PU “CENTAR ZA

OBRAZOVANJE I
OBUKU
ODRASLIH
TEHNIČKE
STRUKE”
ŽIVINICE

PROFESOR:

MIRALEM
SOFIĆ

NAS TAV NA PR I PR E MA
Nastavni predmet:

Razred:

Školska godina:

Datum:

Nast. jedinica: Reproduktivni organi biljke (CVIJET)-građa,vrste,cvijetni dijagram i formula

Тip sata:

PEDAGOŠKI, METODISKI I DIDAKTIČKI ELEMENTI

Oblici rada:

Nast. Metode:

Nast. sredstva i pomagala:

CILJ :
ZADACI koje treba ostvariti da bi se cilj postigao:
vaspitni:
Izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti i samostalnosti, razvijanje interesa za biologiju.
Оbraзovni:
Upoznati učenike sa reproduktivnim organom-cvijet,njegovom građom i cvijetnom formulom
Funkcionalni:
Razvijanje sposobnosti posmatranja, uočavanja i logičkog zaključivanja, te razvijanje mentalnih operacija kao što su
analiza i sinteza.
 Artikulacija nastavnog sata
Uvodni dio časa :

Predhodnu lekciju koju smo obradili ponoviti ćemo kroz nekoliko pitanja.

1. Koja je osnovan uloga lista?

2. Kako je rasčlanjen list?
3. Kako je izvršena podjela listova?
4. Kakva je anatomska građa lista?

Centralni dio časa:

Reproduktivni organi biljke (CVIJET)-građa,vrste,cvijetni dijagram i formula

Cvetovi mogu biti bijeli, ružičasti, lјubičasti, plavi, crveni, prijatnog mirisa, nemirišlјavi, krupni,
sitni, različitog oblika, sami ili u grupama. Toliko su karakteristični za bilјke koje ih nose da se
one nazivaju cvjetnice i često se poistovećuju sa skrivenosjemenicama.
Za botaničare cvijet je metamorfoziran izdanak ograničenog rastenja u čijim se dijelovima odvija
niz veoma složenih procesa: postanak gameta i njihovo spaj anje i stvaranje sjemena i ploda.
Razvićem cvijeta počinje polna faza u životu svih bilјaka cvjetnica. Dakle, čudesne boje
cvjetova, njihov oblik i miris osobine su čija je uloga da se obezbijedi razmnožavanje cvjetnica.
Sve osobine cvijeta su uobličene tokom evolucije da bi se privukli oprašivači (uglavnom insekti)
i time obezbijedilo oprašivanje, odnosno oplođenje i, u krajnjoj liniji, razmnožavanje sjemenima.
Kao i svaki izdanak, cvijet grade osovina i listovi. Osovina cvijeta je jako skraćena, uvijek
veoma približenih čvorova, sa kojih polaze listići koji imaju naročit oblik i određenu funkciju
Cvijet nastaje iz cvijetnog pupolјka.
Cvijet se uvijek nalazi na kraju osovine izdanka, bilo bočne, bilo glavne, čime se završava njen
rast. Cvjetovi se nikada ne obrazuju na listovima, već uvijek u pazuhu listova. List iz čij eg se
pazuha razvij a cvijet naziva se brakteja. Brakteja može biti kao i ostali listovi ili, češće, vrlo
izmenjena.
Dijelovi cvijeta
Potpuno razvijen cvijet se sastoji od četiri serije izmenjenih listova: 1.čašice, 2. krunice, 3.
prašnika i 4. oplodnih listića sraslih u tučak. Svi navedeni dijelovi su pričvršćeni za kraj
modifikovane osovine — cvjetnu ložu.
Cvjetna loža može imati različit oblik i veličinu. Često je proširena, ravna, ispupčena ili
udublјena. Dio izdanka između cvijeta i brakteje je cvijetna drška. Cvjetovi bez drške su sjedeći
cvjetovi.
Članovi jednog kruga u cvjetu mogu manje ili više međusobno da cpacti. Na npr, krunični listići
međusobno srastaju dajući kruničnu cijev (tatula, petonija), ili prašnici međusobno srastaju
svojim filamentima (sljez) ili anterama (maslačak). Mogu srašćivati i članovi susjednih krugova.
Na primjer, mogu srasti filamenti prašnika i krunični listići ili filamenti prašnika i tučak.
Čašični i krunični listići zajedno čine cvjetni omotač - perijant. Cvjetni omotač može biti dvojak:
u prvom slučaju je tako razvijen da su mu svi dijelovi jednaki. Tada se naziva perigon. Listići
perigona mogu biti obojeni, kao kod lale, ili neugledni, kao kod oraha. U drugom slučaju listići
cvjetnog omotača su različiti. Listići u spolјašnjem krugu - čašični listići obično su zeleni, a
listići unutrašnjih krugova - krunični listići živo su obojeni. Postoje i cvjetovi bez cvjetnog
omotača, kao, npr, kod vrbe. Ti cjvetovi se nazivaju goli.
Čašični listići
Listići čašice se nalaze na obodu cvjetne lože. Oni obavijaju ostale dijelove cvijeta u cvjetnom
pupolјku. Čašični listići štite nježne, unutrašnje dijelove cvijeta: zadržavaju spore glјiva i
bakterija na svojoj površini, održavaju vlažnost u cvjetnom pupolјku i štite cvijet od insekata.
Mogu biti isti ili različiti, slobodni ili u različitom stepenu srasli. Obično su čvrsti, zeleni, sa
debelim slojem kutikule i voska na površini.
Krunični listići
Iznad listića čašice, na cvjetnoj loži, bliže unutrašnjosti cvijeta, nalaze se krunični listići koji, svi
zajedno, grade krunicu. Listići krunice su živo obojeni, tanki, vrlo nježni, sa malo mehaničkih
elemenata ili su potpuno bez njih. Krunični listići učestvuju u procesu oprašivanja tako što
privlače oprašivače svojim oblikom, bojom i rasporedom, upućujući ih tamo gdje treba. Svaka
vrsta bilјke ima cvjetove prilično strogo određenih osobina (veličina, oblik, boja i raspored), što
omogućuje oprašivaču da prepozna vrstu. To je važno za razmnožavanje jer se ono ostvaruje
samo onda kada polen jednog cvijeta dođe na žig tučka cvijeta iste vrste.
Po oplođenju krunični listići najčešće opadaju.
Krunični listići mogu biti slobodni ili manje-više međusobno srasli.
Kod nekih bilјaka su krunični listići, svi ili samo neki, pretvoreni u žljezdane tvorevine -
nektarnike koje luče sladak sok - nektar. Nektarnici se nalaze u cvjetovima bilјaka kod kojih
polen prenose insekti. Nјihov položaj u cvijetu je takav da insekt koji uzima nektar mora
dodirnuti prašnike i tučak.
Krunica cvjetova koje oprašuju insekti uvek je živo obojena i istaknuta, dok, cvjetovi koji se
oprašuju vjetrom, imaju neuglednu ili zakržlјalu krunicu.
Krunicu može da čini veći broj listića. Ipak, većina dikotila ima 4-5 listića krunice, a monokotila
3. Kod nekih bilјaka cvijet je bez kruničnih listića. Tada njihovu funkciju preuzimaju čašični
listići, kao kod jedića, na primer, ili brakteja, kao kod kozlaca.
Zavisno od toga koliko se ravni simetrije može postaviti kroz sredinu cvijeta, mogu se
razlikovati aktinomorfni () i zigomorfni () cvjetovi. Cvjetovi aktinomorfne simetrije su oni kroz
čije se središte može postaviti bezbroj ravni simetrije (videti sliku kukurijeka, lale, hibiskusa).
Zigomorfni su oni kroz čije se središte može postaviti samo jedna ravan simetrije (cvjetovi
usnatica, mahunarki, orhideja).
Prašnici
Iznad krunice, na cvjetnoj loži su prašnici. U prašnicima se odvijaju procesi koji dovode do
nastanka polenovih zrna - polenovog praha.
Prašnici se često nazivaju „muškim" dijelovima cvijeta jer stvaraju polen. Ipak, oni to nisu, jer je
cvijet, čiji su dio, segment sporofita: proizvodi spore, a ne gamete. Samo gameti i gametofit
mory imati pol.
Cvjetovi koji su bez prašnika su jednopolni — ženski cvjetovi, a cvjetovi u kojima se nalaze
samo prašnici su jednopolni - muški cvjetovi. Za najveći broj cvjetnica karakteristično je
prisustvo 3, 4, 5, 6 ili 10 prašnika. Oni su obično raspore1jeni u 1- 2 kruga.
Svaki prašnik se sastoji od prašničkog konca (filamentum) i prašnice (antera)
Polenove kese su mikrosporangije.
U polenovim kesama nastaje arhesporijalno tkivo, u kojem posle mejotičkih dioba nastaju po
četiri mikrospore. Mikrospore dobijaju karakterističan oblik i naročit zid. Nјihovo jedro se zatim
mitotički dijeli i daje dvoćelijsko polenovo zrno koje sadrži vegetativnu i generativnu ćeliju. tako
obrazovano polenovo zrno je mikrogametofit.

Tučak
U centru cvjetne lože nalazi se tučak. Tučak je dio cvijeta u čijoj se šuplјini, kao u vlažnoj
komori, nalaze sjemeni zameci. Nјegova je funkcija da zaštiti sjemene zametke od isušivanja, što
je, između ostalog, omogućilo skrivenosjemenicama da uspješno žive u sušnim područjima,
uklјučujući tu i pustinje. Pored toga, tučak štiti sjemene zametke i od oštrih temperaturnih
promena i od insekata. Skrivenosjemenice su dobile ime upravo zato što imaju cvjetove sa
tučkovima u kojima su skriveni sjemeni zameci.
Na tučku se u većini slučajeva mogu razlikovati tri dijela: žig, stubić i plodnik .
Žig je na vrku tučka. Može biti različitog oblika, često je hrapav i pun žlijezda koje luče leplјive
supstancije, pa se za njega lahko lijepe polenova zrna. Na žigu polenova zrna dobijaju podsticaj
da klijaju u polenovu cijev.
Žig se naniže sužava u stubić kroz čije tkivo prodire polenova cijev, koja vodi do plodnika.
Stubić postavlјa žig u najpovolјniji položaj. Kod nekih bilјaka tučak je bez stubića, tako da se žig
nalazi direktno na plodniku.
Plodnik je donji, loptasto prošireni dio tučka u kojem se nalaze sjemeni zameci.
Tučak gradi jedan oplodni listić ili više oplodnih listića (karpeli). Karpeli su dio cvijeta koji
stvaraju sjemene zametke. Karakteristično za skrivenosjemenice je da njihovi oplodni listići ne
samo da stvaraju sjemene zametke već ih i štite.
Sjemeni zametak
Sjemeni zameci su pričvršćeni na karpelima ili u sredini plodnika. Sjemeni zametak se razvija u
plodniku. Iz njega nastaje sjeme.
Često se tučak naziva „ženskim" dijelom cvijeta jer stvara sjemene zametke. Ipak, on to nije jer
je cvijet, čiji je on dio, segment sporofita; proizvodi spore, a ne gamete. Samo gameti i gametofit
mogu imati pol.
CVAST
Kod mnogih bilјaka cvjetovi su sakuplјeni u grupe - cvasti. Skup cvjetova na zajedničkoj osovini
naziva se cvast. Zajednička osovina se naziva vreteno cvasti. Vreteno cvasti je, zapravo,
izmijenjen dio izdanka koji može da se grana monopodijalno ili simpodijalno. Cvjetovi se nalaze
neposredno na vretenu ili se razvijaju na granama vretena.
Zavisno od toga kako se vreteno grana, cvasti su podijelјene na dva osnovna tipa - na racemozne
i cimozne cvasti.

Racemozne cvasti (monopodijalne)

Racemozne cvasti karakteriše monopodijalno grananje: njihova osovina dugo raste i obrazuje
cvjetove, pa se tek na kraju na vrhu osovine razvija cvijet. Prema tome, najmlađi cvijet je uvijek
onaj na vrhu, a idući ka osnovi vretena cvjetovi su sve stariji. Ima više vrsta ovih cvasti.

Slika - Racemozne cvasti

Grozd - na lugačkom vretenu nalaze se cvjetovi drškama iste dužine (bagrem, hoću-neću).
Gronja - to je, u stvari, grozd, ali su cvjetne drške različite dužine. Najstariji cvjetovi - donji,
imaju duže drške on mlađih - gornjih (jabuka, višnja).
Štit - vreteno je sasvim kratko. Sa njegovog vrha zrakasto prolaze mnogobrojni cvjetovi na
drškama iste lužine (luk, jagorčevina).
Klas - na dugačkom vretenu nalaze se sjedepi cvjetovi (bokvica, kaćun).
Klip - isto što i klas, samo što je vreteno zadebljalo, valjkasto (kukuruz, kozlac).
Glavica - vreteno je kratko, prošireno i debelo. Na njemu se nalaze sjedeći cvjetovi (suncokret,
maslačak).
Resa - to je klas čije je vreteno tanko, vitko i visi (lijeska, orah).
Složen klas - na vretenu se umjesto cvjetova nalaze klasovi (trave).
Složen štit - sa veoma kratkog vretena umjesto polaze cvjetova štitovi (većina pripadnika
familije štitara).
Metlica - sastavljena je od više grozdova ili klasova. Glavno vreteno na raznim visinama nosi
bočne grane, koje se dalje granaju i završavaju se grozdom ili nekom drugom cvasti (vinova
loza, mnoge trave).

Cimozne cvasti (simpodijalne)

Cimozne cvasti karakteriše simpodijalno grananje: njihova osovina vrlo rano završava rast
donoseći cvijet na svom vrhu, pa se ispod njega razvijaju bočni izdanci koji nadvisuju glavnu
osovinu i takođje završavaju rast obrazovanjem cvijeta. Na taj način je cvijet prve osovine
najstariji, što je potpuno suprotno od slučaj a cvasti racemoznog tipa

Račvica (dihazijum) - vršni pupoljak se prvi otvara, a nap bočnih pupoljaka kasnije (pupavac).
Uvojak - cvjetovi se razvijaju uvijek sa iste strane grane, te se cvast uvija kao puž (gavez).
Krivudarka je jedan oblik monohazijuma. Cvjetovi ove cvasti razvijaju se na naizmjeničnim
stranama grane (perunika).
Polihazijum ili plejohazijum je cimoznd cvast kod koje se ispod vršnog cvjeta razvija više bočnih
izdanaka koji se završavaju cvjetom. Oblik plejohazijumda (kod zove, na primer) podsjeća na
složen štit. Najpoznatije cimozne cvasti su račvica i uvojak.
Biološki značaj cvasti je u tome što grupisanje cvjetova olakšava oprašivanje. Nesumnjivo je da
insekti za kratko vrijeme mogu da obiđu mnogo više cvjetova kad su grupisani nego kad su
pojedinačni. Osim toga, cvjetovi grupisani u cvasti lakše se zapažaju u lišću nego kad su
usamlјeni. Isto tako, cvasti sa puno sitnih cvjetova lahko pokreće vazdušna struja, što je veoma
važno za bilјke koje oprašuje vjetar.
Cvasti mogu biti različite veličine. Tako su cvasti mlječike duge svega nekoliko milimetara, dok
neke palme imaju cvasti visoke i preko deset metara. Cvasti mogu biti sastavlјene samo od dva
cvijeta, od više cvjetova ili od veoma mnogo cvjetova. Neke palme imaju u jednoj cvasti čak 6
000 000 cvjetova.
CVJETNE FORMULE I
DIJAGRAMI

CVJETNA FORMULA = prikaz građe cvijeta

znakovima

Calyx (K) = čaška _

Corolla (C) = vjenčić Gx = plodnica podrasla
Perigon (P) = perigon ∞ = velik broj članova u zavojnici
Andrecej (A) = skup svih prašnika jednog ( ) = sraštavanje dijelova istog
cvijeta ciklusa
Ginecej (G) = skup svih plodnih listova jednog [ ] = priraštavanje dijelova različitih
cvijeta ciklusa
Px+x , Kx+x , @ = zavojita simetrija
Cx+x , Ax+x = broj ciklusa i članova u ciklusu * = radijalna simetrija
Gx = plodnica nadrasla + = bilateralna simetrija
G-x-= plodnica obrasla = zigomorfna simetrija

pentaciklički cvijet

CVJETNI DIJAGRAM = shematski prikaz građe cvijeta

Porodica Vrsta Formula Dijagram

Centaurea montana
Asteraceae * K(5)[C(5)A5]G(2) .
L.

Boraginace Symphytum officinale

* K(5)[C(5)A5]G(2)
ae L.

Brassicacea
Lunaria rediviva L. * K2+2C4A2+4G(2)
e

Petteria ramentacea
(Sieber) C. Presl. K(5)C5A(10)G1

Fabaceae

Robinia
pseudoacacia L. K(5)C5A(9)+1G1
 Lamium maculatum
Lamiaceae
L. K(5)[C(5)A4]G(2)

Magnoliace
Magnolia sp. * P3+3+3K∞C∞ .
ae

Primulacea Primula vulgaris

.
e Huds.

Rosaceae Prunus sp. * K5C5A∞G-1- .

Završni dio časa :

Odkloniti eventualne nejasnoće i ocijeniti najaktivnije učenike.I provjeriti znanje kroz nekoliko
pitanja.

1. Šta je cvijet?
2. Koje dijelove cvijeta poznajete?
3. Šta su cvasti?
4. Kako je izvršena podjela cvasti?
5. Koja je razlika između racemoznih i cimoznih cvasti?
 PLAN TABLE

Reproduktivni organi biljke (CVIJET)-građa,vrste,cvijetni dijagram i formula

CVJETNA FORMULA = prikaz građe cvijeta

znakovima

Calyx (K) = čaška _

Corolla (C) = vjenčić Gx = plodnica podrasla
Perigon (P) = perigon ∞ = velik broj članova u zavojnici
Andrecej (A) = skup svih prašnika jednog ( ) = sraštavanje dijelova istog
cvijeta ciklusa
Ginecej (G) = skup svih plodnih listova jednog [ ] = priraštavanje dijelova
cvijeta različitih ciklusa
Px+x , Kx+x , @ = zavojita simetrija
Cx+x , Ax+x = broj ciklusa i članova u ciklusu * = radijalna simetrija
G = plodnica nadrasla + = bilateralna simetrija
x
G-x-= plodnica obrasla = zigomorfna simetrija