sarma, T. Overbye: Power System Analysis and Design, Thomson

Learning, 2007.

C. W. Taylor: Power System Voltage Stability, Mc Graw-Hill, 1994.

28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 6

Preporučena literatura
P. Kundur: Power System Stability and Control, McGraw-Hill, 1994.

A. J. Wood, B. F. Wollenberg, G. B. Sheble: Power Generation, Operation and Control,

John Wiley & Sons, 2013.

A. S. Debs: Modern Power System Control and Operation, Springer, 1988.

N. Rajaković: Analiza elektroenergetskih sistema I, Elektrotehnički fakultet Beograd,

Akademska misao, Beograd, 2002.

M. S. Ćalović, A. T. Sarić: Osnovi analize elektroenergetskih mreža i sistema,

Akademska misao i Tehnički fakultet u Čačku, Beograd, 2004.

28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 7

 ELEKTROENERGETSKI SISTEMI 2

ELEKTROENERGETSKI SISTEMI 2
Predavanje I

EES2 I - Osnove elektroenergetskih sistema, Aktuelnosti glede EES, Deregulacija

EES

Ak. god. 2017/2018 Sarajevo, 28.02.2018.

Osnove elektroenergetskih sistema
Sistem je cjelina koju tvore međusobno funkcionalno povezani elementi sistema.

Elektroenergetski sistem je tehnički sistem, koji je podsistem energetskog sistema, i

sastoji se od sljedećih osnovnih elemenata:

• proizvodni objekti (elektrane) - služe za transformaciju prirodnih

(primarnih) oblika energije u u električnu energiju,
• transformatorske stanice - služe za transformaciju i raspodjelu električne energije,
• prijenosni vodovi - služe za prijenos električne energije,
• potrošači - krajnji korisnici električne energije.

Pored navedenih osnovih elemenata, elektroenergetski sistem čine kompenzatori i

kondenzatorske baterije (proizvodnja reaktivne energije), zavojnice, te uređaji zaštite
i upravljanja.

Svi elementi sistema se povezuju u jednu cjelinu kako bi se ispunio osnovni zadatak
koji se postavlja pred elektroenergetski sistem: osiguranje potreba potrošača za
kvalitetnom i pouzdanom električnom energijom, uz minimalne troškove u sistemu.

28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 9

Osnove elektroenergetskih sistema
Prema fazama tehnološkog procesa, elektroenergetski sistem moguće je podijeliti na
sljedeće podsisteme:
• proizvodni podsistem – izvori električne energije,
• prijenosni podsistem,
• distributivni podsistem,
• industrijski podsistem,
• potrošački podsistem (krajnji potrošači).

28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 10

Osnove elektroenergetskih sistema
Proizvodni podsistem

Ovaj podsistem čine elektrane različitih vrsta u kojima se proizvodi električna

energija. U osnovi postoje tri dominantna načina proizvodnje električne energije i to
proizvodnja u hidroelektranama, proizvodnja u termoelektranama i proizvodnja u
nuklearnim elektrenama.

Elektrane koriste različite oblike primarne energije koji se obično prevaraju u

mehaničku energiju neophodnu za proizvodnju električne energije, pri čemu se kao
izvori mehaničke snage najviše koriste hidraulične turbine i parne turbine, a nešto
rjeđe vjetroturbine i motori sa unutrašnjim sagorijevanjem.

Sastavni dijelovi elektrane su:

• električni generator (najčešće sinhroni generator), koji proizvodi električnu
energiju i aktivni je element mreže;
• postrojenje i „blok“ transformator (osim u slučaju kad je nazivni napon generatora
jednak nazivnom naponu voda na koji je elektrana priključena), preko kojeg se
električna energija proizvedena u generatoru transformira na naponski nivo voda
na koji je elektrana priključena.

28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 11

Osnove elektroenergetskih sistema
Prijenosni podsistem
Osnovni zadatak prijenosnog elektroenergetskog podsistema je prijenos električne
energije od izvora do distributivne mreže i velikih potrošača te razmjena snage
između povezanih elektroenergetskih sistema. Tokom restrukturiranja
elektroenergetskog sektora, prijenosni podsistem predstavlja osnovni preduvjet za
realizaciju tržišta električne energije.
Prijenosni podsistem omogućuje međusobno povezivanje svih elektrana u sistemu,
odnosno stvaranje velikih elektroenergetskih sistema u kojima je povećana sigurnost
snabdijevanja potrošača, omogućen ekonomičniji pogon, te smanjene potrebe za
instaliranjem rezerve.

Prijenosna mreža sastoji se od zračnih i kabelskih vodova visokog napona i

rasklopnih postrojenja (transformatorske stanice koje omogućavaju transformaciju
električne energije iz mreže jednog naponskog nivoa u mrežu drugog naponskog
nivoa i postrojenja u kojima se učvoruje nekoliko vodova).

Za prijenos električne energije uglavnom se koriste tri vrste prijenosa:

• istosmjerni
• izmjenični - jednofazni
• izmjenični - trofazni.
28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 12
Osnove elektroenergetskih sistema
Danas je najviše zastupljen prijenos električne energije s trofaznim izmjeničnim
sistemom napona zbog svoje relativne jednostavnosti i ekonomičnosti. Činjenica je
da ne postoji oštra granica pri podjeli mreža u odnosu na naponski nivo, ali se
uobičajeno smatra da prijenosne mreže imaju naponski nivo reda stotinjak kilovolti i
više. Ove mreže karakterizira postojanje velikog broja naponskih nivoa (naprimjer,
kod nas su to naponi 400 kV, 220 kV i 110 kV).
Kao sastavni dio u prijenosnoj mreži se pojavljuju:
• zračni i kabelski vodovi kojima se električna energija prenosi između dva
rasklopna postrojenja, najčešće na velike udaljenosti;
• mrežni transformatori preko kojih se električna energija transformira iz jednog
naponskog nivoa u drugi (između dvije podmreže unutar prijenosne mreže - npr.
400/220 kV, iz prijenosne mreže u distribucijsku mrežu - npr. 110/20 kV, iz
prijenosne mreže u električno postrojenje industrijskog potrošača - npr. 110/6 kV).

U okviru prijenosnog sistema mogu se definirati i potprijenosne elektroenergetske

mreže koje predstavljaju sponu između prijenosnih i distributivnih mreža. Zadatak im
je da osiguraju pouzdano i ekonomično snabdjevanje električnom energijom širih
područja, odnosno regiona.

28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 13

Osnove elektroenergetskih sistema
Nije ekonomično priključivati sve distributivne transformatorske stanice na
prijenosnu mrežu jer je oprema većih dimenzija i ima višu cijenu, pa se zato samo
veće distributivne TS priključuju direktno na prijenosnu mrežu, dok se manje TS
priključuju na potprijenosnu mrežu.

Također nema oštre podjele u odnosu na naponski nivo, ali se generalno smatra da
potprijenosne mreže imaju naponske nivoe u opsegu od tridesetak pa do stotinjak
kilovolti, negdje i više.

Potprijenosne mreže u principu imaju petljastu strukturu, kako bi se postiglo da

usljed kvara na prijenosnoj liniji ne dolazi do prekida isporuke električne energije
velikom broju kupaca u dužem periodu. Pogon se nekada realizira i radijalno.

Ovisno o veličini i razvijenosti elektroenergetskog sistema, mogu imati oblik i

relevantne karakteristike prijenosnih, odnosno distributivnih mreža. Obično se
koriste nadzemni vodovi, ali se u urbanim sredinama koriste i kabeli.

28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 14

Osnove elektroenergetskih sistema
Prijenosne mreže omogućuju međusobno povezivanje velikih elektroenergetskih
sistema. Elektroenergetski sistem jedne države je po pravilu povezan sa sistemom
susjednih država, ali je, također, u svakom trenutku sposoban da radi i samostalno.
Ako su elektroenergetski sistemi država povezani, onda se govori o
interkonektiranima sistemima ili interkonekcijama.

Razlozi za povezivanje elektroenergetskih sistema su prije svega sigurnosni i

ekonomski:

• optimizacija instaliranih sistema za proizvodnju;

• povećanje sigurnosti, pouzdanosti i raspoloživosti sistema;
• nadzor ili regulacija frekvencije se olakšava i poboljšava stabilnost sistema;
• povoljniji uvjeti održavanja stabilnosti napona;
• smanjena potreba za rezervnom snage;
• mogućnost podrške između sistema u izvanrednim situacijama.

BiH je članica ENTSO-E (European Network of Transmission System Operators for

Electricity) koji obuhvata 41 operatora prijenosnog sistema iz 34 zemlje, koje sada
dijele međusobno povezanu prijenosnu mrežu.

28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 15

Osnove elektroenergetskih sistema
Distributivni podsistem
Distributivni elektroenergetski podsistem služi da se električna energije preuzeta iz
(pot)prijenosne mreže ili manjih elektrana priključenih na distributivni sistem
distribuira do srednjih i malih potrošača priključenih na distributivnu mrežu.
Distributivni podsistem se kao i prijenosni podsistem sastoji od zračnih i kabelskih
vodova (ali manjih nazivnih napona, najčešće ispod 110 kV) i rasklopnih postrojenja
(također manjih nazivnih napona u odnosu na prijenosni podsistem).
Distributivna mreža obično se dijeli na dvije cjeline:
• srednjenaponska (primarna) distributivna mreža (najčešće nazivnih napona 10 kV,
20 kV ili 35 kV, a vrlo rijetko visokih napona do 110 kV);
• niskonaponska (sekundarna) distributivna mreža (najčešće nazivnog napona 0.4
kV) .
Kao sastavni dijelovi distributivnog podsistema se pojavljuju:
• zračni i kabelski vodovi kojima se električna energija prenosi na udaljenosti koje
su daleko manje u odnosu na prijenosnu mrežu;
• distributivni transformatori preko kojih se električna energija transformira iz
jednog naponskog nivoa u drugi (između dvije podmreže unutar distributivnog
podsistema – naprimjer 35/10 kV ili 10/0.4 kV, iz distributivne mreže u električno
postrojenje industrijskog potrošača – naprimjer 35/6 kV ili 10/0.4 kV).
28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 16
Osnove elektroenergetskih sistema
U posljednje vrijeme se sve veći broj elektrana na obnovljive izvore energije
priključuje direktno na distributivni podsistem, a očekuje se i priključenje značajnog
broja električnih vozila. Ovo mijenja koncept upravljanja distributivnim mrežama, koje
su tradicionalno bile dizajnirane, građene i upravljane kao pasivne, s ciljem da
obezbijede jednosmjerni tok električne energije od prijenosne mreže do potrošača, a
ne i potencijalno dvosmjerne tokove električne energije u mreži.

28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 17

Osnove elektroenergetskih sistema
Industrijski podsistem

Značajni industrijski objekti se priključuju na distributivni ili prijenosni podsistem.

Industrijski objekti često posjeduju vlastite izvore električne energije i značajnu
elektroenergetsku infrastrukturu koji čine industrijski elektroenergetski podsistem.

Industrijski podsistemi nekada mogu raditi autonomno, ali su uvijek povezani sa

prijenosnim ili distributivnim podsistemom preko jedne ili dvije međusobne veze.

Industrijski podsistemi moraju ispuniti vrlo stroge zahtjeve glede kontinuiteta u

snabdijevanju električnom energijom jer je većina potrošača industrijskog
elektroenergetskog podsistema veoma osjetljiva na prekide u napajanju električnom
energijom.

U različitim industrijskim podsistemima koriste se naponi 6 kV, 3 kV i 1 kV.

Industrijski elektroenergetski podsistemi posjeduju neke specifične karakteristike u

odnosu na elektroprivredne podsisteme:
• zaštita na međusobnim vezama i odgovarajuća automatika imaju zadatak
pravovremenog razdvajanja ovih podsistema i prestanak paralelnog rada;

28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 18

Osnove elektroenergetskih sistema
• frekvencija se održava konstantnom podešavajući proizvodnju električne energije
u skladu sa tehnološkim procesom;
• izvori električne energije i elektromotorni pogoni proizvodnih uređaja su na
veoma maloj električnoj udaljenosti;
• inercione mase proizvodnih agregata uporedive su sa inercionim masama velikih
elektromotornih pogona, što rezultira značajnim elektromehaničkim međusobnim
utjecajima.
Naznačene karakteristike postavljaju složene zadatke na planiranje i eksploataciju
ovih podsistema.

28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 19

Osnove elektroenergetskih sistema
Potrošački podsistem
Električna energija predstavlja je nejviše korišteni oblik energije zato što lako može
biti transportovana uz veliku efikasnost i prihvatljive troškove.

Potrošači preuzimaju električnu energiju iz prijenosnog ili distributivnog podsistema

i troše je za vlastite potrebe, tj. za napajanje različitih vrsta električnih trošila. Dakle,
potrošač viđen od strane elektroenergetske mreže na koju je priključen, predstavlja
svaki objekt koji je priključen na mrežu i koji iz mreže uzima radnu i reaktivnu
energiju.

Potrošač se, ovisno o pogonskim karakteristikama, može reprezentirati kao

impedancija fiksnog iznosa neovisno o naponu u priključnom čvoru ili oduzimanje
fiksnog iznosa radne i jalove snage u priključnom čvoru, tako da se odgovarajuća
impedancija mijenja ovisno o stvarnom naponu u priključnom čvoru.

28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 20

Aktuelnosti glede elektroenergetskog sistema
Prema UN-ovim prognozama, na planeti Zemlji će 2020. godine živjeti oko 7.72
milijarde ljudi.
Tokom 2002. i 2003. godine profesor Richard E. Smalley sa Rice Univerziteta je razvio
listu od 10 najznačajnijih problema s kojima će se čovječanstvo suočavati u narednih
50 godina.
10 NAJVEĆIH PROBLEMA ČOVJEČANSTVA
ZA NAREDNIH 50 GODINA
1. ENERGIJA
2. VODA
3. HRANA
4. OKOLIŠ
5. SIROMAŠTVO
6. TERORIZAM I RAT
7. BOLEST
8. OBRAZOVANJE
9. DEMOKRATIJA
10. BROJ STANOVNIKA

28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 21

Aktuelnosti glede elektroenergetskog sistema
Trend porasta potrošnje električne energije primjetan je u većini zemalja svijeta i to
naročito u jako naseljenim zemljama (Kina, Indija). U sljedećoj tabeli prikazana je
prosječna godišnja potrošnja električne energije po stanovniku prema UN Energy
Statistics Yearbook.
Prosječna godišnja potrošnja električne energije po stanovniku (kWh)
Zemlja
2012 2013 2014 2015

Svijet 3199 3271 3299 3313

USA 13780 13765 13750 13624
Kina 3672 3978 4117 4217
Indija 823 937 1014 1037
Japan 8375 8398 8355 8227
Rusija 7358 7292 7364 7360
Bosna i Hercegovina 3667 3598 3490 3541

Većina projekcija potrošnje električne energije u svijetu predviđaju da će u 2020.

godini biti potrošeno oko 27000 TWh električne energije. Naprimjer, u 2011. godini
potrošeno je 22700 TWh, a u 2015. godini oko 24350 TWh.
Prema ovim prognozama, za 20 godina dolazi do povećanja potrošnje električne
energije u svijetu za 75 %.
28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 22
Aktuelnosti glede elektroenergetskog sistema
Da bi se odgovorilo na povećanu potrošnju električne energije potrebno je:
• graditi nove elektroenergetske objekte.
• osigurati efikasan pogon i vođenje elektroenergetskog sistema.

Zadovoljenje rastućih potreba za električnom energijom će dodatno iscrpiti, već

dovoljno iscrpljene, prirodne resurse.

Trenutno je proizvodnja električne energije u velikoj mjeri bazirana na neobnovljivim

izvorima električne energije (ugalj, nafta, prirodni gas, nuklearno gorivo). Dva
osnovna problema kod neobnovljivih izvora energije su da ih ima u ograničenim
količinama i da zagađuju okolinu. Sagorijevanjem fosilnih goriva oslobađa se velika
količina CO2 koji doprinosi povećavanju efekta staklene bašte. Nuklearna goriva nisu
opasna za atmosferu, ali nuklearni otpad ostaje radioaktivan duži niz godina i mora
biti skladišten u posebnim objektima. Zato se u svijetu ulažu ogromni napori kako bi
se smanjile emisije štetnih plinova i drugih materijala iz elektrana.

Značajnu ulogu u zadovoljavanju potreba za električnom energijom i u budućnosti će

imati termoelektrane koje koriste ugalj, naftu i prirodni gas te nuklearne elektrane, ali
se radi zahtjeva za smanjenjem emisije CO2 mora značajno povećati proizvodnja
električne energije bazirana na obnovljivim izvorima (energija vjetra, energija Sunca,
bioenergija, hidroenergija).

28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 23

Aktuelnosti glede elektroenergetskog sistema
Raspodjela proizvodnje električne energije u svijetu u 2014. godini prikazana je na
slici.

39%

22%

Upotreba nafte u proizvodnji električne energije će se smanjiti zbog ograničenih

rezervi i njenog obilatog korištenja u transportnom sektoru.
U državama EU udio obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji električne energije je u
2005. godini bio oko 8.5 %, a prema usvojenoj energetskoj politici, ovaj udio se do
2020. godine treba povećati na 20 %.
28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 24
Aktuelnosti glede elektroenergetskog sistema
Ugalj će i dalje predstavljati ključni resurs kako bi se zadovoljile potrebe za
električnom energijom u budućnosti.

Tehnologija ultra-superkritične proizvodnje električne energije u termoelektranama i

kombiniranih dvojnih elektrana (na ugalj i prirodni gas) treba smanjiti emisiju štetnih
gasova u Zemljinu atmosferu.

Danas se izazovi pred kojim se nalazi elektroenergetski sistem (isporuka sve većih
količina električne energije, ispunjenje zahtjeva za smanjenjem emisije CO2 iz
elektrana, sve veća penetracija elektrana na obnovljive izvore sa stohastičnom
proizvodnjom koje zahtijevaju povećanje fleksibilnosti i iskoristivosti
elektroenergetske mreže, liberalizacija tržišta električne energije, povećana
decetralizacija upravljanja sistemom i tretiranje električne energije kao robe, itd.)
nastoje rješavati uvođenjem savremenih uređaja i tehnologija u mrežu, odnosno
evolucijom postojećih mreža i formiranju “pametne mreže”.

Da bi se moglo upravljati distributivnom mrežom u realnom vremenu, pametna mreža

prije svega zahtijeva visoki nivo observabilnosti i upravljivosti, što znači ugradnju
različitih mjernih i upravljivih elemenata.

28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 25

Aktuelnosti glede elektroenergetskog sistema
Razvoj sistema ka konceptu pametne mreže

Prema Internacionalnoj Agenciji za energiju, pametna mreža je elektroenergetska

mreža koja koristi digitalne i ostale napredne tehnologije, kako bi nadzirala i
upravljala tokovima snaga od svih proizvodnih jedinica do krajnjih potrošača, uz
uvažavanje promjena u potrošnji električne energije. Pametna mreža koordinira
potrebe i mogućnosti svih proizvodnih jedinica, operatora mreže, krajnjih kupaca i
učesnika na tržištu električne energije, kako bi na što efikasniji način upravljala svim
dijelovima elektroenergetskog sistema, minimizirajući troškove i uticaj na okolinu, te
maksimizirajući pouzdanost, otpornost na poremećaje i stabilnost sistema.

28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 26

Aktuelnosti glede elektroenergetskog sistema
Pametna mreža se prema dokumentima EU definiše kao elektroenergetska mreža koja
na inteligentan način integriše djelovanje svih subjekata koji su na nju priključeni –
proizvođači, potrošači i oni koji su i proizvođači i potrošači, kako bi na efikasan način
vršila održivu, ekonomičnu i sigurnu isporuku električne energije.

Pametna mreža koristi inovativne proizvode i usluge uz inteligentni monitoring,

upravljanje, komunikaciju i napredne tehnologije kako bi:
• olakšala priključenje i rad generatora različitih snaga i tehnologija;
• omogućila kupcima da učestvuju u optimizaciji rada sistema;
• pružila kupcima više informacija i mogućnosti izbora u snabdijevanju električnom
energijom;
• znatno smanjila uticaj na okolinu cjelokupnog sistema isporuke električne
energije;
• povećala nivo pouzdanosti i sigurnosti u isporuci električne energije (naprimjer,
povećanje učinkovitosti vrlo brzih digitalnih zaštita i savremenih senzora te veći
nivo automatizacije trafostanica će osigurati blagovremenije i tačnije informacije i
tako olakšati dispečerske zadatke).

28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 27

Aktuelnosti glede elektroenergetskog sistema
Starenje prijenosne i distributivne infrastrukture je globalni problem. Većina
prijenosno-distributivnih mreža je preko 30 godina u pogonu. Ova oprema je tokom
godina dobro obavljala svoj posao i vjerovatno će i dalje raditi, ali je u nekim
slučajevima njihov radni vijek pri kraju ili je već istekao.

Prikupljanje i analiza vrijednosti operativnih podataka iz sistema predstavlja priliku

da se sistemski odredi preostali radni vijek instalirane opreme i dopusti
elektroenergetskim kompanijama da izvrše servisiranje kritične opreme.

Proširenje obima servisnih intervala povećati će inicijalne troškove nove opreme, ali
će se smanjiti troškovi eksploatacije.

28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 28

Deregulacija elektroenergetskog sektora
Tradicionalno organizirani elektroenergetski sektor

Prijenos i distribucija

Proizvodnja Potrošač

Jedna
kompanija

Smjer Protok
Novčani tokovi
energije informacija

• regulirani monopol;
• potrošači su imali jednog isporučioca električne energije;
• preduzeća (Elektroprivrede) su bili u obavezi da obezbjede električnu energiju za
sve potrošače;
• Vlade (nadležna ministarstva) su određivale cijene električne energije.

28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 29

Deregulacija elektroenergetskog sektora
Zašto deregulacija?

Zemlje u razvoju

• netržišna cijena električne energije (cijena je često bila u funkciji vođenja

socijalne politike);
• neracionalna potrošnja;
• otežan razvoj elektroenergetskog sektora (cijena niska, visoka potrošnja,
nedostatak sredstava za investiranje, reforma sektora kao preduvjet međunarodne
finansijske investicije);
• nedostatak inicijative za efikasnom eksploatacijom sistema.

Razvijene zemlje

• sistem koji je dobro funkcionirao i vrlo često na efikasan način;

• potrošači nisu bili zadovoljni čestim povećanjima cijena električne energije;
• pritisak “malih igrača” da se smanji uticaj velikih državnih kompanija
(Elektroprivreda) na način da se “otvori” tržište i uspostavi konkurencija na tržištu
električne energije.

28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 30

Deregulacija elektroenergetskog sektora
Deregulacija elektroenergetskog sektora, prije svega, predstavlja proces uklanjanja
regulatornih ograničenja i uvođenje tržišnih principa i konkurentnosti (tržišnog
natjecanja) u elektroprivrednu djelatnost.

Preduvjet uvođenju tržišnog natjecanja unutar elektroprivredne djelatnosti je

rekonstrukcija postojećeg tradicionalnog modela organizacije elektroenergetskog
sektora, što znači ekonomski razdvojiti djelatnosti i formirati odvojene kompanije za
proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije.

Tržište električne energije, temeljeno na principu konkurencije, formira se na dva

kraja elektroenergetskog sistema: na strani proizvodnje i na strani opskrbe. Temeljni
preduvjet za uspostavu tržišta električne energije u proizvodnji i opskrbi je da svi
kvalificirani korisnici (učesnici na tržištu) imaju pristup postojećim mrežama i to pod
jednakim, nediskriminirajućim uvjetima.

Uvođenje konkurencije u proizvodnji i opskrbi te organiziranje učinkovitog tržišta

električne energije zahtijeva potpuno novu zakonsku regulativu i jasno definirana
pravila te formiranje novih državnih regulatornih institucija za nadzor
elektroenergetskog sistema.

28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 31

Deregulacija elektroenergetskog sektora

Prijenos i
Proizvodnja Potrošač
distribucija

Smjer
energije Neovisni operator
sistema
Novčani tokovi
Protok
informacija

Operator
tržišta

28.02.2018. Elektroenergetski sistemi 2 32