NUKLEARNA FIZIKA

-atom 10−10m
-jezgra 10−14m
-elektron 10−18 m
-nukleoni (protoni i neutroni)

Z= broj protona u jezgri (atomski broj,redni broj)

N=broj neutrona u jezgri
A=broj nukleona u jezgri (maseni broj,nukleonski broj)

A
A=Z+N ZX nuklid (točno određena jednaka vrijednost Z i A)

-element je određen brojem protona u jezgri

-izotopi (Z=konst.) procij(0 n),deuterij(1 n),tricij (2 n)
-izotoni (N=konst.)
-izobari (A=konst.)

1
1u = ∙ masa atoma 126C = 1,6605402 ∙ 10−27 kg
12

masa p =
masa n =
masa e =
masa deuterona=
masa alfa čestice=

OSNOVNE SILE U PRIRODI

1.Gravitacijska sila
-djeluje među svim česticama koje imaju masu
-uvijek je privlačna
-doseg je do beskonačnosti
-planeti,zvijezde
-posrednik (čestica izmjene)-graviton ?
m1 m2
FG = G 2
r

2.Elektromagnetna sila
-djeluje među nabijenim česticama
-doseg je do beskonačnosti
-vezna sila atoma
-trenje,duga,munja,TV,laseri,računala
-posrednik (čestica izmjene) – foton
⃗⃗⃗⃗⃗⃗⃗
FEM = Q(E ⃗ +v⃗ × ⃗B)

3.Slaba nuklearna sila

-djeluje među svim česticama osim između fotona i gluona
-sile kratkog dosega manjeg od 10−15m
-prijelazi u jezgri atoma : beta-raspad ; prijelaz neutrona u proton i protona u neutron unutar jezgre
-postojanje teških elemenata na Zemlji i drugim dijelovima svemira
-posrednici su 𝑊 ± bozoni i 𝑍 0 bozon

4.Jaka nuklearna sila

-djeluje unutar atomske jezgre – između nukleona
-doseg sile je mali : 10−15 m
-smatra se ostatkom sile boja koja djeluje na kvarkove unutar nukleona – kvantna kromodinamika
-najmanje čestice su kvarkovi, dok su posrednici sile gluoni
-kvarkovi nisu samostalne čestice nego su zasužnjeni u česticama koje zovemo hadroni
-jaka nuklearna sila – fuzijski procesi u zvijezdama, nuklearne bombe i elektrane
 RADIOAKTIVNOST
-radioaktivno zračenje je zračenje velike energije
-α zrake su jezgre atoma helija – skreću u magnetnom polju
-može ih zaustaviti papir
-β zrake su elektroni – skreću u magnetom polju
-može ih zaustaviti aluminijska folija
-γ zrake su fotoni velikih energija (EM zračenje malih valnih duljina)- ne skreću u magnetnom polju
-zaustavlja ih debeli olovni štit

-radioaktivni elementi se raspadaju tako da se mijenja njihova prisutnost tijekom vremena

-vrijeme poluraspada (T) = vrijeme nestajanja polovice mase – karakteristika svakog radioaktivnog elementa
-u procesu raspada elementi zrače α, β, γ zrake
-kada se neki element raspada mijenjaju se njegova kemijska svojstva
-energija koja se tada oslobađa je mnogo veća od energije oslobođene kod kemijskih reakcija

ZAKON RADIOAKTIVNOG RASPADA

-konstanta raspada λ = vjerojatnost raspada jezgre u jedinici vremena
-karakteristika svakog radioaktivnog elementa
-ista je za sve jezgre nekog radioaktivnog elementa ,ne ovisi o vanjskim utjecajima,ne ovisi o starosti jezgre ? jezgre ne stare
N=broj prisutnih neraspadnutih jezgri nekog elementa
ΔN=broj jezgara koje će se raspasti u kratkom vremenskom intervalu
-predznak minus jer se broj jezgara smanjuje tijekom vremena (ΔN <0)

ΔN
− = λN
Δt

-početnom trenutku (t=0) imamo N0 prisutnih neraspadnutih jezgri

𝐍 = 𝐍𝟎 𝐞−𝛌𝐭

-vrijeme poluraspada(T) je onaj vremenski interval u kojem polovica od ukupnog broja atoma doživi raspad
-kada je N = N0 /2 tada je t=T

ln2 0,693
T= =
λ λ
𝐭
𝐍 = 𝐍𝟎 𝟐−𝐓
τ=1/ λ = srednje vrijeme života nekog radioaktivnog elementa

𝐭
𝐍 = 𝐍𝟎 𝐞−𝛕

-vrijeme života je vremenski razmak u kojem se broj jezgara smanji za faktor 1/e
-za vrijeme poluraspada T se broj jezgara smanji za ½

ΔN
-aktivnost(A) nekog radioaktivnog elemeta je brzina raspada, dakle omjer − Δt
-aktivnost je proporcionalna broju prisutnih neraspadnutih jezgara A = λN
-iskazuje se bekerelom (Bq) (1/s)
-aktivnost od 1 Bq znači da se dogodi jedan raspad u 1 sekundi

𝐭
𝐀 = 𝐀 𝟎 𝟐−𝐓

-broj čestica je proporcionalan s masom

m=masa prisutne neraspadnute radioaktivne tvari u trenutku t
m0 =masa tvari u trenutku t=0

𝐭
𝐦 = 𝐦𝟎 𝟐−𝐓

-većina radioaktivnih elemenata nađenih u prirodi su članovovi 3 radioaktivna niza

torijev (završava stabilnim olovom 208) neptunijev (završava stabilnim bizmutom) uranov (završava stabilnom olovom 206)

PODACI O VRSTAMA RASPADA

1.ALFA-RASPAD (α ili He)
-kod α-raspada iz jezgre izlaze čestice koje se sastoje od 2 protona i 2 neutrona
-te čestice su identične jezgrama atoma helija
-zbog toga se radioaktivni element mijenja tako da mu se redni broj smanjuje za 2, a maseni za 4, pretvarajući se u drugi
element

𝐀 𝐀−𝟒
𝐙𝐗 → 𝐙−𝟐𝐘 + 𝟒𝟐𝐇𝐞

-alfa čestice izlazeći iz jezgre nekog radioaktivnog atoma gotovo su sve jednake energije pa kažemo da je spektar tih čestica
monoenergijski
-detektor dima (postoje optički i ionizacijski)– americij - 241

2.BETA-RASPAD (β ili e)
- 3 vrste pretvorbi - neutrino nema naboj i ima vrlo malu masu

𝛃− -raspad (e− ili −10e)

-jedan neutron u jezgri pretvori se u proton,elektron i elektronski antineutrino (𝜈̅𝑒 )
𝐧 → 𝐩 + 𝐞− + 𝛎
̅̅̅𝐞

𝛃+ -raspad (e+ ili +10e)

-jedan proton u jezgri pretvori se u neutron,pozitron i elektronski neutrino (𝜈𝑒 )
𝐩 → 𝐧 + 𝐞+ + 𝛎 𝐞
elektronski uhvat
-jezgra uhvati jedan elektron iz omotača atoma i pri tom se jedan proton iz jezgre pretvara u neutron i elektronski neutrino
𝐩 + 𝐞− → 𝐧 + 𝛎 𝐞
-spektar energija izbačenih elektrona pri beta-raspadu je u većini slučajeva kontinuiran
-postoji maksimum za određenu energiju
-jezgre koje se raspadaju beta-raspadom imaju relativno dugo vrijeme poluraspada, što je posljedica slabog nuklearnog
međudjelovanja
-dolazi do pretvorbe elemenata jer se mijenja redni broj atoma

𝐀 𝐀
𝐙𝐗 → 𝐙±𝟏𝐘 + 𝛃∓
3.GAMA-RASPAD
-gama zrake su fotoni vrlo velike f i E (nemaju naboj ni masu)
-izvor tih zraka je atomska jezgra
-emisiju γ-zraka uvijek prati α i β zračenje
-spektri tog zračenja su izrazito linijski i daju nam informaciju o energetskim razinama jezgre
- γ-zračenje je posljedica prelaska jezgre iz stanja više u stanje niže energije
-razlika vrijednosti energetskih razina kod jezgara je mnogo veće od razlika kod elektronskih prijelaza
-protonsko i neutronsko stubište
-pobuđena jezgra se označuje *

𝐀
𝐙𝐗 ∗→ 𝐀𝐙𝐗 + 𝛄
-u svim raspadima vrijedi zakon očuvanja naboja i masenog broja

NUKLEARNA SILA, DEFEKT MASE, ENERGIJA VEZANJA JEZGRE

-nuklearna sila drži nukleone na okupu
-mnogo jača je od elektromagnetne sile
-ima kratak doseg
-nema nikakva učinka na elektrone
-masa jezgre je uvijek manja od mase protona + neutrona
-defekt mase= razlika mase slobodnih nukleona (protona i neutrona) i mase jezgre mj
∆𝐦 = 𝐙𝐦𝐏 + (𝐀 − 𝐙)𝐦𝐧 − 𝐦𝐣

-energija vezanja E atomske jezgre - energiju koju trebamo uložiti da bi razbili jezgru
𝐄 = ∆𝐦 ∙ 𝐜 𝟐

-srednja energija vezanja po nukleonu Es A=ukupan broj nukleona u jezgri

𝟐
∆𝐦 ∙ 𝐜
𝐄𝐬 =
𝐀

-izotop jezgre 56
26Fe ima jednu od najvećih energija vezanja po nukleonu
 FISIJA
-razbijanje atomske jezgre na 2 ili više novih atomskih jezgri
-oslobađanje neutrona, γ-zračenja, α i β-čestica
-pri fisiji teških elemenata oslobađa se energija u obliku γ-zračenja i kinetičke energije produkata
-kod nekih elemenata fisiju može izazvati apsorpcija sporog neutrona,a novonastali neutroni mogu također izazvati fisiju pa
nastaje nuklearna lančana reakcija
-nuklearne bombe
-nuklearne elektrane

FUZIJA
-spajanje lakih atomskih jezgara u težu, uz emitiranje nergije i čestica
-jezgre su pozitivno nabijene
-jezgre se moraju znatno ubrzati da dođu na udaljenost gdje počinju djelovati nuklearne sile
-to se može dobiti akceleratorima čestica ili visokom temperaturom
-hidrogenska bomba – fisijska bomba služi kao upaljač(visoke temperature) za proces fuzije

-Sunce
-čist izvor energije