UNIVERZITET U SARAJEVU

PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET SARAJEVO

ODSJEK ZA GEOGRAFIJU

REGIONALNO I PROSTORNO PLANIRANJE

MREŽA I SISTEM NASELJA GRADA LIVNA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA URBANA I RURALNA GEOGRAFIJA

Predmetni profesor : Prof. dr. Haris Gekić Student: Haris Bulić

Sarajevo, decembar, 2019.

SADRŽAJ

UVOD............................................................................................................................................................... 3
1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ, VELIČINA, OBLIK I GRANICE GRADA LIVNA ........................................................... 4
2. FIZIČKO- GEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE GRADA LIVNA ............................................................................. 5
3. DRUŠTVENO- GEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE GRADA LIVNA ................................................................... 10
3. MREŽA I SISTEM NASELJA GRADA LIVNA .................................................................................................. 14
4. ZAKLJUČAK ................................................................................................................................................ 19
LITERATURA I IZVORI ..................................................................................................................................... 20

2
UVOD

U ovom seminarskom radu će se definirati i analizirati sistem i mreža naselja vezanih za područje
Grada Livna. Da bi to analizirali, prvo će se dati ostvrt na geografski položaj samoga Grada Livna
i odrediti njegov oblik,veličinu i granice. Potom će se poznatim redosljedom pojasniti fizičko-
geografske karakteristike grada Livna od geoloških, pa sve do biogeografskih. Nakon tog poglavlja
potrebno je definisati i društveno- geografske karakteristike istraživanog područja. U tom poglavlju
će se obraditi stanovništvo kao glavni faktor razvoja, saobraćaj, ekonomski razvoj i ostalo. Nakon
tog poglavlja obraditi će se najvažniji dio ovog seminarskog rada, što je ujedno i glavni zadatak i
cilj, a to je analiza mreža i sistema naselja na području Grada Livna prema statističkim
pokazateljima, od kraja Drugog svjetskog rata, pa sve do danas. Za potrebe izrade seminarskog
rada koristit će se analitički i sintetički metod. Prilikom prikaza fizičko-geografskih i društevno
geografskih karakteristika, radi lakšeg razumjevanja, većina karata bit će izrađena u Geografskom
informacionom sistemu (GIS-u).

3
1. IME, POLOŽAJ, VELIČINA, OBLIK I GRANICE GRADA LIVNA

Livno se kao mjesto prvi put spominje u djelu Konstantina VII. Porfirogeneta O upravljanju
carstvom (952. god.). U popisu devet poznatih naseljenih gradova, kako sam kaže, "krštene

Hrvatske", Porifirogenet navodi i grad Livno. Premda nam je povijest livanjskog kraja do dolaska
Rimljana slabo poznata, antički geograf i povjesničar Strabon piše da je ilirsko pleme Delmata,
koje je naseljavalo i livanjski kraj, imalo pedeset naseobina dostojnih spomena, a neke od njih bile
su i gradovi. Grad Livno je kroz historijski period mnogo mjenjalo svoj naziv. U početku je nosilo
naziv Hlijevno, zatim Lijevno, pa pred dolazak Osmanija grad nosi naziv Hlibno. Dolaskom
Osmalija na ove prostore grad nosi naziv Hlivno. Veoma je bitno naglasiti da je na naziv samoga
grada utjecao izgled terena. Dominantan krški teren, sa velikim nagibima u obliku lijevka, povezan
sa topnimom donešenim za ovo istraživano područje. Poznato je da grad nosi korijen latinske riječi
clivus što označava brežuljak, brdašce, glavicu, vis, kosinu, ostrminu, odnosno pridjev clivosus u
značenju: brjegovit, vrletan, strmenit, u osnovi je toponima Livno. (www.opcina-livno.ba)

Grad Livno se nalazi na Europskom kontinentu, tačnije u regiji Jugoistočne Europe na njenom
zapadnom dijelu u drţavi Bosni i Hercegovini. Područje grada Livna se nalazi na jugozapadnom
dijelu Bosne i Hercegovine u regiji visokog krša, tačnije regiji bila,polja i površi Jugozapadne
Bosanskohercegovačke makro regije. Površina koju zahvata Grad Livno iznosi 994km2 i spada u
red velikih općina u Bosni i Hercegovini, zajedno za npr. Glamočem, Konjicom, Banja Lukom,
Mostarom itd.. Grad Livno na sjeveru graniči sa općinom Bosansko Grahovo, na sjeveroistoku i
istoku sa općinom Glamoč i malim dijelom sa općinom Kupres. Na jugoistočnom dijelu graniči sa
općinom Tomislavgrad. Općina Sinj (RH) predstavlja granicu na zapadu, što je ujedino i državna
granica Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.1

U matematičko- geografskom smislu, Grad Livno zahvata površinu između 44° 02' s.g.š i 16° 42'
i.g.d (najsjevernija tačka), 43° 57' s.g.š i 16° 35' i.g.d (najzapadnija tačka), 43° 40' s.g.š i 17° 00'
i.g.d (najjužnija tačka), 43° 47' s.g.š i 17° 10' i.g.d (najistočnija tačka). Grad Livno svojim oblikom
najviše podsjeća na pravokutnik, zaokrenut u smjeru SZ-JI (dinarski pravac pružanja).
Možemo reći da ovaj prostor ima povoljan geoprometni i geostrateški položaj. (www.livno.ba)

1
Drešković, N., Mirić,R.,Regionalna geografija Bosne i Hercegovine I,Sarajevo,2017
4
2. FIZIČKO- GEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE GRADA LIVNA

Istraživano područje u geološkom smislu obuhvata mlađu geološku podlogu, nastalo tijekom jure,
krede i kvartara. Naveden periode su dominantne na istraživanom području. Na istočnom dijelu
Grada Livna dominiraju naslage gornje i srednje jure, sa dominacijom krečnjaka, dolomita i
oolitičnih krečnjaka. Oko same urbane jezgre grada dominiraju slojeviti krečnjaci koji se protežu
sve do Tomislavgrada. Kredne naslage su dominantne na juţnom i zapadnom dijelu općine tj na
području Dinare, Kamešnice, Tušnice i okolice Buškoga jezera. Na terenu je ovaj teren predstavljen
klasičnim krečnjacima i dolomitima ili bankovitim krečnjacima sa dolomitima i laporcima.
Sjevernije od Buškoga jezera, tačije na području sela Podhum dominiraju miocenske naslage i to
donji i srednji miocen sa jezerskim naslagama, konglomeratima, laporcima i naslagama uglja
lignita i treseta. Najveći dio terena zauzimaju pliocenski i kvartarni sedimenti, na kojem i leži
najveće krško polje u Europi, Livanjsko polje.

Područje grada Livna ima veoma izraženu dominaciju krškoga oblika reljefa sa nizom estavela,
vrtača, ponora, jaruga i jama. U terenu dominira polifazna, polimorfna i poligenetska tvorevina,
Livanjsko polje. Ona je zaparavo u terenu sinklinala, dok je okruţuju antiklinala Dinare na zapadu
i antiklinala Cinacara i Kruga na istoku. Na ovom područje djeluje tzv. agresivna voda, sa dostatnim
udjelom CO2 koja otapa krečnjak i tu dolazi do procesa krške korazije. Kao primjer krečnjačkog
terena može se navesti niz estavela na sjeveru Livanjskog polja koja su u određeno doba godine
izvori, a drugom dijelu godine su ponori. Također, za ovo područje karakteristični su i podzemni
krški oblici poput pećina i jama. U njima dominiraju mikro forme poput stalaktita, stalagmita,
pećinskih stubova i pećinskih zavjesa tj. draperija.

Na Livanjskom polju dominantan je fluvio- krški tip reljefa sa nizom rijeka ponornica, te fluvio-
akumulativni, te fluvio- denudacioni tip reljefa, gdje se voda zakonomjerno spušta iz viših u niže
hipsometrijske nivoe i ona sa sobom nosi stijenski materijal (detritus) koji se taloţi na centralnom
dijelu istraţivanoga područja.2

2
Petrović D. : Geomorfologija, Beograd, 1982.
5
Sl.br. 1; Geomorfološki tipovi reljefa u Kantonu 10; (Izvor: GIS)

Sl.br. 2; Nagibi terena na području Grada Livna; (Izvor: GIS)

6
Istraživano područje se nalazi na hipsometrijskoj zoni između 700 i 1900 m.n.v, što uveliko utječe
na klimu datoga prostora. Dinarski lanac uveliko je smanjio utjecaj mediterana sa zapada, ali je i
smanjio količinu padavina na području Grada Livna. Livanjsko polje je otvoreno prema sjeveru i
jugu, gdje sa sjevera dolaze hladne zračne mase, a sa juga se donekle osjeti utjecaj mediterana.
Prema tome ovakvo stanje dovelo je do toga da ovom području moţemo pronaći dominaciju C i D
klimatskog razreda. „Klimatski razred C izraţen je kroz dva tipa na ovom području i to Csb i Cfc
tip klimata. Cfc je umjereno topla klima sa vlaţnim ljetima koja dominira na obroncima krškoga
polja. Sami centralni dio Grada Livna, ujedino i Livanjskog polja ima Csb tip klime. Ovo je
izmjenjeni tip mediteranske klime sa toplim ljetom i hladnim zimama.“3

Prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca iznosi 19,2°C. Prosječna temepratura najhladnijeg

mjeseca iznosi -2,3 °C. Na hipsometrijskim nivoima iznad 1000 m.n.v C razred prelazi postepeno
u D razred. To su borealne ili snježno šumske klime, gdje najhladniji mjesec ima temperaturu nižu
od -3 °C, a prosječna temperatura najhladnijeg mjeseca viša je od 10 °C. Na ovim visinama zime
su hladne i duge, a ljeta mogu biti i vruća. Prosječna godišnja količina padavina za grad Livno
iznosi 1235 mm padavina po m2. Najtopliji mjesec u Livnu je juli, a najhladniji je januar.
Snijeg je učestala pojava u zimskim mjesecima. Livno zbog poloţaja i topografije terena ima
najveći broj sunčanih sati u Bosni i Hercegovni, sa godišnjim prosjekom od 2300 sunčanih sati.
Ovo je i jedan od najvjetrovitijih dijelova Bosne i Hercegovine. Najveću čestinu puhanja imaju
sjeverni do sjeverozapadni vjetrovi. Magla je veom rijetka pojava. (www.livno.ba)

Što se tiče hidrografije područja Grada Livna, može se sa potpunošću reći da ovo područje pripada
Jadranskom slivu, tačnije slivu Cetine i Krke. Veliki broj rijeka ponornica, zbog krečnjačke
podloge i krškog terena poniru prema Cetini i Krki. Površinska čelenka je slabo razvijena izuzev
stalnih vodotoka Bistrice, Žabljaka i Sturbe. Sve ove tri rijeke do jednog dijela imaju normalan tok,
a u donjem toku poniru prema Jadranskom moru. Od većega značaja je i najveće umjetno jezero u
Europi. Riječ je naravo o Buškom jezeru, koje ima površinu 56,7 km2. Ovo je umjetna akumulacija
nastala 1973. godine. Nažalost njegov hidropotencijal najviše iskorištava Hrvatska.4

3
Šegota, T. Filipčić, A. (1996): Klimatologija za geografe, Školska knjiga. Zagreb
4
Spahić, M. (2013.): Hidrologija kopna, Sarajevo publishing, Sarajevo
7
 Sl.br. 3; Karta riječne mreže za područje Grada Livna; (Izvor: GIS)

Specifična klima i hidrografija ovoga područja utjecali su na formiranje određenih vrsta tala na
ovom području. Centralni dio Grada Livna prekrivaju fluvisoli. Ova tla su ne razvijena i nastala su
taloženjem transporotovanog materijala duž rijeka. Uz ova tla se na ovom području u tragovima
pojavljuju mozaici kalkomelanosoli sa fluvisolima i kompleks rendzina kalkomelanosol na
krečnjaku i dolomitu. Na istočnom dijelu su zastupljena klasična smeđa tla, koja su plodna i
pogodna za iskorištavanje u poljoprivredne svrhe.

Na krajnjem južnom i jugoistočnom dijelu Grada Livna nalazi se kompleks rendzina- vertisol na
laporcu. Euglejna tla nalaze se u samom centralnom dijelu istraţivanog područja. Ova tla su
karakteristična zbog podzemne vode koja se najvećim dijelom godine nalazi na 80 cm dubine.
Nivo vode kod ovih tala slabo oscilira što je veoma bitno radi izgradnje infrastrukture. Na većim
hipsometrijskim zonama formiraju se kalkomabisoli na krečnjačkoj podlozi. Ona su nastala
procesom oglinjavanja krečnjaka. Ovo su poprilično plitka tla, sa nekih 30-50 cm dubine.5

5
Resulović, H., Čustović, H. (2002): Pedologija –Opći dio, Univerzitet u Sarajevu
8
Vema je bitno istaknuti na ovom području i jedno od moţda najzastupljenijih tala, a to su humusno-
karbonatna tla. Pošto sadrţavaju dosta skeleta, neki ih nazivaju i skeletnim tlima. Ovi tipovi tala su
nastali na rastresitim karbonatnim supstratima. Dubina humusnog horizonta kod ovih tala iznosi
30-40 cm.6

Zbog klime, reljefa i specifičnih vrsta tala, formirana je i određena vegetacija na ovom prostoru.
Najzastupljenije šume na ovom prostoru su šume bijeloga grada i hrasta medunca. S druge strane
zapadni i jugozapadni dio ovog područja prekrivaju šume bukve i jele, a mali istočni dio Grada
Livna prikrivaju čiste jelove šume. Csb tip klime je uzrok razvitku hrasta medunca i bijeloga grada,
dok Dfb tip klime odgovara crnogoričnim šumama (jeli, smreki i boru). Krajni zapadni i istočni dio
ovog područja prekrivaju subplaninske šume bukve i to posebno termofilne šume bukve na većim
nadmorskim visinama. Šume klekovine bora sa fitocenozom stijena i sipara obuhvataju najveće
nadmorske visine, na otpirilke 1500 m.n.v. Ova vegetacije prevladava na sjevernom dijelu Grada
Livna.7

6
Resulović, H., Čustović, H. (2002): Pedologija –Opći dio, Univerzitet u Sarajevu
7
Đug, S. (2005): Biogeografija, Univerzitet u Sarajevu
9
3. DRUŠTVENO- GEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE GRADA LIVNA

U ovom poglavlju će se obraditi glavne društveno- geografske karakteristike Grada Livna. Pri
tom će se posebna paţnja posevetiti demografskim karakteristikama, ekonomskim i saobraćajnim
karakteristikama, te urbanim i ruralnim karakteristikama istraţivanog područja.

Ukupno ili opće kretanje stanovištva je rezultat prirodnog i mehaničkog kretanja stanovištva. Ako
je prosječna godišnja stopa pozitivna, broj stanovnika će rasti, a ako je prosječna godišnja stopa
negativna desiti će se smanjenje broja stanovnika. Na ukupno kretanje stanovištva utječu natalitet,
mortalitet, imigracije i emigracije. Natalitet i imigracija su pozitivne komponente i one utječu na
povećanje broja stanovika, dok su mortalitet i emigracije negativne komponente kretanja
stanovništva i one utječu na smanjenje broja stanovika. Ukupno ili opće kretanje stanovništva
nekog područja, u ovom slučaju Grada Livna moţe se rezultirati na tri načina: 1. porastom, 2.
stagnacijom ili 3. smanjenjem. „Opće kretanje stanovništva nekog područja rezultat je njegove
razvijenosti, jer su npr. imigracijski prostori u pravilu prostorni ekonomski razvijeniji za razilku
od emigracijskih prosotra koji su nerazvijeni i slabih izgleda za razvoj.“8

Ukupno kretanje stanovištva prati se iz najvjernijeg pokazatelja, a to su popisi stanovništva koji se

provode obično svakih 10 godina na određenom teritoriju. Pa tako za Bosnu i Hercegovinu značajni
su popisi iz 1948. , 1953. , 1961. , 1971., 1981. , 1991., i 2013. godine. Pa tako je prema popisu iz
1948. Grad Livno brojao 30 542 stanovnika. Od tog popisa bilježi se stalni porast stanovištva na
ovom prostoru i pozitivan migracijski saldo sve do 1991. godine kada je na smanjenje broja
stanovnika i velike emigracije stanovnika ovog područja utjecao rat i agresorska politika
Socijalističke Jugoslavije. Od tada ovaj prostor Grada Livna bilježi znatan pad broja stanovnika,
prvenstveno lošom ekonomskom situacijom u Bosni i Hercegovini koji je dovela do velikog
pražnjenja stanovištva na ovom području. (www.statistika.ba)

8
Nejašmić, I., 2005. : Demogeografija: stanovništvo u prostornim procesima u odnosima, Zagreb
10
GODINA 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2013.

Broj 30.542 32.278 40.291 42.186 40.438 40.600 34.133

stanovnika

Tab.br 1; Kretanje ukupnog broja stanovnika Grada Livna od 1948.-2013. godine; (Izvor: fzs.ba)

Graf.br. 1; Kretanje ukupnog broja stanovnika Grada Livna od 1948.-2013. godine; (Izvor: prema Tab.br.1)

Područje grada Livna je karakteristično po dominantnoj stočarskoj proizvodnji. Pogotovo je

izraženo ekstenzivno mliječno govedarstvo. Sam grad je poznat po proizvodnji sira, jednog od
najboljih i najkvalitetnijih produkata ovoga kraja. Poljoporivreda je slabo razvijena zbog samog
terena, geomorfoloških i hidrografskih karakteristika Grada Livna. Od poljoprivrednih kulutra
ističe se proizvodnja krompira i kupusa. Međutim Livno je poznati voćarski kraj.

Sve vrste industrija su nestale raspadom SFRJ, jedino je se zadržala drvna i tekstilna industrija.
Ove dvije industrije stvaraju veoma male prihode za Grad Livno. Najrazvijenije su uslužne tj.
tercijarne djelatnosti u kojoj najveći prihod se ostvaruje od ugostiteljstva, bankarstva, hotiljerstva i
turizma. Promet je slabo razvijena tercijarna grana djelatnosti.

11
 Tab.br 2; Udio zaposelnih po ekonomskim sektorima za područje Grada Livna za 2017. godinu; (Izvor; fzs.ba)

Tab.br 3; Udio zaposelnih po sektorima u Gradu Livnu 2017. godine; (Izvor:prema Tab.br.2)

Iz priloženog grafikona možemo zaključiti da je najveći broj zaposlenih u tercijarnim djelotnostima

tj. uslugama, zatim sekundarnim, pa primarnim i na kraju kvartarnim. Sve više se povećava udio
zaposlenih u 3. i 4. sektoru, a opada udio zaposelnih u primarnom i sekundarnom, što je odlika
razvijenih društava. Ali to ne možemo reći za Livno je preveliki udio nezaposlenih.

12
 Sl.br. 4; Prometna infrastrukutra Grada Livna; (Izvor; GIS; Google Earth)

Promet je kao djelatnost slabo razvijena na datom području i najmanje pridonosi općem blagostanju
Grada Livna. Prometna infrastruktura je slabo razvijena, iako Livno izuzetno povoljan geoprometni
položaj. Dokaz tome je blizina Splita, Mostara i Banja Luke.
Najzastupljenije su lokalne asfaltne ceste, dok se lokalne makadamske žele asfaltirati u skorom
periodu. Glavne asfaltne tj. magistralne ceste važne su za povezivanje Livna sa većim regionalnim
centrima u Bosni i Hercegovini. One također služe za brži protok roba, dobara i informacija. Sami
urbani centar slabo je povezan sa ostatkom ruralnih naselja.

Na području Grada Livna planirane su dvije autoceste, koje još nisu ni u svome začetku. Prva
autocesta bi trebala krenuti od Banja Luke preko Glamoča do Livna, pa bi se preko Livna nastavila
na granični prelaz Kamensko prema Splitu u Hrvatskoj. Druga autocesta je planirana za rutu
Travnik- Novi Travnik- Bugojno- Kupres- Livno- Split. Izgradnjom autocesta bi se svakako
poboljšala ekonomska i demografska slika Grada Livna. 9

9
Bublin, M (2000.).: Saobraćaj i prostor Bosne i Hercegovine, Univerzitetska knjiga, Sarajevo
13
3. MREŽA I SISTEM NASELJA GRADA LIVNA

Osnovni princip organiznacije naselja na prostoru Grada Livna, zasnovan je izuzetnom centralnom
modelu, u kojem dominira sama urbana jezgra Livna. Ostala naselja imaju ruralni karakter i slabo
su naseljena. Livno kao takvo ima favoriziranu i dominantnu ulogu. Livno kao urbano središte je
prije svega središte i glavni grad Kantona 10 i njegovo ekonomsko,gospodarsko, upravno i kulturno
središte. Od drugih naselja sa nekim većim značajem ističu se sekundarni općinski centri, Orguz i
Podhum, smješteni na jugozapadnom dijelu istraživanog područja. Na području grada Livna ističu
se manji lokalni centri Grgurići, Lištani, Zabrišće i Ljubunčić. Veći značaj u smislu sekundarne
urabnizacije i organizacije naselja imaju prigradska naseljena mjesta ; Drinova Međa, Mali Guber,
Rapovine, Suhača, Veliki Guber,
Zastinje, Žabljak. Ova naselja su relativno mlada na ovom području, pogotovo se to odnosi na
Drinovu Među, Rapovine i Zastinje, koji su nastali kao poljedica ekspanzije stanovništva i širenje
grada Livna između 1970-1980. godine. Zabrišće je najmlađe naselje na području Grada Livna
nastalo 2002. godine. 10

Kako bi lakše utvrdili sistem i mreţu naselja za područja Grada Livna bitno je odrediti o kojem tipu
naselja se radi na istraţivanom području. Pri tom se misli na gradska, mješovita i seoska naselja.
Pri ovoj klasifikaciji jedino gradsko naselje na ovom području je Livno, koje je i dobilo status grada
2014. godine. Mješovitom tipu naselja pripadaju Grgurići, Lištani, Zabrišće i Ljubunčić. Sva ostala
naseljena mjesta na ovom području pripadaju seoskom tipu naselja. Iz ovoga se jasno vidi koliko
bitnu i vaţnu funkciju za ostala naselja predstavlja Livno. (www.strategijalivno.ba)

Jedini pravi karakter „urbanog“ pokazuje samo Livno. Sami urbani dio grada broji preko 8000
stanovnika prema popisu iz 2013. godine. Dokaz da je Livno grad i glavni dio sistema mreže naselja
na ovom području je i najveći udio pismenog, mladog i obrazovanog stanovništva. Ni jedno drugo
naselje ne pokazuje karakter višespratnosti, izuzev Livna. Na području urbane jezgre se nalazi
11.287 stanova prema strategiji razvoja Grada Livna. U ostalim naseljima prevladava

10
Prostorni plan Kanotna 10 za period 2008.-2028.
14
jednospratnost. Najčešće se to naselja linearnog tipa smještena uz glave prometnice ili naselja
zbijenog tipa (klimatski i društveni faktor). U samom gradu Livnu prevladavaju tercijarne tj.
usluţne djelatnosti i malim dijelom industrija, dok je u ostalim naseljima jedino zastupljen primarni
oblik djelatnosti. To se prvenstveno odnosi na poljoprivredu, stočarstvo i šumarstvo.

Sami sistem i mreţa naselje uslovljeni su prirodnim karakteristikama ovoga područja. Stoga sva
naselja su smještena na obodu Livanjskog polja, dok na centralnom dijelu nema niti jedno naselje.
Razlog tome je izuzetno krški teren. Na jugu je veća gustoća naseljenosti zbog humova, koji
egzistiraju u prostoru , ne plave tijekom godine i omogućili su bolje uslove za stvaranje mreže
naselja na ovom području.

NASELJA Postotak
Kategorije 1991. 2013. 1991. 2013.
0-100 8 10 13.56 16.95
101-200 3 3 5.08 5.08
201-500 17 22 28.81 37.29
501-1000 28 22 47.46 37.29
1001-2000 2 0 3.39 0.00
2001-5000 0 1 0.00 1.69
5001-10000 1 1 1.69 1.69
ukupno 59 59 100.00 100.00

Tab.br 1 Broj naselja Grada Livna u 1991. i 2013. godini sa postotcima (Izvor:statistika.ba)

Iz priloţene tabele moţe se zaključiti da najveći broj naselja Grada Livna otpada na ona između 100
i 200 stanovnika i 200 do 500 stanovnika. Ima ih jednaki broj, što je veoma interesantno. Tačnije
po 21 naselje u obje kategorije. Naselja od 200 do 500 stanovnika zauzimaju centralni, jugoistočni
i jugozapadni dio Grada Livna. Kako smo predhodno naveli, najveći uticaj na to su imali fizičko-
geografski faktori. Najveći broj naselja između 500 i 1000 stanovika je smješten na južnom i
jugoistočnom dijelu, tačnije oko područja akumulacije Buškoga jezera.

15
Ova područja zbog zbijenosti kuća, najčešće oko glavnih prometnih tokova, imaju prosječnu
gustinu naseljenosti između 25 i 55 stanovika po kilometru kvadratnom. Nažalost, veliki broj
stanovika ovoga područja je imigrirao u zemlje Zapadne Europe. Najveći razlog tome je
ekonomsko- politička situacija na području Kantona 10, ali i u samoj Bosni i Hercegovini. Jedini
pozitivno je što ova naselja nisu još uvijek ugašena, ali ako se nastavi ovakav trend iseljavanja i
povećanja stope mortalitea, ona bi u skorijoj budućnosti mogla biti ugašena.

Kategoriju od 0 do 100 stanovika zauzimaju naselja koja su smještena u sjevernom dijelu Grada
Livna. Ova naselja su pred samim gašenjem. Veliki egzodusi srpskog stanovništva sa ovog
područja zbog ratne situacije u Bosni i Hercegovini od 1992-1995. godine su upravo uslovili
ovakvu sitaciju. Ova naselja se nalaze uz samu granicu prema općini Bosansko Grahovo, iako bi
bilo logično da pripadaju Bosanskom Grahovu zbog nacionalnog identiteta i kulture koja ih veţe za
taj kraj, ova naselja poput Sajkovića,Gubina, Prova ili Radanovaca pripadaju Gradu Livnu. To
stvara velike poteškoće stanovištvu tog prostora, koji su udaljeni od urbanog središta i po 30
kilometara. Iako su ova naselja pred samim gašenjem, postoje velike donacije iz stranih zemalja za
ovo područje Grada Livna. Postoji čak i veliki broj povratnika na ovo područje, naročito srpskog
stanovništva. Npr. Provo samo broji trenutno 12 stanovika, Bojmunte 19 stanovnika,
Vrbica 13 itd... Ova naselja su seoskog tipa i smještena su na obodu istočne i zapadne strane
Livanjskog polja. (www.statistika.ba)

Samo tri naselja spadaju u kategoriju između 100 i 200 stanovika. To su Čelebići, Kovačići i
Mali Kablići. Ova naselja imaju vema malu gustoću naseljenosti i poprilično su raštrkana.
Čelebić i Kovačić su naselja koja se nalaze jedno pored drugoga na sjeveroistočnoj stani
Livanjskoga polja. Mali Kablići se nalaze 15-ak kilometara juţnije i broje ovako mali broj stanovika
zbog drugog dvojnog seoskog naselja Velikih Kablića, koji sve više poprimaju prigradski karakter,
jer su samo udaljeni od centra Livna 4 km.

Kategorija koja obuhvata naselja između 1000 i 2000 stanovika, kao što se vidi iz priložene tabele
nije popunjena tj. ne postoji ni jedno naselje na području Grada Livna koje ima toliki broj stanovika.
To dovoljno govori kakvu dominaciju ima Livno i koliko je ovo zapravo rijetko naseljen prostor.
Međutim treba napomenuti da je ovaj prostor od davnina poznat po slaboj naseljenosti i ovakvom
sistemu naselja jer se nalazi na prostoru tzv. visokog krša.
16
Jedino naselje koje je uklapa u kategoriju između 2000 i 5000 stanovika je Žabljak. Nalazi se na
jugoistočnom dijelu Grada Livna i udaljeno je samo 1,2 km od gradske jezgre. Mnogi Žabljak
smatraju prigradskim naseljem i govore je riječ o sekundarnoj urbaniziaciji. Međutim, sama
morfologija Žabljaka govori da se ipak ne moţe govoriti o sekundarnoj urbanizaciji. Na ovom
području nema niti jedna zgrada, škola,bolnica itd.. Postoji prodajni trţni centar Pavić u kojem je
veći broj stanovika ovoga naselja zaposleno. Žabljak je sa centrom Livna povezan magistralnom
cestom koja dolazi iz pravca Mostara i Tomislavgrada. Ovo naselje spada u mješoviti zbijeni tip
naselja i možemo reći da je predgrađe Livna.

Livno spada u kategoriju između 5000 i 10000 stanovnika i naravno jedino je naselje ovoga
prostora koje spada u ovu kategoriju. Samo urbano jezgro broji oko 7.925 stanovnika. Razlog
izrazitoj dominaciji Livna je prije svega povijesni faktor. Od Rimskoga, Osmanskog pa sve do
Austro-Ugarskog perioda. SFRJ je imala veliki utjecaj na to da Livno postane jedan od većih
gradova na zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Od 1995. godine je glavni grad Kantona 10.
Sama vlada Kantona 10 se nalazi u Livnu, što mu daje još veći funkcionalnu, administrativnu i
ekonomsku ulogu. Gustoća stanovištva po km2 u samom gradu iznosti 326,2 st/km2. Livno
izuzetno povoljan geoprometni i geostrateški poloţaj. U mreži i sistemu naselja ima izuzetno
dominantnu i centralitetnu ulogu. Sva naselja gravitiraju Livnu i sva naselja ovise o Livnu, jer se
sve veće institucije i objekti nalaze u samom centru Livna. (www-livnograd.ba)

17
 Sl.br. 6; Sistem naselja Grada Livna; (Izvor:GIS)

Sl.br. 7; Prikaz svih naselja na području Grada Livna; (Izvor:statistika.ba)

18
4. ZAKLJUČAK

Analizom karata u GIS-u i sa svim prikupljenim podacima možemo zaključiti da sistem i mreža
naselja na području Grada Livna zavise od prirodnih faktora prije svega. Većina naselja je
smještena na obodu polja zbog specifičnog krškog terena i plavljenja Livanjskog polja tijekom
proljetnih i jesenskih mjeseci. Vidljiva je favorizirana uloga Livna kao naselja, koje je ujedno i
jedino urbano naselje na ovom području, centar je Kantona 10, što mu daje prednost i centralitet u
odnosu na ostala naselja. Veoma mali broj je i mješovitih naselja, koja su najčešće smješetna oko
samog urbanog središta. Najveći broj otpada na seoska naselja i to na dvije već navedene
dominantne kategorije 200-500 i 500-1000 stanovnika. Veliki problem razvoju naselja predstavlja
i loša politička situacija na prosotru Kantona 10, bijela kuga tj. veliki izljev radne snage sa ovoga
prostora u zemlje Zapadne Europe. Nekim mjerama Bosna i Hercegovina bi trebala dati podsticaj
povratnicima na prostor Grada Livna. Također za ovo područje bi u što skorijem periodu trebalo
donijeti jasnu populacionu politiku i razraditi strategiju razvoja.

19
LITERATURA I IZVORI

1. Resulović, H., Čustović, H. (2002): Pedologija –Opći dio, Univerzitet u Sarajevu

2. Nejašmić, I., 2005. : Demogeografija: stanovništvo u prostornim procesima u odnosima,
Zagreb
3. Šegota, T. Filipčić, A. (1996): Klimatologija za geografe, Školska knjiga. Zagreb
4. Drešković, N., Mirić,R.,Regionalna geografija Bosne i Hercegovine I,Sarajevo,2017
5. Petrović D. : Geomorfologija, Beograd, 1982.
6. Đug, S. (2005): Biogeografija, Univerzitet u Sarajevu
7. Bublin, M (2000.).: Saobraćaj i prostor Bosne i Hercegovine, Univerzitetska knjiga,
Sarajevo
8. Prostorni plan Kanotna 10 za period 2008.-2028
9. www.statistika.ba
10. www.fzs.ba
11. http://www.alvrs.com/
12. http://www.vladahbz.com/

20