Odgojno-obrazovni ishodi s razinama usvojenosti

Gimnazije

A. Hrvatski jezik i komunikacija

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.1. - određuje temu, oblik, svrhu (javna i osobna) i namjenu govornoga teksta:  - prema smjernicama - prema smjernicama  - samostalno govori u  - samostalno
Učenik opisuje i pripovijeda u informiranje, uvjeravanje i pregovaranje   govori u skladu s  govori u skladu s temom  skladu s temom,  u skladu s te
skladu sa svrhom i željenim - razlikuje monološke i dijaloške vrste govornih tekstova s obilježjima opisnoga i  temom govornoga  i oblikom govornoga  oblikom i svrhom  oblikom, svr
učinkom na primatelja. pripovjednog diskursa  teksta teksta  govornoga teksta  namjenom 
- prepoznaje različite izvore informacija za pripremu teksta i primjenjuje ih u  govornoga t
oblikovanju teksta željenim učin
- odabire informacije u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja i   primatelja
provjerava njihovu važnost i točnost 
- objašnjava svojim riječima obilježja administrativnoga i publicističkog stila na 
primjerima različitih vrsta tekstova
- oblikuje natuknice, nacrt i logično strukturiran tekst prema obilježjima vrste 
teksta koji govori 
- govori i razgovara u skladu s govornom ulogom 
- razgovara prema obrascima razgovora u skupini: uvjeravanja i pregovaranja 
- samostalno primjenjuje pravogovorna pravila hrvatskoga standardnoga jezika 
uvažavajući verbalne i neverbalne vrednote govorenoga jezika s obzirom na 
funkcionalni stil teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- pripovijedanje, opisivanje; jezična i strukturna obilježja opisa i pripovijedanja; natuknica, publicistički stil, 
administrativni stil.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik govori najmanje jedan monološki tekst i sudjeluje u najmanje jednom dijaloškom tekstu s obilježjima 
opisnoga i pripovjednog diskursa: izvješće i intervju.
Preporučeni su tekstovi: vijest, izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s 
poveznicama (hipertekst), autobiografija. 

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.2. - razlikuje govorne i razgovorne vrste tekstova s obilježjima opisnoga i  - prepoznaje  - opisuje osnovna  - tumači obilježja i 
- analizira ob
Učenik sluša u skladu s pripovjednog diskursa različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora u osnovna obilježja i  obilježja i svrhu opisnih i  svrhu opisnih i 
svrhu opisni
određenom svrhom opisne i  skladu s određenom svrhom slušanja (javna, osobna) i namjeni (informiranje,  svrhu opisnih i  pripovjednih tekstova te  pripovjednih tekstova 
pripovjednih
pripovjedne tekstove različitih uvjeravanje)  pripovjednih  analizira informacije i  te organizira 
tekstova te 
funkcionalnih stilova i oblika.  - analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o  tekstova te izdvaja  ideje bitne za svrhu  informacije i ideje 
procjenjuje 
svrsi i funkciji strukture teksta  informacije i ideje  slušanja  bitne za svrhu slušanja
informacije i
- opisuje jezična i govorna obilježja slušanoga teksta  bitne za svrhu 
bitne za svrh
- objašnjava informacije i ideje i procjenjuje njihovu valjanost u skladu sa svrhom slušanja
slušanja
 slušanja 
- vodi bilješke i postavlja pitanja radi razjašnjavanja i razumijevanja 
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik sluša najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su tekstovi: vijest, 
izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), 
autobiografija.

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.3. - razlikuje tekstove s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa različitih oblika - opisuje osnovna  - objašnjava osnovna  - objašnjava obilježja i 
- objašnjava
Učenik čita u skladu s  i funkcionalnih stilova i iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom čitanja  obilježja i svrhu  obilježja i svrhu opisnih i  svrhu opisnih i 
 i svrhu opisn
određenom svrhom opisne i (javna, osobna) i namjeni (informiranje, uvjeravanje, pregovaranje)  opisnih i  pripovjednih tekstova te  pripovjednih tekstova 
pripovjednih
pripovjedne tekstove različitih - objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika  pripovjednih  opisuje informacije i  te organizira 
tekstova te n
funkcionalnih stilova i oblika. - izdvaja informacije u skladu sa svrhom čitanja  tekstova te izdvaja  ideje  informacije i ideje
raznovrsnim
- razlikuje informacije po važnosti  informacije i ideje
primjerima a
- određuje glavne ideje u tekstu 
informacije i
- objašnjava osnovna i prenesena značenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik čita najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika. 
Preporučeni su tekstovi s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: 
vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s 
poveznicama (hipertekst), autobiografija.
 razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.4. - planira pisanje tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednoga diskursa u  - prema primjeru  - prema smjernicama  - samostalno piše  - samostalno
Učenik piše tekstove opisnoga skladu s određenom strukturom, oblikom te administrativnim i publicističkim  piše vezani tekst  piše vezani tekst  vezani tekst  vezani tekst 
i pripovjednog diskursa u funkcionalnim stilom pripovjednoga i  pripovjednoga i opisnog  pripovjednoga i  pripovjedno
kojima ostvaruje obilježja - istražuje različite izvore informacija i primjenjuje ih pri oblikovanju teksta:  opisnog diskursa i  diskursa i ostvaruje  opisnog diskursa i  opisnog disk
funkcionalnih stilova u skladu prikuplja, razvrstava i povezuje informacije i ideje u skladu s temom i svrhom  ostvaruje obilježja  obilježja funkcionalnoga  ostvarujue obilježja  ostvaruje ob
sa svrhom i željenim učinkom pisanja  funkcionalnog stila u  stila u skladu sa svrhom  funkcionalnog stila u  funkcionalno
na primatelja. - služi se informacijama poštujući prava intelektualnoga vlasništva skladu sa svrhom  teksta  skladu sa svrhom   skladu sa sv
- razlikuje jezična i strukturna obilježja opisnoga i pripovjednog diskursa teksta teksta teksta i želje
- oprimjeruje obilježja administrativnoga i publicističkog stila učinkom na 
- oblikuje sadržajno i logički povezan tekst primjenjujući jezična i strukturna  primatelja
obilježja pripovjednoga i opisnoga diskursa 
- primjenjuje pravopisna i jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika i 
obilježja funkcionalnoga stila teksta koji oblikuje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- pripovijedanje, opisivanje; jezična i strukturna obilježja opisa i pripovijedanja; natuknica; plan pisanja vezanoga 
teksta opisnoga i pripovjednog diskursa; obilježja administrativnoga i publicističkog stila
- pravopisni sadržaji: pisanje vlastitih imena (osobnih i zemljopisnih), pisanje određenih i neodređenih pridjeva, 
pisanje brojeva, pisanje složenih glagolskih oblika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik piše najmanje tri opisna ili pripovjedna teksta: vezani tekst pripovjednoga i opisnog diskursa, putopis, 
životopis.
Preporučeni su tekstovi: vijest, izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, autobiografija, vezani tekst 
pripovjednoga i opisnog diskursa.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4. integracijski su povezani s nastavnim područjima 
književnost i stvaralaštvo i kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnoga područja hrvatski jezik i komunikacija.

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.5. - objašnjava rečenicu kao sintaktičku i komunikacijsku jedinicu - prepoznaje  - razlikuje  - razlikuje i opisuje  - opisuje 
Učenik analizira - objašnjava riječ kao morfološku i sintaktičku jedinicu  morfosintaktička  morfosintaktička  morfosintaktička  morfosintak
morfosintaktička obilježja riječi - raščlanjuje rečenicu na nezavisne i zavisne rečenične članove  obilježja promjenjivih obilježja promjenjivih i  obilježja riječi u  obilježja rije
u rečenici i primjenjuje znanja - određuje uloge i gramatičke veze među sastavnicama sintagme  i nepromjenjivih  nepromjenjivih riječi  rečenici i primjenjuje  rečenici i 
pri oblikovanju teksta. - opisuje sintaktičku službu i značenja promjenjivih i nepromjenjivih riječi u  riječi u tekstu znanje u novim  funkcionalno
rečenici primjerima primjenjuje 
- razlikuje apsolutnu i relativnu uporabu glagolskih vremena i načina pri oblikovan
- objašnjava subjektno-predikatnu sročnost teksta
- primjenjuje morfosintaktička znanja o vrstama riječi pri oblikovanju teksta
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Usvajanje je morfosintaktičkih znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske 
jezične kompetencije i svijesti o hrvatskome jeziku.

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.6. - opisuje strukturu jezičnoga znaka  - uočava značenjske  - opisuje značenjske  - razlikuje značenjske  - analizira 
Učenik analizira značenjske - razlikuje jednoznačnost od višeznačnosti i potkrepljuje ju primjerima  odnose među  odnose među riječima na odnose među riječima  značenjske o
odnose među riječima pomoću - objašnjava uzroke i posljedice višeznačnosti te načine postanka riječima i prepoznaje   temelju konteksta i  na temelju konteksta i  među riječim
rječnika. - razlikuje osnovno i izvedeno te denotativno i konotativno značenje leksema u  vrste rječnika opisuje vrste rječnika  pomoću rječnika temelju kon
zadanome kontekstu  pomoću rječ
- razlikuje osnovna i prenesena značenja: metaforu, metonimiju i oksimoron
- tumači leksičko-semantičke odnose u zadanom kontekstu
- opisuje strukturu rječničkoga članka 
- služi se rječnicima pri razvijanju vokabulara 
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- jezični rječnici općega i ograničenoga leksičkog sloja
- leksičko-semantički odnosi: sinonimija, homonimija, antonimija, hiperonimija i hiponimija u zadanom kontekstu. 
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Usvajanje je leksičkih znanja na metajezičnoj razini u gimnazijama usmjereno razvoju komunikacijske jezične 
kompetencije i svijesti o hrvatskome jeziku.

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.7. - objašnjava odnos između jezika, govora i pisma  - uočava da se služi  - razlikuje sastavnice  - primjenjuje
- objašnjava razliku 
Učenik objašnjava razliku - opisuje genetsku pripadnost hrvatskoga jezika jezičnoj porodici  različitim govorima u svojega idiolekta koje  o hrvatskom
između sastavnica 
između hrvatskoga jezika kao - navodi svojstva hrvatskoga standardnog jezika   svojoj komunikaciji pripadaju osobnoj i  standardnom
svojega idiolekta koje 
sustava govora i hrvatskoga - navodi i opisuje vrste jezične norme hrvatskoga standardnog jezika  javnoj komunikaciji  kao jeziku ja
pripadaju osobnoj i 
standardnog jezika. - opisuje razliku između standardnoga jezika i supstandardnih idioma  komunikacij
javnoj komunikaciji na 
- razlikuje hrvatski kao materinski jezik, kao manjinski jezik i kao drugi jezik  razlikuje ga o
standardnom jeziku 
- prepoznaje hrvatski jezik i njegove govore kao dio narodnog identiteta  osobnoga id
- prepoznaje hrvatski jezik kao dio nacionalnog identiteta 
-poštuje norme standardnoga jezika u javnoj komunikaciji
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Obilježja narječja i govora društvenih skupina svladavaju se prema načelu zavičajnosti i bliskosti (primjerenosti) te 
aktualnosti i preporučuje se povezati ih s medijskim tekstovima.
B. Književnost i stvaralaštvo

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ B.1.1. - izražava svoj literarni doživljaj književnoga teksta Ishod se ne 
Učenik izražava svoj literarni - izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje ocjenjuje.
doživljaj i objašnjava stav o - izražava svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu na temelju vlastitog 
književnom tekstu. čitateljskog iskustva
- potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove 
- objašnjava u čemu uživa dok čita 
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ B.1.2. - opisuje temeljne književnoteorijske pojmove i polazišta bitna za razumijevanje  - razlikuje književne  - tumači tematska i  - analizira tematska i  - analizira te
Učenik razlikuje i opisuje književnosti kao umjetnosti te oblike i načine književnog izražavanja žanrove i vrste i  žanrovska obilježja teksta žanrovska obilježja  žanrovska i j
književni tekst prema temi i - opisuje i razlikuje književne žanrove i vrste te njihova osnovna obilježja na  uočava njihova   primjenjujući pojmove  teksta primjenjujući  stilska obilje
žanru na sadržajnoj i izraznoj oglednim primjerima  osnovna obilježja  vezane uz prozne,  pojmove vezane uz  teksta primj
razini i primjenjuje - opisuje osobitosti hrvatske usmenoknjiževne baštine poetske i dramske vrste  prozne, poetske i  pojmove vez
književnoteorijske pojmove. - analizira književni tekst na sadržajnoj i izraznoj razini primjenjujući  dramske vrste prozne, poet
književnoteorijske pojmove vezane uz prozne vrste, poetske vrste i dramske  dramske vrs
vrste 
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Obvezne su književne vrste: pripovijest, roman, tragedija, lirska poezija, lirsko-epska poezija; jednostavni oblici 
(izbor); mit.
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Sofoklo, Antigona, Francesco Petrarca, Kanconijer (10 pjesama), 
August Šenoa, Prijan Lovro, Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići, Vladimir Nazor, izbor iz poezije (10 pjesama)
Učenik analizira prema temi i žanru pet obveznih književnih tekstova i pet odabranih književnih tekstova koji mogu 
biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima.
Preporučeni književnoteorijski pojmovi vezani uz:
- prozne vrste: proza, roman, pripovijest, struktura proznog teksta: tema, pripovjedač, fabula, kompozicija, 
karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje; uokvirena kompozicija
- poetske vrste: obilježja lirike, lirske vrste i oblici, struktura lirske pjesme
- dramske vrste: drama i kazalište, tragedija i obilježja tragedije, struktura dramskog teksta: dramski sukob, 
dramska napetost, dramski lik, čin, prizor ili slika
- usmeni književni oblici: narodna pjesma; narodne predaje, zagonetke, poslovice i vicevi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima. 
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski 
pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita. 
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima
 povezanim ulomcima.
Nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim 
književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja i potiče se da prema svojoj profesionalnoj 
procjeni i prema kriterijima navedenim u poglavlju F. Učenje i poučavanje odabere suvremene književne tekstove 
za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ B.1.3. - imenuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst  - imenuje  - opisuje  - prepoznaje književni  - opisuje knj
Učenik prepoznaje i opisuje - opisuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst  književnopovijesno  književnopovijesno  tekst u  tekst u 
književni tekst u - uočava razlike i sličnosti u djelima nastalima u različitim povijesnim, društvenim razdoblje u kojemu  razdoblje u kojemu je  književnopovijesnom,  književnopo
književnopovijesnom,  i kulturnim kontekstima je nastao književni  nastao književni tekst društvenom i  m, društven
društvenom i kulturnom - prepoznaje obilježja stilske formacije i dominantne književne poetike u tragediji tekst i uočava  kulturnom kontekstu kulturnom 
kontekstu.  i ljubavnoj poeziji njegova obilježja kontekstu
- potkrjepljuje primjerima obilježja književnopovijesnoga razdoblja u kojemu je 
tekst nastao
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Književnopovijesna razdoblja: klasična književnost, srednjovjekovna književnost, predrenesansa i humanizam.
Obvezni književni tekstovi za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sofoklo, Antigona, Francesco Petrarca, 
Kanconijer (10 pjesama).
Nastavnik samostalno odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda prema svojoj 
profesionalnoj procjeni. Prijedlog tekstova nalazi se u poglavlju F. Učenje i poučavanje.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta 
tipičnima za klasičnu književnost, srednjovjekovnu književnost, predrenesansu i humanizam. Učenik na osnovi 
pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i 
njemu pripadajućem kontekstu. 
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se 
prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika ili da 
polazište bude tekst iz starijeg razdoblja, a da aktualizacija bude na suvremenom tekstu.
 razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ B.1.4. - oblikuje radove služeći se različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima Ishod se ne 
Učenik se stvaralački izražava - predstavlja svoj rad individualno ili timski ocjenjuje.
prema vlastitome interesu
potaknut tekstom.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi 
kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje. 
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom,
 u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene 
umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi. 
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove 
mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.

C. Kultura i mediji

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ C.1.1. - prepoznaje različita djelovanja medijskih tekstova u javnim, komercijalnim i  - objašnjava svrhu  - objašnjava svrhu  - objašnjava svrhu  - objašnjava
Učenik prosuđuje utjecaj neprofitnim medijima na svakodnevni život primatelja  medijskog teksta i  medijskoga teksta i  medijskog teksta,  medijskog te
medijskih tekstova na - prepoznaje izravno i neizravno navedene poruke u medijskome tekstu  prema smjernicama  prema smjernicama  interpretira medijsku  prosuđuje ka
svakodnevni život primatelja. - analizira svrhu (osobnu, javnu) medijskoga teksta  objašnjava medijsku  interpretira medijsku  poruku i njezin utjecaj  njemu prika
- interpretira medijsku poruku i zaključuje kome je ona namijenjena  poruku i njezin  poruku i njezin utjecaj na na svakodnevni život  informacije,
- istražuje na koje je jezične, vizualne, auditivne i audiovizualne načine oblikovan  utjecaj na   svakodnevni život  primatelja i objašnjava  stavovi i miš
medijski tekst i koje su funkcije tih odabira  svakodnevni život  primatelja  izravno i neizravno  kako utječu 
- prosuđuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom  primatelja navedene poruke u  svakodnevni
tekstu utječu na svakodnevni život primatelja medijskom tekstu primatelja te
objašnjava iz
neizravno na
poruke u me
 tekstu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tiskani i elektronički obavijesni, znanstveno-popularni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i 
audiovizualni izvori. 
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti 
s ishodima nastavnih područja hrvatski jezik i komunikacija i književnost i stvaralaštvo. 

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ C.1.2 - opisuje razliku između teksta popularne i visoke kulture na primjerima  - uočava elemente  - opisuje elemente 
- objašnjava elemente  - analizira el
Učenik analizira tekstove - razlikuje različite kulturne obrasce na odabranim tekstovima i njihov utjecaj na  popularne i visoke  popularne i visoke 
popularne i visoke  popularne i 
popularne i visoke kulture i oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta  kulture u tekstovima  kulture u tekstovima i 
kulture u tekstovima i  kulture u tek
njihov utjecaj na vlastiti - prepoznaje obilježja kozmopolitske kulture, šunda, trenda i kiča u tekstu i  i prepoznaje njihov  povezuje njihov utjecaj 
tumači njihov utjecaj   i njihov utje
kulturni identitet. izražava svoj kritički stav prema njima  utjecaj na vlastiti  na vlastiti kulturni 
na vlastiti kulturni  vlastiti kultu
- prosuđuje utjecaj teksta popularne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog  kulturni identitet identitet 
identitet identitet
identiteta 
- posjećuje i komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnom i digitalnom 
okružju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- preporučeni su tekstovi i višemedijski tekstovi: putopis, životopis, autobiografija, reklama ili popularnokulturni 
tekst; film, kazališna predstava ili strip.  
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti 
s ishodima nastavnih područja hrvatski jezik i komunikacija i književnost i stvaralaštvo. 
 Četverogodišnje strukovne škole - 140 sati

A. Hrvatski jezik i komunikacija

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.1. - određuje temu, oblik, svrhu (javna i osobna) i namjenu govornoga teksta:  - prema smjernicama - prema smjernicama  - samostalno govori u  - samostalno
Učenik opisuje i pripovijeda u informiranje, uvjeravanje i pregovaranje   govori u skladu s  govori u skladu s temom  skladu s temom,  u skladu s te
skladu sa svrhom i željenim - razlikuje monološke i dijaloške vrste govornih tekstova s obilježjima opisnoga i  temom govornoga  i oblikom govornoga  oblikom i svrhom  oblikom, svr
učinkom na primatelja. pripovjednog diskursa  teksta teksta  govornoga teksta  namjenom 
- prepoznaje različite izvore informacija za pripremu teksta i primjenjuje ih u  govornoga t
oblikovanju teksta željenim učin
- odabire informacije u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja i   primatelja
provjerava njihovu važnost i točnost 
- objašnjava svojim riječima obilježja administrativnoga i publicističkog stila na 
primjerima različitih vrsta tekstova
- oblikuje natuknice, nacrt i logično strukturiran tekst prema obilježjima vrste 
teksta koji govori 
- govori i razgovara u skladu s govornom ulogom 
- razgovara prema obrascima razgovora u skupini: uvjeravanja i pregovaranja 
- samostalno primjenjuje pravogovorna pravila hrvatskoga standardnoga jezika 
uvažavajući verbalne i neverbalne vrednote govorenoga jezika s obzirom na 
funkcionalni stil teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- pripovijedanje, opisivanje; jezična i strukturna obilježja opisa i pripovijedanja; natuknica, publicistički stil, 
administrativni stil.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik govori najmanje jedan monološki tekst i sudjeluje u najmanje jednom dijaloškom tekstu s obilježjima 
opisnoga i pripovjednog diskursa: izvješće i intervju.
Preporučeni su tekstovi: vijest, izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s 
poveznicama (hipertekst), autobiografija. 

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.2. - razlikuje govorne i razgovorne vrste tekstova s obilježjima opisnoga i  - prepoznaje  - opisuje osnovna  - tumači obilježja i 
- analizira ob
Učenik sluša u skladu s pripovjednog diskursa različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora u osnovna obilježja i  obilježja i svrhu opisnih i  svrhu opisnih i 
svrhu opisni
određenom svrhom opisne i  skladu s određenom svrhom slušanja (javna, osobna) i namjeni (informiranje,  svrhu opisnih i  pripovjednih tekstova te  pripovjednih tekstova 
pripovjednih
pripovjedne tekstove različitih uvjeravanje)  pripovjednih  analizira informacije i  te organizira 
tekstova te 
funkcionalnih stilova i oblika.  - analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o  tekstova te izdvaja  ideje bitne za svrhu  informacije i ideje 
procjenjuje 
svrsi i funkciji strukture teksta  informacije i ideje  slušanja  bitne za svrhu slušanja
informacije i
- opisuje jezična i govorna obilježja slušanoga teksta  bitne za svrhu 
bitne za svrh
- objašnjava informacije i ideje i procjenjuje njihovu valjanost u skladu sa svrhom slušanja
slušanja
 slušanja 
- vodi bilješke i postavlja pitanja radi razjašnjavanja i razumijevanja 
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik sluša najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su tekstovi: vijest, 
izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), 
autobiografija.

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.3. - razlikuje tekstove s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa različitih oblika - opisuje osnovna  - objašnjava osnovna  - objašnjava obilježja i 
- objašnjava
Učenik čita u skladu s  i funkcionalnih stilova i iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom čitanja  obilježja i svrhu  obilježja i svrhu opisnih i  svrhu opisnih i 
 i svrhu opisn
određenom svrhom opisne i (javna, osobna) i namjeni (informiranje, uvjeravanje, pregovaranje)  opisnih i  pripovjednih tekstova te  pripovjednih tekstova 
pripovjednih
pripovjedne tekstove različitih - objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika  pripovjednih  opisuje informacije i  te organizira 
tekstova te n
funkcionalnih stilova i oblika. - izdvaja informacije u skladu sa svrhom čitanja  tekstova te izdvaja  ideje  informacije i ideje
raznovrsnim
- razlikuje informacije po važnosti  informacije i ideje
primjerima a
- određuje glavne ideje u tekstu 
informacije i
- objašnjava osnovna i prenesena značenja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik čita najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika. 
Preporučeni su tekstovi s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: 
vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s 
poveznicama (hipertekst), autobiografija.
 razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.4. - planira pisanje tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednoga diskursa u  - prema primjeru  - prema smjernicama  - samostalno piše  - samostalno
Učenik piše tekstove opisnoga skladu s određenom strukturom, oblikom te administrativnim i publicističkim  piše vezani tekst  piše vezani tekst  vezani tekst  vezani tekst 
i pripovjednog diskursa u funkcionalnim stilom pripovjednoga i  pripovjednoga i opisnog  pripovjednoga i  pripovjedno
kojima ostvaruje obilježja - istražuje različite izvore informacija i primjenjuje ih pri oblikovanju teksta:  opisnog diskursa i  diskursa i ostvaruje  opisnog diskursa i  opisnog disk
funkcionalnih stilova u skladu prikuplja, razvrstava i povezuje informacije i ideje u skladu s temom i svrhom  ostvaruje obilježja  obilježja funkcionalnoga  ostvarujue obilježja  ostvaruje ob
sa svrhom i željenim učinkom pisanja  funkcionalnog stila u  stila u skladu sa svrhom  funkcionalnog stila u  funkcionalno
na primatelja. - služi se informacijama poštujući prava intelektualnoga vlasništva skladu sa svrhom  teksta  skladu sa svrhom   skladu sa sv
- razlikuje jezična i strukturna obilježja opisnoga i pripovjednog diskursa teksta teksta teksta i želje
- oprimjeruje obilježja administrativnoga i publicističkog stila učinkom na 
- oblikuje sadržajno i logički povezan tekst primjenjujući jezična i strukturna  primatelja
obilježja pripovjednoga i opisnoga diskursa 
- primjenjuje pravopisna i jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika i 
obilježja funkcionalnoga stila teksta koji oblikuje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- pripovijedanje, opisivanje; jezična i strukturna obilježja opisa i pripovijedanja; natuknica; plan pisanja vezanoga 
teksta opisnoga i pripovjednog diskursa; obilježja administrativnoga i publicističkog stila
- pravopisni sadržaji: pisanje vlastitih imena (osobnih i zemljopisnih), pisanje određenih i neodređenih pridjeva, 
pisanje brojeva, pisanje složenih glagolskih oblika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik piše najmanje tri opisna ili pripovjedna teksta: vezani tekst pripovjednoga i opisnog diskursa, putopis, 
životopis.
Preporučeni su tekstovi: vijest, izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, autobiografija, vezani tekst 
pripovjednoga i opisnog diskursa.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4. integracijski su povezani s nastavnim područjima 
književnost i stvaralaštvo i kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnoga područja hrvatski jezik i komunikacija.

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.5. - objašnjava rečenicu kao sintaktičku i komunikacijsku jedinicu - prepoznaje  - razlikuje  - razlikuje i opisuje  - opisuje 
Učenik analizira - objašnjava riječ kao morfološku i sintaktičku jedinicu  morfosintaktička  morfosintaktička  morfosintaktička  morfosintak
morfosintaktička obilježja riječi - raščlanjuje rečenicu na nezavisne i zavisne rečenične članove  obilježja promjenjivih obilježja promjenjivih i  obilježja riječi u  obilježja rije
u rečenici i primjenjuje znanja - određuje uloge i gramatičke veze među sastavnicama sintagme  i nepromjenjivih  nepromjenjivih riječi  rečenici i primjenjuje  rečenici i 
pri oblikovanju teksta. - opisuje sintaktičku službu i značenja promjenjivih i nepromjenjivih riječi u  riječi u tekstu znanje u novim  funkcionalno
rečenici primjerima primjenjuje 
- razlikuje apsolutnu i relativnu uporabu glagolskih vremena i načina pri oblikovan
- objašnjava subjektno-predikatnu sročnost teksta
- primjenjuje morfosintaktička znanja o vrstama riječi pri oblikovanju teksta
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice 
komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj i 
poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.6. - opisuje strukturu jezičnoga znaka  - uočava značenjske  - opisuje značenjske  - razlikuje značenjske  - analizira 
Učenik analizira značenjske - razlikuje jednoznačnost od višeznačnosti i potkrepljuje ju primjerima  odnose među  odnose među riječima na odnose među riječima  značenjske o
odnose među riječima pomoću - objašnjava uzroke i posljedice višeznačnosti te načine postanka riječima i prepoznaje   temelju konteksta i  na temelju konteksta i  među riječim
rječnika. - razlikuje osnovno i izvedeno te denotativno i konotativno značenje leksema u  vrste rječnika opisuje vrste rječnika  pomoću rječnika temelju kon
zadanome kontekstu  pomoću rječ
- razlikuje osnovna i prenesena značenja: metaforu, metonimiju i oksimoron
- tumači leksičko-semantičke odnose u zadanom kontekstu
- opisuje strukturu rječničkoga članka 
- služi se rječnicima pri razvijanju vokabulara 
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- jezični rječnici općega i ograničenoga leksičkog sloja
- leksičko-semantički odnosi: sinonimija, homonimija, antonimija, hiperonimija i hiponimija u zadanom kontekstu. 
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice 
komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj i 
poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.7. - objašnjava odnos između jezika, govora i pisma  - uočava da se služi  - razlikuje sastavnice  - primjenjuje
- objašnjava razliku 
Učenik objašnjava razliku - opisuje genetsku pripadnost hrvatskoga jezika jezičnoj porodici  različitim govorima u svojega idiolekta koje  o hrvatskom
između sastavnica 
između hrvatskoga jezika kao - navodi svojstva hrvatskoga standardnog jezika   svojoj komunikaciji pripadaju osobnoj i  standardnom
svojega idiolekta koje 
sustava govora i hrvatskoga - navodi i opisuje vrste jezične norme hrvatskoga standardnog jezika  javnoj komunikaciji  kao jeziku ja
pripadaju osobnoj i 
standardnog jezika. - opisuje razliku između standardnoga jezika i supstandardnih idioma  komunikacij
javnoj komunikaciji na 
- razlikuje hrvatski kao materinski jezik, kao manjinski jezik i kao drugi jezik  razlikuje ga o
standardnom jeziku 
- prepoznaje hrvatski jezik i njegove govore kao dio narodnog identiteta  osobnoga id
- prepoznaje hrvatski jezik kao dio nacionalnog identiteta 
-poštuje norme standardnoga jezika u javnoj komunikaciji
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Obilježja narječja i govora društvenih skupina svladavaju se prema načelu zavičajnosti i bliskosti (primjerenosti) te 
aktualnosti i preporučuje se povezati ih s medijskim tekstovima.
B. Književnost i stvaralaštvo

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ B.1.1. - izražava svoj literarni doživljaj književnoga teksta Ishod se ne 
Učenik izražava svoj literarni - izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje ocjenjuje.
doživljaj i objašnjava stav o - izražava svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu na temelju vlastitog 
književnom tekstu. čitateljskog iskustva
- potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove 
- objašnjava u čemu uživa dok čita 
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ B.1.2. - opisuje temeljne književnoteorijske pojmove i polazišta bitna za razumijevanje  - razlikuje književne  - tumači tematska i  - analizira tematska i  - analizira te
Učenik razlikuje i opisuje književnosti kao umjetnosti te oblike i načine književnog izražavanja žanrove i vrste i  žanrovska obilježja teksta žanrovska obilježja  žanrovska i j
književni tekst prema temi i - opisuje i razlikuje književne žanrove i vrste te njihova osnovna obilježja na  uočava njihova   primjenjujući pojmove  teksta primjenjujući  stilska obilje
žanru na sadržajnoj i izraznoj oglednim primjerima  osnovna obilježja  vezane uz prozne,  pojmove vezane uz  teksta primj
razini i primjenjuje - opisuje osobitosti hrvatske usmenoknjiževne baštine poetske i dramske vrste  prozne, poetske i  pojmove vez
književnoteorijske pojmove. - analizira književni tekst na sadržajnoj i izraznoj razini primjenjujući  dramske vrste prozne, poet
književnoteorijske pojmove vezane uz prozne vrste, poetske vrste i dramske  dramske vrs
vrste 
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Obvezne su književne vrste: pripovijest, roman, tragedija, lirska poezija, lirsko-epska poezija; jednostavni oblici 
(izbor); mit.
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Sofoklo, Antigona, Francesco Petrarca, Kanconijer (10 pjesama), 
August Šenoa, Prijan Lovro, Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići, Vladimir Nazor, izbor iz poezije (10 pjesama)
Učenik analizira prema temi i žanru pet obveznih književnih tekstova i pet odabranih književnih tekstova koji mogu 
biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima.
Preporučeni književnoteorijski pojmovi vezani uz:
- prozne vrste: proza, roman, pripovijest, struktura proznog teksta: tema, pripovjedač, fabula, kompozicija, 
karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje; uokvirena kompozicija
- poetske vrste: obilježja lirike, lirske vrste i oblici, struktura lirske pjesme
- dramske vrste: drama i kazalište, tragedija i obilježja tragedije, struktura dramskog teksta: dramski sukob, 
dramska napetost, dramski lik, čin, prizor ili slika
- usmeni književni oblici: narodna pjesma; narodne predaje, zagonetke, poslovice i vicevi
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima. 
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski 
pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita. 
Pojedine elemente književne strukture učenici uvježbavaju prepoznati na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima
 povezanim ulomcima.
Nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim 
književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja i potiče se da prema svojoj profesionalnoj 
procjeni i prema kriterijima navedenim u poglavlju F. Učenje i poučavanje odabere suvremene književne tekstove 
za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ B.1.3. - imenuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst  - imenuje  - opisuje  - prepoznaje književni  - opisuje knj
Učenik prepoznaje i opisuje - opisuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst  književnopovijesno  književnopovijesno  tekst u  tekst u 
književni tekst u - uočava razlike i sličnosti u djelima nastalima u različitim povijesnim, društvenim razdoblje u kojemu  razdoblje u kojemu je  književnopovijesnom,  književnopo
književnopovijesnom,  i kulturnim kontekstima je nastao književni  nastao književni tekst društvenom i  m, društven
društvenom i kulturnom - prepoznaje obilježja stilske formacije i dominantne književne poetike u tragediji tekst i uočava  kulturnom kontekstu kulturnom 
kontekstu.  i ljubavnoj poeziji njegova obilježja kontekstu
- potkrjepljuje primjerima obilježja književnopovijesnoga razdoblja u kojemu je 
tekst nastao
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Književnopovijesna razdoblja: klasična književnost, srednjovjekovna književnost, predrenesansa i humanizam.
Obvezni književni tekstovi za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: Sofoklo, Antigona, Francesco Petrarca, 
Kanconijer (10 pjesama).
Nastavnik samostalno odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda prema svojoj 
profesionalnoj procjeni. Prijedlog tekstova nalazi se u poglavlju F. Učenje i poučavanje.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta 
tipičnima za klasičnu književnost, srednjovjekovnu književnost, predrenesansu i humanizam. Učenik na osnovi 
pročitanoga teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i 
njemu pripadajućem kontekstu. 
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodom predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se 
prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika ili da 
polazište bude tekst iz starijeg razdoblja, a da aktualizacija bude na suvremenom tekstu.
 razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ B.1.4. - oblikuje radove služeći se različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima Ishod se ne 
Učenik se stvaralački izražava - predstavlja svoj rad individualno ili timski ocjenjuje.
prema vlastitome interesu
potaknut tekstom.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi 
kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje. 
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom,
 u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene 
umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi. 
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove 
mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.

C. Kultura i mediji

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ C.1.1. - prepoznaje različita djelovanja medijskih tekstova u javnim, komercijalnim i  - objašnjava svrhu  - objašnjava svrhu  - objašnjava svrhu  - objašnjava
Učenik prosuđuje utjecaj neprofitnim medijima na svakodnevni život primatelja  medijskog teksta i  medijskoga teksta i  medijskog teksta,  medijskog te
medijskih tekstova na - prepoznaje izravno i neizravno navedene poruke u medijskome tekstu  prema smjernicama  prema smjernicama  interpretira medijsku  prosuđuje ka
svakodnevni život primatelja. - analizira svrhu (osobnu, javnu) medijskoga teksta  objašnjava medijsku  interpretira medijsku  poruku i njezin utjecaj  njemu prika
- interpretira medijsku poruku i zaključuje kome je ona namijenjena  poruku i njezin  poruku i njezin utjecaj na na svakodnevni život  informacije,
- istražuje na koje je jezične, vizualne, auditivne i audiovizualne načine oblikovan  utjecaj na   svakodnevni život  primatelja i objašnjava  stavovi i miš
medijski tekst i koje su funkcije tih odabira  svakodnevni život  primatelja  izravno i neizravno  kako utječu 
- prosuđuje kako informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom  primatelja navedene poruke u  svakodnevni
tekstu utječu na svakodnevni život primatelja medijskom tekstu primatelja te
objašnjava iz
neizravno na
poruke u me
 tekstu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tiskani i elektronički obavijesni, znanstveno-popularni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i 
audiovizualni izvori. 
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti 
s ishodima nastavnih područja hrvatski jezik i komunikacija i književnost i stvaralaštvo. 

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ C.1.2 - opisuje razliku između teksta popularne i visoke kulture na primjerima  - uočava elemente  - opisuje elemente 
- objašnjava elemente  - analizira el
Učenik analizira tekstove - razlikuje različite kulturne obrasce na odabranim tekstovima i njihov utjecaj na  popularne i visoke  popularne i visoke 
popularne i visoke  popularne i 
popularne i visoke kulture i oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta  kulture u tekstovima  kulture u tekstovima i 
kulture u tekstovima i  kulture u tek
njihov utjecaj na vlastiti - prepoznaje obilježja kozmopolitske kulture, šunda, trenda i kiča u tekstu i  i prepoznaje njihov  povezuje njihov utjecaj 
tumači njihov utjecaj   i njihov utje
kulturni identitet. izražava svoj kritički stav prema njima  utjecaj na vlastiti  na vlastiti kulturni 
na vlastiti kulturni  vlastiti kultu
- prosuđuje utjecaj teksta popularne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog  kulturni identitet identitet 
identitet identitet
identiteta 
- posjećuje i komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnom i digitalnom 
okružju
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- preporučeni su tekstovi i višemedijski tekstovi: putopis, životopis, autobiografija, reklama ili popularnokulturni 
tekst; film, kazališna predstava ili strip.  
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti 
s ishodima nastavnih područja hrvatski jezik i komunikacija i književnost i stvaralaštvo. 
 Četverogodišnje strukovne škole - 105 sati

A. Hrvatski jezik i komunikacija

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.1. - određuje temu, oblik, svrhu (javna i osobna) i namjenu govornoga teksta:  - prema primjeru  - uz pomoć nastavnika  - prema smjernicama  - samostalno
Učenik opisuje i pripovijeda u informiranje, uvjeravanje i pregovaranje  oblikuje tekst i govori oblikuje tekst i govori u  oblikuje tekst i govori u u skladu s te
skladu sa svrhom i željenim - razlikuje monološke i dijaloške vrste govornih tekstova s obilježjima opisnoga i   u skladu s temom  skladu s temom i oblikom  skladu s temom,  oblikom, svr
učinkom na primatelja. pripovjednog diskursa  govornoga teksta  govornoga teksta oblikom i svrhom  namjenom 
- prepoznaje različite izvore informacija za pripremu teksta i primjenjuje ih u  govornoga teksta  govornoga t
oblikovanju teksta željenim učin
- odabire informacije u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja i   primatelja
provjerava njihovu važnost i točnost 
- objašnjava svojim riječima obilježja administrativnoga i publicističkog stila na 
primjerima različitih vrsta tekstova
- oblikuje natuknice, nacrt i logično strukturiran tekst prema obilježjima vrste 
teksta koji govori 
- govori i razgovara u skladu s govornom ulogom 
- razgovara prema obrascima razgovora u skupini: uvjeravanja i pregovaranja 
- samostalno primjenjuje pravogovorna pravila hrvatskoga standardnoga jezika 
uvažavajući verbalne i neverbalne vrednote govorenoga jezika s obzirom na 
funkcionalni stil teksta
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- pripovijedanje, opisivanje; jezična i strukturna obilježja opisa i pripovijedanja; natuknica, publicistički stil, 
administrativni stil.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik govori najmanje jedan monološki tekst i sudjeluje u najmanje jednom dijaloškom tekstu s obilježjima 
opisnoga i pripovjednog diskursa: izvješće i intervju.
Preporučeni su tekstovi: vijest, izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s 
poveznicama (hipertekst), autobiografija. 

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.2. - razlikuje govorne i razgovorne vrste tekstova s obilježjima opisnoga i  - izdvaja informacije i - prepoznaje osnovna  - prepoznaje osnovna 
- opisuje osn
Učenik sluša u skladu s pripovjednog diskursa različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora u  ideje bitne za svrhu  obilježja i svrhu opisnih i  obilježja i svrhu opisnih
obilježja i sv
određenom svrhom opisne i  skladu s određenom svrhom slušanja (javna, osobna) i namjeni (informiranje,  slušanja pripovjednih tekstova te   i pripovjednih tekstova
opisnih i 
pripovjedne tekstove različitih uvjeravanje)  opisuje informacije i   te organizira 
pripovjednih
funkcionalnih stilova i oblika.  - analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o  ideje bitne za svrhu  informacije i ideje 
tekstova te 
svrsi i funkciji strukture teksta  slušanja bitne za svrhu slušanja
procjenjuje 
- opisuje jezična i govorna obilježja slušanoga teksta 
informacije i
- objašnjava informacije i ideje i procjenjuje njihovu valjanost u skladu sa svrhom
bitne za svrh
 slušanja 
slušanja
- vodi bilješke i postavlja pitanja radi razjašnjavanja i razumijevanja 
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik sluša najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika. Preporučeni su tekstovi: vijest, 
izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s poveznicama (hipertekst), 
autobiografija.

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.3. - razlikuje tekstove s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa različitih oblika - uočava osnovna  - prepoznaje osnovna  - razlikuje osnovna 
- razlikuje ob
Učenik čita u skladu s  i funkcionalnih stilova i iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom čitanja  obilježja i svrhu  obilježja i svrhu opisnih i  obilježja i svrhu opisnih
svrhu opisni
određenom svrhom opisne i (javna, osobna) i namjeni (informiranje, uvjeravanje, pregovaranje)  opisnih i  pripovjednih tekstova te   i pripovjednih tekstova
pripovjednih
pripovjedne tekstove različitih - objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika  pripovjednih  opisuje informacije i   te organizira 
tekstova na 
funkcionalnih stilova i oblika. - izdvaja informacije u skladu sa svrhom čitanja  tekstova te izdvaja  ideje  informacije i ideje
poznatim i 
- razlikuje informacije po važnosti  informacije i ideje
nepoznatim 
- određuje glavne ideje u tekstu 
primjerima i
- objašnjava osnovna i prenesena značenja
analizira ih p
smjernica
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik čita najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta prema odabiru nastavnika. 
Preporučeni su tekstovi s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: 
vijest, izvješće, tehnički ili objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, tekst s 
poveznicama (hipertekst), autobiografija.
 razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.4. - planira pisanje tekstova s obilježjima opisnoga i pripovjednoga diskursa u  - uz pomoć  - prema modelu piše  - prema smjernicama  - samostalno
Učenik piše tekstove opisnoga skladu s određenom strukturom, oblikom te administrativnim i publicističkim  nastavnika piše  vezani tekst  piše vezani tekst  vezani tekst 
i pripovjednog diskursa u funkcionalnim stilom vezani tekst  pripovjednoga i opisnoga pripovjednoga i  pripovjedno
kojima ostvaruje obilježja - istražuje različite izvore informacija i primjenjuje ih pri oblikovanju teksta:  pripovjednoga i   diskursa i ostvaruje  opisnoga diskursa i  opisnog disk
funkcionalnih stilova u skladu prikuplja, razvrstava i povezuje informacije i ideje u skladu s temom i svrhom  opisnoga diskursa i  obilježja funkcionalnoga  ostvaruje obilježja  ostvaruje ob
sa svrhom i željenim učinkom pisanja  ostvaruje obilježja  stila u skladu sa svrhom  funkcionalnoga stila u  funkcionalno
na primatelja. - služi se informacijama poštujući prava intelektualnoga vlasništva funkcionalnoga stila  teksta  skladu sa svrhom   skladu sa sv
- razlikuje jezična i strukturna obilježja opisnoga i pripovjednog diskursa u skladu sa svrhom  teksta teksta i želje
- oprimjeruje obilježja administrativnoga i publicističkog stila tekstaa učinkom na 
- oblikuje sadržajno i logički povezan tekst primjenjujući jezična i strukturna  primatelja
obilježja pripovjednoga i opisnoga diskursa 
- primjenjuje pravopisna i jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika i 
obilježja funkcionalnoga stila teksta koji oblikuje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- pripovijedanje, opisivanje; jezična i strukturna obilježja opisa i pripovijedanja; natuknica; plan pisanja vezanoga 
teksta opisnoga i pripovjednog diskursa; obilježja administrativnoga i publicističkog stila
- pravopisni sadržaji: pisanje vlastitih imena (osobnih i zemljopisnih), pisanje određenih i neodređenih pridjeva, 
pisanje brojeva, pisanje složenih glagolskih oblika.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik piše najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta: vezani tekst pripovjednoga i opisnog diskursa, putopis, 
životopis.
Preporučeni su tekstovi: vijest, izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, autobiografija, vezani tekst 
pripovjednoga i opisnog diskursa.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4. integracijski su povezani s nastavnim područjima 
književnost i stvaralaštvo i kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnoga područja hrvatski jezik i komunikacija.

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.5. - prepoznaje rečenicu kao sintaktičku i komunikacijsku jedinicu - uočava  - opisuje  - razlikuje  - opisuje 
Učenik objašnjava - prepoznaje riječ kao morfološku i sintaktičku jedinicu  morfosintaktička  morfosintaktička  morfosintaktička  morfosintak
morfosintaktička obilježja riječi - raščlanjuje rečenicu na nezavisne i zavisne rečenične članove  obilježja promjenjivih obilježja promjenjivih i  obilježja riječi u  obilježja rije
u rečenici i primjenjuje znanja - određuje uloge i gramatičke veze među sastavnicama sintagme  i nepromjenjivih  nepromjenjivih riječi  rečenici i primjenjuje  rečenici i 
pri oblikovanju teksta. - prepoznaje sintaktičku službu i značenja promjenjivih i nepromjenjivih riječi u  riječi u tekstu znanje u novim  funkcionalno
rečenici primjerima primjenjuje 
- prepoznaje subjektno-predikatnu sročnost pri oblikovan
- primjenjuje morfosintaktička znanja o vrstama riječi pri oblikovanju teksta teksta
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice 
komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj i 
poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.6. - prepoznaje strukturu jezičnoga znaka  - imenuje značenjske  - razlikuje riječi prema  - opisuje zna
- uočava značenjske 
Učenik opisuje značenjske - razlikuje jednoznačnost od višeznačnosti i potkrepljuje ju primjerima  odnose među riječima na vrsti značenjskih  odnose međ
odnose među 
odnose među riječima pomoću - opisuje uzroke i posljedice višeznačnosti te načine postanka  temelju konteksta i  odnosa na temelju  riječima na t
riječima
rječnika. - razlikuje osnovna i prenesena značenja:  metaforu, metonimiju i oksimoron pomoću rječnika  konteksta i pomoću  konteksta po
- opisuje leksičko-semantičke odnose u zadanom kontekstu rječnika rječnika
- opisuje strukturu rječničkoga članka 
- služi se rječnicima pri razvijanju vokabulara
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- jezični rječnici općega i ograničenoga leksičkog sloja
- leksičko-semantički odnosi: sinonimija, homonimija, antonimija, hiperonimija i hiponimija u zadanom kontekstu. 
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice 
komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj i 
poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.7. - opisuje jezik kao sredstvo komunikacije, spoznaje i izražavanja  - uočava da se služi  - prepoznaje sastavnice 
- prepoznaje razliku  -  opisuje raz
Učenik opisuje razliku između - prepoznaje genetsku pripadnost hrvatskoga jezika jezičnoj porodici  različitim govorima u svojega idiolekta koje 
između sastavnica  između sasta
hrvatskoga jezika kao sustava - navodi sastavnice jezične norme hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu,   svojoj komunikaciji  pripadaju osobnoj i 
svojega idiolekta i  svojega idiol
govora i hrvatskoga pravogovornu, gramatičku, leksičko-semantičku, stilističku  javnoj komunikaciji 
standardnog jezika  koje pripada
standardnog jezika. - razlikuje hrvatski kao materinski jezik, kao manjinski jezik i kao drugi jezik 
osobnoj i jav
- prepoznaje hrvatski jezik i njegove govore kao dio narodnoga identiteta 
komunikacij
- prepoznaje hrvatski standardni jezik kao dio nacionalnoga identiteta 
standardnom
- primjenjuje spoznaje o hrvatskom standardnome jeziku u javnoj komunikaciji i 
razlikuje ga od osobnoga idiolekta 
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Obilježja narječja i govora društvenih skupina svladavaju se prema načelu zavičajnosti i bliskosti (primjerenosti) te 
aktualnosti i preporučuje se povezati ih s medijskim tekstovima.
B. Književnost i stvaralaštvo

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ B.1.1. - izražava svoj literarni doživljaj književnoga teksta Ishod se ne 
Učenik izražava svoj literarni - izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje ocjenjuje.
doživljaj i objašnjava stav o - izražava svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu na temelju vlastitog 
književnom tekstu. čitateljskog iskustva
- potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove 
- objašnjava u čemu uživa dok čita 
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ B.1.2. - prepoznaje temeljne književnoteorijske pojmove i polazišta bitna za  - prepoznaje tematska i  - opisuje tematska i  - opisuje tem
- razlikuje književne 
Učenik opisuje književni tekst razumijevanje književnosti kao umjetnosti te oblike i načine književnog  žanrovska obilježja teksta žanrovska obilježja  žanrovska i i
žanrove i vrste te 
prema temi i žanru.  izražavanja   i primjenjuje osnovne  teksta i primjenjuje  obilježja tek
njihova osnovna 
- opisuje i razlikuje književne žanrove i vrste te njihova osnovna obilježja na  pojmove vezane uz  pojmove vezane uz  primjenjuje 
obilježja 
oglednim primjerima  prozne, poetske i  prozne, poetske i   vezane uz p
- služi se književnoteorijskim pojmovima u opisivanju književnoga teksta na  dramske vrste  dramske vrste poetske i dra
sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini: prozne vrste, poetske vrste, dramske vrste vrste
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Obvezne su književne vrste: pripovijest, roman, komedija, lirska poezija, lirsko-epska poezija; jednostavni oblici 
(izbor); mit.
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: August Šenoa, Prijan Lovro; Marin Držić, Novela od Stanca. 
Učenik analizira prema temi i žanru dva obvezna književna teksta hrvatske književnosti i pet književnih tekstova 
koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima. 
Preporučeni književnoteorijski pojmovi vezani uz:
- prozne vrste: proza, roman, pripovijest, struktura proznoga teksta: tema, pripovjedač, fabula, kompozicija, 
karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje
- poetske vrste: obilježja lirike, lirske vrste i oblici, struktura lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima,
 strofa, stih
- dramske vrste: drama i kazalište, komedija, struktura dramskoga teksta: dramski sukob, dramska napetost, 
dramski lik, dramski dijalog i monolog, didaskalije, čin, prizor ili slika; različiti postupci iskazivanja smiješnoga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima. 
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski 
pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita. 
Pojedine elemente književne strukture učenici uočavaju na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim 
ulomcima.
Nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim 
književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja i potiče se da prema svojoj profesionalnoj 
procjeni i prema kriterijima navedenim u poglavlju F. Učenje i poučavanje odabere suvremene književne tekstove 
za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ B.1.3. - imenuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst  - imenuje  - opisuje  - opisuje književni tekst - opisuje knj
Učenik prepoznaje i opisuje - uočava razlike i sličnosti u djelima nastalima u različitim povijesnim, društvenim književnopovijesno  književnopovijesno   u društvenom i  tekst u 
književni tekst u  i kulturnim kontekstima razdoblje u kojemu  razdoblje u kojemu je  kulturnom kontekstu i  književnopo
književnopovijesnom, - prepoznaje obilježja stilske formacije i dominantne književne poetike u  je nastao književni  nastao književni tekst potkrepljuje  m, društven
društvenom i kulturnom tragediji, komediji i ljubavnoj poeziji tekst i uočava  primjerima obilježja  kulturnom 
kontekstu. - potkrepljuje primjerima obilježja književnopovijesnoga razdoblja u kojemu je  njegova obilježja književnopovijesnog  kontekstu
tekst nastao razdoblja u kojemu je 
tekst nastao
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Književnopovijesna razdoblja: klasična književnost, srednjovjekovna književnost, renesansa.
Nastavnik samostalno odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda prema svojoj 
profesionalnoj procjeni. Prijedlog tekstova nalazi se u poglavlju F. Učenje i poučavanje.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta 
tipičnima za klasičnu književnost, srednjovjekovnu književnost i renesansu. Učenik na osnovi pročitanoga teksta 
ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu 
pripadajućem kontekstu. 
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodima predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se 
prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika ili da 
polazište bude tekst iz starijeg razdoblja, a da aktualizacija bude na suvremenom tekstu.
 razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ B.1.4. - oblikuje radove služeći se različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima Ishod se ne 
Učenik se stvaralački izražava - predstavlja svoj rad individualno ili timski ocjenjuje.
prema vlastitome interesu
potaknut tekstom.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi 
kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje. 
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom,
 u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene 
umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi. 
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove 
mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.

C. Kultura i mediji

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ C.1.1. - uočava različita djelovanja medijskih tekstova u javnim, komercijalnim i  - prepoznaje svrhu  - opisuje svrhu medijskog - opisuje svrhu  - tumači svrh
Učenik tumači utjecaj neprofitnim na svakodnevni život primatelja  medijskog teksta i   teksta i prema  medijskog teksta,  medijskog te
medijskih tekstova na - opisuje svrhu (osobnu, javnu) medijskoga teksta  prema smjernicama  smjernicama objašnjava  objašnjava medijsku  tumači kako
svakodnevni život primatelja. - uočava izravno i neizravno navedene poruke u medijskom tekstu  opisuje medijsku  medijsku poruku i njezin  poruku i njezin utjecaj  njemu prika
- objašnjava medijsku poruku i zaključuje kome je namijenjena  poruku i njezin  utjecaj na svakodnevni  na svakodnevni život  informacije,
- prepoznaje na koje je jezične, vizualne, auditivne i audiovizualne načine  utjecaj na  život primatelja  primatelja te  stavovi i miš
oblikovan medijski tekst  svakodnevni život  prepoznaje izravno i  kako utječu 
- tumači kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom  primatelja neizravno navedene  svakodnevni
tekstu utječu na svakodnevni život primatelja  poruke u medijskom  primatelja
tekstu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tiskani i elektronički obavijesni, znanstveno-popularni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i 
audiovizualni izvori. 
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti 
s ishodima nastavnih područja hrvatski jezik i komunikacija i književnost i stvaralaštvo. 

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ C.1.2 - prepoznaje razliku između teksta popularne i visoke kulture na primjerima  - uočava elemente  - uočava elemente 
- prepoznaje elemente  - opisuje ele
Učenik opisuje tekstove - razlikuje različite kulturne obrasce na odabranim tekstovima i njihov utjecaj na  popularne i visoke  popularne i visoke 
popularne i visoke  popularne i 
popularne i visoke kulture i oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta  kulture u tekstovima  kulture u tekstovima i 
kulture u tekstovima i  kulture u tek
njihov utjecaj na vlastiti - prepoznaje obilježja kozmopolitske kulture, šunda, trenda i kiča u tekstu i  njihov utjecaj na vlastiti 
njihov utjecaj na   i njihov utje
kulturni identitet. izražava svoj kritički stav prema njima  kulturni identitet 
vlastiti kulturni  vlastiti kultu
- opisuje utjecaj teksta popularne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog 
identitet identitet
identiteta 
- posjećuje i komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnom i digitalnom 
okružju 
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- preporučeni su tekstovi i višemedijski tekstovi: putopis, životopis, autobiografija, reklama ili popularnokulturni 
tekst; film, kazališna predstava ili strip.  
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti 
s ishodima nastavnih područja hrvatski jezik i komunikacija i književnost i stvaralaštvo. 
 Petogodišnje strukovne škole - 175 sati

A. Hrvatski jezik i komunikacija

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.1. - određuje temu, oblik, svrhu (javna i osobna) i namjenu govornoga teksta:  - prema primjeru  - uz pomoć nastavnika  - prema smjernicama  - samostalno
Učenik opisuje i pripovijeda u informiranje, uvjeravanje i pregovaranje   oblikuje tekst i govori oblikuje tekst i govori u  oblikuje tekst i govori u u skladu s te
skladu sa svrhom i željenim - razlikuje monološke i dijaloške vrste govornih tekstova s obilježjima opisnoga i   u skladu s temom  skladu s temom i oblikom  skladu s temom,  oblikom, svr
učinkom na primatelja. pripovjednog diskursa   govornoga teksta  govornoga teksta oblikom i svrhom  namjenom 
- prepoznaje različite izvore informacija za pripremu teksta i primjenjuje ih u  govornoga teksta  govornoga t
oblikovanju teksta  željenim učin
- odabire informacije u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja i   primatelja
provjerava njihovu važnost i točnost  
- objašnjava svojim riječima obilježja administrativnoga i publicističkog stila 
primjerima različitih vrsta tekstova 
- oblikuje natuknice, nacrt i logično strukturiran tekst prema obilježjima vrste 
teksta koji govori  
- govori i razgovara u skladu s govornom ulogom  
- samostalno primjenjuje pravogovorna pravila hrvatskoga standardnoga jezika 
uvažavajući verbalne i neverbalne vrednote govorenoga jezika s obzirom na 
funkcionalni stil teksta 
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- pripovijedanje, opisivanje; jezična i strukturna obilježja opisa i pripovijedanja; natuknica, publicistički stil, 
administrativni stil.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik govori najmanje jedan monološki tekst i sudjeluje u najmanje jednom dijaloškom tekstu s obilježjima 
opisnoga, pripovjednog i izlagačkog diskursa: izvješće, intervju. 
Preporučeni su tekstovi: izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju. 

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.2. - razlikuje govorne i razgovorne vrste tekstova s obilježjima opisnoga,  - izdvaja informacije i - prepoznaje osnovna  - prepoznaje osnovna 
- opisuje osn
Učenik sluša u skladu s pripovjednog i upućivačkog diskursa različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz   ideje bitne za svrhu  obilježja i svrhu opisnih,   obilježja i svrhu 
obilježja i sv
određenom svrhom opisne, različitih izvora u skladu s određenom svrhom slušanja (javna, osobna) i namjeni  slušanja pripovjednih i  opisnih, pripovjednih i 
opisnih, 
pripovjedne i upućivačke (informiranje, uvjeravanje, upućivanje)  upućivačkih tekstova te  upućivačkih tekstova te
pripovjednih
tekstove različitih - analizira strukturna obilježja teksta služeći se prethodno stečenim znanjima o  izdvaja informacije i ideje  organizira informacije i
upućivačkih 
funkcionalnih stilova i oblika. svrsi i funkciji strukture teksta   bitne za svrhu slušanja  ideje bitne za svrhu 
tekstova te 
- opisuje jezična i govorna obilježja slušanoga teksta  slušanja
procjenjuje 
- izdvaja informacije i ideje i procjenjuje njihovu valjanost u skladu sa svrhom 
informacije i
slušanja 
bitne za svrh
- vodi bilješke i postavlja pitanja radi razjašnjavanja i razumijevanja 
slušanja
- oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik sluša najmanje jedan tekst s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa i jedan upućivački tekst prema 
odabiru nastavnika. 
Preporučeni su tekstovi: izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, razgovor o temi, uputa.

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.3. - razlikuje tekstove s obilježjima opisnoga, pripovjednog i upućivačkog diskursa  - uočava osnovna  - prepoznaje osnovna  - razlikuje osnovna 
- razlikuje ob
Učenik čita u skladu s različitih oblika i funkcionalnih stilova i iz različitih izvora u skladu s određenom  obilježja i svrhu  obilježja i svrhu opisnih,  obilježja i svrhu 
svrhu opisni
određenom svrhom opisne, svrhom čitanja (javna, osobna) i namjeni (informiranje, uvjeravanje, upućivanje)  opisnih, pripovjednih pripovjednih i  opisnih, pripovjednih i 
pripovjednih
pripovjedne i upućivačke - objašnjava strukturna obilježja teksta pripadajućega funkcionalnog stila i oblika   i upućivačkih  upućivačkih tekstova te  upućivačkih tekstova te
upućivačkih 
tekstove različitih - izdvaja informacije prema svrsi čitanja  tekstova te izdvaja  opisuje informacije i   organizira informacije i
tekstova na 
funkcionalnih stilova i oblika. - razlikuje informacije po važnosti  informacije i ideje ideje   ideje
poznatim i 
- razlikuje činjenice od mišljenja
nepoznatim 
- određuje glavne ideje u tekstu 
primjerima i
- objašnjava osnovna i prenesena značenja 
analizira ih p
smjernica
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik čita najmanje dva teksta s obilježjima opisnoga i pripovjednog diskursa i jedan upućivački tekst prema 
odabiru nastavnika. 
Preporučeni su tekstovi: izvješće, stručni/objektivni opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, tekst s 
poveznicama (hipertekst), uputa.
 razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.4. - oblikuje plan pisanja vezanoga teksta s obilježjima opisnoga i pripovjednog  - uz pomoć  - prema modelu piše  - prema smjernicama  - samostalno
Učenik piše tekstove opisnoga,  diskursa u skladu s određenom strukturom, oblikom i funkcionalnim stilom  nastavnika piše  vezani tekst  piše vezani tekst  vezani tekst 
pripovjednog i upućivačkog  (administrativnim, publicističkim) vezani tekst  pripovjednoga i opisnoga pripovjednoga i  pripovjedno
diskursa u kojima ostvaruje  - oblikuje koncept pisanja upućivačkog teksta u skladu s određenom strukturom,  pripovjednoga i   diskursa i prema modelu opisnoga diskursa i  opisnog disk
obilježja funkcionalnih stilova u  oblikom i funkcionalnim stilom (administrativnim, publicističkim)  opisnoga diskursa i   piše tekst upućivačkoga  tekst upućivačkoga  tekst upućiv
skladu sa svrhom i željenim  - istražuje različite izvore informacija i primjenjuje ih pri oblikovanju teksta:  uz pomoć nastavnika diskursa i ostvaruje  diskursa te ostvaruje  diskursa te o
učinkom na primatelja. prikuplja, razvrstava i povezuje informacije i ideje u skladu s temom i svrhom   piše tekst  obilježja funkcionalnoga  obilježja   obilježja 
pisanja  upućivačkog diskursa stila u skladu sa svrhom  funkcionalnoga stila u  funkcionalno
- služi se informacijama poštujući prava intelektualnoga vlasništva  te ostvaruje obilježja teksta  skladu sa svrhom   skladu sa sv
- razlikuje jezična i strukturna obilježja opisnoga, pripovjednog i upućivačkog   funkcionalnoga stila  teksta teksta i želje
diskursa u skladu sa svrhom  učinkom na 
- oprimjeruje obilježja administrativnog i publicističkog stila tekstaa primatelja
- oblikuje sadržajno i logički povezan tekst primjenjujući jezična i strukturna 
obilježja pripovjednoga, opisnog i upućivačkog diskursa 
- samostalno oblikuje anketni obrazac u tiskanome i/ili elektroničkome obliku
- primjenjuje pravopisna i jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika i 
obilježja funkcionalnoga stila teksta koji oblikuje
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- pripovijedanje, opisivanje, upućivanje; jezična i strukturna obilježja opisa, pripovijedanja i upute; natuknica; plan 
pisanja vezanoga teksta opisnoga i pripovjednoga diskursa; obilježja administrativnog i publicističkog stila
- pravopisni sadržaji: pisanje pravopisnih znakova na razini rečenice, pisanje oblika riječi u rečenici
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik piše najmanje dva opisna ili pripovjedna teksta: vezani tekst pripovjednog i opisnog diskursa, životopis; 
jedan tekst upućivačkog diskursa. 
Preporučeni su tekstovi: izvješće, opis, reportaža, putopis, životopis, intervju, vezani tekst pripovjednog i opisnog 
diskursa; upute.
Sadržaji odgojno-obrazovnih ishoda A.1.1., A.1.2., A.1.3. i A.1.4. integracijski su povezani s nastavnim područjima 
književnost i stvaralaštvo i kultura i mediji i s ostalim ishodima nastavnoga područja hrvatski jezik i komunikacija.

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.5. - prepoznaje rečenicu kao sintaktičku i komunikacijsku jedinicu - prepoznaje prema  - pomoću smjernica  - pomoću smjernica  - samostalno
Učenik primjenjuje - prepoznaje riječ kao morfološku i sintaktičku jedinicu  modelu sintaktičke  primjenjuje riječi u  primjenjuje riječi u  primjenjuje 
morfosintaktička i sintaktička - izdvaja sintagme i određuje gramatičke veze među sastavnicama sintagme  službe riječi u  pravilnoj sintaktičkoj  pravilnoj sintaktičkoj  pravilnoj sin
znanja pri oblikovanju teksta. - raščlanjuje rečenicu na nezavisne i zavisne rečenične članove  rečenici na  službi u jednostavnoj i  službi u oblikovanju   službi u obli
- opisuje sintaktičku službu i značenja promjenjivih i nepromjenjivih riječi u  prototipnim  složenoj rečenici  teksta teksta
rečenici primjerima
- razlikuje nezavisnosložene, zavisnosložene i višestruko složene rečenice
- razlikuje neobilježeni, obilježeni i obvezatni red riječi pri oblikovanju rečenice
- primjenjuje vezna sredstava pri oblikovanju teksta (modifikatore, konektore) 
linearne i paralelne tekstne veze
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice 
komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj i 
poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.6. - prepoznaje strukturu jezičnoga znaka  - imenuje značenjske  - razlikuje riječi prema  - opisuje zna
- uočava značenjske 
Učenik opisuje značenjske - razlikuje jednoznačnost od višeznačnosti i potkrepljuje ju primjerima  odnose među riječima na vrsti značenjskih  odnose međ
odnose među 
odnose među riječima pomoću - opisuje uzroke i posljedice višeznačnosti te načine postanka  temelju konteksta i  odnosa na temelju  riječima na t
riječima
rječnika. - razlikuje osnovna i prenesena značenja: metaforu, metonimiju i oksimoron pomoću rječnika  konteksta i pomoću  konteksta po
- opisuje značenjske odnose među riječima u zadanom kontekstu rječnika rječnika
- opisuje strukturu rječničkoga članka 
- služi se rječnicima pri razvijanju vokabulara
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- jezični rječnici općega i ograničenoga leksičkog sloja
- leksičko-semantički odnosi: sinonimija, homonimija, antonimija, hiperonimija i hiponimija u zadanom kontekstu. 
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenje i poučavanje metajezičnim znanjima u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice 
komunikacijske jezične kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj i 
poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.
 razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ A.1.7. - opisuje jezik kao sredstvo komunikacije, spoznaje i izražavanja  - uočava da se služi  - prepoznaje sastavnice 
- prepoznaje razliku  -  opisuje raz
Učenik opisuje razliku između - prepoznaje genetsku pripadnost hrvatskoga jezika jezičnoj porodici  različitim govorima u svojega idiolekta koje 
između sastavnica  između sasta
hrvatskoga jezika kao sustava - navodi sastavnice jezične norme hrvatskoga standardnog jezika: pravopisnu,   svojoj komunikaciji  pripadaju osobnoj i 
svojega idiolekta i  svojega idiol
govora i hrvatskoga pravogovornu, gramatičku, leksičko-semantičku, stilističku  javnoj komunikaciji 
standardnog jezika  koje pripada
standardnog jezika. - prepoznaje obilježja svojega mjesnog govora ili idioma prema standardnome 
osobnoj i jav
hrvatskom jeziku
komunikacij
- razlikuje hrvatski kao materinski jezik, kao manjinski jezik i kao drugi jezik 
standardnom
- prepoznaje hrvatski jezik i njegove govore kao dio narodnoga identiteta 
- prepoznaje hrvatski standardni jezik kao dio nacionalnoga identiteta 
- primjenjuje spoznaje o hrvatskom standardnome jeziku u javnoj komunikaciji i 
razlikuje ga od osobnoga idiolekta 
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Obilježja narječja i govora društvenih skupina svladavaju se prema načelu zavičajnosti i bliskosti (primjerenosti) te 
aktualnosti i preporučuje se povezati ih s medijskim tekstovima.

B. Književnost i stvaralaštvo

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ B.1.1. - izražava svoj literarni doživljaj književnoga teksta Ishod se ne 
Učenik izražava svoj literarni - izdvaja pojedinosti koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje ocjenjuje.
doživljaj i objašnjava stav o - izražava svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu na temelju vlastitog 
književnom tekstu. čitateljskog iskustva
- potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove 
- objašnjava u čemu uživa dok čita 
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja ga.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Literarni doživljaj učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim uratkom.

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ B.1.2. - prepoznaje temeljne književnoteorijske pojmove i polazišta bitna za  - prepoznaje tematska i  - opisuje tematska i  - opisuje tem
- razlikuje književne 
Učenik opisuje književni tekst razumijevanje književnosti kao umjetnosti te oblike i načine književnog  žanrovska obilježja teksta žanrovska obilježja  žanrovska i i
žanrove i vrste te 
prema temi i žanru.  izražavanja   i primjenjuje osnovne  teksta i primjenjuje  obilježja tek
njihova osnovna 
- opisuje i razlikuje književne žanrove i vrste te njihova osnovna obilježja na  pojmove vezane uz  pojmove vezane uz  primjenjuje 
obilježja 
oglednim primjerima  prozne, poetske i  prozne, poetske i   vezane uz p
- služi se književnoteorijskim pojmovima u opisivanju književnoga teksta na  dramske vrste  dramske vrste poetske i dra
sadržajnoj, izraznoj i idejnoj razini: prozne vrste, poetske vrste, dramske vrste vrste
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Obvezne su književne vrste: lirska poezija, jednostavni oblici (izbor), novela, pripovijetka, roman, komedija, 
tragedija, pastorala
Obvezni su književni tekstovi za cjelovito čitanje: Antun Gustav Matoš, izbor iz novela, Marin Držić, Novela od
Stanca, Ivan Gundulić, Dubravka, August Šenoa, Prijan Lovro.
Učenik analizira prema temi i žanru četiri obvezna književna teksta hrvatske književnosti i šest književnih tekstova 
koji mogu biti tematski i/ili žanrovski povezani s obveznim književnim tekstovima. 
Preporučeni književnoteorijski pojmovi vezani uz:
- prozne vrste: proza, novela, pripovijetka, roman, struktura proznoga teksta: tema, pripovjedač, fabula, 
kompozicija, karakterizacija i tipologija likova, ideja i značenje
- poetske vrste: obilježja lirike, lirske vrste i oblici, struktura lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima,
 strofa, stih, tradicionalni hrvatski stihovi
- dramske vrste: drama i kazalište, komedija, tragedija, struktura dramskoga teksta: dramski sukob, dramska 
napetost, dramski lik, dramski dijalog i monolog, didaskalije, čin, prizor ili slika; različiti postupci iskazivanja 
smiješnoga
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenje i poučavanje o književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima. 
U analizi književnih djela primjenjuje se prethodno stečeno književnoteorijsko znanje, a novi književnoteorijski 
pojmovi uvode se prema vrsti i temi teksta koji se čita. 
Pojedine elemente književne strukture učenici uočavaju na različitim cjelovitim tekstovima ili s njima povezanim 
ulomcima.
Nastavnik odabire na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim 
književnoteorijskim znanjima i vještinama njihova prepoznavanja i potiče se da prema svojoj profesionalnoj 
procjeni i prema kriterijima navedenim u poglavlju F. Učenje i poučavanje odabere suvremene književne tekstove 
za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.
 razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ B.1.3. - imenuje književnopovijesno razdoblje u kojem je nastao književni tekst  - imenuje  - opisuje književni tekst u - opisuje književni tekst - opisuje knj
Učenik prepoznaje i opisuje - uočava razlike i sličnosti u djelima nastalima u različitim povijesnim, društvenim književnopovijesno   društvenom i kulturnom   u društvenom i  tekst u 
književni tekst u  i kulturnim kontekstima razdoblje u kojemu  kontekstu kulturnom kontekstu i  književnopo
književnopovijesnom, - prepoznaje obilježja stilske formacije i dominantne književne poetike u  je nastao književni  potkrepljuje  m, društven
društvenom i kulturnom tragediji, komediji i ljubavnoj poeziji tekst i uočava  primjerima obilježja  kulturnom 
kontekstu. - potkrepljuje primjerima obilježja književnopovijesnoga razdoblja u kojemu je  njegova obilježja književnopovijesnog  kontekstu
tekst nastao razdoblja u kojemu je 
tekst nastao
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Književnopovijesna razdoblja: klasična književnost, renesansa, barok, klasicizam, predromantizam.
Nastavnik samostalno odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda prema svojoj 
profesionalnoj procjeni. Prijedlog tekstova nalazi se u poglavlju F. Učenje i poučavanje.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Preporučuje se induktivni pristup učenju i poučavanju o književnoj povijesti i stilsko-poetičkim obilježjima teksta 
tipičnima za književnopovijesna razdoblja od klasične književnosti do romantizma. Učenik na osnovi pročitanoga 
teksta ovladava obilježjima književnopovijesnoga razdoblja i poetike svojstvenima zadanome tekstu i njemu 
pripadajućem kontekstu. 
Za polazište pri ovladavanju odgojno-obrazovnim ishodima predlaže se rad na suvremenim tekstovima od kojih se 
prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do književnih tekstova starijih književnih razdoblja i poetika ili da 
polazište bude tekst iz starijeg razdoblja, a da aktualizacija bude na suvremenom tekstu.

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ B.1.4. - oblikuje radove služeći se različitim tehnikama, oblicima izražavanja i medijima Ishod se ne 
Učenik se stvaralački izražava - predstavlja svoj rad individualno ili timski ocjenjuje.
prema vlastitome interesu
potaknut tekstom.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Učenik priprema i oblikuje radove, potaknut tekstom ili umjetničkim djelom, u kojima do izražaja dolazi 
kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje. 
Nastavnik potiče učenike na stvaralački način izražavanja. Ishod se može ostvarivati individualnim i timskim radom,
 u korelaciji s likovnom i glazbenom umjetnošću i/ili na temelju usvojenih znanja i vještina iz likovne i glazbene 
umjetnosti. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi. 
Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik cijeni učenikovu samostalnost i poštuje njegove 
mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnom i digitalnom okružju.

C. Kultura i mediji

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ C.1.1. - uočava različita djelovanja medijskih tekstova u javnim, komercijalnim i  - prepoznaje svrhu  - opisuje svrhu medijskog - opisuje svrhu  - tumači svrh
Učenik tumači utjecaj neprofitnim na svakodnevni život primatelja  medijskog teksta i   teksta i prema  medijskog teksta,  medijskog te
medijskih tekstova na - opisuje svrhu (osobnu, javnu) medijskoga teksta  prema smjernicama  smjernicama objašnjava  objašnjava medijsku  tumači kako
svakodnevni život primatelja. - uočava izravno i neizravno navedene poruke u medijskom tekstu  opisuje medijsku  medijsku poruku i njezin  poruku i njezin utjecaj  njemu prika
- objašnjava medijsku poruku i zaključuje kome je namijenjena  poruku i njezin  utjecaj na svakodnevni  na svakodnevni život  informacije,
- prepoznaje na koje je jezične, vizualne, auditivne i audiovizualne načine  utjecaj na  život primatelja  primatelja te  stavovi i miš
oblikovan medijski tekst  svakodnevni život  prepoznaje izravno i  kako utječu 
- tumači kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskom  primatelja neizravno navedene  svakodnevni
tekstu utječu na svakodnevni život primatelja  poruke u medijskom  primatelja
tekstu
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tiskani i elektronički obavijesni, znanstveno-popularni, znanstveni i stručni tekstovi; auditivni, vizualni i 
audiovizualni izvori. 
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti 
s ishodima nastavnih područja hrvatski jezik i komunikacija i književnost i stvaralaštvo. 

razina usvojenosti:
odgojno-obrazovni ishod razrada ishoda zadovoljavajuća dobra vrlo dobra iznimna
SŠ HJ C.1.2 - prepoznaje razliku između teksta popularne i visoke kulture na primjerima  - uočava elemente  - uočava elemente 
- prepoznaje elemente  - opisuje ele
Učenik opisuje tekstove - razlikuje različite kulturne obrasce na odabranim tekstovima i njihov utjecaj na  popularne i visoke  popularne i visoke 
popularne i visoke  popularne i 
popularne i visoke kulture i oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta  kulture u tekstovima  kulture u tekstovima i 
kulture u tekstovima i  kulture u tek
njihov utjecaj na vlastiti - prepoznaje obilježja kozmopolitske kulture, šunda, trenda i kiča u tekstu i  njihov utjecaj na vlastiti 
njihov utjecaj na   i njihov utje
kulturni identitet. izražava svoj kritički stav prema njima  kulturni identitet 
vlastiti kulturni  vlastiti kultu
- opisuje utjecaj teksta popularne kulture na razvoj vlastitoga kulturnog 
identitet identitet
identiteta 
- posjećuje i komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnom i digitalnom 
okružju 
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- preporučeni su tekstovi i višemedijski tekstovi: putopis, životopis, autobiografija, reklama ili popularnokulturni 
tekst; film, kazališna predstava ili strip.  
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Odgojno-obrazovni ishod ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika te u povezanosti 
s ishodima nastavnih područja hrvatski jezik i komunikacija i književnost i stvaralaštvo.