VELEUČILIŠTE

s pravom javnosti

BALTAZAR ZAPREŠIĆ

Stručni studij Poslovanje i upravljanje

Usmjerenje Menadžment u kulturi

SANDRA LUKIN

MICHELANGELO DI LODOVICO BUONARROTI SIMONI I NJEGOVA DJELA

SEMINARSKI RAD

Mentor:

Naziv kolegija:

Zaprešić, 2019. godine

Sadržaj
1. Uvod .................................................................................................................................... 1

2. Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni ................................................................... 2

2.1. Umjetnička karijera ..................................................................................................... 2

3. Michelangelov David .......................................................................................................... 5

4. Strop Sikstinske Palaće ....................................................................................................... 6

5. Michelangelov Posljednji sud ............................................................................................. 7

6. Pietà..................................................................................................................................... 8

7. Laurentianova knjižnica i Trg Capitalone........................................................................... 9

7.1. Laurentianova knjižnica .............................................................................................. 9

7.2. Trg Capitalone ............................................................................................................. 9

8. Zaključak ........................................................................................................................... 10

9. Literatura ........................................................................................................................... 11
1. Uvod
Tema ovog seminarskog rada je Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni i njegova djela.
Cilj mi je pokazati utjecaj Michelangela i njegovih djela na današnju umjetnost u svijetu. Ovaj
seminarski rad sastoji se od šest poglavlja. U prvom poglavlju bit će riječi o Michelangelu
općenito, dok u ostalim poglavljima bit će riječi o njegovim dijelima.

1
2. Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni
Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni je rođen 6. ožujka 1475. u uglednoj firentinskoj
obitelji kao drugi sin gradonačelnika Capresea u Toskani, koju napušta još u djetinjstvu.
Odrastao je u Firenci. U trinaestoj godini započinje umjetnički put na kojem će slijediti jedino
neograničenu snagu vlastitoga duha. Pošto je završio šegrtovanje u ateljeu slikara Ghirlandaia,
stupio je u školu Lorenca de Medicija kojom je rukovodio Bertoldo. Neko je 1vrijeme živio na
dvoru Lorenza Veličanstvenoga, gdje je proučavao njegovu zbirku antičkih skulptura i stekao,
u krugu pjesnika i učenjaka neoplatonista, humanističko obrazovanje. Njega opisuju kao genija
božanskog nadahnuća, nadljudske moći, koja je podarena samo malom broju rijetkih pojedinaca
i koja djeluje preko njihove osobe.

Slika 1. Michaengelo Buonarroti

Izvor: https://sites.google.com/site/michelangelobuonarrotilr/zivotopis/rani-zivot-i-
obrazovanje

2.1. Umjetnička karijera

Godine 1496. otišao je u Rim gdje je stvorio svoje prvo značajnije djelo Oplakivanje (Pietà),
koje je predstavljalo novinu budući da je sjedinjavalo dvije mramorne figure u jednu cjelinu.

1
https://sites.google.com/site/michelangelobuonarrotilr/zivotopis/rani-zivot-i-obrazovanje

2
Vrativši se u Firencu 1501. isklesao je svog čuvenog Davida, završni izraz naturalizma 15.
stoljeća. U dobi od 26 godina Michelangelo je slikao i Svetu obitelj. Michelangelo je bio veliki
poštovalac antike. Iste osobine njegovog Davida imaju i statue Mojsija i Robova, klesane za
grobnicu pape Julija II, a još više kipovi nadgrobnih spomenika Lorenca i Giuliana Medicija.
Firentinska republika pozvala ga je 1504. godine da u Palači Vecchio naslika ogromnu fresku.
Prikazujući jedan događaj iz rata sa Pisom kada je vojnike neprijatelj iznenadio za vrijeme
kupanja, mogao je uvesti veoma raznovrsno mnoštvo pokreta u prikazivanju ljudskog tijela.
Michelangelo je bio prvi umjetnik koji je prikazao tijelo u njegovom cjelokupnom opsegu
akcije. Papa Julije II. mu je povjerio izradu svoje grobnice, posao kojim se bavio, sa prekidima,
četrdeset godina. Uskoro je započeo i oslik svoda Sikstinske kapele. Michelangelo je za
nevjerojatno kratko vrijeme završio tu "ogromnu biblijsku simfoniju".

Michelangelova karijera arhitekta počela je 1520. kapelom obitelji Medici u crkvi San Lorenzo
u Firenci, gdje je trebalo da se arhitektura i kiparstvo upotpunjuju. Svojim neortodoksnim
tretiranjem klasičnih tema Michelangelo je napravio 2put baroknom stilu. Grobnica Medici
sastoji se od statue pokojnika u sljedećem položaju smještene u niši zida iznad sarkofaga i od
poluležećih statua Dana i Noći na poklopcu sarkofaga. Skulpturalne mase su raščlanjene i
složene u najvećoj mogućoj mjeri, ali usprkos tome, cjelina čini jasnu vizualnu cjelinu, jer sve
tri statue oblikuju trokut i čvrsto drže složenu mrežu vertikala i horizontala. Kupola Crkve
svetog Petra bila je jedno od njegovih kasnijih arhitektonskih djela. Njegovo posljednje veliko
slikarsko djelo, Strašni sud, na oltarskom zidu Sikstinske kapele, pokazalo je svojim vladanjem
pokretom u prostoru tok kojim ce se razvijati talijanska umjetnost u sljedećem stoljeću. Umro
je 18. veljače 1564. u Rimu, a sahranjen je uz velike počasti u crkvi Santa Croce u Firenci.

Slika 2. Michelangelova grobnica u Bazilici Santa Croce u Firenci

2
https://sites.google.com/site/michelangelobuonarrotilr/zivotopis/umjetnicka-karijera

3
Izvor: https://sites.google.com/site/michelangelobuonarrotilr/zivotopis/umjetnicka-karijera

4
3. Michelangelov David
Michelangelov David je stekao jedinstven status simbola dekreta duha ljudske slobode i
neovisnosti suočene s ekstremnim nedaćama. Taj 3simbol Davidove nadmoći najvećim je
dijelom zaslužno Michelangelovo uklapanje u jednu revolucionarnu sliku dvaju najvažnijih
sastavnica ideje slobode, jednu kreativnu, a samim tim i osobnu, drugu političku, a zatim i
zajedničku. Velika literatura o Michelangelu je puna ideja o 4Davidovim osobnostima.

3
https://publications.ias.edu/sites/default/files/Lavin_DavidSlingMichelangeloBow_1993a.pdf
4
Lavin, I., David's sling and Michelangelo's bow: A Sign of Freedom, University of California Press, 1993., str.
29-59

5
4. Strop Sikstinske Palaće
U trenutku kada je 33-godišnji Michelangelo radio na grobnici pape Julija II., kada je papa
tražio od njega da ukrasi strop Sikstinske kapele, želio je odbiti ponudu jer se smatrao
prvenstveno kiparom, a ne slikarom, ali on nije ni imao iskustva s freskama. Osim toga, želio
je dovršiti grobnicu. Na kraju je ipak nevoljko prihvatio 5oslikavanje svoda kapele i krenuo
stvarati jedno od svojih najpoznatijih djela i fascinantan komad umjetnosti čiju vrijednost
prepoznaju milijuni ljudi i više od petsto godina kasnije. Michelangelove epske freske koje je
radio nekoliko godina ubrajaju se u njegova najupečatljivija djela. U složenom sustavu ukrasa
koji sadrže brojne figure središnji dio čini devet panela posvećenih pričama o postanku svijeta,
pri čemu se prizori redaju kronološki.

Slika 3. Strop Sikstinske Palaće

Izvor: http://studentski.hr/vijesti/na-danasnji-dan/fascinantne-zanimljivosti-o-sikstinskoj-
kapeli-koje-sigurno-niste-znali

5
http://studentski.hr/vijesti/na-danasnji-dan/fascinantne-zanimljivosti-o-sikstinskoj-kapeli-koje-sigurno-niste-
znali

6
5. Michelangelov Posljednji sud
Slika je prema kompoziciji podijeljena u nekoliko dijelova. U središtu je lik Isusa Krista. Ruka
mu je podignuta u znak kažnjavanja, prijeteći lice okrene prema grešnicima. Blizina Krista
Djevice Marije, okrenula se u nevjerici. Madonna ne može utjecati na sudu, ali i da odbaci
bezuvjetnu ljubav za sve ljude, također, ne može. Središnje 6figure okružene su sa dva reda
tijelima. U prvom, proksimalno, postavljenih proroka i apostola. Drugi krug formirana tijela
zlih, i pada u dubine pakla. Na dnu murala slikano sedam anđela navješćujući dolazak u
posljednji dan, a ispod njih se otvoraju grobovi.

6
https://hr.birmiss.com/posljednji-sud-michelangelo-opis-slike-fotografije/

7
6. Pietà
Pietà je remek djelo renesansne skulpture italijanskog umjetnika Michelangela. Pietà je prvo
potpisano Michelangelovo djelo. Skulptura se nalazi u Bazilici svetog Petra u Rimu. To je prvi
u nizu radova na istu temu koju je obrađivao ovaj umjetnik i jedino umjetničko djelo koje je
Michelangelo svojeručno potpisao. Izradu skulpture naručio je francuski kardinal Jean de
Billheres 1497. za svoju grobnicu ali je u 18. stoljeću premještena u Baziliku sv. Petra. Ovo
poznato umjetničko djelo prikazuje Isusovo tijelo na krilu njegove majke Marije poslije
raspeća. Mikelanđelova interpretacija Pietà je bez presedana u talijanskoj skulpturi. To je važno
umjetničko djelo jer uravnotežuje renesansne ideale klasične ljepote sa naturalizmom.

8
7. Laurentianova knjižnica i Trg Capitalone
7.1. Laurentianova knjižnica
Oko 1530. Michelangelo je dizajnirao Laurentianovu knjižnicu u Firenci, priključenu crkvi San
Lorenzo. Izrađivao je nove stilove, poput pilastra, suženja 7tanjih na dnu i stubišta s kontrastnim
pravokutnim i zavojitim oblicima.

7.2. Trg Capitalone

Trg Capitoline, koji je dizajnirao Michelangelo, nalazio se na rimskom brdu Capitoline. Njegov
oblik, više romboid nego kvadrat, a trebao je suzbiti učinke perspektive.

7
https://www.newworldencyclopedia.org/entry/Michelangelo

9
8. Zaključak
Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni za vrijeme života već je bio smatran najvećim
umjetnikom svoga vremena, a od tada pa do danas jednim od najvećih umjetnika svih vremena.
Veliki broj njegovih djela iz slikarstva, kiparstva i arhitekture su među najpoznatijim u povijesti
umjetnosti. Freske Sikstinske kapele u Vatikanu danas predstavljaju njegova najpoznatija djela.
Rad na više umjetnosti nije bio neuobičajen u njegovo vrijeme. Velika popularnost freski
Sikstinske kapele je najvjerovatnije posljedica velike popularnosti slikarstva u 20. stoljeću, ali
također i činjenice da veći broj njegovih skulptura nisu završene.

10
9. Literatura
Knjige:

1. Lavin, I., David's sling and Michelangelo's bow: A Sign of Freedom, University of
California Press, 1993., str. 29-59

Web stranice:

1. https://sites.google.com/site/michelangelobuonarrotilr/zivotopis/rani-zivot-i-
obrazovanje
2. https://sites.google.com/site/michelangelobuonarrotilr/zivotopis/umjetnicka-karijera
3. https://publications.ias.edu/sites/default/files/Lavin_DavidSlingMichelangeloBow_19
93a.pdf
4. http://studentski.hr/vijesti/na-danasnji-dan/fascinantne-zanimljivosti-o-sikstinskoj-
kapeli-koje-sigurno-niste-znali
5. https://hr.birmiss.com/posljednji-sud-michelangelo-opis-slike-fotografije/
6. https://www.newworldencyclopedia.org/entry/Michelangelo

11