JOVANKA BROZ: MOJ @IVOT SA TITOM

Ramazanski puzaju}i [erijat

@VALI, BO@E
www.slobodna-bosna.ba
I
ISPRAVNA-oglasi sedmica-870:ISPRAVNA-oglasi.qxd 9.7.2013 13:34 Page 1
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 11.7.2013 1:23 Page 3
SADR@AJ
12 „NI ZRNA @ITA NEPRIJATELJU“
SDP-ova OFANZIVA NA
NACIONALNE RESURSE
Socijaldemokratska partija BiH, sa svojim
najnovijim strate{kim partnerom Lijanovi}em,
krenula je u zavr{nu operaciju preuzimanja svih
zna~ajnijih javnih i dr`avnih kompanija u
Federaciji BiH
22 ZULFIKARPA[I]EVA
OSTAV[TINA
16 RAMAZANSKI PUZAJU]I
[ERIJAT
LJUBI, LJUBI, AL ABDEST NE GUBI!
Sve je ve}i broj ugostiteljskih objekata u
Sarajevu u kojima je zabranjeno to~enje
26
alkohola, ali i „neprili~no“ dodirivanje i
ljubljenje; i dok jedni smatraju kako su ovakve
zabrane, posebno u mjesecu ramazana,
opravdane i „u skladu sa tradicijom Bo{njaka“,
brojni turisti koji ovih dana borave u glavnom
gradu BiH {irom otvorenih o~iju ~ekaju da ih
iza ugla zasko~i {erijatska policija...
18 OPERACIJA „BOSS“, DESET
MJESECI POSLIJE
OPTU@NICA NA ^EKANJU,
SADIKOVI]I U BIZNISU
Pro{lo je deset mjeseci otkako su u
opse`noj policijskoj akciji BOSS uhap{eni
glavni organizatori najve}eg {verca tekstilne
robe u BiH KASIM i ANES SADIKOVI],
koji se sumnji~e da su dr`avni prora~un 30
o{tetili za blizu 300 milijuna KM, ali
optu`nica jo{ nije podignuta; na{a novinarka
otkriva da su u dosada{njoj istrazi Tu`iteljstva
BiH dokazane milijunske carinske i porezne
utaje firmi u vlasni{tvu Sadikovi}a, te da je
protiv Anesa Sadikovi}a otvorena nova
istraga, zbog sumnje da je naru~io ubojstvo
ZIHADA HASANOVI]A
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA
www.slobodna-bosna.ba
nakon {to je “uklonjen” govori o razlozima
zbog kojih je smijenjen, odnosima bosanskih
i hercegova~kih franjevaca, politi~koj strukturi
koja vodi ovda{nje Hrvate, Ivi Josipovi}u i
Srebrenici...
(NE) ZAUSTAVITE TU@ITELJSTVO
Ministar vanjskih poslova i predsjednik
SDP-a Zlatko Lagumd`ija pismeno se obratio
Visokom sudskom i tu`ila~kom vije}u BiH
(VSTV), odnosno Uredu disciplinskog tu`ioca,
pritu`bom na rad tu`ioca Dubravka ^ampare
u predmetu nestale zaostav{tine Adil-bega
Zulfikarpa{i}a. Lagumd`ija tu`ioca ^amparu
optu`uje da je, postupaju}i bez zakonskog
upori{ta, nanio {tetu Bo{nja~kom institutu,
institucijama koje predstavlja Lagumd`ija, kao
i njemu li~no i njegovom ugledu
SLOBODNA BOSNA
ZUBAC PROTIV
nezavisna informativna revija
MEHMEDOVI]A IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
PROVJERA RATNIH BIOGRAFIJA Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Nakon {to su pripadnici SIPA-e po~etkom Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
tjedna u okolici Te{nja prona{li
do sada najve}u koli~inu skrivenog Ure|uje redakcijski kolegij
naoru`anja, municije i eksploziva, ponovno Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
se u fokusu policijske istrage na{ao ratni {ef Mirha DEDI], Nedim HASI],
te{anjske policije [EMSUDIN MEHME- Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
DOVI]; aktualni je zastupnik SDA u
Parlamentu BiH, zahvaljuju}i politi~kim i poli- Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
cijskim vezama, do sada bio po{te|en sud- DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
skog progona, ali bi ga najnoviji sukob s Lektor: Sedina LON^ARI]
direktorom SIPA-e GORANOM ZUPCEM
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
mogao skupo stajati
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
BOR BANKA d.d. 1820000000147912
MOJA BANKA d.d.
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
IZVAN VJERSKIH GRANICA nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
U «SVJETLU» SMJENE U «SVJETLU [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.
RIJE^I»
PDV broj 200333040003
FRA DRAGO BOJI], doktor nauka iz e-mail: sl.bos@bih.net.ba
podru~ja prakti~ne teologije, po~etkom
pro{log mjeseca smijenjen je sa mjesta
glavnog i odgovornog urednika ~asopisa Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
SVJETLO RIJE^I; u svom prvom intervjuu za Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
neki od bosanskohercegova~kih medija
3
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 11.7.2013 3:54 Page 4

MINI MARKET
NOVI AUUUTO JAVNO I PRIVATNO PARTNERSTVO
Budimiru i
Pudari}u Direktor JP Ceste FBiH Filip
odobrena Vujeva posao sanacije puteva
kupovina novih
auta vrijednih u Livnu dao firmi svoje
200.000 KM supruge Božene
Predsjednik i dopredsjednik Federacije
BiH @ivko Budimir i Svetozar Pudari}
po`alili su se prije nekoliko sedmica
federalnoj Vladi na dotrajalost voznog
parka: slu`beni Audi A8 u kom se vozi
Budimir star je 5 godina dok je
Pudari}ev slu`beni automobil, tako|er
Audi A8, godinu stariji.
Efikasnoj i a`urnoj Vladi Federacije BiH,
predvo|enoj premijerom Nik{i}em, nije
trebalo dva puta govoriiti: po hitnoj
proceduri jednoglasno je usvojena
odluka o kupovini dva slu`bena
automobila. Za predsjednika Budimira
odobrena je kupovina automobila ~ija je
maloprodajna cijena s dodatnom
opremom, bez PDV-a, 110 hiljada KM,
dok }e se za potrebe dopredsjednika
Pudari}a kupiti vozilo ~ija
maloprodajna cijena ne}e pre}i 90
hiljada KM. Ra~unaju}i i obavezni PDV
od 17 posto, kupovina dva nova
automobila za predsjednika i
dopredsjednika FBiH ukupno }e ko{tati
oko 250 hiljada KM.
Sre}om, drugi dopredsjednik Federacije
BiH Mirsad Kebo za sada se ne `ali na TENDERI ZA SUPRUGU I RO\AKE
svoj slu`beni automobil (tako|er Audi Filip Vujeva, direktor JP Ceste Federacije BiH
A8) koji je, kako doznajemo, dvije
godine stariji od Budimirovog, a godinu
Iako je prije dvije godine, na prijedlog kompanijom Strabag, odnosno poduze}em
od Pudari}evog.
Narodne stranke Radom za boljitak, imenovan Brina iz Posu{ja. No, umjesto gra|evinske
(S.B.)
za direktora Javnog poduze}e Ceste Federacije operative te dvije tvrtke, radove na
BiH, Filip Vujeva se nije odrekao privatnog postavljanju pje{a~kih staza u selu Ljubun-
biznisa. Vujeva je, naime, od 2000. vlasnik ~i}, na putu od Livna prema Bosanskom
gra|evinskog poduze}a GMB Vujeva, u ~ijem Grahovu, izvodi privatna firma Bo`ene
se sastavu nalaze i benzinska pumpa i motel u Vujeva, koja je, kako se pretpostavlja,
Livnu, ali je poslije izbora na novu funkciju naknadno izabrana kao podizvo|a~ radova.
tvrtku formalno registrirao na suprugu U isto vrijeme gra|evinske radove od mjesta
Bo`enu. Potom su supru`nici Vujeva, Filip i Suha~a do Velikih Kablica obavljaju dva
Bo`ena, zapo~eli i poslovnu suradnju, dakako, poduze}a iz Livna: Matkovi} i Spilex u
na obostranu korist. vlasni{tvu lokalnog tajkuna Ivice
Tako su strojevi privatnog poduze}a Matkovi}a, ina~e, bli`eg ro|aka Bo`ene
GMB Vujeva, zajedno sa mehanizacijom Vujeva. Matkovi} je na pro{lim lokalnim
Cesta Federacije BiH, najprije anga`irani izborima bio kandidat Narodne stranke
na ~i{}enju snijega u Tomislavgradu, da bi Radom za boljitak za na~elnika op}ine
ove godine bili raspore|eni u Glamo~u. Livno, a kao glavni kadrovik te stranke u
Nakon toga je direktor poduze}a Ceste Hercegbosanskoj `upaniji, najzaslu`niji je
FBiH Filip Vujeva potpisao ugovor o {to je Filip Vujeva postavljen na mjesto
sanaciji i rekonstrukciji puteva na podru~ju direktora poduze}a Ceste Federacije BiH.
Hercegbosanske `upanije s austrijskom (S. Mijatovi})

4 SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 11.7.2013 0:50
FOTO NEDJELJE
Događaji protekle sedmice
Do~ek posmrtnih ostataka Srebreni~ana u Sarajevu
Posjeta hrvatskog predsjednika Ive Josipovi}a Sarajevu
^etvrti sabor HDZ 1990 u Sarajevu
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA
Page 5
MINI MARKET
MILUTIN STOJ^EVI] RAK-RANA DIJANA
Sve konce u
zdravstvu RS-a
vu~e Dodikova
savjetnica
Dijana Gaji}
Katastrofalno stanje u zdravstvu
Republike Srpske potvr|uje se skoro
svakodnevnim aferama. I dok
rukovodstvo banjalu~kog Klini~kog
Centra pri~a jeftine pri~e o uspjesima,
Nezavisne novine objavile su pri~u
ogor~enih studenata koji su, nakon
trovanja u menzi, bili hospitalizirani na
Infektivnoj klinici. Nakon {to su
smje{teni, bili su ogor~eni uslovima u
bolnici. „Nema tu{a, ispod glave dr`im
neki presavijeni pokriva~, katastrofalno
je stanje, dva dana ih molim za jastuk“,
samo su neke od izjava otrovanih
studenata. No, kako tvrde dobro
upu}eni u de{avanja u zdravstvu RS-a,
ovakvo stanje plod je „anga`mana“
Dijane Gaji}, uposlenice u kabinetu
predsjednika RS-a Milorada Dodika
koja, kako se tvrdi, svojim rukama vu~e
sve konce kada je u pitanju zdravstvo.
Kako se ovih dana pri~a u resornom
ministarstvu u Vladi RS-a, Gaji} je
osoba koja smjenjuje i postavlja
direktore Klini~kog centra, zapo{ljava
nove radnike u ministarstvu i
bolnicama, a ovisno o njenim
simpatijama, biraju se i dobro pla}aju
gostuju}i lije~nici u tamo{njim
bolnicama. (N.H.)
Milorad Dodik
5
Iluzije:Iluzije.qxd 11.7.2013 12:58 Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

POLITI^KE STRANKE, PRIVATNE FIRME

SA NEOGRANI^ENOM NEODGOVORNO[]U
Pi{e: SENAD AVDI]

Aktuelni politički lideri, koji su po pravilu maskiraju u nacionalne

poglavice, unutar svojih stranaka zaveli su gvozdenu autokratsku,
despotsku diktaturu i kult velikih, nedodirljivih vođa. Političke
stranke su postale privatni posjed svojih lidera, svojevrsni klijenteli-
stički servis njihovih (privatnih, osobnih) ambicija. Jedini izbori na
kojima, primjerice, već 15 godina može pobijediti predsjednik
Socijaldemokratske partije BiH Zlatko Lagumdžija su oni stranački:
vjerojatni razlog i moguće objašnjenje za to jeste to što nikada nije
imao protivkandidata. Na posljednjim unutarstranačkim izborima,
Kongresu SDP-a, Lagumdžija je u oštroj konkurenciji sebe samoga
dobio podršku preko 120 posto prisutnih deputata

U
ozra~ju netipi~nom, nekarakteristi~nom za ovda{nju
politi~ku kulturu, po pravilu prgavu, netolerantnu,
isklju~ivu, krcatu resentimanima i osvetoljubivim
poganlucima, obavljena je smjena na vrhu Hrvatske
demokratske zajednice 1990. Dosada{nji predsjednik
HDZ-a 1990 dr. Bo`o Ljubi} prepustio je d`entlmenski,
dostojanstveno, maksimalno u~tivo i koncilijantno vo|enje
ove stranke svom strana~kom kolegi, bliskom suradniku
Martinu Ragu`u. I, pri tom, osigurao proceduralni,
statutarni okvir, izbornu Skup{tinu stranke, da se ta pro-
obja{njenje za to jeste to {to nikada nije imao
protivkandidata. Na posljednjim unutarstrana~kim
izborima, Kongresu SDP-a, Lagumd`ija je u o{troj
konkurenciji sebe samoga dobio podr{ku preko 120 posto
prisutnih deputata - mrva mu je falila da obori rekord koji
je davnih ‘60-ih godina postigao nedosti`ni Mao Ze
Dong, a na koji je dugo juri{ao Fidel Castro. Bilo bi, ako
ni{ta drugo, politi~ki korektno, a napose moralno
odgovorno da se na predstoje}im op}im izborima
predsjednik SDP-a Lagumd`ija kandidira za bo{nja~kog

Narod je obra|en, ostalo je samo da se obra~una

mjena obavi uz (po){tovanje svih demokratskih, modernim ~lana Predsjedni{tva BiH; da se ta~no izmjeri, odvaga
politi~kim strankama imanentnih standarda. Martin Ragu` koliki je njegov izborni potencijal i kapacitet.

je imao i protukandidata, koji je, istini za volju, imao isto
prezime, ali, Bo`e moj, ni ta ~injenica ni{ta bitnoga ne
mijenja u op}em „umjetni~kom“ dojmu - unutarstrana~ki
odnosi, liderstvo, legitimitet, procedura unutar HDZ 90,
pou~na je lekcija za manje-vi{e sve politi~ke stranke u
Bosni i Hercegovini.
Aktuelni politi~ki lideri, koji su po pravilu maskiraju
u nacionalne poglavice, unutar svojih stranaka zaveli su
gvozdenu autokratsku, despotsku diktaturu i kult velikih,
nedodirljivih vo|a. Politi~ke stranke su postale privatni
posjed svojih lidera, svojevrsni klijentelisti~ki servis
njihovih (privatnih, osobnih) ambicija. Jedini izbori na
kojima, primjerice, ve} 15 godina mo`e pobijediti
predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Zlatko
Lagumd`ija su oni strana~ki: vjerojatni razlog i mogu}e
6 SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.
S
je}a li se iko da je ikada Milorad Dodik imao
suparnika, protivkandidata na du`nosti predsjednika
Saveza nezavisnih socijaldemokrata; ili da se ne(t)ko
usudio protivurje~iti, odnosno u}i u strana~ki obra~un, sa
Draganom ^ovi}em, predsjednikom „izvornog HDZ-a“?
Neki dan je u Predstavni~kom domu Parlamenta Bosne i
Hercegovine razborito, otresito, `ustro nastupio Niko
Lozan~i}, zastupnik HDZ-a, ~lan naju`eg rukovodstva
„temeljne hrvatske stranke“. Priznajem, nisam recipirao,
~uo, vidio {to je prekaljeni parlamentarac Lozan~i} govo-
rio u dr`avnom Parlamentu. Ta~ka dnevnog reda bile su
„sigurnosne okolnosti“ u kojima rade i djeluju dr`avni
parlamentarci. Lozan~i} je, prema, relativno (ne)pouzdan-
om usmenom predanju (samo je Radio BiH posvetio
 Iluzije:Iluzije.qxd 11.7.2013 13:00 Page 7
VJE^NO PONAVLJANJE ISTOG
Gra|ani BiH taoci su {a~ice
neodgovornih i bahatih politi~ara
stanovitu pozornost tom atipi~nom, nepredvidivom istupu, ekscesne
naravi), apelirao na kolege da odbace strana~ke stege i partijsku
lojalnost. Uglavnom, su{tina, ka`u, vrlo emotivnog obra}anja
namo s izoliranim „pojedincima“
gospodina Lozan~i}a bila je u apelu: „‘Ajmo, ljudi, budimo ljudi a
ne parlamentarno-strana~ke marionete“
Kakvu bi internu blasfemiju i javni lin~, to se ne mo`e rije~ima
opisati i slikama do~arati, nego, eventualno, forenzi~kim uvi|ajem
sa lica mjesta, do`ivio nesretnik koji bi poku{ao maknuti sa trona
predsjednika Saveza za bolju budu}nost Fahrudina Radon~i}a,
utemeljitelja i arhitekte te stranke, crnogorskog niskog
predstavnika za Bosnu i Hercegovinu. Ukoliko bi se, ne do Bog,
Radon~i}u ne{to ru`no, nepredvidivo desilo, odmah bi ga,
(polu)automatski, hijerarhijski naslijedio njegov neodoljivi zet,
predratni vodoinstalater Fehim [kalji}, predsjedavaju}i jednog
doma federalnog Parlamenta. Sve dok naplavine demokracije nisu
iznjedrile nepotizam kao zavr{nu fazu vi{estrana~ja, nije bilo
izgleda da se ostvari obitelj Lijanovi}, a onda ih je krenulo: politika
kao obiteljski biznis. Tako nam se najprije desila pjevaljka-
zastupnica Alma ^ard`i} koja je sa sobom u „parlamentarnu
proceduru“, kantonalnu, federalnu povukla i mu`a, Damira, ~isto
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
da taj tradicionalni besposli~ar ne dangubi. ^im je prvih svojih 25
miliona dolara isprosio u Pakistanu, tada{nji ministar vanjskih
poslova Haris Silajd`i} ih nije uzeo u svoj d`ep - stavio ih je na
raspolaganje svom bratu Husrevu, dokazanom altruisti i
stradalniku. Objavljeno je u ovim novinama prije nekoliko mjeseci
kako je povjesni~ar istra`iva~ Ivo Lu~i} preporu~ivao Franji
Tu|manu nove HDZ-ovske kadrove: „Ni{ta Vam ne sugeriram,
Predsjedni~e, ali moj brat Zdenko je idealan izbor za ...“ to i to
mjesto“. Kada je objelodanjeno da je iz javnih sredstava, dr`avne
banke Republike Srpske, sin Milorada Dodika dobio „finansijsku
injekciju“ te{ku ~etiri-pet miliona maraka, tata Milorad je
brzopotezno, bahato odbrusio: „[ta moj sin treba da radi, da
nezakonito zara|uje?“
I
tu se negdje krije, ili prikriva, su{tina na{ih tragedija: posesivni
„sitnosopstveni~ki“ teror. Tako se to zvalo u „anamo onom“,
nenarodnom re`imu, „Lako }emo mi sa narodima, problem su
nam pojedinci“, aforisti~ki je sa`etak tranzicijsko- pretvorbene
drame koja nam se svakodnevno pred o~ima de{ava i koju vide tek
znati`eljni pojedinci. 
7
Iluzije:Iluzije.qxd 11.7.2013 18:23 Page 8
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
^ETVRTAK, 4. JULI
Sve „ugrubo“ u „osnovnim crtama“
znam {ta se de{ava u Egiptu. Ve~eras na
Federalnoj televiziji gostuje biv{i
ambasador BiH SLOBODAN [OJA,
savr{eno dobro poznaje egipatske
komplicirane odnose, tako|er ostavlja
krupnu dilemu: da li iza pozadine stoji
„nevidljiva ruka“. „A mo`ete li nam dati
vi{e podataka o toj ‘nevidljivoj ruci‘“, pita
znati`eljni novinar...
PETAK, 5. JULI
Ne propu{tam priliku da se
solidariziram sa malim proizvo|a~ima. Fin,
radin, odgovoran, po`rtvovan svijet.
Uzimam papire, analiziram poslovne
efekte, pro{le godine u Srbiju je investirano
90 miliona eura, a udruga malinara za koju
sam vitalno i emotivno vezan izvezla je tri
puta vi{e nego godinu ranije. [to bi rekao
veliki pjesnik D@ONI [TULI], „malinari
ne vjeruju sre}i“
8 SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.
SUBOTA, 6. JULI
Obavezno, neizostavno, uzmem Jutarnji
list da vidim {ta je pro~itao prethodnog
tjedna MILJENKO JERGOVI]. Dopu{tam
da o Miljenku-piscu kolaju podijeljena,
opre~na mi{ljenja, ali u ~itanju, akribijskom
upijanju je nestvarno rasko{an, nepogre{iv.
Uglavnom, iz Miljenkove kolumne saznam
da se neko pametan u Srbiji (Jovica A}in)
sjetio i preveo najva`nija djela Waltera
Benjamina.
NEDJELJA, 7. JULI
Neva`no je, osim iz statisti~ko-marketi-
n{kog ugla, ko je pobjednik teniskog grand
slama u Wimbledonu; desilo se da je
[kotlan|anin ANDY MURRAY pobijedio
Srbina NOVAKA \OKOVI]A. Sve {to je
bilo va`no, desilo se ranije. Koliki i kakav
je teniser, \okovi} je pokazao/dokazao u
anti~ko-antologijskom obra~unu sa
razuzdanim, nadahnutim Del Potrom.
Trojica su velikih sporta{a na planetarnoj
sceni: Leo Messi, Usain Bolt i Novak
\okovi}. Njihovu veli~inu i zna~aj treba
mjeriti po porazima, a ne pobjedama...
PONEDJELJAK, 8. JULI
Potpuno krivim povodom uleti mi
jedan kantonalni du`nosnik sa te{kim i
neizbje`nim pitanjem: „[ta planira{?“. [ta
ostaje nego da ka`em: „Ni{ta, nemam
pojma, dogovorit }emo se.“
UTORAK, 9. JULI
Stra{no je da se, i kad su djeca u pitanju,
ni{ta ne mo`e zavr{iti, okon~ati bez prisustva
i utjecaja vlasti. Posjedujem milion {tela, sto
miliona veza, nijednu nisam zloupotrijebio,
`ao mi je, ali tako je. ^itava ta pri~a oko
upisa—neupisa djece na visoko{kolske
institucije nije tehni~ke nego su{tinske
naravi, da li dijete zna ili ne zna. ^itavo
pitanje jeste je li se moglo imalo bolje...
SRIJEDA, 10. JULI
^udan sastanak sa FRANJOM
TOPI]EM; ho}emo li negdje na pi}e, pita
me Franjo, a ja odbijem glatko: uz
zakonsko obrazlo`enje nadle`ne op}ine po
kojem je svaka vrsta pi}a alkoholnog
sadr`aja nedopustiva u pre~niku od pet
metara od vjerskog objekta! Ima kod
pravoslavnog sve{tenika Vanje Jovanovi}a
kupiti vina, rakije kakve ti srce po`eli, al‘
morat }emo se dogovoriti, uskladiti
obaveze i zakonske uzuse da prof.dr.Topi},
pop Vanja i ja nazdravimo pet metara dalje
od vjerskih bogomolja. 
ISPRAVNA-oglasi sedmica-870:ISPRAVNA-oglasi.qxd 9.7.2013 13:48 Page 3
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 11.7.2013 1:14 Page 10

MINI MARKET
BE]IREVI] KO MESAR NIT SI BOSS NIT SI HADŽIJA
Folk pjeva~ica
Ana Sevi} zavrtila
Pomoćnik ministra Željko
mozak policijskom Knežević dobio spor protiv
komesaru šefa Damira Hadžića
Fahrudinu Odlukom Disci- udalji s radnog mjesta.
plinske komisije Agen- Me|utim, nakon pro-
Be}irovi}u cije za dr`avnu slu`bu vedenog saslu{anja,
Op}enarodnom veselju stanovnika
BiH, pomo}nik minis- ~lanovi Disciplinske
Kaknja nakon pobjede mladog pjeva~a
tra u Sektoru za komu- komisije po~etkom
Amara Ja{arspahi}a Gileta na
nikacije i informati- juna donijeli su odluku
takmi~enju „Zvezde Granda“ pridru`io zaciju dr`avnog Minis- u korist @eljka Kne`-
se i njihov sugra|anin, policijski kome- tarstva prometa i evi}a, na koju je min-
sar MUP-a Zeni~ko-dobojskog kantona komunikacija @eljko istar Damir Had`i},
Fahrudin Be}irovi}. Komesar Kne`evi} ponovno je o~ekivano, podnio
Be}irovi} je po~etkom pro{log tjedna vra}en na posao. `albu.
predvodio policijsku delegaciju koja je Kne`evi} se na udaru No, prema drugos-
obi{la stadion Fudbalskog kluba Rudar ministra Damira Ha- tupanjskom rje{enju
u Kaknju, u sklopu sigurnosnih provjera d`i}a na{ao u aprilu Disciplinske komisije
prije velikog koncerta Gileta i finalista ove godine, kada je Agencije za dr`avnu
„Zvezda Granda“. No, fotografije snimlj- upozorio da ministrov slu`bu BiH Had`i}eva
ene na koncertu koji je odr`an u ned- savjetnik Mehmed Ag- je `alba odbijena kao
jelju 7. jula potvr|uju da ni komesar ovi} nezakonito uzur- neutemeljena i nalo-
Fahrudin Be}irovi} nije odolio {armu pira ovlasti pomo}nika, `eno da se Kne`evi},
mladih pjeva~a i, naro~ito, pjeva~ica. zbog ~ega je protiv poslije vi{emjese~ne
Fotoreporterima je veselo pozirao dok Kne`evi}a pokrenut suspenzije, odmah
je grlio atraktivnu srbijansku voditeljicu i disciplinski postupak. vrati na svoje radno
folk pjeva~icu Anu Sevi}. (S.M.) Potom su Had`i} i mjesto pomo}nika
Agovi} nalo`ili da se ministra.
Kne`evi} privremeno Damir Had`i} (S.M.)

U ODBOR NA ODMOR

Čak 120 kandidata

prijavljeno na konkurs
za izbor Nezavisnog
policijskog odbora
Komisija u ~ijem sastavu su Dragan
^ovi}, Sulejman Tihi}, Bo`o Ljubi} i
Miodrag @ivkovi} od 120 prijavljenih
kadidata treba izabrati 16 ~lanova, 9 za
~lanstvo u Nezavisnom odboru za izbor i
imenovanje rukovodilaca policijskih
agencija u BiH i 7 ~lanova Odbora za
`albe gra|ana na rad policijskih
slu`benika BiH. Ovako masovan odziv na
raspisani konkurs mo`e se protuma~iti
strofom iz pjesme Zabranjenog pu{enja —
poso je dobar, a para laka. Naime ~lanstvo
u spomenutim odborima pla}a se sa 1.000
KM mjese~no, a odbori, manje vi{e, ne
rade ni{ta. Ipak, (ne)rad ovog odbora
godi{nje poreske obveznike ko{ta oko
163.000 KM!
(M.F.)

10 SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 11.7.2013 1:16 Page 11

MINI MARKET
OD ATIJASA NI TRAGA NI
Priredila: Ma{a ]osi} PRO ET CONTRA GLASA
Nestala
Slažete li se s ocjenom Josipovića dokumentacija
da treći entitet nije rješenje za o poslovnim
hrvatsko nacionalno pitanje? aran`manima
DANIJEL VIDOVI]
Dopredsjednik
svako bio ravnopravan u toj
zajednici naroda.
dalje me|usobno
udaljavanje naroda. Telekoma
Gradskog
vije}a Grada NEVEN KAZAZOVI] ASIM MUJKI] Srpske i
Mostara

NE Vojnopoliti~ki
analiti~ar
austrijskog
Profesor FPN-a
Mi{ljenja sam ako BiH
ostane ure|ena na osnovu DA DA „Siemensa“
podjele na entitete, onda bi Tre}i entitet apsolutno nije Svako teritorijaliziranje Istraga o korupcijskim aran`manima
bilo logi~no, ako su tri nikakvo rje{enje ni za etniciteta podrazumijeva koje je austrijski Siemens sklapao u BiH
konstitutivna naroda, da hrvatski narod u BiH, a ni za diskriminaciju, pa ~ak i tokom proteklih desetak godina zapela
postoje tri entiteta. Ako se BiH. Nije stvar u entitetima, zlo~in. Teritorijalizacija je ve} na prvom koraku: iz arhive Vlade
kroz ustavne promjene stvar je u nekoj drugoj etni~ke pripadnosti uvijek Republike Srpske netragom je nestala
do|e do drugog rje{enja, organizaciji i u nekim drugim vodi u nove krugove
onda je to stvar pregovora kompletna dokumentacija o poslovanju
ustavnim reformama. konflikta i zato je treba
politi~kih ~elnika. Siemensa s Telekomom Srpske!
izbje}i pod svaku cijenu. Siemens je dulje od deceniju bio
BERIZ BELKI] neizostavni, pretpla}eni partner i glavni
JOSIP @ELJKO KOPANJA dobavlja~ oprema za Telekom Srpske, a
MUSELIMOVI] vrijednost ugovora izme|u dvije
Poslanik Urednik
Stranke za BiH kompanije u pravilu je bila ve}a od 50
„Nezavisnih
miliona KM godi{nje. No, u arhivi Vlade
novina“
Advokat DA DA
RS-a prona|en je samo jedan potpisani
ugovor koji se odnosi na nabavku
Mi{ljenja sam da su i ova
DA/NE dva entiteta vrlo lo{e
rje{enje jer su formirana
Sla`em se sa kompletnom
postavkom Ive Josipovi}a,
rezervnih dijelova u skromnom iznosu
od nekih 38.000 eura!
Gospodin Josipovi} je rekao
da to nije rje{enje, ali da ipak isklju~ivo po nacionalnom velikog prijatelja BiH, da se Najve}e poslovne ugovore Telekoma
se o svemu trebaju dogovoriti kriteriju. Tre}i entitet koji bi narodi u BiH sami trebaju Srpske s austrijskim Siemensom, kojeg
tri konstitutivna naroda. Ta tri tako|er dr`ao principa dogovoriti i da formiranje je zastupao Ranko Atijas, sklapao je u
naroda trebaju prona}i koje je nacionalnog kriterija kao tre}eg entiteta nije rje{enje za ministarskom mandatu Marka Pavi}a i
optimalno rje{enje da bi dominantnog proizveo bi hrvatsko nacionalno pitanje. Branka Doki}a, koji su svojevremeno
vodili resor veza i saobra}aja u Vladi
RS-a. (S.B.)
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI
V

Branko Doki}

11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 11

asim:TEKST osnova.qxd 11.7.2013 0:05 Page 2

„NI ZRNA @ITA NEPRIJATELJU“

Socijaldemokratska partija BiH, sa svojim najnovijim strateškim partnerom

Lijanovićem, krenula je u završnu operaciju preuzimanja svih značajnijih javnih i
državnih kompanija u Federaciji BiH

MENAD@ERSKI TRE]EPOZIVCI
SDP-a PREUZIMAJU
NACIONALNE RESURSE

NOVO STRATE[KO
PARTNERSTVO
Lagumd`ijin SDP i
Lijanovi}ev Boljitak
udru`enim snagama
zaokru`uju kontrolu nad
javnim dr`avnim
preduze}ima

SDP namjerava staviti pod kontrolu Bosnalijek, FDS,

Lutriju, @eljeznice, Energoinvest, BH Telecom...
12 SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.
asim:TEKST osnova.qxd 11.7.2013 0:06 Page 3

SDP-ova OFANZIVA NA NACIONALNE RESURSE

Pi{e: ASIM METILJEVI]

U
sred najdublje politi~ke, socijalne
i ekonomske krize nakon rata,
dramati~nog zastoja u euroatlant-
skim integracijama, rekordne
nezaposlenosti, procvata korup-
cije, mizernog priliva stranih investicija...
vode}a stranka u Federaciji BiH, SDP, u
~etvrtoj godini mandata u sami vrh
prioriteta stavila je ovladavanje i
jednostrana~ko pot~injavanje svih preo-
stalih nacionalnih resursa koje nije stavila
pod kontrolu u prvom naletu nakon
preuzimanja vlasti 2010. godne. U tijesnoj
suradnji i koordinaciji s ucijenjenim mini-
strom poljoprivrede Jerkom Ivankovi}em
Lijanovi}em i njegovim privatnim lutkom
na koncu Desnicom Radivojevi}em, pod
parolom „ni zrna `ita neprijatelju“, SDP
kre}e u zavr{ni masakr nepodobnih
kadrova u dr`avnim i javnim preduze}ima
u kojima }e razmjestiti svoje partijske
vojnike.
Ba{ kada se uspostavio kakav-takav
sistem u javnim i dr`avnim preduze}ima,
kada je nakon izbora 2006. godine usvojeno
pravilo po kojem se ~lanovi nadzornih i ANALFABETA MENAD@ER
upravnih odbora biraju na konkursu, po SDP-ov direktor EP BiH Elvedin Grabovica nema
stru~nim referencama i kompetencijama, ni dana radnog iskustva u elektro industriji

uslijedila je „partijska kontrarevolucija“

2010. godine predvo|ena SDP-om, u kojoj
je ponovo uspostavljen kontrolni sistem
jednopartijskog monopola, ili u najboljem
slu~aju dvopartijskog duopola.

MASAKR NEPODOBNIH KADROVA

U kratkom razdoblju od samo nekoliko
mjeseci, platforma{ka vlast predvo|ena
SDP-om pomela je stotinjak ~lanova
nadzornih i upravnih odbora izabranih na
konkursu i na njihova mjesta, bez
konkursne procedure, instalirala isto toliko
partijskih vojnika, nerijetko krajnje
oskudne stru~ne naobrazbe i radnog
iskustva u struci, regrutiranih po strana~koj
i ro|a~koj liniji.
Ni u jednom slu~aju preuzimanje javnih
i dr`avnih preduze}a i njihovo stavljanje
pod partijsku kontrolu nije bilo motivirano
racionalnim razlozima: `eljom novih
vlastodr`aca da smijene nesposobne
menad`ere, iskorijene korupciju i nepo-
tizam, i podignu efikasnost javnih i
dr`avnih preduze}a. Dapa~e, glave su
podjednako letjele i sposobnim i nesposob-
nim menad`erima, i korumpiranim i
~estitim, i onima koji su unaprijedili
poslovanje kao i onima koji su ga unazadili.
Cilj je uvijek bio samo jedan: uve}ati
PRAVNIK NA ^ELU AUTOCESTA partijsku mo}, preuzeti kontrolu nad
SDP je promijenio statut JP Autoceste FBiH
kako bi imenovao direktora Ensada Kari}a
tokovima novca, javnim nabavkama, 

11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 13

asim:TEKST osnova.qxd 11.7.2013 0:06 Page 4
„NI ZRNA @ITA NEPRIJATELJU“
 investicijama, zapo{ljavanjem...
Primjerice, u Javnom preduze}u
Autoceste Federacije BiH instaliran je
dvojac Ensad Kari} i Mirsad Nik{i} bez i
dana radnog iskustva u gra|evinskoj
industriji. Prethodno je SDP otklonio
„banalnu“ statutarnu prepreku kojom je
izri~ito bilo propisano da ~elnici ovog
javnog preduze}a moraju biti gra|evinski
in`injeri s najmanje pet godina iskustva u
gra|evinskoj industriji. Prvi dio odredbe je
„pro{iren“ - uz gra|evinske in`injere dodati
su i pravnici, ekonomisti, itd, dok je drugi
dio odredbe, onaj o radnom iskustvu,
jednostavno izbrisan!
MAJSTORI BEZ ALATA I ZANATA
Tako je na ~elo Javnog preduze}a
Autoceste FBiH, ~iji je zadatak izgradnja
cestovnog koridora 5C, instaliran SDP-ov
dvojac amatera-po~etnika Ensad Kari} i
Mirsad Nik{i}. U areni me|u iskusnim
gra|evinskim vukovima potpuno su se
pogubili, {to se, pored ostalog, vidi i po
enormnom pove}anju cijena po kojima je
ugovaran nastavak izgradnje koridora 5C.
Dionica autoceste od Bla`uja do Tar~ina,
duga svega 20 kilometara, ko{tat }e oko
730 miliona KM, odnosno 36,5 miliona
KM po svakom kilometru. Usporedbe radi,
prosje~an kilometar hrvatske atutoceste
Dalmatine ko{tao je oko 10 miliona KM!
Po istom modelu SDP je preuzeo i
najvredniju kompaniju u dr`avi -
Elektroprivredu BiH, ~iji godi{nji bruto
prihod iznosi blizu milijardu KM. Na ~elo
ovog preduze}a od strate{kog zna~aja SDP je
istalirao totalnog analfabetu Elvedina
Grabovicu, koji ni nakon dvije godine
provedene na ~elu Elektroprivrede BiH nije
uspio ovladati elementarnim kategorijama
struke. Amaterizam SDP-ovog menad`era
Elvedina Grabovice ve} je skupo pla}en: u
februaru 2012. godine Elektroprivreda BiH
je potro{ila na desetine miliona KM kupuju}i
elektri~nu energiju od susjeda jer uprava
preduze}a predvo|ena Grabovicom nije
blagovremeno obezbijedila dovoljne koli~ine
uglja za rad termoelektrana u Kaknju i Tuzli.
Nekoliko mjeseci ranije, najve}i izvoz
ZLOUPOTREBA PARTIJSKE MO]I
Stranački ispred javnog interesa
Stavljanje javnih i dr`avnih kompanija
pod jednostrana~ku ili dvostrana~ku kont-
rolu sporno je i {tetno zbog najmanje dva
bitna razloga.
Prvi je taj {to politi~ka podobnost
postaje va`nija od struke i kvalifikacija, a
drugi je taj {to se javna preduze}a, koja su
po definiciji od op}edru{tevenog interesa,
14
ODOMA]ENI NEPOTIZAM
Novi direktor Lutrije Lagumdžijin
bliski rođak
SDP i njihov strate{ki partner Boljitak
nedosti`ni su {ampioni poslijeratnog
nepotizma u BiH. ^ak se i Centralna
izborna komisije neko vrijeme bavila
sukobom interesa dvojice ~elnika
federalne Vlade - premijera Nik{i}a koji je
instalirao brata u JP Autoceste, i
dopredsjednika Lijanovi}a, koji je svog
zeta imenovao za direktora finansija u
ovom preduze}u.
Da nije rije~ o incidentu nego o pravilu,
ROD JE NAJPRE^I
Novi direktor Lutrije BiH bi}e Salko Hasanefendi}, bliski ro|ak Zlatka Lagumd`ije
struje tokom godine, vrijedan oko 165
miliona KM, Grabovica je realizirao preko
beogradske firme Rudnap u vlasni{tvu
Vojina Lazarevi}a. Samo na ovom poslu,
dakle na „izvozu“ struje iz Sarajeva u
Mostar, nekada{nji Karad`i}ev jatak, Vojin
Lazarevi}, zaradio je 10 miliona KM!
Iako je cijena struje za doma}instva u
pretvaraju u jednostrana~ke ili dvostrana~-
ke filijale koje slu`e za zbrinjavanje
strana~kih aktivista i zakulisno finansiranje
izbornih kampanja.
Rije~ je o naslije|enoj praksi iz biv{eg,
jednopartijskog sistema kada su se na
temelju partijskog monopola popunjavala
sva kadrovska mjesta. 
potvr|uje i ~injenica da }e SDP na ~alo
Lutrije BiH najvjerovatnije imenovati Salka
Hasanefendi}a, ina~e bliskog ro|aka
strana~kog {efa Zlatka Lagumd`ije. Mali
problem predstavlja ~injenica da
Hasanefendi} ne ispunjava sve uvjete
propisane statutom Lutrije BiH, ali taj }e se
problem rije{iti na isti na~in kako je ranije
rije{en u slu~aju Autocesta FBiH;
jednostvno, SDP }e promijeniti statut Lutrije
i prilagoditi ga trenutnim potrebama. 
julu 2012. godine porasla za 15 posto,
Elektroprivreda BiH je poslovnu godinu
okon~ala s vi{e nego skromnim profitom od
oko 1,5 miliona KM. SDP-ov „menad`er“
Grabovica naslijedio je od prethodne
uprave desetak elektroenergetskih projeka-
ta spremnih za realizaciju, no niti jedan jo{
nije niti pak ima izgleda da }e uskoro biti
pomaknut s mrtve ta~ke.
Ako je SDP takve kadrovske invalide
instalirao u javnim i dr`avnim kompanijama
na po~etku mandata, kada je jo{ i imao neku
kadrovsku bazu, mo`emo samo pretpostaviti
s kakvim menad`erskim ba{ibozukom ova
partija raspola`e na kraju mandata, kada se
kadrovska baza posve istanjila. A preduze}a
koja SDP upravo poku{ava osvojiti uz pomo}
Lijanovi}a nipo{to nisu manje vrijedna i
zna~ajna: rije~ je o nekoliko vrlo profitabilnih
i pri tome strate{ki va`nih kompanija, kakva
su Bosnalijek, Fabrika duhana Sarajevo,
@eljeznice Federacije BiH, Energoinvest, BH
Telecom, Lutrija BiH itd. 
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.
ISPRAVNA-oglasi sedmica-870:ISPRAVNA-oglasi.qxd 10.7.2013 21:57 Page 4
serijat:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:55 Page 16

RAMAZANSKI PUZAJU]I [ERIJAT

Sve je veći broj ugostiteljskih objekata u Sarajevu

u kojima je zabranjeno točenje alkohola, ali i
„neprilično“ dodirivanje i ljubljenje; i dok jedni sma-
traju kako su ovakve zabrane, posebno u mjesecu
ramazana, opravdane i „u skladu sa tradicijom
Bošnjaka“, brojni turisti koji ovih dana borave u
glavnom gradu BiH širom otvorenih očiju čekaju da
ih iza ugla zaskoči šerijatska policija...

PRE]UTNO ]UDORE\E
@VALI, BO@E! U naselju Hrasno u Op}ini Novo
Pi{e: MAJA RADEVI] Sarajevo, u blizini zgrade Bosmala, u ulici
Foto: MARIO ILI^I] Milana Preloga 12, nalazi se cafe Arabeska.

C
Ugodan prostor ure|en u orijentalnom stilu,
affe pizzeria Ild`is u sarajevskom za mirnu popodnevnu kaficu, ispijanje Op}ine Stari Grad Sarajevo, ta~nije ~lanom
naselju Ilid`a jedan je od najpopu- egzoti~nih ~ajeva i svih vrsta bezalkoholnih 10., propisano je da „nije dozvoljeno
larnijih ugostiteljskih objekata u pi}a. U Arabeski, kao i u Ild`isu, me|utim, to~enje i prodaja alkohola u neposrednoj
tom dijelu grada. U prekrasnom mo`ete samo ~edno a{ikovati. Ljubljenje i blizini (do 5 metara) obrazovnih institucija,
ambijentu ilid`anske aleje, daleko iskazivanje nje`nosti je zabranjeno, a vjerskih objekata, harema i dvori{ta istih“.
od gradske vreve, smje{tena je ba{ta sa zabrana je jasno od{tampana na pozadini Uo~i po~etka ovogodi{njeg ramazana, iz
dvadesetak stolova u prijatnoj hladovini, u cjenovnika. Ukoliko se zaljubljeni parovi op}inske Slu`be za privredu poslali su
koju su mnoge Sarajlije rado odlazile kako bi malo „zaigraju“, tu su konobari da ih obavijest svim ugostiteljima na podru~ju
bar na nekoliko sati pobjegli od u`arenog upozore kako se trebaju suzdr`ati od Starog Grada, podsje}aju}i ih — u slu~aju da
gradskog asfalta. Sve odi{e opu{tenom neprili~nih aktivnosti... je neko u me|uvremenu zaboravio - kako je
atmosferom i romantikom - ipak, ako namje- Po~eo je sveti islamski mjesec ramazan, ovaj propis i dalje na snazi. Navode}i
ravate posjetiti Ild`is u dru{tvu svoje a u sarajevskoj Op}ini Stari Grad ugostitelji pomenuti ~lan 10. Odluke, u obavijesti
djevojke, momka, supru`nika ili, ne daj muku mu~e sa sli~nim odredbama, koje se ugostiteljima stoji: „U skladu sa gore
Bo`e, ljubavnika/ce, razmislite jo{ jednom. prvenstveno odnose na zabranu to~enja navedenim, tra`imo da postupite prema
alkohola. Jo{ 2007. godine, Odlukom o navedenoj Odluci. Tako|er, ukoliko niste u
MIRISI ORIJENTA rasporedu poslovnih djelatnosti na podru~ju ovoj zoni zabrane (5 metara), molimo Vas
Ve} na samom ulazu u Ild`is stoje jasno
istaknute table sa zabranama: „Zabranjeno LIJEPE @ENE PROLAZE
uno{enje vlastite hrane i pi}a“ i „Zabranjen KROZ GRAD
ulazak u objekat sa ku}nim ljubimcima“. Starogradski ugostitelji
Ali, pravo iznena|enje do~ekat }e vas tek muku mu~e sa
kada sjednete za jedan od stolova u ba{ti: op{tinskim
zabranama
dvije table sa slikom mu{karca i `ene koji
se ljube, a lica su im precrtana crvenim
flomasterom. Naime, Ild`is je jedan od
ugostiteljskih objekata u Sarajevu u kojima
je zabranjeno to~enje alkohola, kao i
„neprili~no“ dodirivanje i ljubljenje. Da bi
sve bilo „po propisu“, brinu se ~etvorica
momaka u crnim ko{uljama. Oni su
konobari u objektu, ali ih je gazda
o~igledno zadu`io i da budno motre na
goste kafea. Pa`ljivo posmatraju „sumnji-
ve“ parove - svako ko prekr{i bilo koju od
navedenih zabrana, bit }e odmah
„ispra}en“ iz objekta, uz trajnu zabranu po-
novne posjete.

16 SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

serijat:TEKST osnova.qxd 10.7.2013
Strani turisti, ali i “doma}i izdajnici“
sa nevjericom gledaju kako se u
Sarajevu sankcionira ljubljenje, a
tolerira ubijanje “na javnim mjestima“
da to~enje i prodaju alkohola, u mjesecu
ramazanu, u skladu sa tradicijom
Bo{njaka, ako je mogu}e izbjegnete u
potpunosti.“ Obavijest je upu}ena 8. jula
ove godine, a potpisao ju je pomo}nik
NA^ELNIK IBRAHIM HAD@IBAJRI]
Neutemeljena odluka o zabrani alkohola
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA
22:55 Page 17
CAFFE PIZZERIA ”ILD@IS”
Zabranjeno ljubljenje i neprili~no dodirivanje
na~elnika Op}ine Alija Kamber.
Vlasnici kafea i lokala na prostoru
Starog Grada ve} godinama protestuju zbog
pomenute odluke.
„Valjda je ovo demokratska zemlja sa
odre|enim pravima. Ako onog gosta koji
pije pored d`amije ili crkve nije stid, otkud
onda nama pravo da mu morali{emo? Na{e
je da ga uslu`imo. No, to {to se ne dr`i
alkohol, jer u ove kafi}e ionako ljudi
svra}aju na neku popodnevnu kaficu, nije
toliko sporno. Sporno je {to se, recimo,
vlasniku hotela Evropa koji se nalazi iza
d`amije Ferhadija sve dozvoljava i taj hotel
najnormalnije to~i alkohol. Kakvi su to
dvostruki ar{ini?“, pitaju starogradski
ugostitelji. „Pa, pogledajte samo na
Ba{~ar{iji pravoslavnu crkvu, skoro uz njen
vrt se nalaze razne kladionice i moteli koji
najnormalnije to~e alkohol i njima to niko
ne osporava. Zatim, preko puta Katedrale je
nekoliko lokala koji to~e alkohol, onda
pored ^ar{ijske d`amije... Kakva je to
odluka koja se primjenjuje selektivno. “
Ugostitelji tvrde da je inicijativa za
zabranu to~enja alkohola na podru~ju
LJUBI, LJUBI, AL ABDEST NE GUBI!
starogradske op}ine potekla od biv{e Vlade
Kantona Sarajevo, jo{ za vrijeme mandata
kantonalnog premijera Denisa Zvizdi}a iz
Stranke demokratske akcije. Iz Kantona su,
me|utim, to ranije demantovali, navode}i
kako svaka op}ina ima svoje nadle`nosti, te
da Kanton u ovakvim situacijama ne mo`e
nare|ivati op}inskim vlastima {ta da rade.
Uprkos tome {to iz godine u godinu
protestuju, isti~u}i kako im „kontroverzni“
~lan 10. Odluke o rasporedu poslovnih
djelatnosti bukvalno uni{tava posao,
posebno u ljetnim mjesecima kada je i
najve}i broj turista na podru~ju Op}ine Stari
Grad, vlasnici ugostiteljskih objekata do
sada nisu nai{li na razumijevanje op}inskih
vlasti, pa su tako mnogi od njih primorani
da gostima slu`e alkohol „ispod stola“.
LICEMJERJE I DVOSTRUKI AR[INI
Na~elnik Op}ine Stari Grad Ibrahim
Had`ibajri} u izjavi za Slobodnu Bosnu
ka`e da je, {to se njega ti~e, pomenuta
odluka „totalna glupost“.
„Takvu Odluku nije trebalo donositi. To
je doneseno ‘preko koljena’ i treba dobro
razmisliti oko svega toga“, isti~e Had`ibaj-
ri}. „Mi gledamo da li nam neko pije
alkohol oko d`amija i po ulicama, a to {to
d`amije zjape prazne - nikom ni{ta! Nije
nikakvo mjerilo kada vidite da je d`amija
puna petkom na d`umi. Treba oti}i pa
vidjeti koliko ima vjernika radnim danima.
Ja sam vjernik, ali ne podnosim licemjerje i
la`ni moral. Pa, {ta treba sad, da napravimo
D`amahiriju od Sarajeva?!“, pita na~elnik
Had`ibajri}.
Had`ibajri} tvrdi kako je njegov
pomo}nik Alija Kamber poslao obavijest
ugostiteljima uo~i po~etka ramazana o zabrani
to~enja alkohola bez njegovog znanja.
„Nisam znao za to, vjerujte, i ne znam
kako je mimo mene neko mogao to poslati.
U svakom slu~aju, ve} u septembru }e se
vjerovatno izvr{iti izmjene i dopune
Odluke i kona~no staviti ta~ka na ‘i’ kad su
te stvari u pitanju, ali i mnoga druga
nerije{ena pitanja na podru~ju Op}ine Stari
Grad“, zaklju~uje Had`ibajri}.
Brojni turisti iz svih dijelova svijeta
koji ovih dana borave u glavnom gradu
BiH ne mogu se na~uditi silnim zabra-
nama i restrikcijama koje su, kako tvrdi
gospodin Kamber, „u skladu sa tradicijom
Bo{njaka“. [irom otvorenih o~iju gledaju
u table sa zabranama ljubljenja i to~enja
alkoholnih pi}a, o~ekuju}i da ih iza
svakog ugla zasko~i „{erijatska policija“.
U me|uvremenu, Sarajlije se i dalje pitaju
„jel’ Saraj’vo gdje je nekad bilo“ i
rezignirano posmatraju kako se kosmo-
politski duh grada kojim su se nekada
ponosili suptilno pretvara u dominaciju
vjerskih zakona i pravila nad sekularnim
dru{tvom... 
17
anes:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:42 Page 18

OPERACIJA „BOSS“, DESET MJESECI POSLIJE

Prošlo je deset mjeseci otkako su u opsežnoj policijskoj akciji BOSS uhapšeni

glavni organizatori najvećeg šverca tekstilne robe u BiH KASIM i ANES
SADIKOVIĆ, koji se sumnjiče da su državni proračun oštetili za blizu 300 milijuna
KM, ali optužnica još nije podignuta; naša novinarka otkriva da su u dosadašnjoj
istrazi Tužiteljstva BiH dokazane milijunske carinske i porezne utaje firmi u
vlasništvu Sadikovića, te da je protiv Anesa Sadikovića otvorena nova istraga,
zbog sumnje da je naručio ubojstvo ZIHADA HASANOVIĆA

BIZNIS IZ KU]NOG PRITVORA

tekstilnom robom, porijeklom iz Prijepolja, BiH, pu{teni da se brane sa slobode, uz
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] pritvoreni su, podsjetimo, 13. septembra jemstva u novcu i nekretninama.
2012., u akciji Dr`avne agencije za istrage i Prema nezvani~nim informacijama iz

P
ro{lo je deset mjeseci otkako su po
nalogu Tu`iteljstva BiH, i to nakon
dugogodi{nje opse`ne istrage,
uhap{eni ~lanovi obitelji Sadiko-
vi}: otac Kasim, sinovi Anes i
Adis, njihovi ro|aci Ismet i Damir Sadikovi}
i poslovni partner Jasmin Kasumovi}, ali
optu`nica jo{ uvijek nije podignuta. Kontro-
verzni bosansko-sand`a~ki veletrgovci
za{titu (SIPA) kodnog naziva „Boss“, zbog
sumnje da su samo u prvih {est mjeseci
pro{le godine carinskim i poreznim mahina-
cijama o{tetili dr`avni prora~un za najmanje
3,5 milijuna KM.
SVI POSLOVI OBITELJI SADIKOVI]
Naknadno su kao ~lanovi iste zlo~ina~ke
organizacije uhap{eni Sabahudin Halilovi} i
Hata Be{lagi}, ali su svi, odlukom Suda
izvora bliskih Tu`iteljstvu BiH, u dosada{-
njoj je istrazi prikupljeno dovoljno ~vrstih
dokaza da su prvoosumnji~eni otac i sin
Kasim i Anes Sadikovi}, zajedno s
ro|acima i poslovnim ortacima, po~inili
vi{e te{kih kaznenih djela iz oblasti
organiziranog i financijskog kriminala.
Provjera zaplijenjene poslovne dokumenta-
cije tako|er je otkrila da su izbjegavaju}i
pla}anje poreza i carina, te pranjem novca,

BOSANSKI “KRALJ TEKSTILA”

Anes Sadikovi} se odmah po izlasku
iz pritvora vratio kriminalnim
poslovima, tekstilnu robu uvozi
posredstvom firmi
MC Company i Kodra

Tu`iteljstvo BiH jo{ nije podiglo optu`nicu protiv

Kasima i Anesa Sadikovi}a, osumnji~eni i na
privremenoj slobodi nastavili sa {vercom tekstila?!
18 SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.
anes:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:42 Page 19

OPTU@NICA NA ^EKANJU, SADIKOVI]I U BIZNISU

vispreni trgovci tekstilom ostvarili zaradu
koja se mjeri desecima milijuna KM-
precizna suma, naime, jo{ nije utvr|ena. POSLOVNI PARTNERI
Ranije smo pisali da je Anes Sadikovi}
prvu firmu u BiH, Sa Tours, registrirao jo{
2001. godine, i da je kao osniva~ navedena
Optužnica protiv Sadikovića
njegova majka Fadila Sadikovi}.
U narednih jedanaest godina, Kasim i
spremna, čeka se završetak istrage
Anes Sadikovi} su zbog lo{e poslovne
reputacije (sve su indicije upu}ivale da su protiv Kemala Čauševića
uz tekstil iz Turske krijum~arili i drogu) na Osim nesporne ~injenice da operacija milijuna maraka carine i poreza. Kao {to je
svoje ili na ime njihovih kompanjona Avde “Boss“ predstavlja jednu od najslo`enijih poznato, Tu`iteljstvo BiH je otvorilo istragu
Kamberovi}a, Ismeta Sadikovi}a i Jasmina istraga o financijskom kriminalu koja je, uzme protiv Kemala ^au{evi}a, njegova je imovina
Kasumovi}a osnovali tvrtke Holland Shop, li se u obzir iznos pri~injene {tete, do sada milijunske vrijednosti ve} mjesecima blokira-
Centrum Bus (u Sarajevu), Eko san (Banja vo|ena u Tu`iteljstvu BiH, kao jedan od na, zbog ~ega se naga|a da bi se, u
Luka), Janus i Nono (Br~ko). Budu}i da su razloga zbog kojih optu`nica jo{ nije kona~nici, i ^au{evi} i Sadikovi}i mogli na}i
sve naveden firme imale istu djelatnost - podignuta nezvani~no se spominje glavni u istoj sudnici. Prema nepotvr|enim
uvoz tekstila iz Turske, Ma|arske i iz Kine, „boss“ Kemal ^au{evi}. Biv{i je direktor informacijama, pored carinskih prevara
gotovo je posve izvjesno da stvarne Uprave za indirektno oporezivanje, kao {to je prilikom uvoza tekstila, Tu`iteljstvo BiH
razmjere kriminala ~lanova obitelji poznato, godinama bio patron Anesa trenutno istra`uju poslovne veze ^au{evi}a i
Sadikovi} nikada ne}e biti dokazane. Sadikovi}a, bez ~ije za{tite i pomo}i njegove Sadikovi}a u jo{ jednoj krupnoj {vercerskoj
Sasvim je, me|utim, sigurno da su tvrtke zasigurno ne bi mogle utajiti stotine aferi - uvozu oraha u BiH. 
Kasim i Anes Sadikovi}, koji su rukovodili
obiteljskim „biznisom“, veliku koli~inu BOSS SVIH BOSSOVA
robe na putu la`no deklarirali, odnosno, da Kemal ^au{evi},
biv{i direktor UIO
su naj~e{}e prilagali la`ne EUR 1 obrasce,
prikazuju}i da je kineska roba proizvedena
u Turskoj. Na taj su na~in umanjivali iznos
carine, dok su posredstvom tvrtke Jabot,
koju je u Ma|arskoj vodila Hata Be{lagi},
falsificirali izvozne deklaracije, fakture i
tovarne listove, kako bi snizili vrijednost
robe. Uz pomo} brojnih jataka u Upravi za
indirektno oporezivanje BiH i njihovog
dugogodi{njeg financijskog gurua Kemala
^au{evi}a, koji je njihovim firmama
omogu}io privilegirani status, Sadikovi}i
su carinske i porezne utaje vr{ili i la`iraju}i
te`inu uvezene robe.
I mada grube procjene upu}uju da su
Anes i Kasim Sadikovi} u posljednjih deset
godina dr`avni prora~un o{tetili za oko 300
milijuna KM, obojica su se, nedugo nakon
pu{tanja na privremenu slobodu, vratila
starim poslovima. Unato~ sudskim mjera-
ma zabrane, Sadikovi}i su prema ve} iza tvrtke Kodra, sa~uvali primat na bh. Sarajevu, u februaru 2004., ali njegove
poznatom scenariju, u posljednja tri tr`i{tu tekstila. Osim Slavka i Dra`ena ubojice nikada nisu prona|ene, iako su svi
mjeseca prona{li nove poslovne partnere i Ko`ula, kao tajni ortak Kasima i Anesa tragovi vodili do Anesa Sadikovi}a. Nakon
nastavili s uvozom robe iz Turske. Sadikovi}a navodi se i izvjesni Azem {to su, me|utim, prije godinu dana SIPA-a i
Sara~evi} iz Skopja, koji `ivi u Tu`iteljstvo BiH, istra`uju}i druge mafija-
sarajevskom prigradskom naselju Rakovi- {ke obra~une, do{li do informacija kako je
TAJNI ORTACI S PIJACE ARIZONA ca. Pretpostavlja se da je Sara~evi} poslu`io Hasanovi}evu likvidaciju, po Sadikovi-
Prema informacijama do kojih je do{la Sadikovi}ima kako bi na njegovo ime }evom nalogu, organizirao Ramiz Delali}
Slobodna Bosna, glavni su uvoznici njiho- formalno registrirali agenciju za prijevoz ]elo, a kao egzekutor se spominje Jasmin
ve robe u BiH postali otac i sin Slavko i putnika i robe MC Company, koja posluje u ]ati} Bomba, taj je nerije{eni slu~aj
Dra`en Ko`ul iz Kiseljaka, vlasnici Turskoj i BiH. Istodobno, na br~anskoj ponovno aktiviran. Dodajmo tome da inspe-
trgova~ke firme Kodra. Spekulira se da pijaci Arizona sve poslove Sadikovi}a i ktori SIPA-e, pored ubojstva sand`a~kog
Sadikovi}i svojim novim ortacima Ko`uli- dalje vodi njihov najpouzdaniji kompanjon narko-dilera Zi}e Hasanovi}a, ponovno
ma pomogli da na Tr`nici Arizona otvore Ned`ad Aljkovi} zvani Lisica. vode istragu i o smrti Muzafera Kali}a, koji
„poslovnu jedinicu“ njihove, ina~e skrom- Uporedo s istragom o financijskom je smaknut u centru Sarajeva, u januaru
ne obiteljske firme, kao i skladi{te robe u kriminalu vode}ih trgovaca tekstilom u 2002.
Istanbulu. BiH, koja je u zavr{noj fazi, kraju se
Navodno da Ko`ulima, koji u Kiseljaku privodi i zasebna istraga protiv Anesa SUKOB SA ZI]OM HASANOVI]EM
imaju jedan poslovni prostor i zakupljeni Sadikovi}a, kao glavnog osumnji~enog za Prema policijskim saznanjima koja su
{tand na lokalnoj pijaci, pla}aju po jednom ubojstvo Zihada Hasanovi}a Zi}e. Zi}o do sada prikupljena, Zihad Hasanovi},
kamionu robe 3.000 KM, kako bi kriju}i se Hasanovi} je, podsjetimo, usmr}en u predratni taksista iz Sjenice, u BiH je do{ao 
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 19
anes:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:43
OPERACIJA „BOSS“, DESET MJESECI POSLIJE
(NE)RIJE[EN SLU^AJ
Zihad Hasanovi} Zi}o ubijen je u februaru 2004., Tu`iteljstvo BiH sumnji~i Anesa Sadikovi}a da je naru~io njegovu likvidaciju
 1999., poslije deportacije iz Njema~ke.
Prije nego {to se preselio u Sarajevo, `ivio
je u Bijeljini, Vitezu i Travniku, gdje se
IMOVINA MILIJUNSKE VRIJEDNOSTI
Obitelj Sadikovi} je u posljednjih 10 godina postala vlasnik brojnih nekretnina u BiH, izme|u
ostalih, stana na Dolac Malti i luksuzne vikendice u Kijevu kod Trnova
20
Page 20
povezao s lokalnim kriminalnim grupama
koje su se bavile trgovinom drogom.
Smatra se da je Hasanovi} do smrti bio
jedna od najva`nijih karika u krijum~arenju
droge iz Turske u BiH, zbog ~ega je krajem
2003. i do{ao u sukob s Kasimom Sadiko-
vi}em. Hasanovi} je, navodno, tada ponu-
dio Sadikovi}u da u njegovim autobusima,
koji su saobra}ali na relaciji Sarajevo-
Istanbul, preveze drogu, uz golemu
nov~anu naknadu. Kasim Sadikovi} je
ponudu odbio ali je, kako se navodi u
policijskom izvje{}u, uskoro posumnjao da
se droga ipak krijum~ari u autobusima Sa
Toursa, jer je jednog od redovnih putnika,
~iju je robu prevozio, vidio u dru{tvu Zi}e
Hasanovi}a. Iz razgovora sa vi{e svjedoka
policija je do{la do podataka da je Anes
Sadikovi} iz osvete dojavio turskoj policiji
gdje se nalazi Hasanovi}eva droga, zbog
~ega je ubijeni narko-diler iz Sjenice ostao
bez tri kilograma heroina.
Poslije pljenidbe vrijedne po{iljke
droge, Hasanovi} je otvoreno prijetio
Sadikovi}ima i samo je bilo pitanje dana
kada }e do}i do njihovog obra~una. Zihad
Hasanovi} je izre{etan 15. februara 2004., u
sarajevskoj ulici D`emala Bijedi}a, kada je
na njegov automobil pucano iz terence
Grand cheeroke, kakav je u to vrijeme
vozio Anes Sadikovi}. No, kako je
Sadikovi} istog dana istim automobilom
oti{ao u Istanbul, navodno u pratnji
autobusa Sa Toursa, istraga protiv njega
nikada nije zavr{ena, zbog nedostatka
dokaza. Posljednje informacije iz policijs-
kih izvora, me|utim, upu}uju kako su
protiv Anesa Sadikovi}a, u me|uvremenu,
svjedo~ili njegovi nekada{nji poslovni
partneri, ro|aci kao i pojedini pripadnici
kriminalne grupe Ramiza Delali}a ]ele,
koji su ga ozna~ili kao nalogodavca
ubojstva Zi}e Hasanovi}a. 
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.
Skandal:Skandal.qxd 10.7.2013 22:47 Page 21

SKANDAL NEDJELJE

Guzonjini sinovi i kćerke

Javna ustanova Služba za zapošljavanje Tuzlanskog

kantona postala utočište za uhljebljivanje djece i
rođaka tamošnjih političkih moćnika
Pi{e: NEDIM HASI] [EMSO BERBI]

P
Nakon tri direktorska
mandata nagra|en
o~etkom ovog mjeseca Vlada mjestom savjetnika
Tuzlanskog kantona dala je
suglasnost za smjenu direktora
Slu`be za zapo{ljavanje TK
[emse Berbi}a. Rije~ je o osobi o
kojoj je SB ve} pisala na svom portalu prije
mjesec dana, zaslu`noj za uhljebljenje
potomstva tamo{njih politi~kih mo}nika.
Umjesto Berbi}a, za vr{iteljicu du`nosti je
imenovana Razija Majstorovi}, me|utim,
saznajemo kako }e Berbi} i dalje ostati
uposlenikom ove ustanove. Naime, Berbi}
je Upravnom odboru ove ustanove podnio
„ostavku“, koju je uslovljavao mjestom
savjetnika u ovoj ustanovi. Iako direktor
nije uposlenik nego anga`ovano lice,
ostavku je UO prihvatio, a Vlada TK dala
saglasnost. Dakle, bez konkursa Berbi} }e
biti imenovan za savjetnika ustanove kojom
(Foto: tip.ba)

je vladao u tri mandata. Direktor Berbi} je

ovu slu`bu vodio na veoma zanimljiv
na~in. Naime, Berbi} je bio na ~elu ove
ustanove u tri mandata, a prema dostupnim
podacima, u ta tri mandata u TK nezaposle-
nost je porasla za 100%. S druge strane,
na{i izvori tvrde kako je Berbi} postavljen
na tu du`nost isklju~ivo kao bi servisirao
potrebe pripadnika politi~ke elite, odnosno,
zapo{ljavao njihove ~lanove porodice.
Berbi} je nakon prvog mandata (2006.
godine) uredio, sa tada{njim sekretarom
Ministarstva za rad i socijalnu politiku TK,
dokument, po kojem on postaje savjetnik
JU Slu`ba za zapo{ljavanje TK. Ali, samo
na jedan dan, da bi odmah bio imenovan za
vr{itelja du`nosti direktora ove ustanove.
Ovu odluku o njegovom imenovanju za
savjetnika trebao je donijeti UO, ali, prema
rije~ima radnika, tada{nji ~lanovi UO se
kunu da takvu odluku nikada nisu donijeli.
Druga nezakonitost odnosi se na
njegovo postavljanje za vr{itelja du`nosti,
jer prema propisima v.d. ne mo`e biti onaj
ko je do tada obavljao du`nost direktora.
No, to je pro{lo pa je Berbi} raspisao
konkurs i zaposlio Spomenku Iljki},
suprugu Ante Iljki}a, sekretara kantonalnog
ministarstva za izbjeglice, u Slu`bu. No,
Iljki} nije jedina koja je na osnovu
rodbinskih veza zaposlena u ovoj ustanovi.
Nakon raspisanog konkursa zaposlena je,
recimo, i Mirela Kravi}, snaha Ediba
Kravi}a, ~lana UO i nekada{njeg direktora
lista Zmaj od Bosne. Dalje, zaposlen je i
Miralem Softi}, brat Emira Softi}a,
sada{njeg predsjednika UO ove Slu`be, kao
i Halil Muji}, brat Enesa Muji}a koji je tada
obavljao du`nost kantonalnog premijera.
No, na tome se nije stalo. U posljednje se
vrijeme u Slu`bi, bez konkursa, primaju
osobe u radni odnos na odre|eno vrijeme.
No nije te{ko pretpostaviti da }e kasnije
veoma lako odre|eno biti preimenovano u
neodre|eno vrijeme. Tako je zaposlena
Sanela Re{idovi}, k}erka nedavno
smijenjenog kantonalnog ministra Seada
Hasi}a, zatim Amela Zahirovi}, k}erka
Ramiza Zahirovi}a, SDP-ovog poslanika u
federalnom Parlamentu koja je primljena u
Biro Kalesija. Me|utim, nije pro{lo dugo a
Zahirovi}ka, koja je zavr{ila `urnalistiku,
po~ela se hvaliti kako je ve} ~eka mjesto
portparola JU Slu`ba za zapo{ljavanje TK.
Dokaz tome je ~injenica da je
dugogodi{nja radnica na toj du`nosti bez
obja{njenja premje{tena na drugi posao. U
birou u @ivinicama je uposlen i Amir
Selimovi}, za kojeg je li~no urgirao
na~elnik op}ine @ivinice. Iako u
poodmaklom stadiju trudno}e, primljena je
i Sadmira Mehinovi}, bliska rodica Seada
^au{evi}a, aktuelnog premijera. Svima
njima, kao i Maji Had`i}, Jasmini
Osmanovi} ili Mirni Mujki} je Berbi}
nedavno produ`io ugovore, prije
podno{enja ostavke. Sada{nja v.d.
direktorica Razija Majstorovi}, kako tvrde
izvori SB, desna je ruka [emse Berbi}a, a
pored desne, Berbi} ima i lijevu ruku -
Jasminku Mijatovi}, sekretara slu`be i
biv{u ministricu pravde, koja omogu}ava
[emsi Berbi}u da donosi Pravilnike o radu
i sistematizaciji radnih mjesta, prema
kojima svi privilegovani imaju 300 maraka
ve}u platu u odnosu na ostale koji rade u
ovoj ustanovi izme|u 15 i vi{e godina.
Sve ove pravilnike je donio Berbi},
me|utim, to biv{eg ministra za rad i
socijalnu politiku Seada Hasi}a nije
smetalo da ih potpi{e. Kona~no, treba
kazati i kako je ministar Berbi}u tolerisao
ogromne tro{kove reprezentacije, {to je
utvrdio Nadzorni odbor. Komentar ministra
na njihov nalaz je bio: „Oni mrze [emsu
Berbi}a.“ 

SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013. 21

adil:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 23:15 Page 22

ZULFIKARPA[I]EVA OSTAV[TINA

Ministar vanjskih poslova i predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija pismeno se

obratio Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH (VSTV), odnosno Uredu disciplin-
skog tužioca, pritužbom na rad tužioca Dubravka Čampare u predmetu nestale
zaostavštine Adil-bega Zulfikarpašića. Lagumdžija tužioca Čamparu optužuje da je,
postupajući bez zakonskog uporišta, nanio štetu Bošnjačkom institutu, institucija-
ma koje predstavlja Lagumdžija, kao i njemu lično i njegovom ugledu

CRNO NA BIJELO
MOJ JE @IVOT [VICARSKA
istra`ni organi ~iji zadatak je bio ije i ostavitelj unio u Fondaciju prisvojili
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
utvr|ivanje ~injeni~nog stanja, odnosno da iznos od 30 milona {vicarskih franaka”.
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
li je i ko je, ako jeste, odgovoran za kra|u „Prisvajanje“ iznosa od 30 miliona

M
inistar vanjskih poslova i
predsjednik SDP-a Zlatko
Lagumd`ija 26. aprila 2013.
godine pismeno se obratio
Visokom sudskom i tu`ila~-
kom vije}u BiH (VSTV), odnosno Uredu
disciplinskog tu`ioca pritu`bom na rad
tu`ioca Tu`ila{tva BiH Dubravka ^ampare
koji je, prema Lagumd`ijinim navodima,
zahvaljuju}i neznanju, nemaru, li~nim
motivima, bahatosti i postupanju bez
zakonskog upori{ta nanio {tetu Bo{nja~k-
om institutu, institucijama koje predstavlja
Lagumd`ija, kao i njemu li~no i njegovom
ugledu. Lagumd`ija je pritu`be imao na rad
tu`ioca ^ampare u predmetu broj KT
476/09, odnosno u predmetu nestale
zaostav{tine Adil-bega Zulfikarpa{i}a
procijenjene na vi{e desetina miliona
{vicarskih franaka.
30 MILIONA [VAJCARACA
Sve dosada{nje pri~e o (ne)staloj
zaostav{tini Adila Zulfikarpa{i}a i
istra`nim procesima koji se vode u BiH i
[vajcarskoj bile su temeljene na osnovu
svjedo~enja anonimnih izvora,
(ne)autenti~ne dokumentacije i povremenih
javnih izleta „zainteresovanih“ strana.
Ma|utim, javno se nikada nisu oglasili, niti
definitivno ogradili, glavni osumnji~eni,
kao ni njihovi „progonitelji“, odnosno
zaostav{tine Adil-bega Zulfikarpa{i}a.
Dakle, vra}amo se ~injenicama, doku-
mentima, odnosno predmetu broj KT
576/09 koji je formiran u Tu`ila{tvu BiH
2009. godine. Tu`ilac Dubravko ^ampara
tri puta se nalogom za provo|enjem mjera
me|unarodne pravne pomo}i obra}ao
Dr`avnom tu`ila{tvu I Kantona Cirih u
[vajcarskoj, i to 2. jula 2010., 21. aprila
2011. i 6. avgusta 2012. godine. „U predme-
tu protiv okrivljenih lica Huseina
Hasibovi}a, Jasmine Be{lagi}, Muhameda
Had`iomerovi}a i Zlatka Lagumd`ije, koji
su osumnji~eni da su pomo}u svoga
polo`aja i utjecaja u Fondaciji Bo{nja~ki
institut, konkretno kao ~lanovi Upravnog
odbora, povrijedili svoju obavezu
odr`avanja i upravljanja imovinom
Fondacije u periodu od 1. maja 2008., do
31. avgusta 2010. godine te su bez znanja i
suglasnosti ostalih ~lanova Upravnog
odbora i organa Fondacije, a time i bez
pravno valjanih odluka Fondacije,
nezakonito raspolagali imovinom Fonda-
cije, te su ta sredstva nezakonito koristili za
sebe“, navedeno je, izme|u ostalog, u
^amparinom nalogu za provo|enjem mjera
me|unarodne pravne pomo}i. ^ampara je u
istom nalogu naveo da organ molitelj,
odnosno Dr`avno tu`ila{tvo BiH, na osnovu
do tada provedene istrage sumnja da su
„okrivljeni od imovinske vrijednosti koje je
Adil-beg Zulfikarpa{i} kao osniva~ Fondac-
„{vajcaraca“, ni za prili~no fleksibilne i
neutralne [vajcarce nije mala stvar, a u
istom nalogu navedeno je i to da bi
spomenuta sredstva mogla biti i ona koja je
Zulfikarpa{i} dr`ao na ra~unima kod UBS
AG banke u Cirihu. Navodno, novac na
ra~unu UBS AG, prema iskazu direktorice
Fondacije Amine Rizvanbegovi}-\uvi},
stajao je na raspolaganju samo za
pokrivanje teku}ih tro{kova osniva~a
Fondacije, kao i za pla}anje ra~una koje bi
odobrio izvjesni Werner Haas.
Bo{nja~ki institut kao fondacija
navodno je osnovan u [vajcarskoj sa
sjedi{tem u ulici Sonnengrasse na broju 4 u
Cirihu. Nekretnine u Cirihu, pored brojnih
nekretnina u Sarajevu, tako|er bi trebalo da
se ubrajaju u imovinu Fondacije, ka`e se u
nalogu tu`ioca ^ampare u kojem jo{ stoji:
„Prema dosada{njim saznanjima, postoji
sumnja da je okrivljena Jasmina Be{lagi},
mogu}e u pratnji nekog od ostalih
okrivljenih, dana 17. juna 2008. godine
prona{la sef koji je pripadao jednom
bankovnom ra~unu Zulfikarpa{i}a, te da je
iz istog uzela imovinske vrijednosti koje je
tamo zatekla, a da su ta sredstva kasnije
podijeljena izme|u ostalih okrivljenih”.
ZLAJA [VICARAC
Na osnovu naloga za provo|enje mjera
me|unarodne pravne pomo}i, Dr`avno
tu`ila{tvo I Kantona Cirih u [vajcarskoj 29.


Zlatko Lagumd`ija nija `rtva “tu`iteljske zavjere“ nego

osumnji~eni za plja~ku imovine Adil-bega Zulfikarpa{i}a
22 SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.
adil:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 23:15 Page 23

(NE) ZAUSTAVITE TU@ITELJSTVO

ZLO^IN I KAZNA
Ministar vanjskih poslova BiH i
lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija u
obra~unu s (ne)pravdom

11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 23

adil:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 23:15 Page 24

ZULFIKARPA[I]EVA OSTAV[TINA

PAPIR TI, PAPIR MI

Dokument kojeg je izdalo Dr`avno tu`ila{tvo I Kantona Cirih, te pritu`ba Zlatka Lagumd`ije na rad tu`ioca Dubravka ^ampare upu}ena VSTV-u i
dopuna iste upu}ena glavnom disciplinskom tu`iocu Arbenu Murtezi}u

 augusta pro{le godine, vode}i se sva ostala dokumentacija u vezi sa mobilni telefon i elektronski, digitalni
zakonskom regulativom, preduzelo je upravljanjem imovinom. Dosjei klijenata nosa~i podataka kao eksterni harddrajvovi i
mjere pretres prostora i pretres zapisa. uklju~uju}i i zabilje{ke o posjedima USB-ovi i sve ostale informacije koje bi
Prema dokumentaciji Dr`avnog tu`ila{tva I klijenata, kompletnu korespondenciju sa mogle biti od koristi u vezi sa: Jasminom
Kantona Cirih, trebalo je pretresti sljede}e: klijentima i bankama, zabilje{ke sa Be{lagi}, Muhamedom Had`iomerovi}em,
„Poslovne prostorije NCP AG Schulstrasse sastanaka i berzovne obra~une. Elektronski Huseinom Hasibovi}em, Zlatkom Lagum-
37, 8050 Cirih i sve tamo{nje prostorije hardwear kao {to je notebook, laptop, d`ijom, Bo{nja~kim institutom, Rataji
koje su bile dostupne osobama nadle`nim
za odnose sa dolje navedenim klijentima,
uklju~uju}i i podrum i dopunske prostorije
kao i prostorije arhiva, mogu}e i na nekoj
tre}oj lokaciji. Spise, tonske, video ili druge
snimke i druge zapise, nosa~e podataka
(posebno mobilne telefone) kao i ure|aje za
obradu i pohranu informacija koji su u vezi
sa dolje navedenim licima“, navedeno je u
mjerama koje treba provesti. U istom
dokumentu na navedenoj lokaciji trebalo je
tra`iti: „Zabilje{ke, podatke, poslovnu
dokumentaciju u pisanoj i elektronskoj
formi kao {to su primjerice ugovori o
upravljanju imovinom, punomo}i, popise
imovine, KYC dokumentaciju, GW dosjei,
korespondenciju NPC AG sa dolje
navedenim klijentima i bankama kod kojih
postoje bankovni ra~uni. Bankovnu
dokumentaciju koja postoji u pisanoj i
elektronskoj formi, kao {to su osnovni
dokumenti, izvodi sa ra~una i depoa,
detaljni dokazi ili ra~uni svih vrsta,
instrukcije proslije|ene faksom od
klijenata, korespondenciju NCP AG sa
bankama kod kojih postoje bankovni PROFESIONALAC
ra~uni, popisi imovine itd. berzovni Tu`ilac Tu`ila{tva BiH
obra~uni, popis obavljenih kupovina i Dubravko ^ampara kriv je
{to se bavi svojim poslom
prodaja vrijednosnih papira, obveznica i

24 SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

adil:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 23:16 Page 25

(NE) ZAUSTAVITE TU@ITELJSTVO

Foundation, Vaduz, Rhinestone Foundation
Vaduz, Carolian Associated Corporation,
Panama, kao i sva ostala fizi~ka ili pravna STRANA^KO-RODBINSKE VEZE
lica za ~ije bankovne ra~une se ~ini da gore
navedena lica imaju ovla{tenja ili barem
pravo na raspolaganje s nekim drugim ili su
Nedodirljivi Zlatko Lagumdžija
imenovani kao izvr{ioci volje preminulog
Zulfikarpa{i}a.“

DISCIPLINA KI^ME
Neupu}en u dimenzije sopstvene krivice
i onoga {to bi {vajcarsko tu`ila{tvo i istra`ni
organi mogli prona}i u arhivama, bankama,
digitalnim nosa~ima podataka..., Zlatko
Lagumd`ija odlu~io je, na sebi svojstven
na~in, da se obra~una sa dr`avnim tu`iocem
Dubravkom ^amparom. Naime, lider SDP-
a i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko
Lagumd`ija i tu`ilac Dubravko ^ampara
imaju (ne)ra{~i{}enih ra~una jo{ iz vremena
kada je ^ampara vodio slu~aj „Reket“ koji
je ulaskom Lagumd`ije u vlast „dogovorno“
transferiran Tu`ila{tvu Kantona Sarajevo,
dok je slu~aj Milorada Dodika preba~en
Tu`ila{tvu RS-a. „Mada Tu`ila{tvo BiH ne
sprovodi istragu protiv mene ni u jednom
predmetu, tu`ilac ^ampara me je Tu`ila{tvu
u Cirihu ozna~io kao osumnji~enog protiv
koga se vodi istraga, te time otvorio ~itav
niz radnji koje su me diskreditovale kao (BUDI)MIR, NIKO NIJE KRIV
privatnu i javnu li~nost, kao i institucije koje Zamjenica glavnog tu`ioca Tu`ila{tva BiH Vesna Budimir potpisala je dokument da se
predstavljam. To je dovelo i do materijalne protiv Zlatka Lagumd`ije ne vodi istraga
{tete kako za pojedince tako i institucije
„Provjerom kroz upisnike utvrdili Kora}, ~iji suprug je Davorin Kora},
koje su u ovim slu~ajevima o{te}ene“,
smo da Tu`iteljstvo BiH ne sprovodi direktor Slu`be za zajedni~ke poslove
navodi se u pritu`bi Lagumd`ije VSTV-u
istragu protiv dr. Zlatka Lagumd`ije ni u organa i tijela FBiH i ~lan Nadzornog
koji je slanje dopisa Tu`ila{tvu u Cirihu za
jednom predmetu“, dopis je koji je 20. odbora JP Elektroprivrede BiH. Na
provo|enje mjera me|unarodne pravne avgusta pro{le godine Lagumd`iji potpisala ponovljeni upit, Zlatko Lagumd`ija, prema
pomo}i smatra „nedopu{tenim“!? zamjenica glavnog tu`itelja Vesna vlastitim tvdnjama, dobio je isti odgovor i
U pritu`bi VSTV-u Lagumd`ija ospora- Budimir, poznata i kao „`irant majstor“, teku}e 2013. godine, koji nije prilo`io u
va i nadle`nost Tu`ila{tva BiH jer ina~e sestra potpredsjednice SDP-a Lidije dokumentaciji dostavljenoj VSTV-u. 
Bo{nja~ki institut nije institucija BiH, nego
je registrovan po Zakonu Federacije BiH. Iz
akata koje je Tu`ila{tvo BiH dostavilo Zulfikarpa{i}a, a koji vjeruju da je do{lo do BiH u skladu sa Zakonom o Tu`ila{tvu i
Ministarstvu pravde [vajcarske Lagumd`i- kra|e novaca iz zaostav{tine. „Iz prijave, Zakonom o Sudu BiH, izuzev ako za to ne
ja je zaklju~io da su prijavu podnijeli koja ne sadr`i nikakve dokaze koji bi mene postoji neki li~ni, a ne pravni~ki interes,
nasljednici Mahir Had`iomerovi} i doveli u takav kontekst, je tako|e jasno da tu`ioca ^ampare“, naveo je Lagumd`ija,
Mugdim Ljubun~i} nakon smrti Adila se ne mo`e zasnovati nadle`nost Tu`ila{tva izme|u ostalog, u pritu`bi upu}enoj VSTV-u
protiv tu`ioca Dubravka ^ampare.
^ampara je, prema mi{ljenju Lagumd`ije,
jedini i isklju~ivi krivac za blokadu
njegovih i ra~una osumnji~enih u [vajcar-
skoj, uklju~uju}i i ra~un Bo{nja~kog
instituta, zbog ~ega su zna~ajno smanjene
njegove aktivnosti, a jedan broj uposlenika
ostao je bez posla i finansijske naknade.
„Nadam se da }e disciplinski tu`ilac
pokrenuti disciplinski postupak i uvidom u
predmet Tu`ila{tva broj 476/09 uvjeriti se u
opravdanost pritu`be te adekvatno sankcio-
nisati one koji su zloupotrijebili svoju funk-
ciju“, zaklju~io je „po{teni“ Lagumd`ija
(NE)SRETNA PORODICA koji insistira na disciplinskom ka`njavanju
Adil-beg Zulfikarpa{i} u dru{tvu ~lanova tu`ioca ~ija ja jedina krivica ta {to je
porodice koji }e problem njegove profesionalno, nepristrasno i po{teno radio
zaostav{tine rje{avati sudskim putem svoj posao! 

11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 25

semso:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:51 Page 26

ZUBAC PROTIV MEHMEDOVI]A

Nakon što su pripadnici SIPA-e početkom tjedna u okolici Tešnja pronašli

do sada najveću količinu skrivenog naoružanja, municije i eksploziva, ponovno
se u fokusu policijske istrage našao ratni šef tešanjske policije ŠEMSUDIN
MEHMEDOVIĆ; aktualni je zastupnik SDA u Parlamentu BiH, zahvaljujući
političkim i policijskim vezama, do sada bio pošteđen sudskog progona, ali bi ga
najnoviji sukob s direktorom SIPA-e GORANOM ZUPCEM mogao skupo stajati

OBRA^UN RATNIH POLICAJACA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

D
eset godina nakon {to je protiv
njega podignuta prva optu`nica
za zlouporabu polo`aja, odnosno,
nezakonitu podjelu oru`ja,
[emsudin Mehmedovi} se pono-
vno na{ao pod istragom, ovoga puta zbog
sumnje da je naredio skrivanje goleme
koli~ine vojnog arsenala u okolici Te{nja.
Premda predstavnici Dr`avne agencije za
istrage i za{titu i Tu`iteljstva BiH, po ~ijem
je nalogu po~etkom tjedna zapo~ela
policijska akcija u selu Kalo{evi}i kod
Te{nja, nisu zvani~no objavili protiv koga
se vodi istraga, nije te{ko pretpostaviti kako
su novinari (i to pa`ljivo selektiranih
medija) do{li do informacije da je
Mehmedovi} prvi na listi osumnji~enih.
Aktualni zastupnik SDA u Parlamentu BiH,
podsjetimo, bio je u ratu na~elnik Policijske
stanice u Te{nju (kasnije Centra slu`bi
bezbjednosti Doboj sa sjedi{tem u Te{nju),
a od 1996. do ‘98. godine ministar policije
Zeni~ko-dobojskog kantona.
DVIJE ISTRAGE TU@ITELJSTVA BiH
HEKLERI ZA STRANA^KE KOLEGE Osim ratne uloge [emsudina Mehmedovi}a, dr`avni tu`itelji istra`uju i da li je biv{i {ef policije
Upravo iz tog perioda datira „afera u Te{nju odgovoran za skrivanje arsenala oru`ja
hekler“, zbog koje }e federalni MUP, {est
godina poslije, protiv kantonalnog ministra stavljalo da su iz policijskog magacina gra|ana“ kasnije nisu vratili oru`je,
[emsudina Mehmedovi}a, biv{eg {efa CSB-a Zenica izuzeli 450 pu{aka procijenjeno je kako je federalnom MUP-u
Uprave policije Ned`ada Korajli}a automatskih pu{aka Heckler&Koch, 38 nanesena {teta od oko devet tisu}a KM, s
(sada{nji dekan Fakulteta za kriminalistiku sanduka municije i 15 sanduka granata, tim da je u izmijenjenoj optu`nici iznos
u Sarajevu), Benjamina Mehmedovi}a, u to koje su potom podijelili odabranim {tete uve}an na ~ak 514.000 maraka.
vrijeme referenta u Policijskoj upravi gra|anima. Izme|u ostalih, pu{ke su dobili [emsudin Mehmedovi} se za trajanja
Te{anj, i Muharema Ahmi}a, nekada{njeg Osman Brka (dugogodi{nji zastupnik SDA su|enja branio kako je podjela oru`ja
komandanta u 337. brigadi Vojske u federalnom i Parlamentu BiH), Mirza gra|anima izvr{ena u vrijeme neposredne
Federacije, podnijeti kaznene prijave. Li{inovi} (sada{nji pomo}nik direktora ratne opasnosti (u zimu 1996.), uz usmenu
Prema navodima iz optu`nice Kantonalnog SIPA-e), Fuad [i{i} (na~elnik Op}ine suglasnost pretpostavljenih, a na temelju
tu`iteljstva u Zenici, njima se na teret Te{anj)... Budu}i da neki od „uglednih povjerljive procjene politi~ko-sigurnosne

Mehmedovi} optu`io Zupca za ubojstvo bo{nja~kog

civila na Ilid`i, Zubac uzvratio kaznenom prijavom za
hap{enje i zlostavljanje Srba u Te{nju
26 SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.
semso:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:51 Page 27
situacije?! Maratonski sudski proces aktualnim direktorom SIPA-e Goranom
Mehmedovi}u i njegovim prvim suradnici- Zupcem mogao bi ga skupo stajati.
ma na koncu je zavr{en osloba|aju}im Neprijateljstvo izme|u dr`avnog zastupni-
presudama. Kasnije su jednako, bez ka SDA i prvog ~ovjeka SIPA-e navodno je
rezultata, okon~ane i druge istrage koje su, zapo~elo pro{le godine, kada je Mehmedo-
u me|uvremenu, otvorene protiv [emsu- vi} javno zatra`io da se preispita biografija
dina Mehmedovi}a, zbog nezakonitog Zupca, navode}i kako postoje indicije da je
izdavanja bh. putovnica mud`ahedinima iz povezan s kriminalnim grupama, te da ima
arapskih zemalja i zlouporabe slu`benog problemati~nu ratnu pro{lost.
polo`aja u vrijeme kada je bio na funkciji
kantonalnog ministra prometa i komunika- ISTRAGE SIPA-e I FEDERALNE POLICIJE
cija. Znakovito je, me|utim, da su gotovo u
No, ako je zahvaljuju}i svojim isto vrijeme istra`itelji SIPA-e zapo~eli
dugogodi{njim vezama i utjecaju na pravo- provjeru Mehmedovi}evog ratnog anga`-
su|e i policiju u Zeni~ko-dobojskom mana (po prijavi koju je CJB Doboj podnio
KOGA ZUBAC UZME NA ZUB
Direktor SIPA-e Goran Zubac naprasno je otvorio istrage protiv Mehmedovi}a nakon {to je taj
zastupnik SDA tra`io da se preispita njegova ratna pro{lost
kantonu, te strana~koj za{titi na federalnoj
razini, [emsudin Mehmedovi} do sada bio prije osam godina), odnosno njegove
po{te|en sudskog progona, sukob s odgovornosti za hap{enje i zatvaranje Srba
u Te{nju i povezanosti sa arapskim
(PO)RATNE ZALIHE dobrovoljcima koji su u tom regionu bili
Oru`je prona|eno kod Te{nja stacionirani tijekom rata. I mada nije
poznato da li je istraga po navodnim
optu`bama koje ratnog na~elnika policije u
Te{nju terete za ratne zlo~ine inicirana
Mehmedovi}evim inzistiranjem na
rasvjetljavanju Zup~eve ratne biografije, ili
je zastupnik SDA udario po direktoru
SIPA-e tek kada je doznao da je na meti
policijske istrage, ~injenica je da je
kaznena prijava ve} dostavljena Tu`iteljs-
tvu BiH.
Istraga Posebnog odjela za ratne
zlo~ine Tu`iteljstva BiH, koja je
mjesecima vo|ena u tajnosti, istodobno je
objelodanjena sredinom ovog tjedna,
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA
PROVJERA RATNIH BIOGRAFIJA
nakon {to su iskazi pojedinih svjedoka
srpske nacionalnosti, koji terete [emsudina
Mehmedovi}a za ratne zlo~ine tijekom
1993., i to kao izjave neimenovanih sugo-
vornika, objavljene u banjalu~kim
Nezavisnim novinama. U istom je tekstu,
pozivaju}i se na „izvore bliske istrazi“, a
zapravo SIPA-i, novinar Nezavisnih
novina naveo da je „prona|eno oru`je i
eksploziv zakopano po naredbi Mehme-
dovi}eva i biv{eg lokalnog rukovodstva
SDA“?!
Na stotine granata, ru~nih baca~a,
velika koli~ina mina, eksploziva i drugog
oru`ja prona|eno je u ponedjeljak
zakopano u {umi na podru~ju sela
Kalo{evi}i, u blizini nekada{nje crte
razgrani~enja prema Tesli}u, i gotovo je
nevjerojatno da je takav arsenal mogao biti
sakriven bez znanja lokalnih vojnih,
policijskih i politi~kih prvaka.
I dok se protiv [emsudina Mehme-
dovi}a trenutno vode dvije paralelne
istrage - u Posebnom odjelu za ratne
zlo~ine i Posebnom odjelu za
organizirani kriminal, privredni kriminal
i korupciju Tu`iteljstva BiH, glavnom
dr`avnom tu`itelju Goranu Salihovi}u
nedavno je stigao dopis Federalne uprave
policije (FUP) o direktoru SIPA-e
Goranu Zupcu.
Postupaju}i po zahtjevu koji je potpisao
(do)predsjedavaju}i Zastupni~kog doma
Parlamenta BiH Bo`o Ljubi}, a nakon
zastupni~kog pitanja [emsudina Mehme-
dovi}a, federalni su policajci zapo~eli
provjeru ratne pro{losti direktora SIPA-e
Zupca. Kako je, me|utim, zbog limitiranih
ovlasti FUP-a bilo nemogu}e provjeriti
neke od te{kih inkriminacija koje se Zupcu
stavljaju na teret, istraga nije daleko
odmakla.
U me|uvremenu je zastupnik Mehme-
dovi} poslao federalnom MUP-u dopunu
saznanja (o~evidno je kako se i sam
posvetio istra`iteljskom poslu), nakon ~ega
je u saslu{an jedan svjedok, koji je istina
posredno, optu`io Gorana Zupca da je kao
ratni pripadnik Stanice policije na Ilid`i
1992. ubio civila bo{nja~ke nacionalnosti.
Isti je svjedok uputio inspektore FUP-a na
izravnog o~evica zlo~ina koji je navodno
po~inio Zubac.
Budu}i da potencijalni svjedok boravi
na prostoru Republike Srpske i nije
dostupan federalnoj policiji, slu`bena
zabilje{ka o saznanjima iz dosada{nje
istrage je iz FUP-a, prije dvadesetak dana,
proslije|ena glavnom dr`avnom tu`itelju
Goranu Salihovi}u, radi daljih uputa. No,
iako su posrijedi iznimno ozbiljne optu`be
na ra~un direktora najva`nije policijske
agencije, ~ija je provjera zatra`ena od
rukovodstva Zastupni~kog doma Parlamen-
ta BiH, na odgovor glavnog tu`itelja jo{ se
uvijek ~eka. 
27
fra drago:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:28 Page 28

IZVAN VJERSKIH GRANICA

FRA DRAGO BOJIĆ,

doktor nauka iz područja
praktične teologije, JA BIH “SV
ZVAO MRAK
početkom prošlog
mjeseca smijenjen je sa
mjesta glavnog i odgovornog
urednika časopisa
SVJETLO RIJEČI; u svom
Fra Drago Boji}:
prvom intervjuu za neki Nitko me ne}e
od bosanskohercegova- prisiliti da se
čkih medija nakon što je
“uklonjen” govori osje}am strancem u
o razlozima zbog kojih je svojoj domovini
smijenjen, odnosima
bosanskih i
Bosni i Hercegovini
hercegovačkih
franjevaca, političkoj
strukturi koja vodi
ovdašnje Hrvate, Ivi
Josipoviću i Srebrenici...
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MARIO ILI^I]

T
ri mjeseca trajao je “proces”
smjene fra Drage Boji}a sa
funkcije glavnog i odgovornog
urednika franjeva~kog mjese~nog
~asopisa Svjetlo rije~i iz Sarajeva.
Kona~no, to se i dogodilo po~etkom
pro{log mjeseca, odlukom provincijala
Franjeva~ke provincije Bosne Srebrene fra
Lovre Gavrana. Zapravo, Svjetlo rije~i je
od svog osnivanja 1983. uvijek nekome
smetalo. Prvo komunistima, pa 1992.
hercegova~kim franjevcima, a onda, poslije
rata, permanentno, i hrvatskim, ali i
srpskim i bo{nja~kim nacionalistima, te,
opet, hercegova~kim franjevcima. Ali,
ne{to tako radikalno, kao {to je smjena fra
Drage, nije nikada!

BITNE RAZLIKE
 Kome ste se to zamjerili pa ste
nedavno smijenjeni sa pozicije glavnog i
odgovornog urednika franjeva~kog mjese~-
nika Svjetlo rije~i?
Povod smjeni bio je intervju koji sam u
aprilu dao portalu Prometej. Govorio sam o 

28 SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

 fra drago:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:28 Page 29

U «SVJETLU» SMJENE U «SVJETLU RIJE^I»

SVJETLO RIJEČI”
AKOM DA TE NIJE...

PEDAGOGIJA BEZ MEDIJA

Fra Drago Boji} smijenjen je sa
mjesta glavnog i odgovornog urednika
Svjetla rije~i, ali i dalje predaje na
Franjeva~koj teologiji u Sarajevu

11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 29

fra drago:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:29 Page 30

IZVAN VJERSKIH GRANICA

 Svjetlu rije~i uz tridesetu obljetnicu
njegova izla`enja. Izme|u ostaloga, kriti~ki BIOGRAFIJA FRA DRAGE
sam se osvrnuo na odnos hercegova~kih
franjevaca i hercegbosanske politike
devedesetih godina te na manipulacije sa
sveti{tem u Me|ugorju. Nakon toga
Franjevac
uslijedila je slu`bena reakcija hercegova-
~kog provincijala fra Miljenka [teke
koji smeta
provincijalu i upravi moje provincije da me
sankcioniraju za tobo`nje klevete.
franjevcima
 Kome je fra Miljenko poslao Drago Boji} ro|en je 1975.
“slu`benu reakciju”? i ~lan je Franjeva~ke provincije
Bosne Srebrene. Nakon
Tu reakciju nije poslao ni meni osobno,
filozofsko-teolo{kog studija na
niti na medij na kojem je intervju objavljen.
Franjeva~koj teologiji u
Nigdje u javnosti nije opovrgnuo moje
Sarajevu, u Be~u je zavr{io
navodne optu`be. A u slu`benom dopisu
Katoli~ku medijsku akademiju i
provincijal [teko mi u~itava da sam optu`io
doktorirao iz podru~ja
hercegova~ke franjevce za progone i
prakti~ne teologije na
ubijanja, {to, naravno, nije to~no. On je
temu
grubo izvrnuo i pogre{no interpretirao moje
rije~i. Govorio sam o tome da su “hercego-
va~ki franjevci”, ne svi i ne provincija kao
takva!, podr`avali hercegbosansku politiku
i da se hercegova~ka provincija nikada nije katoli~kog
ogradila od nje te da postoji odgovornost i tiska u Bosni i Hercegovini.
za {utnju o zlo~inima i logorima Herceg- Predaje na Franjeva~koj
Bosne. U kontekstu me|ugorskog pro{ten- teologiji u Sarajevu i direktor je
i{ta, osvrnuo sam se na “duhovnja{tvo” i Internacionalnog
“teologiju” koja manipulira likom Bla`ene multireligijskog interkulturnog
Djevice Marije a koja je u suprotnosti s centra (IMIC) - Zajedno. 
njezinim likom iz Evan|elja, kr{}anskim i
katoli~kim razumijevanjem i vjerovanjem.
Ni{ta posebno nisam rekao {to i neki drugi,
teolozi i biskupi, o tome nisu rekli. Zbog tih
mojih izjava, hercegova~ki provincijal je -
krivo interpretiraju}i moje izjave, posta-
vljaju}i se kao nad-provincijal i podi`u}i
moje stavove na slu`benu razinu kao da je
moje mi{ljenje slu`beni stav Bosne
Srebrene - zahtijevao od moga provincijala
da me odmah sankcionira.

 O Va{oj smjeni odlu~io je, dakle,

provincijal Franjeva~ke provincije Bosne
Srebrene fra Lovro Gavran, ali po svemu
{to sam do sada pro~itao prili~no sam
uvjeren da je “fetvu” izdala glava s koje
pozicije vi{e na hijerarhijskoj ljestvici?
Provincijal fra Lovro Gavran i ~lanovi
Uprave Bosne Srebrene su donijeli tu
odluku. Drugi dio Va{eg pitanja ne mogu
komentirati, jer je to u domeni naga|anja u
koja se ne `elim upu{tati i u koja zapravo ne
`elim ni vjerovati. Dodu{e, Svjetlo rije~i je
stalno, od svog po~etka, ~esta tema u
katoli~kim hijerarhijskim krugovima na
ovim prostorima, prije svega zbog svoje
otvorenosti i kriti~nosti.
 Neki su pisali o tome kako mo`da
tinja sukob izme|u Franjeva~ke provincije
Bosne Srebrene i Hercegova~ke franje-
va~ke provincije...
Nije rije~ o velikom sukobu, ni o ratu
ZAGLEDANI U “MATICU”:
Bosansko-hercegovački
Hrvati su politički,
kulturno pa i duhovno-
religijski dezorijentirani;
veliki dio njih živi u
“paralelnim svjetovima”
- zagledani u “matičnu
Hrvatsku” koja ih doživljava
kao teret, a pritom
otuđeni i počesto “stranci”
u vlastitoj zemlji...
izme|u dviju provincija, ali niti o nekom
idili~nom odnosu bez problema. Treba
uvijek imati u vidu razli~ito povijesno
iskustvo, odnosno razli~itu interpretaciju
na{e zajedni~ke pro{losti te uzeti u obzir da
ove dvije provincije djeluju u razli~itim
dru{tveno-politi~kim kontekstima: herce-
gova~ka me|u ve}inskim katoli~ko-
hrvatskim stanovni{tvom naslonjenim na
Hrvatsku, a bosanska uglavnom u mije{a-
nim sredinama. Bilo bi, me|utim,
simplificirano tvrditi da su te razlike jedino
teritorijalno ili mentalitetski uvjetovane.
Bitne razlike su u `ivotnim dru{tveno-
politi~kim pitanjima: odnos prema dr`avi
Bosni i Hercegovini, prema dr`avi
Hrvatskoj, ciljevima i karakteru rata,
ponajvi{e dakle u prosu|ivanju hrvatske
politike u BiH, Herceg-Bosni, progonima i
logorima, stradanju nehrvata, te u tzv.

30 SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

fra drago:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:29
“humanom” preseljenju bosanskih Hrvata
od strane Tu|man-B Bobanova re`ima -
jednom rije~ju, najve}e razlike su u
razumijevanju vlastite domovine i dr`ave.
Razlike su u nemogu}nosti da se sagledaju
katastrofalne posljedice za bosanske
katolike i Hrvate i odgovorno pristupi
budu}nosti.
DIJALOG SA ATEISTIMA
 Pa, u kojem medijskom prostoru
djeluju hercegova~ki franjevci?
Odlazak hercegova~kih franjevaca iz
Svjetla rije~i po~etkom devedesetih,
neobrazlo`eno napu{tanje Franjeva~ke
teologije u Sarajevu, Franjeva~ke klasi~ne
gimnazije u Visokom, trebalo je predsta-
vljati bespovratno napu{tanje Bosne i
bosanskih Hrvata, dr`ave Bosne i Hercego-
vine, nestajanje Bosne Srebrene, kako su
neki Bobanovi franjevci izjavljivali,
su`avanje hrvatskog `ivotnog prostora na
teritorij ispod Ivan-Sedla, sa `eljom {to
ja~eg vezanja uz Hrvatsku. O svemu tome i
GODI[NJICA GENOCIDA U SREBRENICI
“U svakoj nevinoj žrtvi Srebrenice
ubijen je u doslovnom smislu Bog”
 Ovih dana obilje`ava se osamnaesta
godi{njica od genocida u Srebrenici...
Poznati njema~ki evangeli~ki teolog
Dietrich Bonhoeffer, ubijen u nacisti~kom
logoru, jedanput je kazao otprilike ovako:
«Tko danas ne urli~e radi @idova, ne mo`e
pjevati gregorijanski koral.» Rekao bih, tko
danas ne priznaje nevine `rtve Srebrenice,
ali i drugih strati{ta, taj ne bi smio
izgovarati ime Bo`je niti se na njega
pozivati. Taj ne bio smio i}i u hramove,
crkve i d`amije. Svi oni koji negiraju ili
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA
Page 31
U «SVJETLU» SMJENE U «SVJETLU RIJE^I»
danas svjedo~e mediji - listovi, u vlasni{tvu
Hercegova~ke franjeva~ke provincije ali i
uop}e, javni i crkveni mediji na podru~ju
Hercegovine. Pote{ko}a je u tome {to ta
politika ima mo} u dominantnoj hrvatskoj
politici, skriva se i pokriva ljubavlju prema
narodu, licemjernom crkveno{}u i
katoli~kom pravovjerno{}u. Tko to ne
podr`ava, njega se optu`uje za izdaju
naroda i Crkve, i nastoji ga se u{utkati.
 A kakvo je sada njihovo “vi|enje”
Bosne i Hercegovine, posebno Bosne,
dru`ite li se i sura|ujete li s njima? Te dvije
provincije su nekako previ{e udaljene,
naravno, ne mislim na kilometra`e.
Kontakti i suradnja postoje i vi{e nego
{to se javno vidi. Ove dvije zajednice
upu}ene su jedna na drugu i kroz povijest i
danas. Kad je rije~ o Bosni i Hercegovini,
ve}ina hercegova~kih franjevaca ovu
zemlju ne do`ivljava svojom. Oni `ive i
smatraju se “hrvatskom dijasporom” u BiH,
s te{kom frustracijom {to se nije ostvarilo
umanjuju zlo~ine svrstavaju se na stranu
demonskoga zla. Oni koji na `rtvama
Srebrenice `ele politi~ki, ili osobno
profitirati, ~ine isto, pa ~ak i gore.
Gledano iz vjerni~ke perspektive, u
svakoj nevinoj `rtvi Srebrenice ubijen je u
doslovnom smislu Bog. Gledano iz
ljudske, eti~ne i humanisti~ke
perspektive, u Srebrenici je ubijen ~ovjek.
Zato je na{ odnos prema Srebrenici veliki
ispit na{e ljudskosti i vjere te propusnica
za smislenu budu}nost. 
Tu|manovo teritorijalno podebljanje
“hrvatskog pereca”.
 Koji su bili Va{i najve}i profesio-
nalni izazovi u kreiranju, osmi{ljavanju,
naprosto, u strategiji razvoja i uticaja
Svjetla rije~i u na{em medijskom prostoru?
Ni{ta posebno novo nisam ~inio.
Naslijedio sam koncept Svjetla rije~i i
nastojao nastaviti na toj tradiciji, sa `eljom
da se ovaj list jo{ vi{e otvori prema
druk~ijim mi{ljenjima i svjetonazorima.
Posebno mi je bilo stalo da se u Svjetlu
rije~i ~uje glas ljudi koji se izja{njavaju
ateistima i agnosticima. Mislim da je dijalog
s ateistima, uz me|ureligijski dijalog, jedan
od najva`nijih postulata suvremenih dru{ta-
va, a {to nasu{no nedostaje zatvorenim
vjerskim medijima. To uostalom tra`i i II.
vatikanski koncil pozivaju}i Crkvu i katoli-
ke da se otvore za dijalog s tim ljudima.
Osim toga, smatrao sam da se i o religijskim
zajednicama, njihovim vo|ama i ~lanovima,
treba pisati otvoreno i kriti~ki. Nije ni eti~no
ni profesionalno kriti~ki pisati i govoriti o
sekularnom svijetu i “njegovim manama”, a
zaobilaziti ono negativno u vjerskim
zajednicama. Dakako, ne na razini senzacija
i tra~a, ve} u `elji za unutarnjom katarzom,
suo~avanjem s vlastitom pro{lo{}u i
njezinim mra~nim epizodama, ali i s kriti-
~kim opservacijama sada{njeg i mogu}eg
pozitivnog i smislenog budu}eg djelovanja.
 Splitski novinar Viktor Ivan~i}
napisao je da je Va{a “nasilna smjena,
koliko god u izvedbi slijedila oprobane
inkvizicijske obrasce, mnogo vi{e od
tipi~nih ovda{njih udara na slobodu
medija”. [to se mo`e komentarisati i na
na~in da je fra Lovro Gavran oti{ao korak
dalje od dosada{njih udara na slobodnu
medija u BiH. Barem ja tako mislim...
Vlasnik Svjetla rije~i je Franjeva~ka
provincija Bosna Srebrena i provincijal i
uprava odlu~uju o tome tko }e biti urednik
Svjetla rije~i. To, dakle, nije sporno. Sporno
je, me|utim, to {to u ovom slu~aju nije bilo
nikakvih razloga za smjenu. Uostalom,
svaki pojedinac, prema dokumentima
Katoli~ke crkve, u dru{tvenim pitanjima
ima ne samo pravo, ve} i du`nost
samostalno iznositi svoje mi{ljenje, pa i
suprotno od svojih poglavara kad mu to
nala`e njegova savjest i kad za to ima
valjane razloge i argumente. Gospodin
Ivan~i} je u pravu, jer je ovdje doista rije~
o udaru na slobodu mi{ljenja i govora, u
kona~nici i na slobodu medija.
 Koliko se kardinal Vinko Pulji}
mije{ao u ure|ivanje Svjetla rije~i?
Svjetlo rije~i je list franjeva~ke
provincije Bosne Srebrene i ne podlije`e
izravnoj nadbiskupovoj, kardinalovoj 
31
fra drago:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:30
IZVAN VJERSKIH GRANICA
 ingerenciji. Me|utim, ~injenica je da ovaj
koncept, kao i neka druga dru{tvena
djelovanja ~lanova Bosne Srebrene, mnogi
mo}nici nisu odobravali, pa i ljudi vrlo
bliski kardinalu.
NI LIJEVO NI DESNO
 Da li nedavni, “nemili doga|aji”
uti~u na Va{ pedago{ki rad, s obzirom da na
Franjeva~koj teologiji u Sarajevu predajete
komunikologiju, a imate i jo{ jednu
funkciju: direktor ste Internacionalnog
multireligijskog interkulturnog Centra
IMIC - Zajedno u glavnom gradu BiH?
Naravno da zbog svega {to se dogodilo
ne mogu ostati ravnodu{an i nepogo|en.
Ali, s onu stranu moga “herojstva” i
“samosa`aljenja”, ovo do`ivljavam kao
cijenu zalaganja za slobodnu i kriti~ku rije~
u vlastitoj zajednici i Crkvi, pogotovo onda
kada ta rije~ ko{ta i kad je upu}ena
“nedodirljivima”. Da ima smisla boriti se za
te vrijednosti, potvrdili su mi mnogi
suradnici i poznanici, ~itatelji i simpatizeri
Svjetla rije~i koji su mi dali podr{ku,
tako|er ne bez rizika, posebno kad je rije~
o mojoj bra}i franjevcima, pogotovo onim
mla|ima.
 I, {ta je, na kraju, Va{ najve}i
propust: da ste ure|ivali ~asopis koji je
premalo hrvatski, premalo katoli~ki, ili
premalo hercegova~ki?
Ta difamacija prati Svjetlo rije~i od
njegova osnutka. Smatram da svaki medij,
dakle i vjerski, mora nadilaziti nacionalne,
institucionalne i regionalne granice. To
nikako ne zna~i ignoriranje nacionalne,
vjerske ili neke druge pripadnosti. Ali zna~i
i treba zna~iti kriti~ko su~eljavanje sa
zatvorenim i isklju~ivim identitetima,
posebno onda kad se njima manipulira i kad
prenagla{avanje tih pripadnosti osiroma-
{uje i banalizira univerzalnost ljudskoga
pripadanja jednom Bo`jem svijetu, i isto-
dobno postaje opasnost za one druge.
 Da li ste se zamjerili i onim drugim,
“konstitutivnim nacionalistima”, Bo{nja-
cima i Srbima?
Svjetlo rije~i je objavljivalo kriti~ke
tekstove o svim nacionalizmima, funda-
mentalizmima i religijskim isklju~ivostima
u na{oj regiji. Druga je stvar {to to neki
ne}e da primijete, jer ~itaju samo kroz
nao~ale da se o “svojima” ni{ta kriti~ki ne
smije re}i. Uostalom, tri ~etvrtine lista
posve}ivani su vjeri i kulturi. Pa, pisali smo
i o militantnom ateizmu, o svakoj dakle
vulgarizaciji ljudskoga duha i neslobodi.
Svjetlo rije~i, usu|ujem se kazati, nije bilo
nacionalisti~ko, ni strana~ko, ni lijevo ni
desno, ni konzervativno ni liberalno, ni
moje privatno. Zato ga je pratila {utnja i od
strane tzv. sekularnih medija, a neutemelje-
32
Page 32
LAŽNE OPTUŽBE:
U službenom dopisu
provincijal fra Miljenko
Šteko mi učitava da sam
optužio hercegovačke
franjevce za progone i
ubijanja, što, naravno,
nije točno; on je grubo
izvrnuo i pogrešno
interpretirao
moje riječi
nu kritiku i klevete, ~esto i anonimno preko
portala, upu}ivali su nacionalisti i religijski
fanatici svih vrsta. Nacionalizam i funda-
mentalizam su negacija vjere. Oni su
zapravo nijekanje i Boga i ~ovjeka.
 Kako Vama izgleda politi~ka
struktura koja godinama vodi ovda{nje
Hrvate?
Na sceni je i dalje ista politi~ka matrica,
pa i isti protagonisti. Iako je bilo poku{aja i
ima ih i danas, jo{ uvijek se nije pojavio
ozbiljan politi~ki projekt koji bi bio
alternativa dosada{njem. Kako sada stvari
stoje, te{ko }e se i pojaviti. Morao bi se
dogoditi ~udesni obrat me|u bosansko-
hercegova~kim Hrvatima. Ponajprije
odustajanje od svake varijacije herceg-
bosanske politike, sagledavanje samih sebe
s onu stranu nacionalisti~kih iluzija, uz
uva`avanje me|usobnih regionalnih i
zavi~ajnih razlika, i kona~no vra}anje dr`a-
vi Bosni i Hercegovini.
 A {ta danas najvi{e nedostaje bosan-
skohercegova~kim Hrvatima?
Bosansko-hercegova~ki Hrvati su
politi~ki, kulturno pa i duhovno-religijski
dezorijentirani. Veliki dio njih `ivi u
“paralelnim svjetovima” - zagledani u
“mati~nu Hrvatsku” koja ih do`ivljava
kao teret, a pritom otu|eni i po~esto
“stranci” u vlastitoj zemlji. Bez namjere
da deobligiram obi~ne ljude i gra|ane, ali
s empatijom i razumijevanjem za njihove
`ivote i sudbine, za takvu situaciju
najvi{e je odgovorna hrvatska politika u
BiH, ali dijelom i predstavnici Katoli~ke
crkve koji su svoje vjernike izru~ili
takvim politikama. U tome naravno,
nimalo bez odgovornosti nismo ni mi,
bosanski franjevci. Pred nama je samo
jedan put: ponovno preispitivanje svoga
poslanja u krajnje izmijenjenoj situaciji.
Ako se to ne dogodi, na{e }e se snage
rasuti u podjelama i dokazivanju verbal-
nog hrvatstva, u strahu i slijepoj poslu-
{nosti autoritetu i deklarativnoj crkve-
nosti, u bespo{tednoj borbi za pozicije
bez moralnosti i stru~nosti, kona~no, u
u{utkavanju slobodne misli i rije~i.
 Hrvatska je od 1. jula u Evropskoj
uniji, a predsjednik te dr`ave Ivo Josipovi}
je ve} 7. jula doputovao u Bosnu i
Hercegovinu. Kako ocjenjujete susjedske
odnose?
Odnosi Republike Hrvatske i Bosne i
Hercegovine su kompleksni. I odnos sada{-
njih vlasti Republike Hrvatske prema na{oj
zemlji je kompleksan i ambivalentan,
uklju~uju}i i predsjednika Josipovi}a.
Njegov govor prije tri godine u Parlamentu
BiH i isprika za pogubnu hrvatsku politiku
prema BiH u devedesetim godinama, bar
na trenutak je izmamio optimizam i
mogu}nost novih odnosa. Ali taj govor,
na`alost, u politi~kom smislu nije
“implementiran” i ostao je uglavnom na
deklarativnoj razini, pogotovo u odnosu na
Republiku Srpsku. Dakako, odgovornost
nije samo na strani Josipovi}a i sada{nje
vlasti u Republici Hrvatskoj. Za to su
jednako, ako ne i vi{e odgovorni
bosansko-hercegova~ki politi~ari, svih
opcija i provenijencija. I ova posjeta
predsjednika Josipovi}a BiH, prva nakon
ulaska u Europsku uniju, na simboli~koj
razini ima te`inu. Ostaje pitanje ho}e li taj
posjet imati i konkretne pozitivne
posljedice za budu}i odnos dviju susjednih
zemalja. 
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.
ISPRAVNA-oglasi sedmica-870:ISPRAVNA-oglasi.qxd 10.7.2013 21:58 Page 5
jovanka:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:56 Page 34

EKSKLUZIVNO

Koji Titovi nabliži saborci su se najviše grabili za MEMOARI IZ KU]NOG PROTVORA

Jovanka Broz, koja ve} 35 godina `ivi u
njegovo naslijeđe, koji funkcioneri su pokrenuli prinudnom ku}nom pritvoru, odlu~ila je da
progovori o godinama provedenim s Titom
strahovitu mašineriju intriga i laži kako bi odvojili i progonu nakon njegove smrti

Jovanku od Tita i pokušali je fizički i psihički uništiti,

za naš list otkriva književnik ŽELJKO JOKANOVIĆ,
autor Jovankinih memoara, koji za nekoliko
mjeseci izlaze iz štampe

BIOGRAF
DRUGARICE
JOVANKE
Tito se sa pi{toljem na ~elu
morao odre}i supruge Jovanke
Razgovarala: MIRHA DEDI]

^OVJEK OD POVJERENJA
@arko Jokanovi}, autor Jovankinih memoara
@
ivot Jovanke Broz ve} decenijama
predstavlja enigmu. Mnogi inostrani
izdava~i nudili su joj milione dolara
za `ivotnu ispovijest. Me|utim, i
pored toga {to `ivi bijedno i oskud-
no, u odnosu na godine provedene s Titom,
istrajno je odbijala njihove ponude. Upu}eni
su tuma~ili da je to iz straha za sopstveni `ivot.
Svoj zavjet {utnje Brozova udovica prekr{ila
je prije tri mjeseca pred dugogodi{njim pri-
jateljem @arkom Jokanovi}em, knji`evnikom
i biv{im politi~arem. On za na{ list govori o
najzanimljivijim detaljima iz `ivota Tita i
Jovanke Broz, koje mu je povjerila Titova
`ivotna saputnica.
godine. Kada sam bio direktor beogradskog
 Gospodine Jokanovi}u, kako ste uspje- magazina “Star”, znaju}i za u`asne uslove u
li pridobiti naklonost Titove udovice i za{to kojima `ivi, pozvao sam je i ljudski je pitao
je po Va{em mi{ljenju ona progovorila ba{ da li joj na bilo koji na~in mogu pomo}i.
sada, u 89. godini `ivota, a ne ranije? Pozvao sam ministra Rasima Ljaji}a i
To poverenje se gradilo jo{ od 2005. ispri~ao mu u kakvim uslovima Jovanka `ivi,

34 SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

jovanka:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:57
a on je rekao da je to nedopustivo i da se tu
mora ne{to uraditi. Ina~e, ja sam se godinama
bavio politikom, bio sam poslanik u
Skup{tini Srbije i {ef poslani~ke grupe Nove
demokratije te {ef Centra za komunikaciju
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA
Page 35
celog DOS-a, pre, za vreme i posle 5. okto-
bra, i poznavao sam ljude na polo`aju. Tako
su napravljeni prvi koraci. Uspeli smo da
njenu situaciju bar malo pobolj{amo. Od tada
smo redovno u kontaktu, na svakojake teme
NAJVE]E TAJNE JOVANKE BROZ
razgovoramo i ona zna da u svakoj situaciji
mo`e da me pozove i zatra`i pomo}. Posle
poslednje plja~ke Jovankine ku}e, kada su
ukradene njene bele{ke, ja sam joj predlo`io
da sve ono {to samo do sada pri~ali, a {to pos- 
35
jovanka:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:57
EKSKLUZIVNO
 toji u formi tonskih zapisa, pretvorimo u
pri~u koja }e biti publikovana za njenog
`ivota. Su{tina je da treba da su ~uje njena
pri~a, koja je ne samo zanimljiva ve} i vrlo
potresna, i to dok je ona `iva, kako bi se izbe-
gle bilo kakve manipulacije.
PRIJETNJE SMR]U JOVANKI
I NJENOJ SESTRI
 Toma Fila, biv{i advokat Jovanke
Broz, kazao je da mu je Slu`ba dr`avne
bezbjednosti otvoreno prijetila ukoliko se
Titova udovica odva`i da napi{e memoare, u
kojima bi otkrila mra~ne tajne iz vremena
pred kraj Brozove vladavine. Da li ste Vi
dobijali sli~ne prijetnje?
Ne, zaista ne. Ja ne sumnjam da je takva
vrsta pretnje postojala. Jovanki su, kada su je
izbacivali iz vile u U`i~koj 15, eksplicitno
pretili da }e joj ubiti sestru ukoliko bude bilo
{ta u javnosti pri~ale ona ili sestra.
Umnogome razlog njenog }utanja le`i u
tome {to je ona znala s kakvim ljudima ima
posla. I ona se svih ovih godina bojala ne
samo za svoj `ivot ve} pre svega za `ivot
svoje sestre. Ponekada bi se tokom na{ih raz-
govora prekinula veza. Jovanka bi me pono-
vo pozvala i kazala: „Opet nas registruju, ali
ja sam navikla na to.“
 Jovanka je, pored toga {to je bila
Titova `ivotna saputnica, bila i njegov
najve}i oslonac, savjetovala ga je po brojnim
pitanjima jer je posjedovala povjerljive infor-
macije, naro~ito kada je rije~ o ~lanovima
dr`avnog rukovodstva?
Tito je bio izuzetno vezan za Jovanku. To
je pre svega bila jedna velika ljubav, a, drugo,
ona je njemu bila veliki oslonac. Tito je cenio
{to je govorila istinu dok su svi oko njega,
kako ka`e Jovanka, poltronisali. Svi sem
Ko~e Popovi}a. Jovanka je predstavljala
jednu vrstu brane od tih friziranih izve{taja.
Pored toga, bila je 32 godina mla|a od njega,
a Tito koji je ve} u{ao u godine postao je
pogodna meta za manipulacije. Jovanka to
nije dozvoljavala. Me|utim, ljudi iz parti-
jskog, dr`avnog i vojnog rukovodstva su
raznim igrama poku{avali da ih posva|aju.
Na kraju su ih 1977. bukvalno fizi~ki
razdvojili. Kao {to ona ka`e: „Titu su stavili
pi{tolj na ~elo i odvojili ga od mene.“ Ona je
ostala u vili u U`i~koj 15, a on se nikada nije
preselio u Beli dvor, kao {to su pri~ali, nego
su ga vodili po raznim rezidencijama po
biv{oj Jugoslaviji, od Brda kod Kranja,
Briona, Bugojna, Igala..., samo da se oni
nikada vi{e ne bi sreli. Jovanka je znala
mnoge tajne. Imala je kompromituju}e infor-
macije o njegovim saradnicima. Imala je
informaciju da je Stane Dolanc bio nema~ki
agent i da je tokom Drugog svetskog rata bio
pripadnik Hitlerjugenda, koji je hteo da
razbije ne samo armiju nego i zemlju. Taj
papir, s tim informacijama o neprijateljskom
36
Page 36
TITOVA SUVLADARKA
Titovi saradnici su optu`ivali Jovanku da `eli da sjedne na tron i postane druga Evita Peron
delovanju Dolanca, Tito je dobio prilikom Nikola Ljubi~i}. ^injenica je da su oni od
jednog ru~ka i on je Jovanki dao da ga Tita eksplicitno tra`ili da se on razvede od
ponese, jer on je imao obi~aj da kad god Jovanke, me|utim on na to nikada nije pris-
dobije tako neki va`an dokument - taj doku- tao. Znao je da na taj na~in {titi njen `ivot. Da
ment strpa Jovanki u ta{nu da mu ga ~uva. I se to desilo, Jovanku bi odmah uhapsili, a
mnogo godina kasnije, kada se u rukovod- mo`da i ubili. Ona smatra da je on to iz
stvu pojavio Stane Dolanc, Jovanka se setila najve}e ljubavi uradio i da je znao s kakvim
da je to „onaj tamo neki“, kako ga je Tito tada je zlikovcima okru`en. Iako udata za Tita, oni
nazvao. Dolanc joj to nikada nije oprostio. A joj nisu dozvolili da ga poseti u Ljubljani dok
i svi drugi su strepeli od toga {ta zapravo je bio u bolnici, jer bi ga navodno uznemirila.
Jovanka zna.
BORBA ZA TITOVO NASLIJE\E
 Ka`ete da je Titu stavljen pi{tolj na  Nakon Titove smrti uslijedila je jagma
~elo, ko je to u~inio?
za njegovu stolicu, ali i istovremeno potpuna
Jovanka ne ka`e ko je to u~inio, ali ona izolacija Jovanke Broz i to iz straha da ne
zna da je prosto to tako bilo. Celom tom
postane druga Evita Peron, odnosno da
operacijom rukovodili su Dolanc i general postane {ef dr`ave. Ko je u toj situaciji bio
najnemilosrdniji prema njoj, odnosno ko je bio
najambiciozniji u namjeri da zamijeni Tita?
U borbi za vlast prednja~ili su Stane
Dolanc, sa partijskih pozicija, i Nikola
Ljubi~i}, sa vojnih. Jovanka ih ozna~ava kao
glavne ljude koji su njoj naneli zlo u `ivotu,
ali i kao glavne razbija~e Jugoslavije.
Njihova namera je bila da Jovanku predstave
kao ludu, histeri~nu i agresivnu `enu, i radili
su sve da izazovu takve reakcije kod nje.
Poturali su Titu razne maserke. Jovanka
ka`e: „Pa {ta je on mogao u tim godinama da
im uradi, eventualno da ih pljesne po zadnji-
ci.“ Me|utim, to je nju duboko vre|alo kao
`enu, vre|alo je njeno dostojanstvo. To je,
kako ona ka`e, bio jedan oblik psiholo{ke
PRVI
PRVI ^OVJEK
^OVJEK TAJNE
TAJNE SLU@BE
SLU@BE torture. Prakti~no, njeni egzektori su bili
SFRJ
SFRJ PROTIV JOVANKE
PROTIV JOVANKE
Stane Dolanc koji je sve to naru~ivao i iz
Stane
Stane Dolanc
Dolanc je
je donio
donio odluku
odluku da
da
senke vodio, zatim Sergej Krajger, koji je sve
Jovanku
Jovanku psihi~ki
psihi~ki ii fizi~ki
fizi~ki maltretira
maltretira
to izvr{avao kao tada{nji predsednik Vlade, i
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.
jovanka:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:57
DR@AVNA ODMAZDA
Jovanki su nakon Titove smrti zaprijetili da ne smije progovoriti ina~e }e biti ubijena sa sestrom
general Ivan Dolni~ar koji se prema njoj
pona{ao toliko bahato i osiono da je to van
svakog razuma. Naravno uz Ljubi~i}a i nje-
govog sekretara Ognjena Grkovi}a…
 Jovanka Broz je govorila da su Tito i
ona bili stavljeni u svojevrsni ku}ni pritvor da
bi ljudi u vrhu tada{nje vlasti, prije svega
Stane Dolanc, tada{nji {ef jugoslovenske tajne
policije, mogli na miru da razbiju Jugoslaviju.
Da li nam mo`ete ispri~ati vi{e detalja o nas-
tojanjima da se razbije Jugoslavija?
Jovanka ka`e da je na osnovu tih borbi u
STANE DOLANC PRIPADNIK HITLERJUGENDA
„Jovanka je imala kompromitujuće informacije da je
Stane Dolanc bio nemački agent i da je tokom Drugog
svetskog rata bio pripadnik Hitlerjugenda koji je hteo
da razbije ne samo arniju nego i zemlju. Dolanc joj to
nikada nije oprostio“
rukovodstvu, koji su sezale jo{ iz predratnih
obra~una, naslutila raspad dr`ave. Ona je
rekla da su glavnu pri~u, kada je re~ o razbi-
janju Jugoslavije, vodili Slovenci i da su ih u
stopu pratili Hrvati. Jovanka je posle Titove
smrti napisala pismo Centralnom komitetu u
kome je predvidela raspad Jugoslavije uko-
liko nastave da se bave svojim interesima i
vode politiku na taj na~in. Me|utim, oni su je
proglasili ludom, govorili su: „Ta luda~a }e da
prognozira raspad Jugoslavije.“ Zapravo, oni
su se bavili Jovankom Broz na sto pedeset
sednica Predsedni{tva SFRJ i Centralnog
komiteta SK. Kao u nekom filmu, Jovankina
ro|aka je na buvljoj pijaci posle raspada
Jugoslavije kupila stenografske bele{ke sa
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA
Page 37
sednica Predsedni{tva SFRJ i Predsedni{tva
CK SKJ, iz kojih je Jovanka saznala ko je njoj
{ta podmetao i {ta su sve prljavo radili kako bi
je eliminisali i sklonili od Tita.
 Da li Vam je govorila o bh. rukovod-
stvu i da li je Vam je pominjala D`emala
Bijedi}a, ~ija pogibija do danas predstavlja
misteriju?
Ona je D`emala Bijedi}a pomenula u kon-
tekstu analiziranja prezimena iz kojih se moglo
videti poreklo. Rekla je: „U jednom trenutku
imali smo Bijedi}a za predsednika Vlade,
Sirotkovi}a za ministra finansija, Tepavca za
ministra inostranih poslova.“ Pominjala je i
Rodoljuba ^olakovi}a, koji joj je potvrdio da
se bosansko rukovodstvo kolebalo da li su za
Tita ili su za Staljina, pa ih je Tito pozvao na
Brdo kod Kranja gde je ona dugo {etala oko
jezera sa ^olakovi}em koji je potvrdio pri~u o
sastanku Tita sa Dra`om Mihailovi}em i za{to
nije do{lo do sporazuma izme|u njih na
po~etku rata. Bosansko rukovodstvo u njenom
progonu nije uzelo nekog bitnijeg u~e{}a.
 Da li je ta~no da je Jovanka bila glavni
Titov kadrovik i da je zapravo ona smijenila
Aleksandra Rankovi}a, odnosno ubijedila
Tita da je Rankovi} njihov la`ni prijatelj?
NAJVE]E TAJNE JOVANKE BROZ
Ne. Rankovi} je bio njihov kum na
ven~anju, ona nema nikakvog udela u njegov-
oj smeni i ona misli da u arhivi apsolutno sve
postoji oko slu~aja Rankovi}, ali da se s tim
niko ne}e da pozabavi. Potpuna je la` da je ona
imala veliki uticaj na Tita. Ona ka`e da je Tito
bio takav da niko na njega nije mogao da vr{i
uticaj, pa ni `ena koju je on obo`avao. Ona
ka`e da mu je iznosila svoje mi{ljenje i
stavove, {to je prirodno za nekog ko provede u
braku toliko godina. Tito je znao da ga mnogi
la`u i friziraju stvari, a da mu Jovanka govori
istinu. Optu`ili su je da je ona imala svoju
obavje{tajnu slu`bu, a ona ka`e da je ta
„slu`ba“ bio njen kontakt s obi~nim svetom.
Tako|e pri~a da se ona borila da do|e na vlast
bila je potpuno neosnovana. Ona ka`e: „Ja
znam kako se na vlast dolazilo i nije mi jasno s
kojih pozicija bih do{la na vlast, po kom
zakonu i ustavu. To su bile la`i samo da bi me
eliminisali iz Titovog okru`enja kao glas razu-
ma. Osim toga vlast mi se gadila.“ Ona je
svima bila prirodni neprijatelji gledali su da je
se {to pre re{e. Kada su je isterali iz vile u
U`i~koj 15 upalo je petnaestak naoru`anih
ljudi i pretili da }e ubiti nju i njenu sestru. Upali
se u njenu radnu sobu, uzeli su joj svaki
papiri}, 700 kutija sa fotografijama, garderobu
koju su tri godine dr`ali, a vratili je kad su je
pojeli moljci. Pred njom su rasparivali porube
haljina tra`e}i mikrofilmove. Samo u
spava}ici, sa oru`jem uperenim u nju, izveli su
je iz U`i~ke 15 i izbacili na ulicu. Ona je mis-
lila da je tako obu~enu vode na streljanje.
Odveli su je u ku}u u kojoj i danas `ivi, a u
kojoj tada nije bilo skoro ni{ta. Ku}a je i tada
bila, a i sada je u stanju potpunog raspada.
Kasnije su joj dali na kori{}enje jednu spava}u
sobu i jedan salon~i} i nekoliko lampi, kao i
jednu vazu koja je svadbeni poklon Mao Ce
Tunga i koju su lopovi odneli pre ~etiri mese-
ca, kada je poslednji put oplja~kana.
 General Nikola Ljubi~i} je Jovanku
Broz optu`io da je pripremala vojni pu~!?
Pri~a da je sa generalom \okom
Jovani}em spremala pu~, ortodoksna je la`.
Ona je bila toliko odana Titu da bi to bila pot-
puna besmislica i pitanje je sa kojih pozicija
bi to radila. To je jedna u nizu podmeta~ina.
Ona ka`e da je vojno rukovodstvo optu`ivalo
da ona otpu{ta i smenjuje generale a da ih je
ona pitala: „Dobro, a {ta vam radi mar{al, ako
vam ja smenjujem generale?“ Na to nisu
imali odgovore. Cela njena pri~a mo`e se
svesti na to da je ona primala udarce koji su
zapravo bili namenjeni Titu. Za svaku odluku
bila je kriva Jovanka, u su{tini to su bile
Titove odluke. Zna~i, ona je vi|ena kao kri-
vac za sve. Ona se tu nosila sa alama i vrana-
ma, na kraju su oni pokazali svu svoju besti-
jalnost prema njoj, pogotovu posle Titove
smrti sa svim tim silnim i`ivljavanjima. To
nije bila samo pri~a o strahu {ta Jovanka zna,
to je bila dr`avna odmazda prema jednoj
`eni, ali i najprimitivnije i`ivljavanje mu{kih
37
jovanka:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:58
EKSKLUZIVNO
{ovinisti~kih svinja prema jednoj `eni.
JOVANKA JE IDEJNI TVORAC
NESVRSTANIH
 Danima ste slu{ali Jovankinu ispovijest
i sklapali mozaik o njihovom `ivotu. [ta je
Vama bilo posebno zanimljivo ili fascinantno?
Ja sam potpuno fasciniran Jovankinom
li~no{}u, njenom bistrinom, vedrinom i bor-
benim duhom koji je nije napustio. Fasciniran
sam njenom memorijom, inteligencijom,
kristalno jasnim se}anjima, preciznim
izra`avanjem i nazivanjem stvari pravim
imenom. ^esto se desi tokom razgovora da se
vrati na neku pri~a i ka`e samo da vam dop-
unim, to je bilo recimo 12. jula 1982. godine
u toliko i toliko sati. Pitali su me da li Jovanka
Broz uvek govori istinu. Ja sam u to ube|en
jer je ona svih ovih godina i kada bi se vra}ali
na iste doga|aje - o njima istovetno pri~ala.
Jovanka Broz naprosto nije `ena koja bi kriv-
otvorila istinu. Ona je jako zadovoljna
feljtonom koji izlazi u “Blicu”, kao i reakci-
jom gra|ana. Ka`e da dobija dosta pisama
podr{ke, me|u kojima dosta dolazi i iz Bosne.
Ona ka`e da joj ta pisma greju du{u. Pre
izvesnog vremena je preko svoje prijateljice
iz Bosne dobila ponudu od Carla Bildta, koji
joj je predlo`io da on njena se}anja, odnosno
memoare objavi u [vedskoj. Me|utim ona
mu se zahvalila re~ima da ona nema nikakve
dnevnike koje je vodila.
 Koje su zapravo bile Jovankine
obaveze dok je bila u braku sa Titom?
Ona nije bila protokolarna lutka ve} `ena
koju su uva`avali i po{tovali u zemlji i inos-
transtvu. Zaslu`na je za mnoge velike stvari.
Izme|u ostalog, njena ideja je bio i Pokret
nesvrstanih. Kada su se Tito i Nehru `alili,
jedan na Ruse, druge na Amerikance i na
blokovsku podelu sveta, ona im je sugerisala
da naprave ne{to tre}e, tampon izme|u ta dva
bloka. Da je to njena ideja, ovde niko ne bi
priznao. Ona ka`e da je Nehru uvek potenci-
rao da je ona zaslu`na za to i nikada nije hteo
da se fotografi{e samo sa Titom, ako je i
Jovanka tu bila prisutna - jer je uvek insisti-
rao da ona kao idejni tvorac nesvrstanih bude
na fotografiji sa njim. Jednom prilikom joj je
poklonio {tap od slonove kosti, oko pola
metra duga~ak. Ona je pitala {ta da radi sa
tim, a Nehru je kazao: „Da tu~ete ovog va{eg
ako vas ne bude slu{ao, jer on ne zna kakvo
blago pored sebe ima.“ Ina~e, Jovanka se
bavila organizacijom svih sve~anih ve~era i
prijema stranih dr`avljana, od njihovog
sme{taja do poslednjeg detalja te posete.
Njena filozofija je bila da ako dobro ugostite
strane dr`avnike i stvorite prijatnu atmosferu,
da je to vi{e od 90 odsto zavr{enog posla u
politi~kom smislu. O svakoj sitnici je ona
vodila brigu. Haile Selasije je bio odu{evljen
kako je do~ekan u Beogradu. Kazao je da je
to na vi{em nivou od engleskog dvora i
38
Page 38
DVA ORDENA ZA HRABROST
Desant na Drvar je proslavio Jovanku
 Jovanka isti~e da je njena najte`a
ratna bitka bila za vrijeme desanta na
Drvar. [ta vam je pri~ala o njoj?
Da, pri~ala je da je nakon igranke koja
je trajala do tri sata ujutru po~eo desant i
da se Nemci nisu najbolje sna{li jer su bili
zbunjeni, ali da je ona u glavi imala plan
evakuacije ranjenike i da je sve to uspe{no
izvela, i da je posle toga dobila silne
nagrade i pohvale. Mnogi zaboravljaju da
je Jovanka u ratu bila izuzetan borac. Ona
je dva puta ranjavana. Iste godina kada joj
je u partizanima poginuo brat, umro joj je i
otac. Prele`ala je i tifus. U 21. godini je
dobila dva ordena za hrabrost. Iz rata je
iza{la sa ~inom majora, posle je polagala
ODRED ZA STRELJANJE
„Kada je petnaest
naoružanih vojnika
Jovanku u spavaćici
izbacilo iz vile u Užičkoj
15 u kojoj je godinama
živjela s Titom, mislila je
da je vode na streljanje“
zamolio Jovanku da utrenira jednu ekipu
ljudi koja }e da radi kod njega na dvoru.
 Da li Vam je govorila o sudbini Titove
imovine?
Ona je dobila silne poklone od stranih
dr`avnika, uklju~uju}i i rimskog papu, i sve
su joj to bespravno oteli. To su bili njeni pri-
vatni pokloni. Veliki deo toga je oplja~kan i
zauvek nestao. Jedan od su{tinskih razloga
zbog kojih je ona sklonjena jeste i taj {to je
znala {ta od imovine poseduje. Me|utim,
oni su svakom poklonu dali ime la`nog dar-
odavca kao da je to Titov poklon, samo da bi
ga oteli. Ona ka`e da je sumanuto da neko
za ~in potpukovnika. Ka`e da joj je
sedamdesetih godina odre|ena komisija
nudila vi{i ~in, ona je odbila jer se zna na
koji na~in se to sti~e. Me|utim, i pored
toga ona nema penziju. Rekli su joj da Tito
nikada nije primao platu. Jovanka ka`e da
to nije istina i da je Tito primao ~ak i de~iji
dodatak. Njoj nisu dali penziju ~ak ni po
osnovu vojnog ~ina. Ona ima jedan
nedefinisan i nezakonit nov~ani dodatak,
{to svakog trenutka mo`e da joj se ukine.
Pored toga 33 godine ne dozvoljavaju da
se odr`i ostavinska rasprava. Ona
prakti~no nema ni{ta u svom vlasni{tvu.
Ku}a je dr`avna, krevet u kojem spava dat
joj je na revers. 
Titu poklanjao nau{nice ili ogrlice, ili neke
`enske predmete. Njen nakit izuzetno velike
vrednosti je netragom nestao. Pre ~etiri
meseca Jovanka je ponovo oplja~kana.
Tokom provale su sedmoro vrata izbijena iz
{tokova, a ni danas niko to nije popravio,
tako da ona prakti~no `ivi na ulici. Jedne
dnevne novine su objavile spisak ukradenih
stvari pre nego {to je ona slu~aj prijavila
policiji. Tako da kada pove`ete sve kockice,
vidite da ta provala mo`e biti povezana i sa
otvaranjem Titovog sefa. Pre tri meseca je
na zahtev predsjednika Tomislava Nikoli}a
komisija koju je on formirao otvorila Titov
sef, ali tom ~inu nisu prisustvovali nasledni-
ci niti njihovi pravni zastupnici. Iako su
rekli da }e za deset dana saop{titi sadr`aj
sefa, ni danas se o tome ne govori.
 Tito je prije smrti, prema nekim infor-
macijama, napisao testament. [ta se desilo s
njim?
Postoje dva pisma. Jedno pismo je Tito
dao generalu Kosti Na|u, {ta nakon njegove
smrti da se uradi i pretpostavlja se da je to
pismo u Titovom sefu koji je nedavno otvoren,
a ~iji sadr`aj je jo{ nepoznanica. Tito je imao
veliko poverenje u Kostu Na|a i kada god bi
imao neku dilemu, on bi mu se poveravao.
Na| je rekao Jovanki za to pismo, ali mu je
Stane Dolanc pretio smr}u ukoliko bi ikada to
pismo ugledalo svetlost dana. Drugo pismo
Tito je napisao Jovanki sa uputstvima {ta da
radi posle njegove smrti, ali je to pismo nesta-
lo u op{toj otima~ini. Uzeo ga je srpski
politi~ar Milojko Drulovi}. To su jedina dva
pisma koja su Titovom rukom napisana.
Testament nije postojao. Kad je Tito umro dali
su jednu zabele{ku koju su navodno napravili
Mikuli} i Titov sekretar Badurina u Bugojnu.
Hteli su da to proture kao Titov testament, ali
sud je to odbio i ta njihova la` nije pro{la. 
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.
ISPRAVNA-oglasi sedmica-870:ISPRAVNA-oglasi.qxd 10.7.2013 22:00 Page 6
medina egipat:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 23:09 Page 40

EKSKLUZIVNO IZ KAIRA

Burne događaje u Egiptu, koji su prošle nedjelje kulminirali smjenom i

hapšenjem predsjednika MOHAMEDA MORSIJA, prati suradnica „SB“ koja
objašnjava prirodu i karakter višemjesečne eksplozije nezadovoljstva miliona
građana ove zemlje

EGIPAT, VOJNO-
REDARSTVENA
DEMOKRACIJA

40 SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

medina egipat:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 23:10 Page 41

KO VLADA EGIPTOM

Pi{e: MEDINA D@ANBEGOVI]

Morsijev islamisti~ki re`im MOHAMED (Kairo)

nije sru{ila vojska nego „Tamarrod“ ({to na arapskom jeziku

zna~i „pobuna“) ustvari je ideja koja je
nevjerovatnom brzinom prerasla u novi egi-
milioni obespravljenih mladih patski pokret. Za samo dva mjeseca
dvanaest hiljada aktivista iz ove omladin-
Egip}ana ske grupe, predvo|eni do tada nepoznatim
mladi}em Mahmoudom Badrom, vrijedno
su volonterski radili, dopiru}i i do najudal-
jenijih pokrajina dr`ave, te prikupili impre-
sivnu brojku od preko 22 miliona uredno
potpisanih listi}a. Ovom peticijom zahtije-
vala se ostavka Mohameda Morsija, koji je
na ~elo dr`ave do{ao zahvaljuju}i glasovi-
ma oko 13 miliona gra|ana. Prema posljed-
njem oficijalnom popisu stanovni{tva iz
2012. godine, Egipat ima blizu devedeset
miliona stanovnika, od ~ega pravo na
glasanje za predsjednika dr`ave imaju su
svi egipatski dr`avljani stariji od 18 godina,
dakle oko 60 miliona.
Ono {to u povijesti ~ovje~anstva nije
zapam}eno, pa samim time ni zabilje`eno,
desilo se u Egiptu, 30. juna ove godine -
vi{e od 33 miliona ljudi iza{lo je na ulice,
protive}i se re`imu “Muslimanskoga
bratstva” iz ~ijih je redova za predsjednika
dr`ave postavljen Mohamed Morsi. To
zna~i da se za smjenu vlasti putem
“Tamarrodove” kampanje izjasnilo vi{e od
tre}ine ukupne egipatske populacije. Takva
brojnost nije potvr|ena ni prilikom posljed-
njega izlaska gra|ana na referendum pro{le
godine, u finalnom izboru izme|u Morsija,
islamiste i Shafika, ~ovjeka iz vojske, kada
je ve}ina naroda bojkotirala izbore, ne
izlaze}i ili pak kri`aju}i oba kandidata na
listi.
Jedan od ~elnika opozicione grupe
„Tamarrod”, Mohamed Abdelaziz, s
pravom je za Morsija izjavio: “To je pred-
sjednik koji prijeti vlastitom narodu i mi ga
ne smatramo predsjednikom Egipta.“ I,
stvarno, neko ko poziva na d`ihad protiv
svoga naroda, samo da bi zadr`ao fotelju,
taj ne zaslu`uje ni~iju naklonost, jer narod
treba voditi znanju, nauci, svjetlu... kao {to
u svome izlaganju navodi „Tamarrod“.
Stoga su na isti dan kada je Morsi do{ao
na vlast, 30. juna, sa raznih lokacija {irom
dr`ave po~eli veliki protesti, organizirani
od strane „Tamarroda“. U veli~anstvenim
prikazima odjekivala je masa, poput jedno-
ga tijela i jedne du{e, ponavljaju}i na sav
glas: “Erhal! Erhal!”, {to zna~i “Idi!” ili
“Odlazi!”. Samo u Kairu je 17 miliona
gra|ana iza{lo na ulice.
“Tamarrod” nije nastao unijom
grupacija koje je osnivao i finansirao
Zapad, kako neki medijski analiti~ari nasto- 

Nastavak na 46. stranici

11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 41

EUROPA:EUROPA.qxd 10.7.2013 23:46 Page 42

EVROPA, ODMAH
DEI PROMOVIRALA Prema tvrdnjama bivšeg američkog obavještajca Edwarda
NOVI E-LEARNING tajnosti sarađuje u špijuniranju sa drugim zapadnim vlada
MODUL OBUKE
Direkcija za evropske integracije
Vije}a ministara BiH promovisala je 8.
jula u Sarajevu novi e-learning modul
obuke o evropskim integracijama.
Modul }e biti dostupan na web sajtu
Direkcije, posredstvom kori{tenja
prethodno dodijeljenih pristupnih
podataka i primarno je namijenjen
dr`avnim slu`benicima na svim upravnim
nivoima. Sastoji se od ~etiri dijela koji
obuhvataju: faze pristupanja EU, finan-
sijske instrumente podr{ke, regionalna
iskustva i obaveze BiH u ovom proce-
su. Cjelokupan modul traje {ezdeset
{est minuta, a svaki dio sadr`i i test za
provjeru znanja. BiH je prva dr`ava u
regionu koja je slu`benicima u javnoj
upravi omogu}ila u~enje o procesu inte-
grisanja posredstvom internet plat-
forme, kada je u ljeto 2011. na web
sajtu Direkcije postavljeno sedam
modula o ovoj temi.

^E[KI TU@ITELJI
ZATRA@ILI
UKIDANJE
IMUNITETA BIV[EM
PREMIJERU
BIJEG OD AMERI^KIH VLASTI
NE^ASU Edward Snowden se ve} tre}u sedmicu nalazi u
^e{ki tu`itelji zatra`ili su od donjeg tranzitnoj zoni moskovske zra~ne luke, a tri
doma parlamenta da ukine imunitet latinoameri~ke zemlje, Venecuela, Nikaragva i
Bolivija, ponudile su mu azil
biv{em premijeru Petru Ne~asu kako bi
se omogu}ilo pokretanje kaznenog pos-
tupka protiv njega, izjavila je u ponedje-
ljak glasnogovornica parlamenta, a
U jeku optužbi o špijuniranju, predstavnici
prenijeli mediji. Ne~as je podnio
ostavku na du`nost premijera pro{log
SAD-a i EU-a otpočeli pregovore koji bi
mjeseca nakon {to je njegova bliska
suradnica optu`ena za podmi}ivanje i
trebali dovesti do stvaranja najveće svjetske
zlouporabu ovlasti, ali je biv{i premijer
ostao zastupnik u parlamentu i ima zas- zone slobodne trgovine
tupni~ki imunitet. Glasnogovornica nije

rekla kakvu optu`nicu tu`iteljstvo nam-
jerava podi}i protiv Ne~asa. Njegova je
suradnica optu`ena da je ponudila troji-
ci parlamentarnih zastupnika polo`aje u
dr`avnim tvrtkama u zamjenu za odus-
tajanje od pobune protiv premijera
pro{le godine. Ne~as je rekao da je to
bio politi~ki dogovor uobi~ajen u ^e{koj
te da tu nema kaznenog djela.
O
dbjegli ameri~ki obavje{tajac
Edward Snowden, tra`en iz
SAD-a zbog {pijuna`e, nakon
otkrivanja informacija o ameri-
~kom tajnom programu nadzora
svjetskih komunikacija izjavio je da
ameri~ka Nacionalna agencija za sigurnost
u tajnosti sara|uje u {pijuniranju sa drugim
zapadnim vladama koje se sada `ale na
njene programe. Snowden je, u intervjuu na
njema~kom jeziku (kako navodi AFP, inter-
vju su vodili ameri~ki stru~njak za krip-
tografiju i dokumentarista koriste}i kodi-
rane mejlove neposredno prije nego {to je
on postao poznat {irom svijeta po odavanju
povjerljivih informacija), rekao da agenti
NSA sara|uju sa Nijemcima i ve}inom
drugih zapadnih dr`ava. On je kazao da
odjeljenje NSA, koje se zove Direktorat
spoljnjih poslova, uskla|uje rad sa stranim

42 SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

 EUROPA:EUROPA.qxd 10.7.2013 23:46 Page 43
rda Snowdena, Nacionalna agencija za sigurnost SAD-a u
adama koje se sada žale na njene programe
tajnim slu`bama. Partnerstva su organizo-
vana tako da vlasti u drugim zemljama
mogu vrije|ati njihove politi~ke lidere ako
javnost sazna koliko flagrantno kr{e privat-
nost {irom svijeta, kazao je on. Sjedinjene
Dr`ave su, podsjetimo, Snowdenu oduzele
paso{. On se ve} tre}u sedmicu nalazi u
tranzitnoj zoni moskovske zra~ne luke, tri
latinoameri~ke zemlje (Venecuela,
Nikaragva i Bolivija) ponudile su mu azil, a
on je molbe za azil uputio u 27 zemalja.
Irski vrhovni sud je ovih dana zbog
nepravilnosti u postupku odbacio ameri~ki
uhidbeni zahtjev protiv biv{eg savjetnika
ameri~ke obavje{tajne slu`be Edwarda
Snowdena u slu~aju da on sleti na irsko tlo.
Uprkos evropskoj zabrinutosti zbog infor-
macija o ameri~kom {pijuniranju u Evropi,
visoki predstavnici SAD-a i EU-a zapo~eli
su prije nekoliko dana u Washingtonu pre-
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA
KOORDINIRANI RAD:
Snowden je rekao da
agenti NSA sarađuju sa
Nijemcima i većinom
drugih zapadnih država.
On je kazao da odjeljenje
NSA, koje se zove
Direktorat spoljnjih
poslova, usklađuje rad sa
stranim tajnim službama
govore o povijesnom sporazumu o slobod-
noj trgovini. Transatlantsko trgovinsko i
investicijsko partnerstvo, koje je cilj pre-
govora, trebalo bi stvoriti najve}u svjetsku
zonu slobodne trgovine, koja obuhva}a oko
50 posto svjetske proizvodnje, 30 posto
svjetske trgovine i 20 posto svjetskih
izravnih inozemnih ulaganja. Ameri~ki
predsjednik Barack Obama i ~elnici EU-a
najavili su u februaru razgovore o slobod-
noj trgovini, ali su nedavne informacije o
ameri~kom nadzoru telefonskih i internet-
skih veza u Evropi poremetile dinamiku
priprema.
Optu`be na ra~un Washingtona da je
{pijunirao partnere u EU opteretile su
me|usobne odnose, a Francuska je ~ak
predlagala da se prvi krug pregovora odgo-
di za dvije sedmice. Reuters prenosi i infor-
maciju iz izvora EU-a prema kojima }e se
usporedo s glavnim pregovorima, tako|er u
Washingtonu, susresti stru~njaci EU-a i
SAD-a na visokoj razini kako bi razgovara-
li o obavje{tajnim pitanjima, privatnosti i
za{titi podataka. (Agencije)
NAJKORUMPIRANIJE
STRANKE,
SUDSTVO, POLICIJA
Gra|ani {irom svijeta vide politi~ke
stranke kao najkorumpiranije, a za
njima slijede policija i sudstvo, pokazali
su rezultati Globalnog barometra
korupcije za 2013. godinu, koji je
po~etkom sedmice objavio
Transparency International. Ovaj
barometar korupcije predstavlja
najve}e ispitivanje javnog mijenjenja o
korupciji u svijetu, a obuhvatilo je
114.000 ljudi u 107 zemalja.
Ispitanici iz 51 dr`ave smatraju da
su politi~ke stranke najkorumpiranije,
dok ispitanici u 36 dr`ava vide policiju
kao najve}e leglo korupcije. U 20
zemalja ispitanici vjeruju da su sudije
najpodlo`nije korupciji.Vi{e od pola
ispitanika vjeruje da se korupcija u
protekle dvije godine pove}ala, a
~etvrtina tvrdi da je platila mito u nekoj
javnoj instituciji u proteklih 12 mjeseci.
Ohrabruju}i je, ipak, podatak da je sve
ve}i broj gra|ana koji `ele da se tome
suprotstave, a ~ak dvije tre}ine ispi-
tanika je navelo da je odbilo da plati
mito.
STRO@IJE KAZNE
ZA CYBER
KRIMINAL U EU
Evropski zastupnici usvojili su
novi zakon koji uvodi stro`e kazne za
kiberneti~ke napade, osobito one koji
ciljaju klju~nu nacionalnu infrastruktu-
ru i uklju~uju kra|u osjetljivih podata-
ka s kompjutera. Uskoro bi je formal-
no trebale usvojiti i dr`ave ~lanice na
sastanku Vije}a EU-a. Tada }e imati
dvije godine da je prenesu u
nacionalna zakonodavstva. Danska je
odlu~ila da }e biti izuzeta iz primjene
te direktive i zadr`ati svoj dosada{nji
sustav. Velika Britanija i Irska usvojit }e
nova pravila. Dr`ave ~lanice EU-a
trenuta~no imaju razli~ite kazne za
cyber kriminal. Nova tek usvojena direk-
tiva nala`e maksimalne nacionalne
kazne od najmanje dvije godine zatvora
za poku{aj nezakonitog pristupa infor-
mati~kim sistemima. Maksimalna kazna
za napade na energetsku i prometnu
infrastrukturu i vladine mre`e bit }e pet
godina ili vi{e, {to je vi{e nego do sada
u ve}ini dr`ava ~lanica.
43
BIZNIS:BIZNIS.qxd 10.7.2013 23:43 Page 44
BUSINESS
 Privatizirana Unisova tvornica le`ajeva u Vogo{}i
 SDP predstavio Strategiju ekonomskog razvoja BiH
 Javni dug RS-a prema{io 4,6 milijardi KM
 Po~etak privrednog oporavka
NOVI PO^ETAK
Unisova tvornica le`ajeva poslovat
}e u okviru TMD grupe
Poduzetnik iz Gradačca
Adem Hanić kupio UTL
Unisova tvornica valj~anih le`ajeva u
Sarajevu, poznatija pod nazivom UTL,
prodata je poduzetniku iz Grada~ca
Ademu Hani}u za oko 4 miliona KM, uz
obavezu kupca da zadr`i sve postoje}e i
zaposli 30-ak novih radnika, te da u
naredne tri godine u sarajevski pogon inve-
stira 1,4 miliona KM. Poduzetnik iz
Grada~ca Adem Hani} suvlasnik je dvije
srodne tvornice u Br~kom i Grada~cu -
TMD MIBO i KOVGRAD - koje su neka-
da poslovale u okviru FAMOS-a i
proizvodile dijelove za motorna vozila
(TMD -Tvornica motornih dijelova).
Unisova tvornica u Sarajevu pod
nazivom UTL do pred rat bila je perjanica
cjelokupne metalske industrije BiH.
Poslovala je s najpoznatijim proizvo|a~i-
ma automobila u Evropi i ostvarivala izvoz
vrijedan vi{e od 100 miliona dolara.
No, dana{nji UTL nije ni blijeda sjena
nekada{njeg preduze}a smje{tenog u
Vogo{}i. Tokom rata UTL je sistematski
oplja~kan a pred kraj rata, pred reintegraci-
ju Vogo{}e, najvrednije ma{ine UTL-a
44
Priredio: ASIM METILJEVI]
odvezene su u Vojvodinu, u tamo{nju
Fabriku kugli~nih le`ajeva u Temerinu. U
Vogo{}i su ostale poluprazne proizvodne
hale s nekoliko ma{inskih postrojenja koja
se nisu mogla rasklopiti i prenijeti na
drugo mjesto.
UTL je zapravo posljednja preostala
tvornica nekada{njeg giganta UNIS-a koji
je do pred rat zapo{ljavao oko 50.000 rad-
nika diljem BiH i biv{e Jugoslavije. Osim
UTL-a, UNIS je jo{ jedino suvlasnik dva
nebodera u Sarajevu, poznata pod nazivom
“Momo i Uzeir”, koja su obnovljena nakon
rata kapitalom Kuwait Consulting &
Investment Co., od kada posluje pod
nazivom UNITIC.
Novi vlasnik UTL-a Adem Hani}, u
maju ove godine, zapo~eo je izgradnju
nove tvornice kugli~nih le`ajeva u
Grada~cu ~ija }e proizvodnja biti usko
povezana s proizvodnjom UTL-a u
Vogo{}i. U tri tvornice u kojima je
ve}inski vlasnik, Hani} upo{ljava oko 300
radnika i ostvaruje bruto prihod od oko
250 miliona KM godi{nje.
SDP planira
zaposliti
100.000
radnika -
2020. godine
SDP-ov Savjet za ekonomski razvoj
predstavio je Nacrt strategije ekonom-
skog oporavka BiH za period 2014. do
2020. godine. Prema rije~ima dr. Ante
Domazeta, na ovom dokumentu radili
su “vrhunski ekonomski eksperti” koji
su “dali novo vi|enje mogu}nosti
ekonomskog razvoja kao i strategije
provo|enja promjena koje su potrebne
za ubrzanje ekonomskog razvoja”.
Naravno, osnovni cilj strategije je rast
bruto doma}eg proizvoda tako da u
naredne tri godine budu dostignute stope
koje su ostvarivanje prije krize, dakle, pet
do {est posto rasta. Poseban cilj je
zapo{ljavanje. Naime, predvi|eno je
otvaranje novih 100.000 radnih mjesta,
po~ev od 2014. do 2020. godine, naglasio
je SDP-ov ekonomista Ante Domazet.
- Reindustrijalizacija predvi|a i
posebnu orijentaciju na investicije, i to
one u proizvodnju i podizanje tehnolo-
{ke osnovice. Tako|er, govorimo o
investicijama koje }e u velikoj mjeri biti
temeljene na prilivu stranih direktnih
ulaganja s obzirom na to da se preko
njih ostvaruje i tehnolo{ki napredak,
uvezivanje u marketin{ke mre`e velikih,
transnacionalnih kompanija i to je ono
{to bi bilo izuzetno va`no - naglasio je
Domazet. Reindustrijalizacija }e,
obe}ava Domazet, velikim dijelom biti
temeljena na razvoju malih i srednjih
preduze}a “jer je to posebno podru~je
na kome je ova strategija temeljena”.
Puno bi nam novinskog prostora tre-
balo da navedemo sve genijalne zamisli
SDP-ovih “vrhunskih ekonomskih
eksperata” na kojim }e SDP temeljiti
ekonomski dio izborne strategije.
[tata {to se dokument nije pojavio
barem tri godine ranije, kada je SDP
preuzeo vlast i kada je imao mogu}nost
da o`ivotvori barem dio zamisli svojih
“vrhunskih ekonomskih eksperata”.
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.
BIZNIS:BIZNIS.qxd 10.7.2013 23:43 Page 45

Republika Srpska dva puta zaduženija od

Federacije BiH
DUG RS-a IZNOSI 4,6 A FBIH 4.3 MILIJARDE KM
@eljka Cvijanovi} i Nermin Nik{i}
Vode}a opoziciona partija u Republici Srpskoj,
SDS, upozorila je nedavno na sna`ni rast javnog duga
manjeg bh. entiteta. Prema dostupnim podacima,
samo tokom 2012. godine javni dug RS-a uve}an je za
674 miliona KM, dostigav{i zabrinjavaju}i iznos od
oko 4,6 milijardi KM.
No u Informaciji o dugu, koju je upravo sa~inila
Vlada RS-a, navodi se da je “odr`ivost duga RS-a na
zadovoljavaju}em nivou” uz napomenu da je ipak
potreban oprez kod budu}eg zadu`ivanja. U re~enoj
Informaciji nalazi se i podatak da je Vlada RS-a du`na
3,1 milijardu KM, op}ine i gradovi RS-a 354 miliona
KM, fondovi penzionog i zdravstvenog osiguranja
283 miliona KM, te javna preduze}a 898 miliona KM.
Udio javnog duga u BDP-u Republike Srspke iznosi
53 posto.
Javni dug Federacije BiH u apsolutnom iznosu
manji je od javnog duga RS-a za oko 300 miliona KM,
no prema udjelu javnog duga u BDP-u, pram obimu
ekonomije i broju stanovnika, Federacija je skoro
dvostruko manje zadu`ena od Republike Srpske. Na
kraju 2012., godine, ukupni javni dug Federacije BiH
iznosio je oko 4, 3 milijarde KM, ne ra~unaju}i tzv.
unutra{nji dug od oko 569 miliona KM.
Prema podacima Ministarstva financija i trezora
BiH, javni dug cijele dr`ave na kraju 2011. iznosio je
oko 6,6 milijardi maraka i u 2012. je uve}an za 470
miliona maraka. Udio javnog duga u BDP-u dr`ave
iznosi 34 posto, {to je dakle 19 posto manje od udjela
javnog duga RS-a u entitetskom BDP-u.

Industrijska proizvodnja porasla za 7,7 posto

Preliminarni podaci za period januar-
april 2013. godine ukazuju na stabilan
oporavak industrijske proizvodnje u BiH.
U pore|enju s prethodnom godinom u
Bosni i Hercegovini je registriran rast
fizi~kog obima industrijske proizvodnje od
7,7%. Najzna~ajniji doprinos rastu ukupne
industrijske proizvodnje dala je
prera|iva~ka industrija, koja je zahvalju-
ju}i ja~anju izvozne tra`nje zabilje`ila rast
proizvodnje od preko 10%. Posmatrano po
entitetima, FBiH u periodu januar/april
2013. godine bilje`i pove}anje industrijske
proizvodnje od 9,6%, dok je rast industrijs-
ke proizvodnje u RS-u bio ne{to skromniji
i iznosio je 2,9%.

11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 45

medina egipat:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 23:10 Page 46

EKSKLUZIVNO IZ KAIRA
Nastavak s 41. stranice

 je prikazati, niti je klju~nu ulogu u takvom

skupu nevladinih organizacija odigrala
grupa “Kefaja” ({to na arapskome jeziku
zna~i “Dosta je”). “Kefaja” je djelovala u
Mubarakovo vrijeme, bore}i se za ustavne
promjene i ljudska prava. Bio je to krug
istaknutih egipatskih intelektualaca, koji su
dugo ilegalno djelovali, da bi se objelo-
danili u javnosti 2004. godine.
Razgovaraju}i sa novinarkom Ekram
Yousef iz Al Shorouk Newspapera, saznala
sam da njihovi zahtjevi ipak nisu bili
ru{enje vlasti, te da su zvani~an rad ugasili
prije dvije godine. “Svojim stavovima i
dugogodi{njom borbom sigurno da smo
stvorili ambijent i indirektno utjecali na
revoluciju 25. januara, ali kada se ve} pred-
stavio Googleov bloger, Wael Ghonim,
povukli smo se, o~ekuju}i da se mladi, koji
su tada stupili na scenu, aktiviraju u vidu
novoga sastava i sna`ne ideje provedu u
djelo… Na`alost, oni su brzo oti{li u sjenu,
a Muslimansko bratstvo spremno preuzelo
vode}u ulogu. Kefaja nije promijenila
naziv u Tamarrod. To je pokret sasvim
novih, mladih ljudi, koji bi nama iz
nekada{nje Kefaje mogli djeca biti.
Donekle su organizirani po modelu
Narand`aste revolucije u Ukrajini i pokreta
Solidarnost u Poljskoj.”
Zahvaljuju}i „Tamarrodu“, ponovo se
ujedinila i vode}a opoziciona koalicija -
Front nacionalnog spasa, koja objedinjuje
zna~ajna imena egipatske politi~ke scene, pokazalo kako se radilo o ~isto autokratskoj su vode}e funkcije u vladi, kao i pravo na
kao {to su: Mohamed el-Baradei, dobitnik i neu~inkovitoj vlasti. kontroliranje svih segmenata dru{tvenoga
Nobelove nagrade za mir (2005. godine), U stanju op}e ogor~enosti, u kome je `ivota. Hap{enjem javnih li~nosti koji su se
koga protivnici osu|uju da je ameri~ki sistem odavno sru{en, a predsjednik dobio suprotstavljali idejama islamista, pokazali
pla}enik i jedan od onih {to su dali ”zeleno `uti karton ve} 22. novembra 2012. godine, su isti politi~ki pristup i nedemokraciju,
svjetlo za napad na Irak”, a {to je el-Baradei kada je sebi drsko dozvolio „izdavanje bilo kakav je bio i prethodni, Mubarakov re`im.
demantirao u svojoj posljednjoj knjizi Doba kakve odluke ili zakona kao kona~noga, na Milioni ljudi su protestovali {irom
obmane; Hamdeen Sabahi, novinar, aktivist {to nema dalje `albe“, ~ime se postavio i Egipta tra`e}i od Morsija da se povu~e.
za ljudska prava jo{ od studentskih dana, iznad same sudske kontrole, nije bilo te{ko Skup na Trgu Tahrir, u egipatskoj
nasserovac, vo|a ljevice; Amr Moussa, probuditi energiju narodnoga nezadovoljst- prestonici, bio je najmasovniji na ulicama
diplomirani pravnik, egipatski diplomat, va. Morsi i njegovi ljudi doveli su Masr (na Kaira od revolucije 2011. godine. Na
nekada{nji ministar vanjskih poslova i arapskome Egipat) do potpunoga ekonom- Tahriru, simbolu pobune protiv Mubaraka,
glavni sekretar Arapske lige; Sameh skog kolapsa, ne uspijevaju}i uspostaviti masa je 30. juna u rukama dr`ala crvene
Ashour, po struci advokat i predsjednik elementarni red u zemlji. Osim pomo}i, kartone upu}ene Morsiju. Poru~ili su mu
Sindikata egipatskih advokata, te lider koju je dobio za godinu dana, potro{ilo se i kako se nije uspio izboriti sa ekonomskim i
demokratske politi~ke stranke “Nasserist”; dvadeset milijardi dolara dr`avnih rezervi. sigurnosnim problemima u zemlji, u pro-
kao i Amr Hamzawy, doktor politi~kih U zemlji za koju se govorilo da nijedan tekloj godini, tra`e}i hitnu ostavku i raspi-
nauka, aktivist za ljudska prava i javni njen stanovnik ne lije`e gladan u krevet, za sivanje prijevremenih predsjedni~kih izbo-
intelektualac, osniva~ i ~lan politi~ke nepune tri godine od revolucije, sada ima ra.
stranke „Sloboda“ i drugi. 14 miliona gladnih. Nezaposlenost je
porasla. Me|u mladima od 15 do 29 godina VOJNI UDAR, ILI NARODNI USTANAK?
MORSIJEVO MUSLIMANSKO starosti bez posla ih je 82 posto. Krenule su U srijedu, 3. jula, predve~er, ~ulo se iz
BRATSTVO I JEDINSTVO nesta{ice goriva, gasa, redukcija elektri~ne kabineta ameri~kog predsjednika Baracka
Mohamed Morsi je pro{le godine po~eo energije i vode, astronomska poskupljenja, Obame da Morsi treba i}i, a ve} prethodno
obna{ati predsjedni~ku du`nost, obe}a- zatvaranja tvornica, a turisti izbjegavaju su ostavke dali svi ministri, glasnogovorni-
vaju}i svim gra|anima jednakost, nude}i Egipat. ci, savjetnici njegove vlade. Prilo`eni su se
kao rje{enje za dr`avu tzv. renesansni pro- Morsijev anga`man prema napa}enom i potpisi „Tamarrodove“ peticije sa zaht-
jekt, po njegovim rije~ima „usmjeren na narodu pretvorio se u vi{estruko vrije|aju}i jevom da napusti vlast, pa je ~ak i on na
razvoj cijeloga Egipta”, da bi se sada, rez- po elementarnu ljudsku pamet i logiku. kratko razmi{ljao da li sa porodicom da
imiraju}i cijelu godinu njegove vladavine, ^lanovi „Muslimanskoga bratstva” dobili otputuje u Njema~ku ili Jemen, kako mu je

46 SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

medina egipat:TEKST osnova.qxd 10.7.2013
PROTESTI ISLAMISTA
Pristalice svrgnutog predsjednika
Mohameda Morsija tra`e da se on
vrati na vlast
OPREČNA TUMAČENJA: Kako god da se to zvalo, vojni
udar, vojna hunta, državni udar ili narodni ustanak, ne
zaboravimo na kraju da posljednju godinu u Egiptu sa
Morsijem i „Bratstvom“ nije došla demokracija, tako da
demokracija nije mogla biti ni srušena
predlagano. Me|utim, Morsi se u me|uvre-
menu predomislio, pa istu no} odr`ao
govor, u kome je napadao staru vlast,
upiru}i u njene ostatke, kategori~no
ponavljao da je demokratski izabran, te da
ga niko ne}e i ne mo`e otjerati, niti on
pomi{lja napustiti svoju predsjedni~ku
du`nost. Odjednom je bio spreman sve
rije{iti, pa „ne}e dozvoliti da vjeru niko
dira“ (za religiju se uhvatio, kao da neko
protestira protiv islama a ne njega), pa }e
vrata njegove predsjedni~ke palate ubudu}e
biti otvorena za sve gra|ane; ko god ho}e,
mo}i }e mu do}i, konsultiraju}i se i opet
obe}avaju}i da }e ispunjavati volju naroda,
najbolje kako on zna i mo`e.
Svojom odlukom da ostaje na vlasti,
odbacuju}i zahtjeve ve}ine, bez dovoljnoga
uva`avanja drugih, oslanjaju}i se na
islamsko pravo, pozivaju}i na odbranu
vjere, Mohamed Morsi ozbiljno je doveo u
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA
23:11 Page 47
pitanje situaciju u dr`avi, odbijaju}i svaki
kompromis, kao i ultimatum vojske, da bi
se nakon svega moglo o~ekivati pucanje i
gra|anski rat. I Obama je sli~no u~inio,
predomislio se, konstantno „ukazuju}i“, da
je akt vojske nedemokratski ~in.
Ali, u Egiptu se nije desio vojni udar, a
ako i jeste, to je „demokratski udar“,
narodni ustanak, koji je vojska podr`ala.
Treba odmah re}i da to nije ona ista vojska
koja je prije dvije i po godine pod
vodstvom generala i vrhovnoga zapovjed-
nika egipatskih oru`anih snaga Mohameda
Husseina Tantawija, na Tahrir bacala
suzavac, koristila vodene topove i
gumenim mecima pucala u narod.
Komandant egipatske armije i ministar
odbrane Abdel Fattah al-Sisi, pokazao se
kao hrabar i odlu~an, daju}i potporu
narodu, {to nije akt nasilja i nedemokratske
volje, ve} naprotiv ~in verifikacije i afirma-
cije demokratskih vrijednosti, ideja slobode
i pravde. Morsi je izbornim putem sjeo u
predsjedni~ku fotelju, ali je svojim ~injenj-
em suspendirao su{tinske, fundamentalne
principe demokracije.
Narod nije mogao ostati pri svojim zaht-
jevima bez involviranja vojske i “Tamarrod”
je pozvao dr`avne institucije, uklju~uju}i
vojsku, policiju i sudstvo, da stanu na stranu
koja predstavlja narodnu volju, a to je bila
masa koja protestira. Ako je bio izabran od
naroda, za{to nije ispo{tovao volju naroda,
koji ga dalje ne `eli. Pa, on je na po~etku
govorio da }e oti}i sa vlasti, ako to ikada od
njega narod zatra`io.
Goloruki narod nije se mogao nositi sa
naoru`anim kriminalcima i teroristima, koji
su stali sa „Muslimanskim bratstvom” i
Morsijem, prvi se digli, blokiraju}i prolaze
do predsjednikove palate u Roxyiju
(Heliopolis), kako bi onemogu}ili najavlje-
ne „Tamarrodove“ demonstracije na dva
mjesta u Kairu (ispred palate i na Trgu
oslobo|enja ili Tahriru). Ono {to je vojska
uradila bila je jedina solucija, da se sprije~i
prolijevanje krvi omladine na Tahriru.
Uostalom, kako god da se to zvalo, vojni
udar, vojna hunta, dr`avni udar ili narodni
ustanak, ne zaboravimo na kraju da
posljednju godinu u Egiptu sa Morsijem i
„Bratstvom“ nije do{la demokracija, tako
da demokracija nije mogla biti ni sru{ena.
Organizacija “Muslimansko bratstvo” i
njihova politi~ka partija „Stranka slobode i
KO VLADA EGIPTOM
pravde” prvobitno su tvrdili da ne}e vlast,
ve} samo 30 posto parlamenta. Me|utim,
kasnije su svoje ~lanove kandidirali za
predsjednika dr`ave. Prvo je to bio Khairat
El-Shater, koji je diskvalificiran, jer je biv{i
zatvorenik (jedan od ubica predsjednika
Anvara Saddata), da bi umjesto njega
kandidirali Mohameda Morsija. Na listi za
budu}ega predsjednika Egipta, bio je
prijavljen i Abdel Moneim Abul Fotouh,
navodno biv{i pripadnik Muslimanskoga
bratstva, {to je te{ko za povjerovati, jer se
pri ulasku u njihovo dru{tvo zakletva na
„Kur’an“ i sablju prise`e kao djelovanje do
kraja `ivota. Tu nema odbijanja naredbi,
ne{to sli~no kao i kod masona. Uprkos
islamskoj definiciji, od samoga po~etka
“Bratstvo” je instrument Zapada. Taj pokret
su 1928. godine osnovali Britanci kako bi
se sa pozicija islama borili protiv sve ja~ih
sekularnih pokreta koji su bili borci za
nezavisnost Egipta. Od tada do danas
„Muslimansko bratstvo” je pod direktnom
kontrolom Velike Britanije, a potom
Amerike, kao finansijera.
RAT ZA [ERIJAT
Neuspje{nost egipatskog „Muslimanskog
bratstva”, koje se u svega godinu dana vla-
davine uspjelo zamjeriti ogromnoj ve}ini
gra|ana (nije razumjelo da su na izborima
pobijedili kako bi promijenili re`im, a ne
uspostavili novi) te vojni udar s kojim su
nakon najbrojnijih demonstracija ikada
odr`anih u Egiptu maknuti s vlasti, lekcija
je od koje se jo{ dugo ne}e oporaviti
dijelovi tog pokreta u Gazi, Tunisu,
Jordanu, Siriji, Maroku... Egipat pripada
svim Egip}anima, a ne samo „Musliman-
skom bratstvu”, organizaciji koja koristi
najsuptilnije osje}anje, posebno religiju, za
svoje politi~ke ciljeve.
Morsijeve pristalice su imale samo
jedan zahtjev - da Morsi ostane, a demon-
stranti, me|u kojima su dobrim dijelom bili
i oni koji su u finalu predsjedni~ke utrke
izme|u Morsija i Shafika pro{le godine,
svoj glas dali Morsiju, mnogo vi{e
zahtjeva, {to zna~i da njihova tra`enja nisu
samo ideolo{ka, nego i stvarna.
Narod je podijeljen. Za Morsija ka`u da
je u pritvoru, te da mu se sprema optu`nica,
navodno je prodao Sinaj. I dok je
vojni/dr`avni udar u Egiptu progla{en
„demokratskim udarom“, druga strana od
Morsija pravi ikonu. Islam kao da je
ekskluzivno dat samo njima na tuma~enje.
Taj drugi dio naroda, nisu sami Egip}ani,
ve} Sirijci, Palestinci, Sudanci... mud`ahe-
dini, prete`no oni kojima je na brzinu dato
dr`avljanstvo, kako bi stojali uz Morsija i
„Bratstvo“. Policija i vojska stalno skidaju
ljagu sa sebe, koju im morsijevci pripisuju,
klevu}u}i ih da ubijaju, kako bi stranci
intervenirali. 
47
stadion:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:22 Page 48

NOGOMET

Nakon nekoliko decenija, u kojima je donekle restauri-

ran tek stadion u Zenici, na proljeće počinju prvi
ozbiljniji radovi na nogometnoj infrastrukturi u BiH; SB
piše o programu obnove koji će finansirati UEFA i koji
je jedna vrsta nagrade novom rukovodstvu NS BiH

STADIONSKA
GROZNICA
Pi{e: Nedim HASI]
iskoristiti za obnovu travnjaka. Obnova
terena neophodna je Slaviji, Vele`u,
Foto: Mario ILI^I]

K
ona~no. Nakon {to su pro{le
decenije od ozbiljnijih gra|evinskih
radova, na prolje}e idu}e godine
po~inje prva faza obnove trinaest
nogometnih stadiona u Bosni i
Hercegovini. Novac je, nakon nekoliko
mjeseci pregovora koje su sa ~elnicima
evropske nogometne asocijacije vodili prvi
ljudi NS BiH na ~elu sa agilnim predsjedni-
kom Elvedinom Begi}em i njegovim sura-
dnicima iz Saveza, obezbije|en iz fondova
UEFA-e a ovaj projekat obnove travnjaka i
ostalih dijelova stadiona mogao bi biti
vodilja za kasnije projekte kompletnog
renoviranja sportske infrastrukture u BiH.
Zrinskom... i taj }e im novac itekako dobro
do}i. Jer tereni na ovim objektima su vi{e
krompiri{ta no travnjaci. Posebice u
jesenjim i proljetnim mjesecima. Me|utim,
kako postoje klubovi ~iji su travnjaci u
dobrom stanju, recimo, ^elik, Sarajevo ili
@eljezni~ar, ovi }e klubovi novac mo}i
usmjeriti u rekonstrukciju nekih drugih
dijelova stadiona. Tako }e, recimo, na
Grbavici mo}i rekonstruirati svla~ionice ili
neki drugi dio zapadne tribine, na Ko{evu

MILION ZA 13 KLUBOVA
Rije~ je o grantu vrijednom oko milion
eura, koji je rukovodstvo NS BiH
dogovorilo sa du`nosnicima UEFA-e.
Jasno, taj je iznos nedovoljan za temeljitu
rekonstrukciju ovda{njih stadiona, no
osnovica je za dobar po~etak. Rije~ je o
novcu koji je izvorno namijenjen za rekon-
strukciju terena na ovda{njim stadionima.
Rekonstrukcija podrazumijeva sklanjanje
postoje}eg travnjaka, radove na pripremi za
postavljanje novog, drena`u, nasipe i,
kona~no, novu travu. U po~etnoj fazi
izabrano je trinaest klubova koji }e dobiti
novac za rekonstrukciju stadiona na kojima
igraju. Rije~ je o Sarajevu, @eljezni~aru,
Olimpicu, Slaviji, Zrinskom, Vele`u,
Leotaru, [irokom, Travniku, ^eliku,
Rudaru, Borcu i Zvijezdi. Klubovi su birani
na osnovu sta`a u Premier ligi pa }e tako
najvi{e novaca dobiti oni koji najdu`e
igraju u njoj. Nakon ovih trinaest klubova,
ne{to novca podijelit }e se i ostalim
timovima koji su igrali u Premijer ligi. U
prvom dijelu programa ovih trinaest timova
dobit }e po 89 hiljada eura koje }e mo}i
ELVEDIN BEGI]
Predsjednik NS BiH realizirao prvi veliki
projekat kojeg finansira UEFA
bi se mogao opremiti prostor za novinare i
sli~no... No, ono {to je u cijeloj pri~i oko
ovog projekta najzanimljivije jeste na~in na
koji }e se klubovima ispla}ivati novac za
gra|evinske radove. Naime, kako nam je
potvrdio predsjednik NS BiH, Elvedin
Begi}, novac ne}e biti upla}ivan na ra~un
ni Saveza niti klubova kako bi se
onemogu}ile eventualne manipulacije.
Naime, novac je ve} obezbije|en a NS je
pripremio aplikacije za sve klubove. Kada
im se dostavi dokumentacija, oni }e u ta~no
predvi|enom roku morati raspisati tender
za radove za koje se odlu~e i onda, nakon
izbora najpovoljnijeg ponu|a~a, dokumentaciju
dostaviti natrag u NS BiH. Kad projekat
bude odobren, podaci se dostavljaju UEFA-

48 SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

stadion:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:22 Page 49

FINANSIJSKA INJEKCIJA IZ UEFA-e

ZENI^KO BILINO POLJE

Trenutno najbolji stadion u BiH renoviran je
naporima Op}ine Zenica i NS BiH

Kona~no po~inje obnova nogometnih stadiona u BiH;

svaki klub }e za prvu fazu rekonstrukcije dobiti
po 90 hiljada eura
i koja novac upla}uje na ra~un izvo|a~a
radova. Rokovi su striktni i ukoliko se
radovi ne okon~aju na vrijeme, klubovi
mogu biti sankcionirani. Ovakav na~in
finansiranja predvi|en je da bi se
preduprijedile eventualne zloupotrebe
doniranog novca, da ne bi bio upotrijebljen
za pla}anje kakvih obaveza, transferiranje
igra~a ili sli~no. Isto tako, kako se neko ne
bi `alio, odre|en je i na~in biranja klubova,
odnosno, du`ina njihovog sta`a u Premier
ligi. Me|utim, predvi|eno je da se, ukoliko
prvi dio projekta bude uspje{no okon~an,
dio novaca izdvoji i za radove na
stadionima, uslovno re~eno, manjih klubo-
va pa bi i Budu}nost iz Banovi}a ili neki
sli~an klub tako|er mogao dobiti desetak
hiljada eura. Aplikacije klubova trebale bi
biti gotove i poslane u NS BiH do jeseni
ove godine, tako da bi se sa radovima
moglo po~eti ve} prvih proljetnih mjeseci.
HAMBURG OPET NA KO[EVU
Iako su sredstva skromna, ona zna~e
obe}avaju}i po~etak za ovda{nje klubove.
A ukoliko bi sve i{lo kako treba, onda bi se
u narednih godinu-dvije moglo razmi{ljati i 

11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 49

stadion:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:22
NOGOMET
Olimpijski stadion Asim Ferhatovi}
Stadion Pirota
 o temeljitoj obnovi najve}eg bh. stadiona.
Naime, ve} desetak godina postoji zavr{en
projekat renoviranja Olimpijskog stadiona
Asim Ferhatovi} u Sarajevu. Preuzet je iz
Hamburga i preslikani je projekat Volks-
parkstadiona iz ovog njema~kog lu~kog
grada. Naime, tamo{nji je stadion sagra|en
1928., a restauriran 1955. godine. Prije
nego {to je renoviran, va`io je za
najneudobniji i najru`niji stadion Bundes-
lige. Nakon dugih pregovora, gradska je
Uprava Hamburga svom najve}em klubu
stadion u potpunosti prepustila, a HSV se,
sa druge strane, obavezao kako }e od
oronulog sivog zdanja stvoriti za njema~ki
nogomet reprezentativan objekat. U
nekoliko godina koliko je trajala rekon-
strukcija, klub je ulo`io stotinu osamdeset i
devet miliona maraka. Novac su zajedni~ki
obezbijedili klub, kompanija za upravljanje
imovinom Deuteron i marketin{ka agencija
UFA Media. [ta su HSV i grad Hamburg
dobili za ulo`eni novac? Osim pokretnog,
takozvanog Birdair krova, posjetitelji na
tribinama dobili su nevjerovatnu udobnost i
sigurnost, sve postavljene stolice su
promjera 90 cm, a sagra|eno je i posebnih
120 mjesta za invalide. Osim toga, na
stadionu je sagra|eno 1.750 poslovnih
prostora, te 50 lo`a. Uz njih su smje{teni
restorani, po dva koja mogu primiti 400
gostiju, sale za konferencije, a posao oko
snabdijevanja hranom i pi}em dobila je
kompanija koja je na stadionu postavila 350
50
Page 50
Stadion Grbavica
Stadion
Stolice u
Trebinju
fast food {tandova u kojima je zaposleno
stotine ljudi. Sli~an projekat za stadion
Ko{evo napravio je sarajevski arhitekta
Lidumil Braco Alikalfi}. Prema njegovim
zamislima, prvi dio rekonstrukcije stadiona
uklju~ivao bi podizanje isto~ne tribine
nekoliko metara uvis kako bi ona bila u
ravni sa najve}om, zapadnom tribinom.
Nakon toga bi se na ove dvije tribine
postavila krovna konstrukcija. U isto
Stadion Slavije u Isto~nom Sarajevu
vrijeme rekonstruirale bi se i tribine,
posebna bi se pa`nja poklonila sigurnosti
gledatelja, ali i mjestima za invalidne
osobe, te izgradnji VIP lo`a. Posljednja,
tre}a faza rekonstrukcije podrazumijevala
bi izgradnju poslovnog centra koji bi
okru`ivao stadion sa sve ~etiri strane i
gradio bi se na ~etiri eta`e. U njemu bi se,
osim klupskih prostorija, nalazili restorani,
fitness centri, konferencijske dvorane,
saloni automobilskih ku}a, mnogobrojni
poslovni prostori - dakle, pravi mali
privredni grad. U idejnom je projektu
ogromna pa`nja data i analizama
provedenim u zapadnoj Evropi studiji koje
ukazuju kako navija~i, nakon {to dobiju
djecu, rijetko dolaze na utakmice, pa bi se
zbog njih na svakoj strani stadiona izgradio
i dje~iji vrti}. Cijena projekta danas nije
poznata, ali u vrijeme kada je prezentiran
baratalo se svotom od oko 30 miliona
maraka. Danas bi vjerojatno ko{tao
dvostruko vi{e. Prema procjenama stru~-
njaka, ulo`eni bi se novac investitorima u
potpunosti trebao vratiti najdalje za
petnaest godina, a novac neophodan za se-
zonsko odr`avanje kompletnog stadiona
po~eo bi se ispla}ivati ve} prve godine po
okon~anju kompletnog projekta rekonstruk-
cije. Na obnovljenom bi stadionu zasigurno
bilo posla za sve, od radnika na
obezbje|enju parkirali{ta, pa sve do
poslovnih menad`era koji bi imali svoje
urede u privrednom dijelu kompleksa. 
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.
ISPRAVNA-oglasi sedmica-870:ISPRAVNA-oglasi.qxd 10.7.2013 22:00 Page 7
panjeta:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:44 Page 52

UMJETNICI ZA SREBRENICU

Sarajevski ratni teatar SARTR i Fondacija CINEMA FOR PEACE u saradnji sa tri
akademije: Muzičkom, Likovnom i Akademijom scenskih umjetnosti, Sarajevskom
filharmonijom, MESS-om i Memorijalnim centrom Potočari, pripremili su potresan
performans „Ostavi trag u njihova sjećanja“ koji se u vrijeme nastanka ovog
teksta izvodi u Potočarima kod Srebrenice, a na dan izlaska ovog broja SB-a i
u prostorijama SARTR-a u Sarajevu; reporteri „SB“-a bili su na posljednoj probi
dijela potresnog dvanaestosatnog performansa

SREBRENICA, ZAUVIJEK.
SJEĆAM SE KAD OCA
VIŠE NIJE BILO U KUĆI...
Pi{e: ALMIR PANJETA
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
„Nismo znali kuda }emo, jednostavno
smo tog 10. jula krenuli prema Poto~arima,
ne~em’ se nadali. Nena mi je obukla
skafander, plavi, a bio je juli. Ka`e, bi}e
hladno...“, govori glumica Maja Salki}
sje}anje pre`ivjele Srebreni~anke Indire
Ahmetovi} u performansu Ostavi trag u
njihova sje}anja koji se u vrijeme nastanka
ovog teksta izvodi u Poto~arima kod
Srebrenice, a na dan izlaska ovog broja SB-a
u prostorijama SARTR-a u Sarajevu. Ako
ste poranili da kupite ovaj broj, mo`ete jo{
sti}i, performans traje u ~etvrtak od podne
pa do pono}i, ako ~itate kasnije, pro~itajte o
~emu se radi, ideja je da se performans
izvodi tradicionalno pa mo`ete i}i
dogodine... Bili smo na posljednjoj probi
manjeg dijela performansa koji u Poto~a-
rima traje sedam a u SARTR-u 12 sati.
Potresno, ali ni blizu kao {to }e biti sam
performans, posebno onaj u Poto~arima.
U dijelu performansa nazvanom Razgo-
varaj sa mnom Maja izgovara tekst iz
transkripta jednog od 1.300 video-
svjedo~enja koja je prikupila Fondacija
Cinema for Peace, i u dijalogu je sa
svjedo~enjima pre`ivjelih Srebreni~ana
D`eme Muj~inovi}a, Rifeta Beganovi}a i
Ned`ada Smajlovi}a koja se emitiraju na
video-zidu. Koriste se i poeme Muje
Musagi}a i Albine Magerl kao i zapis
Ljubice Ostoji}. Svojevrstan moderator je
glumica Sonja Goronja.
ZID PLA^A
„Kad majka pla~e za sinom, sestra za
bratom, te{ko je to...“, govori kroz Maju
mlada Srebreni~anka Indira koja je na
po~etku rata bila dijete, ali se dobro sje}a
svega {to je pre`ivjela. „Razgovaraj sa
mnom o tome! Razgovaraj!“, govori joj
Sonja. „Sje}am se kad je rat po~eo. Nama
k’o djeci, nije ba{ bilo zabavno, ali eto,
ne{to se de{avalo. Eto, toga se sje}am.
Sje}am se kad oca vi{e nije bilo u ku}i...
Mene su moji roditelji i u ratu u~ili da
nikoga ne mrzim. ^ak ne mrzim ni onog
~ovjeka {to mi je oca ubio, a eno ga i sad
slobodno {eta. Voljela bih samo da ljudi
nau~e ovu malu djecu da ne mrze... Ho}u li
ikada na}i odgovor na ono vje~no za{to?!“,
govori Maja i istr~ava pored Sonje, sve
tihom vokalizacijom prate ~lanice `enskog
vokalnog sastava Corona, Anida i Dunja. U
tom momentu glasom se u sve treba
uklju~iti mlada Aida [o{i} i a capela
otpjevati [to te nema, Jadranke Stojakovi}.
„Ne mogu progovoriti, meni se u grlu
stisnulo...“, govori skoro slomljena Aida, a
dramaturginja Dubravka Zrn~i}-Kulenovi}
je ohrabruje... „[to te nema, kad na mlado
poljsko cvije}e biser ni`e pono} nijema“,
uspijeva blago pla~nim, ali zvonkim glasom
Aida izvesti Jadrankinu pjesmu, a Maja i
Sonja ispotiha ~itaju imena poginulih...
„Gledala sam Indirino video-svjedo~enje,
danas je mlada `ena, lijepo izgleda. Ne znam
ho}e li biti na performansu u Poto~arima,
voljela bih, ali me istovremeno strah. Sve
ovo je jedno veoma potresno i emotivno
iskustvo. Pro~itali smo mnoge transkripte,
pregledali svjedo~enja, ali na prvoj probi
smo se evo emotivno slomile, ne znam kako
}e biti u Poto~arima 10. jula i dan poslije u
Sarajevu. Kao glumci, posao nam je da
prenosimo emocije, ali da se sami u sve ne
uklju~ujemo, ali je jako te{ko odvojiti se od
li~ne i od tragedije svog naroda, i igrati je
kao neku staru gr~ku dramu“, pri~a nam
glumica Maja Salki}.

Ć”[to te nema, kad na mlado poljsko cvije}e biser ni`e

pono} nijema”, uspijeva blago pla~nim, ali zvonkim
glasom Aida izvesti Jadrankinu/[anti}evu pjesmu, a
Maja i Sonja ispotiha ~itaju imena poginulih...
52 SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.
panjeta:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:44 Page 53

»TRAGOVI SJE]ANJA»

Foto: Mario Ili~i}

RAZGOVARAJ SA MNOM
Sje}anja pre`ivjele Srebreni~anke Indire
kao dio potresnog performansa

11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 53

panjeta:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:45
UMJETNICI ZA SREBRENICU
 Sli~nog je mi{ljenja i njena kolegica
Sonja Goronja: „^itala sam transkripte, i to
uglavnom no}u, u ti{ini. Bilo je to vrijeme
kada sam mnogo toga preispitala, u neku
ruku katarzi~no iskustvo. U jednom
momentu nisam smjela isklju~iti svjetlo
kad krenem spavati i poku{avala sam
zamisliti kako je tek ljudima koji su sve to
pre`ivjeli. Razmi{ljala sam {ta zna~i moj
`ivot naspram svega toga, o tome kako su
neki ljudi pored svega u stanju sve to
ispolitizirati...“, pri~a nam Sonja. Aida
[o{i} iz Alt-Teatra se nada da }e imati
snage da izvede „[to te nema“:
„Sve ovo je jako emotivno za mene,
potrudi}u se da uspijem“, ka`e nam Aida.
^lanice Corone Anida Isanovi} i Dunja
Kazi} tako|er ne kriju da ih je nastup u
kojem vokalno prate Maju i Sonju dosta
emotivno potresao. „Ne znam {ta da
o~ekujemo na nastupu, vjerovatno }emo se
nakon zavr{etka na{eg dijela uklju~iti u
ostatak performansa, mada i u ovom dijelu
u kojem nastupamo ~esto zastane ‘knedla’ u
grlu“, ka`u Anida i Dunja. Opisan je samo
dio performansa u kojem uz SARTR i
Cinema for Peace u~estvuju Festival MESS
koji je pru`io veliku tehni~ku podr{ku, tu su
Likovna, Muzi~ka i Akademija scenskih
umjetnosti te Sarajevska filharmonija ~iji
profesori i studenti tako|e u~estvuju.
Performans je dobio i podr{ku Memorijalnog
centra u Poto~arima, u ~ijim prostorijama je
planirana izvedba 10. jula, i to kao dio
oficijelnog programa komemoracije.
„Osnovna ideja je bila da Srebrenica i
genocid koji se tamo dogodio ne padne u
zaborav. @eljeli smo da se sje}anje ne
zavr{i samo na novinskoj vijesti, ve} da
ostavimo dublji trag. Segment performansa
je i izlo`ba plakata postdiplomaca Vizual-
nih komunikacija Akademije likovnih
POTRESNO I EMOTIVNO ISKUSTVO
Maja Salki}: “Na prvoj probi smo se
emotivno slomile”
54
Page 54
umjetnosti Sarajevo Ostavi trag u njihova
sje}anja koju }emo ostaviti na poklon
Memorijalnom centru Poto~ari kako bi taj
prostor mogao biti {to aktivniji tokom cijele
godine, da upozorava i govori, i da ga ljudi
vi{e posje}uju“, ka`e dramaturginja Dubra-
vka Zrn~i}-Kulenovi}. Potcrtava kako je
performans otvoren za sve umjetnike ali i
gra|ane. Pored spomenutog, posjetioce na
ulazu do~ekuju video radovi umjetnice
Maje Bajevi}, prolazi se kroz tunel u kojem
je biti izlo`ba fotografija, studenata grafike
Akademije likovnih umjetnosti, tu su i
interaktivna video-instalacija Limit
tolerancije te Muzi~ki tragovi u njihova
sje}anja - solisti~ki nastupi profesionalnih
muzi~ara, ~lanova Sarajevske filharmonije
i studenata Muzi~ke akademije Sarajevo.
Sve je pro`eto dijelom Zvuci od imena u
kojem Jasenko Pa{i}, Alena D`ebo i drugi
KAD SE SVJETLO
UGASI...
Sonja Goronja:
“Katarzi~no iskustvo”
glumci i posjetioci koji izraze `elju ~itaju
imena ubijenih u genocidu. Postavi}e se tri
podija za ~itanja, na dva }e biti glumci, a na
tre}em im se mogu pridru`iti ostali gra|ani.
PERFORMANS [IROM
OTVORENIH VRATA
„Svako ko do|e mo}i }e se uklju~iti na
na~in na koji on ho}e, re}i ne{to, odsvirati,
dodirnuti predmet, ili samo sjediti i }utati,
ali }e i tako poslati poruku. Ideja je da
performans ponudi i neku novu nadu“, ka`e
Dubravka. Producentica/izvr{na producent-
ica performansa je Sabina [abi} iz SARTR-
a. Osim {to je producentica, i sama }e
u~estvovati izvedbom na flauti. Ka`e da ne
`eli spremati izvedbu, ve} namjerava
svirati po osje}aju koji kod nje izazove
performans.
„Nikome ne govorimo {ta }e svirati. I
profesionalni muzi~ari se uklju~uju u
trenutku kada osjete potrebu, i sviraju po
osje}aju, bez zadanog repertoara. Cilj je da
na kraju stvorimo svojevrstan audio-
vizuelno kakofoni~an i haoti~an efekat
kako bi se do~aralo sve kroz {ta su ljudi
pro{li u julu 1995. godine. Iako smo i ovo
uspjeli organizirati uz velike pote{ko}e,
`elja nam je da video-materijal koji }emo
snimiti na performansu bude temelj za
predstavu radnog naziva Trojanke inspiris-
anu `enama Troje i Srebrenice“, ka`e nam
Sabina [abi}. Napominje kako je
realizacija i ovog performansa do pred
sami po~etak bila neizvjesna, jer nisu imali
financijsku podr{ku, iako bi se o~ekivalo
da kad su ovakve stvari u pitanju ona ne
mo`e izostati. „Mi bismo performans
vjerovatno odr`ali u skladu sa na{im
mogu}nostima. Ipak, pred sam po~etak
realizacije uklju~io se BH Telecom koji je
performans financijski podr`ao“, isti~e
Sabina. Ka`e da }e performans u
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.
panjeta:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:45
KAKO POSLIJE
SVEGA ZAPJEVATI?
Dubravka Zrn~i}-Kulenovi}
i Aida [o{i}
potpunosti uspjeti samo uz puno u~e{}e
publike.
„Ono {to imamo kao osnovu su dijalozi
glumica s video-svjedo~anstvima i ~itanje
imena, fiksne su izlo`be, a ostalo }e sve biti
po osje}aju. Kad ka`emo imena, ~ita}e se
bez prezimena, pa }e tako naprimjer biti
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA
Page 55
Safet, Safet, Safet, Safet... i tako 119 puta.
Mada nije sigurno ni kako }e na sve
reagirati i sami u~esnici i u~esnice, jer je i
za njih sve to veoma emotivno.
Uglavnom, niko ne mo`e pogrije{iti {ta
god uradi, ka`e, otpjeva ili odsvira, jer }e to
biti odraz trenutnog osje}aja. Ako samo
»TRAGOVI SJE]ANJA»
[UTNJA KAO PORUKA
Sabina [abi}:
“Niko ne mo`e
pogrije{iti {ta
god da uradi”
sjedi i {uti, i to je poruka. Pozivam gra|ane
i umjetnike da do|u, i daju svoj doprinos“,
poru~uje Sabina [abi} na kraju. Oni sa
slabijim `ivcima neka ponesu i ne{to za
smirenje, treba}e, dodajemo nakon {to smo
prisustvovali samo malom dijelu probe za
ovaj emotivan i potresan performans. 
55
holbrooke:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:48 Page 56

HOLBROOKE JUNIOR

Moj otac Richard se silno nadao da }e za ulogu u

Dejtonskom sporazumu dobiti Nobelovu nagradu za mir
56 SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.
holbrooke:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:48 Page 57

MIROVNA MISIJA MOG OCA RICHARDA

Američki reditelj DAVID HOLBROOKE (47) ove nedjelje je doputovao u

Sarajevo, gdje je započeo snimanje ambicioznog dokumentarnog filma o životu i
diplomatskoj karijeri svog pokojnog oca RICHARDA HOLBROOKEA; David za naš
list ekskluzivno govori o nepoznatim detaljima angažmana svog oca u mirovnoj
misiji na Balkanu, sporazumu Karadžić - Holbrook, kao i emocijama koje je
Richard gajio prema Sarajevu

HOLBROOKE
MOJ OTAC, MIROTVORAC
Razgovarala: MIRHA DEDI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

R
editelj David Holbrooke je u utorak
(9 . jula ) iz New Yorka stigao u
Sarajevo sa brojnom filmskom
ekipom kako bi razgovarao sa
ovda{njim politi~arima, diplomata-
ma, javnim radnicima, koji su tokom diplo-
matske misije njegovog pokojnog oca Richarda
na Balkanu sara|ivali s njim. Dokumentarac,
koji Holbrooke-junior namjerava zavr{iti na
dvadesetogi{njicu Dejtonskog mirovnog spo-
razuma, nije njegov prvijenac. On je autor
nekoliko dokumentarnih filmova vezanih za
katoli~ki pokret i religiju koji su nagra|eni na
me|unardnim festivalima.

 Gospodine Holbrooke, da li Vi
dokumentarni film o svom ocu Richardu
Holbrookeu snimate iz emotivnih razloga
ili kako biste publici pribli`ili svog oca kao
mirotvorca?
Najva`nija stvar je da ga razumijemo
kao diplomatu. Mo`da bi puno filmad`ija
moglo napraviti film o njemu, me|utim ja
smatram da ga najbolje poznajem kao
osobu, u situacijama kada je bio daleko od
kamera. Mislim da }e film biti znatno
interesantniji zbog te moje prednosti. @elim
da dam pravu sliku svoga oca kakav je bio
tokom brojnih mirovnih pregovora.
PISMO CHRISTIANE AMANPOUR
 Da li Vam je otac po povratku iz BiH
pri~ao o svojim impresijama i pregovorima
koje je vodio u Sarajevu oko uspostavljanja
mira u BiH?
Mnogo se brinuo za nas i kada bi se
vratio ku}i manje bi pri~ao o tome {ta se
de{ava u Bosni i Hercegovini. @elio je da
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA
REVIZIJA DEJTONSKOG SPORAZUMA
David je siguran da bi njegov otac, da je `iv, izvr{io “popravke” Dejtonskog sporazuma
zna {ta se de{ava u na{im `ivotima, recimo
u ko{arka{kom klubu u New Yorku za koji
smo igrali. Provodili smo malo vremena
zajedno, ali kada bismo sjedili, ja bih
obavezno pitao {ta se de{ava u Bosni, on bi
rekao - tamo je pravi haos. Govorio je da je
situacija toliko komplikovana da se ne
mo`e objasniti u kratkim crtama. Mi smo,
naravno, zbog oca pratili preko TV-a sve
vijesti koje su se ticale BiH. Puno sam ~itao
i dosta sam bio obavije{tan o situaciji u
Bosni.
 Kada je Va{ otac umro, vi ste od
novinarke CNN-a Christiane Amanpour
dobili mail u kojem je, umjesto izraza
sau~e{}a, bila jedna fotografija Sarajeva
snimljena tokom bo`i}ne no}i. Ova
novinarka je smatrala da je Va{ otac ostavio
veliki dio sebe u Sarajevu, da li Vam je o
tome govorio?
On je bio potpuno vezan sa Sarajevo.
Dvije-tri nedjelje nakon njegove smrti
dobio sam taj mail od novinarke Amanpour,
sa prelijepom fotografijom Sarajeva no}u,
u kojem je mir i u kojem ljudi `ive
normalno. Ispod fotografije je napisala —
„hvala ti, Richarde, za ovo“. Ona je htjela
da mi, njegova djeca, razumijemo {ta je
ostavio iza sebe. To me je stra{no dirnulo.
Kada je moj brat govorio na komemoraciji
povodom smrti oca, upitao je: „Koji drugi
sin mo`e re}i — moj otac je okon~ao jedan
stra{ni rat?!” Mi smo zaista ponosni na
njega.
 Postojale su informacije da je Va{
otac trebao biti nominovan za Nobelovu 
57
holbrooke:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:49
HOLBROOKE JUNIOR
 nagradu za mir kao arhitekta Dejtonskog
mirovnog sporazuma koji je je zaustavio rat
u BiH. Da li znate ne{to o tome?
Moj otac je to zaslu`io i prvi put kada
sam ~uo da neko treba dobiti tu nagradu
bilo je pomenuto ime mog oca. U tom
trenutku nestvarno je bilo gledati svog oca i
misliti on zaslu`uje Nobelovu nagradu za
mir. Me|utim, sada kada jasnije gledam na
stvari {ta je radio i kako se pona{ao i koji su
kriteriji za tu nagradu, siguran sam da ju je
potpuno zaslu`io. Me|utim mogu vam re}i
zbog ~ega se to nije desilo. Bilo je dosta
kontroverzi oko njega jer ga puno ljudi na
visokim pozicijama u Evropi nije voljelo.
Dosta politi~ara iz Evrope nije `eljelo da on
dobije tu nagradu. Oni nisu podnosili to {to
je jedan Amerikanac do{ao u Evropu da
zavr{i u`asni rat i, druga stvar, nisu voljeli
na~in na koji je on to radio. On je bio
„te`ak“ karakter, ali samo takav karakter i
~vrsta ruka su bili potrebni kako bi ovdje
bio uspostavljen trajni mir.
 [ta znate o Dejtonskom sporazumu?
Svjestan sam uloge svog oca kao
arhitekte tog sporazuma, ali isto tako mi je
poznato koje su njegovi glavni nedostaci.
Njemu je bilo jasno da sporazum nije
perfektan i da treba jo{ dosta toga napraviti.
Govorio je da se taj sporazum vremenom
treba transformisati. Ovdje u Sarajevu sam
~uo da je Dejtonski sporazum problemat-
i~an za Bosnu i Hercegovinu, i da izaziva
velike frustracije. Siguran sam, da je otac
`iv, rekao bi: „Hajdemo ponovo to otvoriti
i stvari popraviti.“
OTAC NIJE PODNOSIO
MLADI]A I KARAD@I]A
 Da li Vam je otac govorio s kojim
politi~arem na Balkanu mu je bilo najte`e
pregovarati?
Pregovore je vodio sa Slobodanom
Milo{evi}em, Alijom Izetbegovi}em i
Franjom Tu|manom. Kada bi se sporazu-
mio sa jednim, do{ao bi do drugog i tada bi
se otvorio novi problem. Obi~no u ratu
postoje dvije zara}ene strane, me|utim,
ovdje su bile tri, {to je znatno komplikovalo
situaciju. Izetbegovi} je bio jednako
komplikovan i te`ak kao i Tu|man. Sa Slo-
bodanom Milo{evi}em je lak{e pregovarao,
znao je kako da trguje s njim. Tu su, opet,
bili i Karad`i} i Mladi}, ali klju~na stvar je
da je Milo{evi} pregovarao u njihovo ime.
On je reprezentirao bosanske Srbe. Moj
otac je na Karad`i}a i Mladi}a gledao kao
ratne zlo~ince. U njegovoj knjizi postoji
fotografija na kojoj se nalaze Milo{evi} i
moj otac sa saradnicima iz ameri~ke
administracije. Tom prilikom moj otac je
rekao Milo{evi}u: „Vi morate govoriti u
Karad`i}evo i Mladi}evo ime.“ Milo{evi}
je rekao: „Pa oni su tu u blizini.“ Me|utim,
58
Page 58
OTAC NA SLU@BENOM PUTU
Moj otac je savršeno poznavao
istoriju BiH
 U Sarajevu }e te sa svojom
ekipom boraviti sedam dana i za to
vrijeme razgovarati sa ljudima koji su
imali direktan kontakt s va{im ocem.
[ta o~ekujete od posjete BiH?
Za ovih 24 sata, koliko sam ovdje,
shvatio sam da je otac bio istorijski lik.
Drago mi je da je imao upjeha ovdje. Moj
otac je bio vrlo komplikovan ~ovjek,
nevjerovatno bistar i dinami~an. Pitao sam
otac je to odbio i svojim saradnicima kazao:
„Vi se mo`ete rukovati s njima, ali meni ne
pada na pamet.“ Kada bi vidio Karad`i}evu
facu sa onom ra{trkanom kosom, izgubio bi
svaku `elju da komunicira s njim. Nije htio
imati ni{ta s njima i tra`io je od Milo{evi}a
da ih on predstavlja.
 Da li }ete posjetiti jo{ neke zemlje u
kojima je Va{ otac bio anga`ovan kao
diplomata?
U septembru odlazim u Afganistan. Bio
sam u Vijatnamu, gdje sam skupljao
informacije o anga`manu mog oca u toj
zemlji od 1963. do 1966. godine. On je u to
vrijeme radio u ambasadi SAD-a. Pri~ao
sam prijateljima i ljudima koji su ga
HOLBROOKE U SARAJEVU
“Otac Richard je bio potpuno vezan za
Sarajevo”
{ta ljudi misle o njemu, a njegov najbolji
prijatelj je rekao da je bio istovremeno grub
i krhak, odnosno senzibilan. On je bio
~ovjek koji je izuzetno vodio ra~una o
istoriji. Znao je puno o istoriji zemlje u kojoj
je bio anga`ovan, bio je upu}en u istoriju
Bosne i Hercegovine. Otac je rekao da je
ova zemlja prevalila put do pakla i nazad.
Otac je silno `elio da BiH ide naprijed i
potpuno se realizira kao dr`ava.
poznavali. On je imao velike ambicije.
@elio je odigrati va`nu ulogu u Vijatnamu.
Shvatio sam da je bio veoma razo~aran i
frustriran zbog onog {to se desilo u toj
zemlji. Ameri~ka administracija nije
shvatila {ta se zapravo tamo de{ava. On je
odlazio u izbjegli~ke kampove kako bi
upoznao ljude. Puno diplomata, kada dolazi
u jednu zemlju, razgovara isklju~ivo sa
ostalim diplomatama, ali rijetko sa obi~nim
ljudima i izbjeglicama, kao {to je on to
~inio. To drugi visoki diplomati nikada
nisu radili. Kada posmatramo njegov
anga`man u BiH, moram vam re}i da je on
u Sarajevo najprije do{ao privatno kao
obi~an gra|anin, a ne diplomata u misiji.
Putovao je po cijeloj Bosni i Hercegovini
1991. godine. Ponovo je u Sarajevo do{ao u
decembru 1992. godine gdje je i do~ekao
novu godinu 1993. Zadnji dan decembra
1992. godine svi njegovi prijatelji su bili u
Washingtonu, gdje su slavili novu Clinto-
novu administraciju, samo je on bio u
Sarajevu. Svi su ga pitali — „{ta radi{ tamo“,
a on je smatrao da je to najinteresantnije
mjesto gdje je mogao da bude. Bio je tu od
srca, jer je tako osje}ao, a ne {to mu je neko
rekao da mora i}i tamo. On je smatrao da je
rat trebalo tada zaustaviti i napraviti velike
promjene.
 Radovan Karad`i} tvrdi da je sa
Va{im ocem 1996. godine napravio
sporazum koji mu garantuje bezbjednost i
slobodu, ali i osloba|anje svake odgovor-
nosti pred Ha{kim tribunalom u zamjenu za
povla~enje iz javnog i politi~kog `ivota. [ta
znate o sporazumu Karad`i} - Holbrooke?
Uvjeren sam da Karad`i} la`e, jer je
moj otac uvijek govorio da je on notorni
la`ov. Ja vjerujem svom ocu. Karad`i} je
o~ajan ~ovjek. Na~in na koji on gleda na
svijet potpuno se razlikuje od onog {ta
zapravo svijet jeste. Oni ima svoje lude
vizije koje je sam stvorio. 
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.
ISPRAVNA-oglasi sedmica-870:ISPRAVNA-oglasi.qxd 11.7.2013 10:45 Page 8
travolta:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:52 Page 60

“SEZONA UBIJANJA”

U okviru 48. internacionalnog filmskog festivala u Karlovym Varyma prikazan

je film „KILLING SEASON“ sa JOHNOM TRAVOLTOM i ROBERTOM DE NIROM u
glavnim ulogama, u kojem dvojica slavnih glumaca tumače uloge Srbina i
Amerikanca traumatiziranih ratom u Bosni ’90-ih godina; ako je suditi prema
prvim kritikama, „Killing Season“ je još jedan u nizu površnih i neubjedljivih
holivudskih akcionih filmova koji tematiziraju sukobe na prostoru bivše
Jugoslavije

TRAVOLTA I DE NIRO,
VETERANI RATA U BOSNI
Pi{e: MAJA RADEVI]

A
ko postoje dvojica likova s kojima
ne biste `eljeli da se na|ete sami
usred {ume, to bi sigurno bili oni
koje igraju John Travolta i Robert
de Niro u novom filmu Killing
Season (Sezona ubijanja) scenariste Evana
Daughertyja i reditelja Marka Stevena
Johnsona, koji je pro{le sedmice prvi put
prikazan evropskoj publici kao specijalna
projekcija u okviru 48. internacionalnog
filmskog festivala u Karlovym Varyma.
Killing Season pri~a je o ameri~kom
vojnom veteranu Benjaminu Fordu (De
Niro) koji se za vrijeme rata ‘90-ih godina
borio u Bosni i biv{em srpskom vojniku,
pripadniku zloglasne jedinice [korpioni
Emilu Kova~u (Travolta). Nakon {to je
bosanski rat zavr{en, umoran od svega,
Ford se povla~i u udaljenu kolibu u {umi u
divljini ameri~kih planina, poku{avaju}i
potisnuti bolna sje}anja. Drama po~inje
kada u {umu dolazi Emil Kova~, koji ima
nera{~i{}ene ra~une iz Bosne sa Fordom.
Ono {to slijedi je igra ma~ke i mi{a u kojoj
njih dvojica zapo~inju svoj li~ni Tre}i
svjetski rat. Kako se film pribli`ava kraju,
stare rane se otvaraju, potisnuta sje}anja
izlaze na povr{inu, a dugo skrivane tajne se
otkrivaju…

ISPOVIJESTI I SJE]ANJA
To je, ukratko, sadr`aj novog Johnson-
ovog akcionog spektakla, koji je svjetsku
premijeru imao 20. juna u New Yorku (u
ameri~kim kinima po~inje se prikazivati od
12. jula). Killing Season jo{ je jedno u nizu
holivudskih ostvarenja inspirisanih ratnim
sukobima u Jugoslaviji ‘90-ih godina. Od
ovog filma se zaista mnogo o~ekivalo,
prvenstveno s obzirom na dvojicu

60 SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

travolta:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:53 Page 61

BOSANSKI PTSP NA HOLIVUDSKI NA^IN

holivudskih velikana koji nose glavne

IGRA MA^KE I MI[A
John Travolta u filmu igra biv{eg pripadnika
zloglasne jedinice [korpioni, a Robert De Niro
tuma~i lik ameri~kog vojnog veterana
uloge. Me|utim, ako je suditi prema prvim
kritikama koje su objavljene nakon
premijera u New Yorku i Karlovym
Varyma, Sezona ubijanja se u scenaristi-
~kom, gluma~kom i produkcijskom smislu
ne razlikuje mnogo od ve}ine do sada
snimljenih filmova o toj tematici, koji su
uglavnom povr{ni i razo~aravaju}e
predvidljivi.
Pripremaju}i se za snimanje filma,
Travolta je jo{ krajem 2011. kratko boravio
i u Bosni i Hercegovini. Iako se naga|alo
kako }e dio filma biti snimljen na na{im
prostorima, to se, ipak, nije dogodilo.
Autori projekta odlu~ili su se za “all-
American” produkciju (Millenium Films),
a iz ove perspektive to vjerovatno i nije bila
najbolja odluka, jer bi snimanje na
autenti~nim lokacijama mo`da doprinijelo
uvjerljivosti cijele filmske pri~e (a mo`da i
ne bi - sjetimo se filma Lov u Bosni sa
Richardom Gereom…). Tako je ve} nakon
prvog oficijelnog trailera filma koji je ovih
dana objavljen na internetu, Travolta
ismijan i `estoko kritikovan zbog svog
“ruskog” akcenta kojim poku{ava do~arati
Kova~ev lik. No, slavni glumac tvrdi da se
itekako potrudio. “I{ao sam u Hrvatsku,
Bosnu i Srbiju, razgovarao sa mnogo biv{ih
vojnika i mnogi od njih utkani su u ovaj
karakter”, ka`e Travolta, koji u filmu nosi
“karakteristi~nu” bradu srpskih vojnika (jo{
jedan stereotip). „S obzirom da smo Bobby
(De Niro, op.a.) i ja tako poznati
Amerikanci, mislio sam da bi bilo dobro da
gradim svoj lik odvojeno - sa upe~atljivim
akcentom, na~inom na koji izgledam,
hodam i govorim i da to bude {to manje
sli~no pona{anju tipi~nog Amerikanca.”
Mark Steven Johnson, najpoznatiji po 

11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 61

travolta:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:53
“SEZONA UBIJANJA”
 re`iji blockbustera zasnovanih na stripovi-
ma Daredevil i Ghost Rider, izjavio je
nakon premijere u New Yorku kako je ovaj
projekat za njega bio avantura sa krajnje
neizvjesnim ishodom.
“U ovom filmu nema robota, superhero-
ja ni ~udovi{ta. Ve} sam snimio takve
filmove i ovo je bila moja {ansa da
progovorim o jednoj zaista va`noj temi i
napravim film koji, prije svega, {alje
antiratnu poruku“, ka`e Johnson. „Nadam
se da }e ovaj film uticati da ljudi shvate
kako rat nije odgovor. Rat uni{tava ljudske
`ivote, svakog dana gledamo vojnike iz
Afganistana koji se vra}aju ku}i sa PTSP-
om i mislim da su to neke od najva`nijih
tema dana{njice o kojima se mora javno
govoriti.“
I dok veliki Robert de Niro nije
prisustvovao njujor{koj premijeri filma
(navodno je bio u Izraelu na proslavi 90.
ro|endana predsjednika Shimona Peresa),
a nije se pojavio ni u Karlovym Varyma,
reditelj Johnson novinarima je pohvalio
Travoltin „entuzijazam za glumu“. „Prvo
{to mi je rekao nakon {to je pro~itao
scenarij bilo je: ‘@elim da rizikujem.’ Te
njegove rije~i sve su nas motivirale da
napravimo ne{to jedinstveno, ne{to druga-
~ije za svakog od nas“, obja{njava
Johnson.
NI QUENTIN GA NE BI SPASIO
Zanimljivo je da je Daughertyjev
scenarij, originalno nazvan Shrapnel,
prvobitno bio smje{ten u sedamdesete
godine pro{log stolje}a, a glavni junaci bili
su ameri~ki veteran iz Drugog svjetskog
JO[ JEDAN „ANTISRPSKI“ FILM
U Srbiji pripremaju bojkot, a u
Sarajevu crveni tepih za De Nira
[to se ti~e publike sa prostora biv{e
Jugoslavije, za o~ekivati je da }e film
Killing Season, kao i prethodna holivudska
ostvarenja inspirisana ex-Yu ratovima,
neizbje`no pratiti i politi~ka percepcija.
Tako su na web sajtu serbiathroughameri-
caneyes.wordpress.com ve} zaklju~ili
kako je ovo „jo{ jedan u nizu antisrpskih
filmova“: „Evo nas opet! Ludi Srbi su
ponovo u potrazi za krvlju!!! Ovo je jedna
od mnogih holivudskih produkcija u
posljednjih deset godina koja prikazuje
Srbe u lo{em svjetlu. Srpskim vojnim i
politi~kim zvani~nicima u Hagu se sudi za
ratne zlo~ine. Ve}ina njih su osu|eni i
mnogi se jo{ nalaze tamo. Jednog su
dr`ali deset godina bez zvani~ne
optu`nice!!! A Hrvati, Bosanci i Albanci koji
62
Page 62
TRAVOLTA O KOVAČU:
“Išao sam u Hrvatsku,
Bosnu i Srbiju, razgovarao
sa mnogo bivših vojnika i
mnogi od njih utkani su u
ovaj karakter. Želio sam
potpuno pobjeći od
ponašanja i izgleda
tipičnog Amerikanca”
su odgovorni za mnoge gnusne zlo~ine su
oslobo|eni, progla{eni nevinima, osu|eni
na mnogo bla`e kazne, ili izabrani za
predsjednike.“
I dok }e u susjednoj Srbiji vrlo
vjerovatno iz politi~kih razloga bojkotovati
film, u Sarajevu ve} pripremaju crveni
tepih za Travoltu i De Nira... Kako
nezvani~no saznajemo, jedan od dvojice
slavnih holivudskih glumaca mogao bi
posjetiti glavni grad BiH tokom narednog
Sarajevo Film Festivala, koji }e biti odr`an
od 16. do 24. avgusta. O dolasku Roberta
De Nira na SFF spekulira se ve} nekoliko
godina. Ovog puta to bi moglo biti sasvim
izvjesno, iako legendarni glumac posljed-
njih godina sve vi{e izbjegava pojavljivanja
u javnosti. 
rata i biv{i nacisti~ki oficir. Film je trebao
re`irati John McTiernan, jedan od
najpoznatijih ameri~kih reditelja akcijskog
`anra (Umri mu{ki, Predator, Lov na
Crveni oktobar...). S obzirom na ve}u
istorijsku distancu i, objektivno, mnogo
boljeg reditelja, to bi vjerovatno bilo puno
sretnije rje{enje od ovoga {to sada imamo
priliku vidjeti na filmskom platnu, pi{e
kriti~arka magazina Variety Alissa Simon.
„Uz sve probleme koje ima, sre}an
zavr{etak nije iznena|uju}i, premda je to
samo jo{ jedno od lo{ih mjesta u filmu.
Mo`da ~ak ni Quentin Tarantino ne bi
uspio pogoditi pravi ton da izbalansira
scenaristi~ki miks proizvoljnog nasilja i
pretencioznog filozofiranja o opravdanim
okolnostima, pokajanju i iskupljenju“, pi{e
Simonova.
Ni kriti~ari poznatog filmskog
magazina Hollywood Reporter nisu bili
mnogo bla`i prema Johnsonovom
ostvarenju. „Razne metode mu~enja —
uklju~uju}i znatne koli~ine soli i soka od
limuna — kori{tene su u filmu, ali niti
jednom De Niro, Travolta ili Johnson ne
uspijevaju da nas ubijede da su likovi zaista
u smrtnoj opasnosti...
Scenariju Evana Daughertyja tako|er
nedostaje humor i bori se da uklopi
ispovijesti i razgovore dvojice ljudi o ratu i
Bogu. Stvari ~ak nenamjerno skre}u u
parodiju kada se Kova~ i Ford suo~avaju u
crkvi u cik zore. Ali napetost i element
iznena|enja izostaju u onome {to slijedi do
kraja filma, dok se igra ma~ke i mi{a
kontinuirano ponavlja po ustaljenom
obrascu: jedan od dvojice likova juri
drugog dok mu ovaj ne pobjegne, i onda
sve po~inje iznova...“, navodi se u kritici
Hollywood Reportera. 
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.
ISPRAVNA-oglasi sedmica-870:ISPRAVNA-oglasi.qxd 10.7.2013 22:07 Page 9
INTERVJU-purisa:INTERVJU - osnova.qxd 10.7.2013 22:18 Page 64

PURI[A \OR\EVI], RE@ISER BEZ PREMCA

INTERVIEW
Puriša Ðorđević (89) najstariji srbijanski režiser
MLADOMIR PURIŠA ÐORÐEVIĆ (89), scenarista, reditelj i pisac, autor blizu 70
igranih i dokumentarnih filmova, zaslužan je za neka od najboljih, ali i najgorih
ostvarenja u istoriji jugoslovenske kinematografije; u razgovoru za „SB“ Ðorđević
otvoreno govori o svojim uspjesima i debaklima, zašto više voli dokumentarce od
igranih filmova, te otkriva detalje svog novog filmskog projekta koji će biti
posvećen lideru LDP-a Srbije ČEDOMIRU JOVANOVIĆU

“Snimio sam ~etiri dobra

filma u karijeri i to je dosta;
Orson Welles imao je samo tri!“
Razgovarala: MAJA RADEVI]
narcisoidnih, egoisti~nih ljudi... Vi ste jako lo{e pro{ao, kako za vreme projekcije,
jedan od rijetkih koji je javno kritikovao tako i posle toga! Do tada sam uglavnom
vlastite filmove. Ne patite od takvih dobro prolazio kod publike i kriti~ara. Ali te

F
ilmom se bavi blizu sedam dece-
nija. Snimio je blizu 70 igranih,
dokumentarnih i TV filmova koji
su nagra|ivani na festivalima od
Venecije do Rio de @aneira i
objavio desetak knjiga. Njegova tetralo-
gi ja Devojka, San, Jutro, Podne , uz
Bicikliste i Kros Kantri, jedinstvena je
cjelina u istoriji jugoslovenskog filma,
nastala u periodu od 1965. do 1970.
godine. Najstariji `ivu}i srbijanski re`iser
Mladomir Puri{a \or|evi} (89) pamti se i
po tome {to su u njegovim filmovima
debitovali Mija Aleksi}, Neda Arneri},
Drago ^uma, Ljubica Kovi}, Pepi
Lakovi}, Jelena @igon, Radmila Gute{a...
POGRE[NI IZBORI
“Kada imate 89 godina, onda mo`ete
jo{ jedino da se igrate sami sa sobom.
Takvo raspolo`enje daje mi snagu i
energiju da nastavim dalje. Za mene je smrt
ne{to {to }e do}i kao hepiend. Vrlo sam
sre}an {to kad odem u grad, znam kako da
se vratim ku}i, ta~no znam gde stanujem!
To je veliko postignu}e“, ka`e na po~etku
na{eg razgovora Puri{a \or|evi}.
 Mnoge filmske re`isere prati glas
„boljki“? godine u Puli je bilo jedno 300 novinara i
Jedne godine, mislim da je to bila 1978., kada sam se pojavio na press konferenciji
do{ao sam na filmski festival u Puli sa nakon filma, sve su o~i bile uprte u mene.
filmom Trener - sportska tematika, a film je Gledaju me i misle: kako li }e sad da se
opravda, nakon ovakvog debakla... Video
SRBIJA DANAS: „Ta sam kakva je situacija, pa sam im otvoreno
rekao: „Znate {ta, ja sam odmah znao da je
liberalna struja dobro to jako lo{ film, jer pored mene je na
stoji kod intelektualaca, projekciji sedela moja k}erka i posle prve
dve minute filma mi je rekla: ‘Tata, kakve
ali u narodu ne mogu da su ovo gluposti?! Idem ja da kupim
sladoled...‘“ Kad sam to ispri~ao, svi
ih smisle. U Srbiji se o novinari u sali su po~eli da se smeju... Posle
Jovanoviću još uvek mene je Vatroslav Mimica tako|er imao
jedan lo{ film, pa me pitao za savet kako da
govori kao o čoveku koji se izvu~e...
je oterao Miloševića u  Nije jednostavno napraviti ni lo{
Hag, smeta im čak i što film...
Ja sam voleo da govorim o tome kako se
ima četvoro dece i što prave lo{i filmovi. Sve po~inje od onog ko
je pisao scenario, a s obzirom da sam ja
finansijski dobro stoji, jer pisao scenarije za ve}inu mojih filmova,
je to za jednog čoveka nisam mogao nikoga da okrivim osim sebe!
Naravno, svako za svoj scenario misli da je
uvek sumnjivo, pa se sjajan, pa sam i ja tako mislio. I kad sam
onda pojave priče o drogi po~eo da snimam film Trener koji sam
pomenuo, smatrao sam da sam izabrao
i ostalo...“ odli~ne glumce. Me|utim, izbor glavnog 

64 SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

INTERVJU-purisa:INTERVJU - osnova.qxd 10.7.2013 22:18 Page 65

VI[E OD FILMA
FILM KAO @IVOTNO
OPREDJELJENJE
Puri{a \or|evi} jedan je od
najplodonosnijih filmskih
autora sa ovih prostora

11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA 65

INTERVJU-purisa:INTERVJU - osnova.qxd 10.7.2013
PURI[A \OR\EVI], RE@ISER BEZ PREMCA
BIOGRAFSKE PRI^E
\or|evi} trenutno priprema dokumentarac o ^edi Jovanovi}u, a nedavno je snimio film o Jir`iju Menclu
 glumca bio je potpuno pogre{an i brzo sam
to shvatio, ali nisam mogao u~initi ni{ta...
Prosto, nisam od onih re`isera koji }e nekog
da odbace.
 Ipak, sa prva ~etiri igrana filma koje
ste snimili - Devojka, San, Jutro i Podne -
stekli ste veliki „kredit“ kod publike, kao i
kod kriti~ara.
Pa, to objektivno jesu moji najbolji
filmovi. Ali desilo se ne{to interesantno: pod
pritiskom tih filmova ja sam snimio jo{
nekoliko filmova za koje niko ne zna.
Recimo, za televiziju sam snimio pet filmova
po ^ehovu, za jednu zapadnonema~ku
produkciju radio sam film Kako su popravlja-
ni na{i klaviri, pa je onda bio film Osam kila
sre}e, koji sam radio po jednoj svojoj pri~i...
Ti filmovi se distributerima nisu svideli, pa
~ak ni na televiziji nikada nisu prikazani. Ali
u psiholo{kom, pa ako ho}ete i filozofskom
smislu, {ta je su{tina iskustva u radu jednog
umetnika? Kod mene se sastojala u tome {to
sam umeo da polako sredim utiske i da
razumem da nikada vi{e ne}u napraviti tako
dobre filmove kao {to su Devojka, Jutro, San
ili Podne. Razloge za to sam uvek tra`io u
sebi, ne u nekim drugim ljudima ili
okolnostima. Na kraju sam prona{ao u delima
ozbiljnijih umetnika i analizama gr~kih
drama jednu Aristotelovu konstataciju da
svako u `ivotu ima svoje sjajne trenutke koji
budu i pro|u i ukoliko bi se ponovili,
to bi bila farsa. Tako je nekako bilo i sa
mnom... Imam ~etiri dobra filma i to je
dosta. Pa, Orson Welles ima samo tri
filma!
 U Hollywoodu snimite jedan
veliki film i prakti~no ostatak `ivota
mo`ete u`ivati u lovorikama.
66
22:19 Page 66
Kod nas ba{ i nije tako, uvijek se o~ekuje
vi{e i bolje...
Tako je, ali ja sam prihvatio da sam u
po~etku mogao da napravim odli~an film sa
tim jednim zanosom i entuzijazmom nekoga
ko prvi put stane iza kamere, a kasnije sam
postao vi{e pragmati~an. Ako u|ete u projekat
realizacije filma s te`njom da dobijete neke
nagrade i priznanja, taj film definitivno ne}e
biti onakav kakvim ste ga zamislili.
PAZI, NE TUMBAJ
 Jeste li se na neki na~in vi{e prona{li
u dokumentarnim, nego u igranim filmovi-
ma?
Verovatno jesam. Jedan od mojih prvih
filmova bio je Dva zrna gro`|a - neka ko-
produkcija sa Grcima, potpuno nepovezana,
bez scenarija i bez plana... E pa, 1954. taj
film je u Puli progla{en za najgori
jugoslovenski film.
 Izgleda da vam u Puli ba{ nije i{lo...
Priznao sam i taj poraz, ali zato sam u
me|uvremenu po~eo da pravim dobre
dokumentarne filmove. U to vreme sam
radio jedan film o Rezoluciji Informbiroa,
za koji sam dobio saveznu nagradu. Zvao se
Jugoslavija, maja 1949. Nakon tog filma na
jednom prijemu sam prvi put video Josipa
Broza Tita. Se}am se kako smo se ~udili jer
je bio nizak, jedva metar i 65...
A ovamo ga na portretima
slikaju kao da je Che Guevara!
Uglavnom, posle toga sam
snimio jo{ niz dokumentaraca
koji su dobro prolazili na
festivalima u Veneciji, Kanu...
Tada, po~etkom 50-ih godina,
dok eksperimentalni filmovi
jo{ nisu postojali, napravio sam jedan peto-
minutni filmski eksperiment koji se zvao
Pazi, ne tumbaj. Pri~a je bila o tome kako se
razbija staklo, kako se ljudi gledaju u
ogledalo... Taj film su cenzori zabranili
1953. zbog upotrebe d`ez muzike. Potpuno
sam zaboravio na njega, a onda su me ove
godine pozvali na Festival dokumentarnog
filma BELDOCS u Beogradu i doneo sam
im taj film. Bilo je to takvo zaprepa{}enje u
publici, kriti~ari su napisali da je to najbolji
film na ovogodi{njem Festivalu... Eto, tako
vam je s filmovima i istorijom.
 Spomenuli ste cenzuru. U pore|enju s
nekim Va{im kolegama, Vi niste imali
ve}ih problema s partijskim cenzorima?
Jutro je film koji je ‘zatalasao‘ celu
Jugoslaviju jer se u njemu prvi put govorilo
o tome da smo mi u ratu ubijali kao i drugi.
Prvi put je rat prikazan na jedan malo
druga~iji na~in, manje idealizirano, a vi{e
realisti~no. List Borba, koji je bio organ
Partije, tada me je napadao skoro mesec
dana u svojim tekstovima. Ali onda su
filmski radnici i intelektualna javnost
Jugoslavije stali u moju odbranu i to je
imalo efekta, naravno, uz ~injenicu da je
film dobio nagradu u Veneciji i tada je ve}
bio poznat u celom svetu.
 Zanimljivo je da ste radili dosta
biografskih filmova...
Jedan od meni najdra`ih bio je o mom
prijatelju Toninu Guerru, velikom italijan-
skom scenaristi i pjesniku, koji je radio sa
Fellinijem, Antonionijem, Angelopou-
losom... Zahvaljuju}i njemu sam upoznao
Fellinija, Tarkovskog i mnoge druge koji su
ostavili veliki utisak na mene. Radio sam i
filmove o Miloradu Pavi}u, Aci Popovi}u,
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.
INTERVJU-purisa:INTERVJU - osnova.qxd 10.7.2013
RE@ISERI I POLITIKA
„Kusturica više nikad neće
napraviti dobar film“
 Za razliku od nekih Va{ih kolega,
Vi ste se uvijek dr`ali dalje od politike.
Je li vas to ko{talo u nekom smislu?
Ne, nikada. Ja sam po prirodi drzak
~ovek, potpuno sam nezavisan kao li~nost
i znam da se sada svi pomalo ~ude tome
za{to pravim film o ^edi. Ali, pronalazim
neku sli~nost izme|u njega i mene u
mladosti - ja sam sa 17 godina bio u
partizanima.
Vladislavu Petkovi}u Disu... Volim da
istra`ujem tu|e `ivote.
 Jedan od Va{ih posljednjih filmova je
o velikom ~e{kom sineasti, oskarovcu
Jir`iju Menclu?
Da, to smo zavr{ili negde pro{le godine.
Mencl je odgledao film i rekao je
novinarima: „Puri{a je blesav“! To je zato
{to sam u filmu ispri~ao njegovu ljubavnu
dramu - kada mu je `ena oti{la sa drugim
~ovekom, a naga|alo se i da dete koje
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA
22:20 Page 67
 Negdje sam pro~itala da ste
izjavili kako Vam je `elja da film o
Jovanovi}u bude prikazan na
Kustendorfu... Kakva je paralela izme|u
Jovanovi}a i Emira Kusturice?
Sli~ni su samo po drskosti. Ali
Kusturica, sa tim svojim nacionalisti~kim
opredeljenjem… Nije to dobro. Mislim da
on vi{e nikada ne}e napraviti dobar film.
imaju nije Menclovo. Ali on je tada
d`entlmenski izjavio kako nije va`no ~ije je
dete i da }e on nastaviti da ga odgaja i da
mu bude otac.
SRBIN ZA ^EDU
 Trenutno pripremate film o lideru
LDP-a Srbije ^edomiru Jovanovi}u?
Da, snimanje bi trebalo uskoro da
po~ne, sklapamo finansijsku konstrukciju…
Nisam ~lan ^edine partije, ali sam njegov
veliki simpatizer i podr`avam sve {to radi.
VI[E OD FILMA
Dogovorili smo se da }emo zajedno raditi
ovaj film na temelju njegove knjige Moj
sukob s pro{lo{}u, u kojoj je jedna od
najupe~atljivijih epizoda njegov odlazak
kod Slobodana Milo{evi}a kada ga je
ube|ivao da se preda. Tako|er me zanima i
Jovanovi}ev odnos sa njegovom suprugom
- kako je ona do`ivljavala celokupan taj
^edin politi~ki anga`man od studentskih
demonstracija pa do danas i tu stalnu
pretnju da }e ga neko likvidirati. Naravno, s
obzirom da ^edu u Srbiji ba{ i ne vole, ne}e
nam biti lako da prona|emo novac za film,
ali nadam se da }emo uspeti, uz pomo}
nekih stranih partnera… Slobodno napi{ite:
ja jesam Srbin, ali sam za ^edu!
 Koliko se po Va{em mi{ljenju
promijenila slika Srbije od studentskih
demonstracija 1996./’97., kada je Jovanovi}
prvi put stupio na politi~ku scenu, do
danas?
Jedino se ^edo nije promenio, a sve drugo
se promenilo… Ili je mo`da ostalo isto, zavisi
kako gledate. Ta liberalna struja dobro stoji
kod intelektualaca, ali u narodu ne mogu da ih
smisle. U Srbiji se o Jovanovi}u jo{ uvek
govori kao o ~oveku koji je oterao Milo{evi}a
u Hag, smeta im ~ak i {to ima ~etvoro dece i
{to finansijski dobro stoji, jer je to za jednog
~oveka uvek sumnjivo, pa se onda pojave
pri~e o drogi i ostalo... 
67
albanija:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:16 Page 68

U “ZEMLJI ORLOVA”

U očima prijatelja i
rodbine odlazak na
ljetovanje u Albaniju
činio se kao bespotreban
i hrabar korak sa vrlo
neizvjesnim ishodom; na
koncu se ispostavilo, kao
i obično, kako ni u kom
slučaju ne treba robovati
predrasudama

Tekst i foto: MARIO ILI^I] (Saranda)

P
utovanje od Sarajeva do sredi{ta
najju`nijeg albanskog grada Sa-
rande trajalo je gotovo trinaest
sati. Ispostavit }e se kako je
uvjerljivo najgori dio puta bio
upravo onaj u BiH, od Broda na Drini do
[}epan Polja. Da su Albanci ozbiljno
shvatili projekt izgradnje infrastrukture,
nazire se ve} na dionici od Skadra do
Tirane, gdje je izgra|ena brza cesta.

BESPRIJEKORNO ^ISTO
Napokon, nakon trinaest sati vo`nje,
ukazala se albanska ljepotica. Saranda u
prijevodu zna~i 40 svetaca. Dana{nji naziv
Sarande potje~e od naziva ranokr{}anskog
manastira Agioi Saranda, posve}enog
Saranda
~etrdesetorici svetih ratnika - mu~enika. U

I NAKON HODŽE -
gradu rezidentno `ivi oko trideset tisu}a
stanovnika, dok je u vrijeme turisti~ke
sezone ta brojka najmanje tri puta ve}a.
Grad ima vi{e od stotinu hotela, mahom

luksuznih, sa ~etiri i pet zvjezdica. Saranda
je okru`ena sa tridesetak kilometara
prekrasnih pla`a sa sitnim pijeskom, a
najljep{e su one u gradi}ima Ksamil i
Lukove. Na gotovo svakom novom objektu
u izgradnji pored albanske zastave vijori se
i zastava dr`ave u kojoj je zara|en novac za
izgradnju. Albanskim ulicama krstare
skupocjeni automobili, turisti odsjedaju u
vrhunski ure|enim hotelima po vrlo
povoljnim cijenama. Cijena no}enja s
doru~kom u hotelu s ~etiri zvjezdice tik do
pla`e ne prelazi 30 eura.
Na ulicama grada naj~e{}e mo`ete
vidjeti Mercedese. Ima tu svega i sva~ega,
od onih starih modela poput ~uvenih 123-
ca, ali i najnovijih luksuznih modela kao {to
je Mercedesov 219 CLS kupe. Nestvarno
izgledaju prizori kada na lokalnoj cesti
ugledate neki model novog Mercedesa, koji
~eka da se ispred njega skloni stado koza ili
ALBANIJA
U zemlji Mercedesa i magaraca
preko ceste pro|e nekoliko magaraca ili
krava. Pla`e u Sarandi i u okru`enju su pod
koncesijom. Vlasnici beach barova pla`e
odr`avaju i imaju obvezu osigurati
dovoljan broj suncobrana i le`aljki koje se
napla}uju. Cijena jedne le`aljke na
cjelodnevni najam stoji 200 leka, {to bi
prera~unato u KM-ove iznosilo oko tri
marke, dok su suncobrani gratis. Konobari
iz barova uredno poslu`uju kupa~e na pla`i,
dok drugi kolege u vrijeme plime ribarsk-
om mre`om iz mora vade sve {to je plima
nanijela kako bi more u svakom trenutku
bilo besprijekorno ~isto. Bilo da ste odsjeli
u hotelu s pet zvjezdica ili ste kao slu~ajni
prolaznik navratili u neki od barova u Sa-
randi, sigurno je kako }ete popiti vrhunski
espresso koji u svakom objektu stoji
sedamdeset leka, dakle jednu konvertibilnu
marku. Svi barovi uz {etnicu kao i hoteli u
Sarandi u pravilu imaju dostupan be`i~ni
internet i kabelsku televiziju. Kuhinja tog
dijela Albanije pod utjecajem je gr~ke,
talijanske i turske. Ono {to sami navode kao
specijalitete su njihova ~uvena rakija, te
riblji i specijaliteti od svinjskog mesa i

68 SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

albanija:TEKST osnova.qxd 10.7.2013 22:16
LIJEPO, PRELIJEPO
Anti~ki grad Butrint
nezaobilazna janjetina.
Za razliku od turisti~kih odredi{ta u
okru`enju, u restoranima Sarande nakon {to
zavr{ite s jelom, prilazi vam glavni konobar
koji obavezno donosi neki dezert poput
Sobreta ili jednostavno veliki oval s vo}em
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA
Page 69
POGLED PREKO ZASTAVE
Gr~ki otok Krf od Sarande udaljen
je svega dvije nauti~ke milje
na ra~un ku}e. Cijena restoranskog menija
koji podrazumijeva juhu, glavno jelo i pi}e
kre}e se od 10 do 15 maraka, ovisno o
tome jedete li ribu ili neko meso na `aru.
KRF I VINA
Isto tako vrijedi probati albanska
doma}a vina Delvina ili vrhunsko crveno
vino Shesh i Zi. Pod obavezno je i probati
neko od lokalnih piva, koje u restoranima
stoji oko dvije KM. Za devetnaest eura u
jednom pravcu iz luke u Sarandi mo`ete
oti}i na jednodnevni izlet na gr~ki otok Krf,
koji je brzom brodicom udaljen pola sata
vo`nje. Ali, prije svega vrijedi obi}i
nekoliko obli`njih znamenitosti, poput
grada Gjirokestera, izvori{ta Plavo oko ili
GRA\EVINSKA EKSPANZIJA
U proteklih 15 godina u Sarandi izgra|eno je vi{e od 100 hotela
anti~kog grada Butrinta. Shqiperia ili u
prijevodu s albanskog jezika Zemlja orlova,
tek nakon smrti Envera Hod`e po~ela se
otvarati prema svijetu. Na UNESCO-voj
listi svjetske ba{tine nalazi se i anti~ki grad
Butrint.
NOVI TURISTI^KI RAJ
Za vrijeme trojanskih ratova u gradu je
uto~i{te na{la i spartanska kraljica Helena.
Butrint okru`uje istoimeno jezero, a nalazi
se dvadesetak kilometara od kopnene
granice s Gr~kom. Ljubazni Albanci }e se na
svaki mogu}i na~in potruditi kako bi vam
objasnili kako da do|ete do `eljene
informacije. Kada je u jednom trenutku
zakazao gps, pomo} oko pronalaska lokacije
potra`ili smo na benzinskoj pumpi. Mladi}
koji tamo radi, naravno, nije znao engleski
jezik, ali je razumio {to sam ga pitao. Kako
bi mi objasnio u koju ulicu da skrenem
oti{ao je do kante s vodom, umo~io prst i na
staklu prstom ispisao broj 500 i slovo “m” i
nacrtao lijevu krivinu. I tako sam saznao
kako za 500 metara moram skrenuti lijevo
kako bih stigao na odredi{te. Kada se za
nekoliko godina spoje autoputevi u izgrad-
nji, ljetovanje na prekrasnoj albanskoj obali
zasigurno ne}e biti avantura kakvom je
danas smatraju mnogi ljudi, uglavnom bez-
razlo`no optere}eni predrasudama. 
69
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 10.7.2013 20:02 Page 70

KULT MARKET
MUZIKA
PARNI VALJAK
Nema predaje Dvanaesti studijski album grupe “Queensryche”
Neumorni
veterani
hrvatske pop
rock glazbe
Heavy kratko i metal jasno
Parni valjak
imaju novi
album pod
nazivom Nema
predaje. Na izdanju se nalaze dva CD-a.
Na prvi disk uvrstili su deset novih
pjesama, dok se na drugom na{lo njih
osam, uglavnom snimljenih na njihovim
koncertima u Areni Zagreb i
beogradskom Sava centru.

DAVID DALTON
Tko je taj ~ovjek?...
Jo{ jedna
poslastica za
sve ljubitelje U CARSTVU METALNE
biografija KRALJICE
legendarnih Ameri~ki progresivni metalci
rockera. Knjiga Queensryche objavili su
Tko je taj istoimeni album
~ovjek?, U
potrazi za Nakon {to su pro{le ~etiri godine od podsje}a na ranije radove banda.
pravim Bobom albuma American Soldier, ameri~ka heavy Definitivno, najkomercijalnija pjesma
Dylanom, autora metal grupa Queensryche koncem pro{loga na albumu Queensrychea je Redemptation.
Davida Daltona, mjeseca objavila je novo, dvanaesto po redu S novoga albuma vrijedi jo{ izdvojiti ne{to
odnedavno se studijsko izdanje Queensryche. U proteklih laganije, molske skladbe, A World Without
nalazi u prodaji i nekoliko godina u bandu su se dogodile i Open Road, na kojima band zvu~i
u na{im knji`arama. Dalton je svjetskoj korjenite promjene. usvirano i kompaktno. Ukupno gledaju}i,
glazbenoj javnosti poznat kao novinar New Grupa je podigla medijsku pra{inu ameri~ki progresivni metalci snimili su
York Timesa i jedan od urednika magazina me|usobnim sudskim tu`akanjima nakon dobar album, koji umnogome podsje}a na
Rolling Stone. {to je iz banda naprasno istjeran pjeva~ njihove radove od prije dvadeset godina.
Geoff Tate. Uslijedile se sudske parnice, Prava je {teta {to album nije otpjevao
koje je naposlijetku dobio ostatak banda, ali originalni pjeva~ Geoff Tate, na ~iji su
BLUES se slavni pjeva~ nikako nije mirio s tom karakteristi~an glas brojni fanovi odavno
~injenicom, te je nakon kratkog vremena naviknuli. (M. Ili~i})
REZERVATA osnovao svoj band i nazvao ga, zamislite,
Queensryche. Na mjesto Tatea do{ao je
Kamen, du{a, `ica novi pjeva~ Tod La Torre iz Crimson TOP LISTA
U pravoj Gloryja. U me|uvremenu je Tate sa svojim (iz “Top 40” BH radija 1)
“poplavi” bandom snimio album Kings&Thieves, koji
regionalnih je kod kriti~ara dobio vrlo lo{e ocjene. 1. Juveniles: Strangers
bandova uvijek Novi album banda koji se smatra 2. Puggy: Last day on Earth (Something
ispliva neki za~etnikom progresivnog heavy metala small)
autenti~an, i sadr`i jedanaest pjesama, a prva po redu je 3. Rudimental ft. Elly Eyre: Waiting all
originalan. pjesma X2. Za produkciju najkra}eg night
Takva je i rock
albuma u njihovoj povijesti, koji traje 35 4. Shea: Where did you go
trojka iz
Kru{evca, koja
minuta, pobrinuo se James Burton. Nekada 5. Amplify Dot: Kurt Cobain
se odaziva na ime Blues Rezervata. producent na albumima Erica Claptona, 6. Tricky ft. Nneka: Nothing Matters
Kru{eva~ki rockeri objavili su album Metallice i Rusha, «krivac» je {to novi 7. The Child of Lov: Fly
Kamen, du{a, `ica na kojem se nalazi album starih metalaca zvu~i ~vrsto i 8. Rascals ft. Professor Green: Fire
deset pjesama. Band je zanimljiv spoj nabrijano. Metalci iz Seatllea album su Blaze
bluesa i garage rocka koji je odu{evio otvorili introm prepunim dramatike, a 9. Miss 600: Hello
ve} albumom prvijencem. nastavili s ne{to sporijom pjesmom Where 10. Arctic Monkeys: Do I wanna know
Dreams Go to Die. Sljede}a, Spore, najvi{e

70 SLOBODNA BOSNA I11.7.2013.

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
KINO KRITIKA
Film “Mjesečar” (SAD, 2012.); reditelji: Mike Birbiglia
i Seth Barrish
Život je san
HEROJI SU NEOPHODNI
Mjese~ar je veoma iznena|uju}i nezavisni film
Sleepwalk with Me je ameri~ki nezavisni
film iz 2012., za koji je scenario napisao,
re`irao ga, te glumio u njemu, komi~ar Mike
Birbiglia. Godine 2008. on je nastupao u
“one man showu” Sleepwalk with Me koji je
i napisao, a koji je igrao u Bleecker Street
Theatreu u New Yorku. Ti njegovi nastupi su
spajali stand up komediju sa teatrom, nakon
~ega je do`ivio veliki uspjeh kod kritike.
Neki su njegove predstave nazivali najboljim
te godine, neki jednostavno - savr{enim.
Poslije toga Birbiglia je napisao
Sleepwalk with Me: and Other Painfull True
Stories. Knjiga je uskoro do{la na listu
najprodavanijih. U adaptiranju svog prija{-
njeg rada u novi medij, film, i u svrhu dolaska
do scenarija, literarne osnove za film,
koscenaristi su mu bili Ira Glass, Seth Barrish,
te Joe Birbiglia, koji mu je brat i isto tako
stand up komi~ar. Rije~ je o autobiografski
inspiriranom filmu, gdje su gledatelji uvu~eni
u pri~u iz prvog lica, o stand up komi~aru koji
se nastoji izboriti s stresom ustajale karijere, o
ljubavnoj vezi koja izmi~e njegovoj kontroli i
kojoj prijeti, “logi~kim slijedom”, brak koji ne
`eli, te ozbiljnim slu~ajevima hodanja u snu
koje o~ajni~ki ignorira. Jer, ta vrsta REM
poreme}aja veoma je opasna. No, glavni lik
}e pokazati ne samo da se mo`e nositi s
poreme}ajem, ve} da se svatko mo`e ostvariti
kroz ne{to lijepo.
Sleepwalk with Me govori o strahovima,
nadanjima, odlukama, zna~aju neodugovla-
~enja, iskrenosti, samopovjerenju, istrajnosti,
ljubavi, odnosu s partnerom, roditeljima...
Premijerno je prikazan na odli~nom Sundance
Film Festivalu, gdje je osvojio nagradu Best
of NEXT Audience. U pregr{tu raznolikih
heroja kojima nas bombardiraju velike film-
ske industrije i mediji, pa ~ak i promoviraju u
{kolama, u svijetu u kojem nema istinskih
heroja i svaki javni heroj je sumnji~av i
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA
9.7.2013 19:30 Page 71
KULT MARKET
RUKOPIS
NA\EN U
ZARAGOZI
Wojciech Jerzy Has
Rukopis na|en u Zaragozi
je igrani crno-bijeli film iz
1965. godine. Scenarij je
napisao Tadeusz
Kwiatkowski, na osnovu
istoimenog romana Jana
Potockog. Radnja se
odvija u vrijeme Napoleonskih ratova.
Ovo je najcjenjeniji film re`isera
Wojciecha Jerzyja Hasa. Rije~ je o
neobi~no ma{tovitoj pri~i, zapravo, s
pri~ama unutar same pri~e. Ocjena: 4
podlo`an “svrgavanju” kao i “stvaranju” u
ovisnosti od tu|ih interesa, ovakvi heroji su
neophodni. Neophodno je da su primjetni
RU@E NA KREDIT
{irokim masama. Heroji koji se nose s Amos Gitai
razli~itim frustracijama, ali i talentima, koji ne Ru`e na kredit je igrani
posustaju, koji uspiju, rade}i za sebe i na sebi. film iz 2010. koji je
Da nije istinit, ovaj film bi doista bio re`irao Amos Gitai i za
smije{an. Mo`da }e Mike Birbiglia, prije njega napisao scenario
svega osoben i sebi svojstven, biti predvodnik skupa s Marie-Jose
neke nove generacije, koja }e “popuniti rupu” Sanselme, a prema
nastalu “odumiranjem” velikih poput Woody- romanu Else Triolet. U cijelosti, film je
ja Allena, koji je od autobiografske mudrosti snimljen u Francuskoj, a u fokusu pri~e
doista znao stvoriti remek-djelo. Ali, sada je brak Marjoline i Daniela. Sretni mladi
forsira “igrane turisti~ke razglednice”. Veoma par se vjen~ao u vrijeme dok se
iznena|uju}i i osvje`avaju}i nezavisni film. Francuska oporavljala od Drugog
Sanjajmo budni! svjetskog rata. Daniel se bavi ru`ama,
dok je Marjoline materijalist... Ocjena: 4
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Gru na supertajnom zadatku (Pierre
SAMO LJUDI
Coffin, Chris Renaud) Branko Bauer
2. Usamljeni osvetnik (Gore Verbinski) Samo ljudi je
3. Specijalne agentice (Paul Feig)
igrani crno-
4. ^udovi{ta sa sveu~ili{ta (Dan Scanlon)
bijeli film iz
5. Svjetski rat Z (Marc Foster)
1957., koji je
re`irao
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA Branko
Bauer, po
1. Potraga za Nemom (Andrew Stanton, scenariju
Lee Unkrich, Walt Disney/Pixar, Arsena
Continental fil Dikli}a, a prema ideji Bo{ka
2. Pet legendi (Peter Ramsey, Paramount Kosanovi}a. Predrag Bojani} je ratni
Pictures, Blitz film i video)
invalid bez noge. U bolnici upoznaje
3. Hobit - Neo~ekivano putovanje (Peter
Ljubicu Romi}, djevojku koja je u toku
Jackson, Warner Bros. Pictures,
rata izgubila vid, a koju sada ~eka
Continental film)
operacija nakon koje bi mogla ponovno
4. Zero Dark Thirty (Kathryn Bigelow,
progledati. Zaljubljuju se. No, Predragu
Columbia Pictures, Blitz film i video)
je i dalje neugodno i ima ko~nicu radi
5. Atlas oblaka (Tom Tykwer, Andy
Wachowski, Lana Wachowski, Warner otkrivanja svog fizi~kog hendikepa.
Bros. Pictures/Discovery Film) Ocjena: 4
71
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd
KULT MARKET
AUTOMOBILI
[koda
[koda za septembarski Sajam
automobila u Frankfurtu priprema Rapid
u karavanskoj verziji, o ~emu svjedo~e
prve {pijunske fotografije. Karavan ima
isti prednji kraj kao regularni Rapid, a
zadnji kraj je “maskiran” svjetlima
prethodne generacije karavanske Fabije.
MOTOCIKLI
Brutale Corsa
Limitirane serije o~ito nisu dovoljno
ekskluzivne, tako da }e se Brutale Corsa
proizvesti u samo nekoliko primjeraka i
to ru~no. Pogoni je motor od 158 KS a
krase jo{ lak{i specijalni kota~i, prednja
podesiva Ohlins vilica, crno lakiran
okvir...
DESIGN
Opel
Opel }e na Sajmu u Frankfurtu prikazati
koncept Monza, koji }e biti demonstra-
cija novog dizajnerskog pravca i budu}ih
tehnologija ovog proizvo|a~a. Automobil
predstavlja “viziju budu}nosti ove
kompanije” i ukazuje na njene “dizajner-
ske ciljeve”.
72
10.7.2013
SPORT
Bujanje najstarijeg zanata u Brazilu
Prostitucija u sjeni sporta
PRIPREME ZA PRVENSTVO
Naporne psihi~ke i fizi~ke pripreme brazilskih prostitutki
Skromno ure|ena hotelska soba u gradu
Belo Horizonte na jugozapadu Brazila.
Prigu{eno neonsko svjetlo. Prostitutka
Andrea stoji pred ogledalom, polugola, i
nanosi {minku. No ni debeli slojevi pudera
ne mogu sakriti bore na ~elu.
“Moram se dotjerati, nositi visoke pete.
Jer konkurencija na ulici je `estoka“, ka`e
Andrea. Svaki dan se ovdje pojavljuju nove
prostitutke koje se nadaju da }e ugrabiti
svoj dio kola~a. Konfederacijski kup je
privukao na stotine tisu}a turista, sljede}e
godine je tu i SP u nogometu, za tri godine
i Olimpijske igre. To se osje}a i u Belo
Horizonteu. Andrea ve} sad dnevno primi
20 mu{terija. Svaki od njih u prosjeku plati
15 eura. „Do}i }e jo{ mnogo turista i to
stranih. Oni su spremniji potro{iti novac, ne
cjenkaju se kao doma}i“, ka`e Andreina
kolegica Vitoria. Zna~i, svi sretni i
zadovoljni? Daleko od toga. Prostitucija je
dodu{e u Brazilu legalna i od nje ne smije
zara|ivati nitko drugi osim prostitutke
same. No to je rijetko slu~aj. Svodnici su ti
koji zara|uju najvi{e. Osim toga, cvjeta i
seks-turizam kao i dje~ja prostitucija.
Prostitucija posebice cvjeta u Riu de
Janeiru i nogometnim centrima Fortaleza i
Recife. U Fortalezi na sjeveru zemlje u
krugu oko gradskog stadiona cvjeta dje~ja
prostitucija, pi{e Deutsche Welle.
„Cijeli ‘program’ stoji 3,5 eura ili jedan
obrok“, ka`e jedna djevojka koja tvrdi da su
joj 22 godine, ali djeluje mnogo mla|e. „Mi
s velikom zabrinuto{}u gledamo na
Svjetsko prvenstvo u nogometu“, ka`e
16:02 Page 72
lokalna politi~arka Eliane Gomes i govori o
djevoj~icama i dje~acima od 10 godina koji
se bave prostitucijom. „Politika ne ~ini ni{ta
kako bi sprije~ila ove zlo~ine“, ka`e. U
katoli~kom Brazilu ima, naravno, i mnogih
koji se ne `ele pomiriti s ~injenicom da je
prostitucija legalna. No, borba protiv
prostitucije u Brazilu nije laka. Auto-
biografija prostitutke Raquel Pachecho, u
kojoj se ovaj zanat pokazuje s jedne
svjetlije, mo`da i idealizirane strane,
postala je bestseler a po njemu je snimljen i
film. „Brazil je jedina zemlja u kojoj
prostitutke do`ivljavaju orgazam“, ka`e
politi~ar i pisac Fernando Gabeira i nitko se
protiv ove izjave ne buni.
Mnoge udruge za za{titu prava prostitutki
svoje {ti}enice ~ak ciljano pripremaju za velike
sportske doga|aje. U te pripreme spadaju i
jezi~ni te~ajevi. „Ni{ta za Brazilce na ovom
svijetu nije va`nije od nogometa i seksa. Na{a
`elja je da se i na{i gosti dobro zabavljaju“,
ka`e Maria Aparecida Viera iz organizacije
Aprosmig. Projekt u~enja su podr`ali i
organizatori Svjetskog prvenstva a za te~ajeve
talijanskog, francuskog, engleskog i {panjol-
skog se ve} prijavilo preko 300 prostitutki.
Koliko je jezik va`an, svjedo~i Maria, jedna od
polaznica. „Ja ne spavam samo s mu{karcima
nego i pri~am s njima. Mnogi dolaze samo
kako bi popri~ali“, ka`e Maria. Trenutno se u
Belo Horizonteu prostitucijom bavi oko 700
osoba, sljede}e godine }e ih, prema
procjenama vlasti, biti za oko 300 vi{e.
Dodatna konkurencija za Andreu i Vitoriu.
(Priredio: N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd
LIFESTYLE
Posljednje riječi osuđenih na smrt
Dan za umiranje
OD KAJANJA DO
IZLIVA BIJESA
[ta poru~uju osu|enici
uo~i izvr{enja smrtne
kazne
Otkako je smrtna kazna ponovo
uvedena 1982. godine, u ameri~koj dr`avi
Teksas pogubljeno je 500 zatvorenika, a
njihove posljednje rije~i pru`aju nam uvid u
tra~ak humanosti koja stoji iza prostih
brojeva i statistika, pi{e New York Times.
Od izvinjenja porodicama `rtava, kajanja,
pa do tvrdnji o nevinosti i izliva bijesa -
posljednje rije~i nekih od najozlogla{enijih
svjetskih kriminalaca ne mogu se svrstati
pod odre|eni {ablon, ali ponekad otkrivaju
mnogo o njihovim li~nostima.
Jesse Hernandez (47), osu|en za ubistvo
11-godi{njaka, pogubljen 2012. godine:
„Recite mom sinu da ga mnogo volim. Neka
Bog blagoslovi sve. Nastavite da {etate uz
njega. Naprijed Kauboji, sve vas volim!
Gospo|ice Meri, hvala vam za sve {to ste
u~inili. Mogu sve da osjetim, nije lo{e.“
Karl Eugene Chamberlain (37), osu|en
za seksualni napad i ubistvo 30-godi{nje
`ene, pogubljen 2008: „Moja smrt zapo~ela
je 2. avgusta 1991. godine i nastavila se dok
sam gledao divan i nevin `ivot koji sam
oduzeo. U`asno mi je `ao. Volio bih da
mogu da umrem nekoliko puta kako bih
vam pokazao koliko mi je `ao. I ranije sam
rekao u intervjuima, ukoliko `elite da me
povrijedite i ugu{ite, toliko sam se ja lo{e
osje}ao prije ovog zlo~ina.“
Jonathan Moore (32), osu|en za ubistvo
policajca, pogubljen 2007: „@ao mi je.
^ovjeka sam znao svega nekoliko sekundi
prije nego {to sam ga upucao. U~inio sam to
iz straha, gluposti i nezrelosti. Tek kada su
me zatvorili, vidio sam u novinama njegovo
nevino lice i osmijeh - znao sam da je bio
dobar ~ovjek. @ao mi je zbog nepo{tovanja
koje sam pokazao prema va{oj i svojoj
porodici, zaslu`io je bolje. @ao mi je tebe,
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA
9.7.2013 17:51 Page 73
KULT MARKET
VELIKA
BRITANIJA
Detektori za rak
^okolada, gazirana
pi}a i druga hrana
bazirana na {e}eru
mogli bi uskoro biti
kori{teni kao
detektori za rak.
Nau~nici iz
Londona su razvili
tehniku koja identificira bolesti prate}i
kako se apsorbira {e}er u tijelu. Otkrili
su putem MRI skenera da su tumori
prikazani svjetlije nakon {to je oboljela
osoba konzumirala ne{to slatko, a ovo
otkri}e omogu}ava sigurniju i
jednostavniju alternativu u odnosu na
standardne radioaktivne tehnike i moglo
bi biti dostupno za manje od 18
Gase. @elim sve najbolje tebi i tvojim mjeseci.
k}erkama. Nadam se da }e vas od sada
pratiti samo sre}a. Prestao sam sa heroinom
i metadonom. Volim te, tata. Gotov sam, ITALIJA
upravni~e.“
Douglas Roberts (42), osu|en za Gondolijeri
otmicu, plja~ku i ubistvo, pogubljen 2005: Zbog u~estalih
„Okej, previ{e dugo sam se motao oko ovog pritu`bi za
{tanda sa sladoledom. Prije nego {to odem, „neprikladno
`elim da vam svima ka`em - kada umrem, pona{anje“,
zakopajte me duboko, postavite dva venecijanskim
zvu~nika kod nogu, stavite mi slu{alice i gondolijerima bi
pustite rokenrol. Vidimo se u raju. To bi uskoro mogao biti
bilo sve, upravni~e.“ uveden obavezan
Earl Behringer (33), osu|en za alkotest i test na drogu. Ovo je
dvostruko ubistvo, pogubljen 1997: „Danas predlo`io Nicola Falconi, predsjednik
je dobar dan da se umre. U{etao sam ovde Udru`enja gondolijera, nakon {to je na
kao mu{karac i oti}i }u kao mu{karac. Imao YouTubeu postavljen snimak na kome
sam dobar `ivot. Upoznao sam ljubav prave jedan mladi gondolijer, nag i u pijanom
`ene. Imam dobru porodicu. Moja baka je stanju, ska~e u kanal na nagovor svojih
stub zajednice. Volim i cijenim svoje kolega.
prijatelje i porodicu. Hvala vam za ljubav.
Jako mi je `ao zbog bola koji sam vam
nanio, porodico Henson. Ukoliko vam moja
smrti ponudi utjehu, neka tako bude. @elim
NJEMA^KA
da ka`em prijateljima da ovo nije na~in na Jahta
koji treba da se umre, ali ja pripadam Isusu. Najve}a privatna
Priznajem svoje grijehe.“ jahta na svijetu,
Henry Porter (43), osu|en za ubistvo Azzam, porinuta je
policajca, pogubljen 1985: „Ljudi me zovu u more. Jahtu dugu
ubicom zato {to sam ubio ~ovjeka koji je 180 metara i
prvo pucao na mene. Jedina stvar koja me je vrijednu 464
osudila jeste to {to sam Meksikanac, a on je miliona eura napravila je njema~ka
bio policajac. @ivot Meksikanca nije kompanija Lurssen za kupca sa Bliskog
vrijedan. Kada policajac ubije, nekoga Istoka. Njema~ka plove}a pala~a
po{alju na odsustvo. Kada Meksikanac svrgnula je Romana Abramovicha sa
ubije, dobije ovo. Mo`ete ovo zvati vrha liste vlasnika najve}e jahte,
pravdom. Ja vas i ovo dru{tvo nazivam budu}i da je od njegovog Eclipsea
hladnokrvnim ubicama.“ du`a za 17 metara.
(Priredila: M. Radevi})
73
treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 10.7.2013 16:00 Page 74

KULT MARKET
HOLANDIJA CRVENI FENJER
Bette Frank Od rimskih careva do japanskih drvoreza

Mali vodič kroz gej istoriju

Progla{ena za 18. na ljestvici top 50

me|unarodnih modela, Bette su samo
23 godine, a ovaj put je odjenula Lindex
kolekciju donjeg rublja.

POLJSKA PARKINSONOVA ISTORIJA

Britanski profesor analizirao je mu{ko-mu{ke odnose kroz stolje}a
Olga Rzeplińska
Britanski muzej u Londonu objavio je
novi vodi~ za svoju zbirku koja istra`uje
ideje istopolne ljubavi i eroticizma. Mala
gej istorija (A Little Gay History) kustosa
Richarda Parkinsona predstavlja objekte od
papirusa iz Egipta s homoseksualnim
dijalozima do japanskih rezbarija sa scena-
ma seksa izme|u mu{karaca.
Objavljivanje knjige podudara se sa
ovogodi{njim Festivalom ponosa u Londo-
nu, koji traje do 18. jula. „Istoriju pre~esto
~ine djela ljudi koji su implicitno hetero-
seksualni i naj~e{}e Evropljani“, ka`e Par-
Njeno ime vjerojatno ne}ete sasvim kinson. „Pripadnici LGBT zajednice su se
to~no zapamtiti, ali tih }ete se o~iju ~esto osje}ali odba~enima i u{utkanima.“
dobro sje}ati. Olga je pred Uprkos tome, zbirka uglednog muzeja je
fotoaparatima odjenula kolekciju donjeg
rublja Mio Destino.
ENGLESKA
Beth Humphreys
Ona je jedna od omiljenih cura u Nutsu,
Beth je ovaj put pozirala u jednodijelnim
badi}ima raznih boja.
bogata klasi~nim djelima iz perioda u
kojima je ideja homoseksualnog ~ina seksa
bila prihvatljivija.
Ako niste znali, najstariji chat poti~e iz
1800. prije na{e ere i u njemu se jedan
egipatski bog nabacuje drugom. Jedna
lampa iz Turske iz 1. vijeka prikazuje dvije
`ene u sceni oralnog seksa iako nije
poznato da li je pravljena za mu{karce ili
`ene. Jedan od najljep{ih primjeraka iz gej
kolekcije je portret lijepog Antinoja,
mladi}a nakon ~ije je smrti 130. godine
imperator Hadrijan „plakao kao `ena“ i
proglasio ga za boga.
Bez obzira na to, sve do velike izlo`be
posve}ene Hadrijanu 2008. samo {a~ica
nau~nika je znala da je car bio
otvoreno gej. „Ovjekovje~io je
Antinoja na statuama, u vjerskim
obredima i nov~i}ima {irom
carstva. To je bio najstrastveniji
izliv bola za izgubljenom ljubav-
lju prije kraljice Viktorije i princa
Alberta“, pi{e Parkinson.
Osim toga, on isti~e Vorenov
pehar iz istog perioda sa scenama
seksa izme|u mu{karaca i dje~aka
i {krinju sa Novog Zelanda iz 18.
vijeka sa scenama oralnog seksa.
Jedan drvorez iz 18. vijeka nastao
u Japanu prikazuje dvojicu
mu{karaca, glumaca kabukija,
kako vode ljubav (jedan je obu~en
u `ensku ode}u). „Ljudi ~esto
misle da je gej i lezbijska istorija
zapravo istorija manjina, ali ona je
dio istorije ~ovje~anstva. Seksual-
na razli~itost je ne{to {to uti~e na
sve nas“, zaklju~uje Parkinson.
(Priredio: N. Hasi})

74 SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd
PREKO EX-YU GRANICA
16. motovunski festival, od 27. do 31. jula
Motovun mala mahala
DRSKO I OPTIMISTI^NO
Gost Festivala bit }e kontroverzni austrijski reditelj Ulrich Seidl
Organizatori Motovun Film Festivala
objavili su detalje o glavnom programu
predstoje}eg, 16. festivalskog izdanja (od
27. do 31. jula), koje se od prija{njih
razlikuje po mnogo ve}em udjelu radosnih,
ali i „drskih“ filmova za popravljanje
raspolo`enja. Na taj na~in Motovun se
odlu~io boriti protiv op}e depresije koja,
kako ka`u, vlada u Hrvatskoj, a da pri~a
bude potpuna, proglasili su i Slobodnu zonu
Motovun u kojoj vrijede posebna pravila:
posjetioci }e dobiti svoje motovunske
putovnice, a `igovi u njima jam~it }e im
razne popuste i pogodnosti na Festivalu.
Iz ovogodi{njeg filmskog programa
posebno se izdvaja Rajska trilogija
austrijskog provokatora Ulricha Seidla, koji
se u svojim novim radovima naj`e{}e do
sad obra~unava s licemjerjem katoli~kog
gra|anskog dru{tva centralne Evrope. Kako
je najavljeno, Seidl dobitnika priznanja
Maverick of Motovun, bit }e i gost
Festivala, zajedno sa glumicom iz svog
posljednjeg filma. [esnaesti MFF donosi i
nekoliko iznimno zanimljivih, provokativ-
nih dokumentaraca, me|u kojima se izdva-
jaju Pussy Riot o istoimenoj ruskoj grupi
disidentica, te Fuck for Forest o kolektivu
aktivista koji prodaju svoje porno uratke
preko interneta, a sav prihod daju za spas
amazonske pra{ume.
„Posebno nam je drago {to u ovom
depresivnom vremenu u programu imamo
vi{e komedija nego ikad do sada, a kao
najatraktivnije izdvajamo uvrnute crno-
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA
9.7.2013 17:40 Page 75
KULT MARKET
BRIONI
Ulysses
Nastupom
Zagreba~ke
filharmonije 6.
jula na
Brionima
po~ela je 13.
sezona teatra Ulysses, koja do kraja
avgusta obuhvata reprize predstava
Kralj Lir, Odisej, Pokojnik i Zadr`ivi
uspon Artura Uija, premijeru [ekspira u
Kremlju Ive [tivi~i}a, kao i koncerte i
poetske ve~eri autora iz regiona.
Publika Ulyssesa }e u julu vidjeti i
Odiseja Gorana Stefanovskog u re`iji
Aleksandra Popovskog - regionalnu
koprodukciju koja je premijerno
izvedena 2012. godine.
ZAGREB
Krle`a
Svojevrsni
vrhunac
bijele ameri~ke filmove Frances Ha i proslave 120.
Computer Chess, zatim punkerske Dobre godi{njice
vibracije te `ensku SF komediju Camille ro|enja
premotava. Iz regionalnog programa za Miroslava
sada mo`emo najaviti Skidanje Koste Krle`e bila je dodjela nagrade Fonda
\or|evi}a, film koji nam predstavlja ~itavu M. Krle`e esejistu, uredniku i
generaciju mladih srpskih filma{a, zatim knji`evnom kriti~aru Milanu Miri}u u
Obranu i za{titu redatelja Bobe Jel~i}a i Dru{tvu hrvatskih knji`evnika, za knjigu
nekada{nje producentice na{eg festivala Eseji koju je 2011. objavila Matica
Zdenke Gold, te Kauboje Tomislava hrvatska. A HAZU, ~iji je Krle`a bio
Mr{i}a, adaptaciju kultne zagreba~ke potpredsjednik i tajnik, najavio je
predstave koja je ve} godinama rasprodana otvaranje stalne izlo`be posve}ene tom
tjednima unaprijed“, najavljuju iz MFF-a. piscu u svojoj Knji`nici od jeseni.
Motovun Film Festival predstavio je i
glavni prate}i program Motovun mala
mahala posve}en romskoj nacionalnoj
manjini, koji slavi razli~itosti, pobija
SOPOT
stereotipe i donosi dobru zabavu. Osim Krugovi
filmskog, Motovun mala mahala donosi i Film Krugovi
muzi~ki program Roma Disko uz koncerte Srdana
najboljih evropskih romskih muzi~ara, kao Golubovi}a,
i nastup najboljeg truba~a svijeta - D`amba inspirisan
Agu{eva iz Makedonije. herojskim
Va`na vijest je i saradnja Motovuna sa djelom mladog
@ednim uhom, odgovornim za neka od Trebinjca
najva`nijih koncertnih gostovanja u Sr|ana
Hrvatskoj u posljednjem desetlje}u, a koje Aleksi}a,
}e svake ve~eri Festivala biti zadu`eno za progla{en je najboljim na 42. filmskom
muzi~ki program. Tu je i nagrada 50 godina festivalu SOFEST u Sopotu.
koja se dodjeljuje ljudima koji su vi{e od Golubovi}ev film dobio je i nagradu
pola stolje}a posvetili radu na filmu. Ove `irija publike, kao i nagrade za najbolji
godine, po prvi put, Motovun Film Festival scenario, kameru i monta`u. Nagradu
to priznanje dodjeljuje scenaristu, pozna- za najbolju re`iju dobio je Goran
tom knji`evniku Mirku Kova~u. Markovi} za film Falsifikator.
(M. Radevi})
75
Cetri oka:Cetri oka.qxd 10.7.2013 18:35 Page 76

U ^ETIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO ELDAR BALTA, koordinator projekta

U Galeriji Bosanskog kulturnog centra u
Sarajevu 9. jula predstavljena je knjiga
Pre{u}eni genocid, autora prof.dr. [emse
Tucakovi}a, a povodom obilje`avanja
osamnaeste godi{njice genocida u Srebre-
nici. Promotori su bili: prof.dr. Ismet Dizda-
revi}, mr.sc. Irena Praska~-Sal~in i mr.sc.
Marijo Peji}.
@iri takmi~arskog programa 42. filmskog
festivala u Sopotu odlu~io je da ekipi filma
Krugovi, reditelja Srdana Golubovi}a,
dodijeli nagrade u kategorijama: Najbolji
film, Najbolji scenario, Najbolji snimateljski
rad i Najbolja monta`a, a Krugove je kao
najbolji film proglasio i `iri publike.
“HKD Napredak poziva sve zainteresirane
da do|u u petak 12. srpnja, u 11 sati, u
Ovalnu dvoranu Gradskog vije}a Grada
Sarajeva na razgovore Krle`a suvremenost
BiH”, pi{e na pozivnici Napretka: “Nakon
razgovora o djelu Miroslava Krle`e,
organizirat }e se i svetkovina u ~ast nove
djelatnosti HKD Napredak, osnivanja
poetskog teatra Krle`a - [op.”
Banjalu~ki Demofest, ponavljamo, bi}e
odr`an od 18. do 20. jula. U Takmi~arskom
programu predstavi}e se trideset i dva
benda iz regiona, a u Revijalnom: Dubioza
kolektiv, S.A.R.S., Partibrejkersi, Superhiks,
Kiril D`ajkovski i Plejboj. I sve to, kao i
prethodnih godina, u prekrasnom ambijentu
tvr|ave Kastel.
“Music Meeting” JFS-a
Regionalna saradnja mladih
umjetnika
“U prvom krugu prijava na
edukativni program Music Meeting koji
}e biti odr`an od 5. do 10. novembra u
Sarajevu u organizaciji Jazz Festa,
pristiglo je vi{e od 150 prijava mladih
muzi~ara i studenata muzike iz Bosne i
Hercegovine i cijele regije”, obavje{-
tavaju nas organizatori godi{nje
sarajevske jazz smotre. A sve do 20.
septembra, na zvani~noj web stranici:
www.jazzfest.ba, mo`e aplicirati ko
god to `eli.
“@elja nam je da muzi~ari koji sviraju
razli~ite instrumente i imaju razli~ito
muzi~ko obrazovanje i iskustvo, ~ine
veliku komplementarnu grupu, jer
je jedan od ciljeva Music Meetinga i da
muzi~ari me|usobno uspostave veze koje
}e im u budu}nosti olak{ati regionalni
profesionalni anga`man”, poja{njava
Eldar Balta, koordinator projekta: “U Ovogodi{nji Music Meeting ugosti}e
Jazz Festu vjerujemo da je za mlade osamdeset mladih umjetnika iz sedam
muzi~are va`no da upoznaju, a kasnije i dr`ava regiona: Bosne i Hercegovine,
sara|uju sa kolegama ne samo iz svojih Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore,
sredina ve} i iz regije i {ire.” Kosova i Makedonije.
SELMA ČAMPARA, PR Francuskog kulturnog
centra “André Malraux” iz Sarajeva

Ova sezona u Narodnom pozori{tu Mostar

bi}e zatvorena 23. jula, izvedbom predstave
@ivot u smrti, u dvori{tu ku}e Svetozara
]orovi}a, “o kojem ova predstava upravo i
govori”. U sezoni na izmaku, ~lanovi
Dramskog ansambla NPM-a premijerno su
izveli tri predstave: @ivot u smrti, Balkanske
mu}ke i Koncert za pticu rugalicu.

Ovogodi{nji Sarajevo Film Festival bi}e

odr`an od 16. do 24. augusta... Kada }e
ponovo “o`ivjeti” Sarajevo Music Stage u
Domu mladih. Iz no}i u no} }e svirati i
pjevati: Sergej ]etkovi}, Letu [tuke,
Crvena Jabuka, Zoster, S.A.R.S., LET 3,
SELMA ^AMPARA
Rambo Amadeus, Prljavo kazali{te, “[esto izdanje Festivala }e se sastojati iz projekcija filmova na otvorenom, izlo`bi,
Polaroid Trip, Boban Markovi} Orchestra... radionica za djecu, predavanja, te Ljetne {kole pejza`ne arhitekture”

76 SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

Cetri oka:Cetri oka.qxd 10.7.2013 18:36 Page 77
MILI TIRO, izvršni producent “Mostar Blues & Rock Festivala”
Majstori bluesa i rocka u dolini Neretve
 Mostar Blues Festival od ove godine ima i “rock”
odrednicu u svom nazivu. Pa, zar i do sada nije bilo dovoljno
rocka na MBF-u?
Da, bilo je, rock je dijete bluesa i bilo je logi~no da
predstavljamo i rock sastave, ali ovim potezom smo otvorili vrata
i bendovima koji sviraju isklju~ivo rock, a i skratili
smo suvi{na poja{njenja otkud rock bendovi na Blues
Festu. Blues i rock su u vje~noj konekciji, tako }e i
dalje biti i na Mostar Blues & Rock Festivalu. Nadam
se da }emo uspjeti dovesti neka zvu~na rock imena
na ovaj festival i u narednim izdanjima.
 [ta }e Mostarci i gosti ovog grada mo}i ~uti i
vidjeti na ovogodi{njem MBRF-u, od 18. do 20. jula?
I ove godine }e majstori bluesa i rocka do}i u
dolinu Neretve. U no}i kada tematski predstavljamo
ulogu i zna~aj usne harmonike u bluesu, vidjet }emo
nastup majstora usne harmonike Petra Miladinovi}a (Pera Joe),
koji }e sa grupom Blue Family izvesti neke od najzna~ajnijih
klasika bluesa na usnoj harmonici, a nakon njega }e sa bendom
nastupiti Sugar Blue, jedan od naboljih svira~a usne harmonike
danas, prvi vlasnik nagrade Grammy koji dolazi na Mostarski
festival, a koji je sa Rolling Stonesima snimio albume Some
Girls, Emotional Rescue i Tattoo You. Narednog dana }emo se
sjetiti nezaboravnih kompozicija grupe Drugi na~in, koji ponovo
sviraju u izvrsnoj postavi, zatim kultne grupe Ten Years After,
koja }e prisutnima priu{titi putovanje svijetom rocka od
Kreativno na otvorenom
Do 28. jula traje kulturna i zabavna
manifestacija pod nazivom Vrtovi
Stoca, vrt Evrope, u organizaciji
Francuskog kulturnog centra André
Malraux iz Sarajeva.
“[esto izdanje Festivala }e se
sastojati iz projekcija filmova na
otvorenom, izlo`bi, radionica za djecu,
predavanja, te Ljetne {kole pejza`ne
arhitekture. Za studente je organizirana
teorijska i prakti~na nastava, a ove
godine Vrtovi Stoca... }e ugostiti vi{e
od trideset bosanskohercegova~kih,
srbijanskih i francuskih studenata - iz
oblasti pejza`ne arhitekture,
arhitekture, poljoprivrede, hortikulture
i biologije - koji }e pod vodstvom
slavnog pejza`iste i profesora pejza`ne
arhitekture Gillesa Clementa raditi na
idejnim rje{enjima za javne povr{ine
Stoca. Studenti dolaze iz visokih
dr`avnih {kola pejza`a iz Bordeauxa,
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA
Woodstocka do danas, a nakon njih i Yu grupe, za
koju ka`u da zvu~i bolje nego ikad. Posljednju ve~er
otvorit }e uvijek originalni Damir Urban, nakon njega
nastupaju stari dobri Partibrejkersi, a nosilac te ve~eri
je Lance Lopez, ameri~ki virtuoz na gitari, koji sa svojom
grupom nastupa na turnejama BB Kinga i ZZ Topa.
 Gdje }e koncerti biti odr`ani?
Tradicionalno, prve ve~eri predstavljamo ~isti blues, i to }e se
desiti u Pavarotti centru 18. jula. Nakon toga, festivalska
produkcija seli u Sportski centar Kantarevac, gdje }e se odr`ati
dvije festivalske ve~eri, dakle u centru Mostara. Moram re}i da
ponovo imamo vrhunski sistem zvuka i svjetla, pa se nadam da
}e svi posjetioci u`ivati.
Versaillesa, Bloisa, [umarskog i
Prirodno-matemati~kog fakulteta u
Sarajevu, te [umarskog fakulteta u
Beogradu”, najavljuje PR Francuskog
kulturnog centra André Malraux
Selma ^ampara.
U okviru kulturnog programa,
poznati francuski strip crta~ Jacques
Ferrandez }e predstaviti svoj novi
album, adaptaciju romana Alberta
Camusa Stranac, te odr`ati radionice
crtanja sa u~esnicima Festivala i svim
ljubiteljima stripa. “Pored toga,
organizirana je sedmodnevna pozo-
ri{na radionica za mlade frankofone
glumce amatere koju }e voditi
Gilberte Tsai, poznata francuska
pozori{na direktorica i rediteljica. U
partnerstvu sa udru`enjem Orhideja,
predvi|ene su kreativne radionice za
djecu i kino na otvorenom”, veli
Selma ^ampara.
77
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 10.7.2013 23:01 Page 78

Foto: Mario Ili~i}

IGOR MIRKOVIĆ, ala”:
Festiv
direktor “Motovun Film re,
“Ako baš moram na mdou”
by DINO BAJRAMOVIC preferiram stol u hla
13. [ta obla~ite kada `elite
izgledati moderno?
1. Kada }e biti odr`an naredni “Motovun Film Festival”? Ljudi su mi sva{ta govorili,
Mi ve} brojimo dane: po~injemo 27. jula. ali nitko da izgledam
moderno.
2. Ima li i{ta iznad
M
Te{ko. Motovun je otovuna?
najbolja zabava u 14. Da li je bolje biti
godini. Am en. lijep i pametan ili ru`an
i glup?
{te prakse?
jali da }ete biti ljekar op Ako si lijep i pametan,
3. Da li ste kao mali san ar. Isp alo je po
htio biti ma|ioni~ od tebe okolina puno
Moja mama jeste, a ja sam o~ekuje. Ako si ru`an i
mom. glup, ne mora{ ni u
4. Kako se osje}ate u Sarajevu? {kolu ni u teretanu i
Nikad tako fenomenalno kao 23. ostane ti puno vremena
septembra 1985. kad sam obukao civilku, za zabavnije stvari.
stavio nau{nicu i zauvijek napustio
kasarnu “Viktor Bubanj”, sa ~vrstom 15. Da imate 15
namjerom da popijem svo pivo u gradu. minuta vlasti, {ta
ne biste u~inili?
Ne bih `ivio u
5. [ta ne morate imati u fri`ideru?
zemlji u kojem sam
Radler. Volim pivo, a radler je ja na vlasti. (Hvala
uvreda za pivo.
Groucho Marx.)

6. Koga biste poveli na pusto ostrvo?

16. Opi{ite Rajka Grli}a u tri rije~i?
Nekoliko tisu}a ljudi. Ovisan sam o ljudima, treba
Razigran, fascinantno uporan.
mi ih puno. [to ve}a gu`va oko mene, ja sretniji.

7. [ta obavezno nosite na pla`u? 17. S kim biste voljeli

Izbjegavam pla`u. Ako ba{ moram otplesati tango?
na more, preferiram stol u hladu. S Mariom Schneider. U
Parizu. Pa taman da je
8. Da niste to {to jeste, {ta posljednji.
biste bili?
Instruktor skijanja ili DJ
na skijali{tu. Toliko o pla oja Vam
`ama. 18. Osoba k ?
g li je 19. Tange ili
ide na gan
9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Gener al n o : badi}?
ji se Radije
Urar u malom gradi}u nedaleko od Lodza. Svi su drugi sve}enici ko ku.
li ti skija{ko
uglavnom bili faraoni ili princeze ili hajduci, jedinom se guraju u po
meni nije posre}ilo da budem ne{to uzbudljivo. odijelo. I ako
mogu dodati -
tange su mi
10. Jeste li meteoropata? smije{ne i
Vru}ina me ~ini razdra`ljivim. Jako nerazumljive.
razdra`ljivim. Toliko o pla`ama.
20. A,
begova ili
11. Koliko ima istine u {kembe
izreci: “Ko je sretan ni u hali ~orba? 21. Poruka
nije gladan?” Begova ~itaocima
Isto koliko i u onoj: “Bogat uvijek, na{eg
nije onaj koji puno ima, nego {kembe magazina?
onaj kome malo treba.” nikad. Do|ite u
Motovun,
ne mo`emo
12. Da li je {utnja zlato? po~eti bez
Mislim da je zlato precijenjeno, kao i {utnja uostalom. vas.

78 SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.

Fadila:Iluzije.qxd 9.7.2013 19:31 Page 79
KLIN ^ORBA
ZABRANJENE KULTURE
Pi{e: FADILA NURA HAVER
Dakle, jasno je da sam, iz duboko usađenog odnosa prema knjizi kao
prema svetinji, zanemarila činjenicu da nije knjiga svaki predmet koji
izgleda kao knjiga. Najgnjusnija je skupina tužnih debelih knjiga o
Srebrenici, mahom opremljenih za ukrašavanje regala, sponzoriranih
od vojnih, policijskih i stranačkih vlastodržaca
P
oljoprivredna djelatnost je, naime, polje ljudskog
djelovanja u kojem ~ak i stoka zna razlikovati {ta su
povrtne kulture a {ta korov. Upustimo li najobi~niju
nesvetu kravu u polje pod marljivo uzgojenom kulturom,
recimo paradajza, i dopustimo li joj da postane
konzument, opazit }emo da pase korov, a - u najboljem
slu~aju, ignorira na{ paradajz. Zapravo je vjerojatnije da
}e bijesno pogaziti na{u kulturu, pogotovo ukoliko smo
izme|u redova vlastitih zasada netom oplijevili
samoniklo divlje raslinje. Budu}i da su iza nas godine
ratovanja i rasula svih dobara i vrijednosti, imamo tu
situaciju da su ogromne parcele, nekada kultiviranog
zemlji{ta, zarasle u korov. I, kao {to to obi~no biva,
najbr`e i naj{ire rasprostranila se po ~ovjekov imunolo{ki
sistem najopasnija samoniklost: ambrozija. Na{i sjeverni
susjedi su prije par godina vlasnicima zemlji{ta zakonom
zabranili “uzgoj” korova opasnog po zdravlje. Dakle, nije
nu`no njegovati neku poljoprivrednu kulturu, ali jeste
ka`njivo ukoliko ne poduzmu sve da sa svojih polja
iskorijene opasnu ambroziju.
Tom analogijom, svakodnevno se pitam: postoji li i{ta
efikasno za iskorjenjivanje posvema{njeg kulturolo{kog
korova koje je gotovo preplavilo sve sfere bh. dru{tva?
Nedavno sam preseljavala, {to je svakako moja privatna
stvar, ali je i jedna od onih op}epoznatih situacija (sli~no
kao i kod definitivnog metafizi~kog preseljenja) u kojima
~ovjek nastoji razdvojiti bitno od nebitnog. ^ak i kad smo
manje-vi{e svjesni da smo vremenom zatrpali stan
nepotrebnim stvarima, preseljavanje je prilika da se
zaprepastimo koli~inom i raznoliko{}u sme}a koje smo
upustili u svoj prostor, odnosno, u svoj `ivot. Elem,
sasvim logi~no, najvi{e je sme}a u onome {to najradije
unosimo u ku}u. U mom slu~aju, posrijedi su knjige.
Lijepe debele knjige! [to re~e Najve}e pero u nas, ta i ta
knjiga je nesumnjivo knji`evno blago jer je golim okom
vidljivo da je debela i velika, naspram one tamo koja je
nezaslu`eno nagra|ena - a pogledaj kako je jadnica tanka.
I
sad, imam ja tih lijepih debelih knjiga pa mi valja em
platiti njihovo preseljenje, em na}i im mjesta na
policama kojih knjigoljubac vazda ima premalo.
Upustim se u razabiranje, sve jednu po jednu, i imam {ta
vidjeti. Prona|em kona~no neke od onih za kojima sam
bezuspje{no tragala, one neke tanju{ne, pla{ljive, koje su
11.7.2013. I SLOBODNA BOSNA
se pred najezdom ovih arogantnih tvrdokornih zavukle u
mi{ju rupu. To me, naravno, razveseli jer sam se ve} bila
pomirila s mi{lju da sam ih zijanila posudbama, {to je
kudikamo gore nego posu|ivati bra~nog partnera ili auto.
S
druge strane, tu`no ustanovim da sam vlasnica
nemalog broja predivno opremljenih knjiga - tvrdih
korica, bajkovitih naslovnica, krupnih slova i jo{
krupnijih proreda na finom debelom papiru, autora
potpuno neznanih ili nadaleko znanih kao {arlatani.
Naslovi, manje-vi{e sli~ni: bosanski humor, humor na
sanski na~in, samo humor, humoreske, bosanske izreke,
bosanski spomenari, bosansko ovo - bosansko ono... Sve
u svemu, nove stare bosanske mudrolije i humor od
kojega se ~ovjeku pla~e. Sve te lijepe debele vicoteke
podobivala sam na knji`evnim susretima i ~itanjima
diljem i {irom Bosne i Hercegovine, a bogme i po raznim
inozemstvima. Nema skupa pisaca bez lisaca sa koferom
vlastitih knji`urina koje piscima dijele a ~itaocima
prodaju. To je kultura stasala na nostalgi~nim ranama bh.
dijaspore.
Dakle, jasno je da sam, iz duboko usa|enog odnosa
prema knjizi kao prema svetinji, zanemarila ~injenicu da
nije knjiga svaki predmet koji izgleda kao knjiga.
Najgnjusnija je skupina tu`nih debelih knjiga o
Srebrenici, mahom opremljenih za ukra{avanje regala,
sponzoriranih od vojnih, policijskih i strana~kih
vlastodr`aca. Ima se - mo`e se. Prelista li ih iole normalan
~ovjek, smjesta bi zatra`io da se skupa sa zakonom o
zabrani negiranja genocida donese i zakon o zabrani
komercijalizacije istog.
A
~uveni bosanski humor, duh koji je svojevremeno
znao biti iskri~av, suptilan, satkan od najfinijih niti
zajedni~kog `ivota, procvjetao na otporu verbalnoj
neslobodi, demokratizirao se, tj. banalizirao i vulgarizirao
do perverzije. Televizijske serije, pa ~ak i filmovi, vrte
pri~u oko lo{eg vica. Nedavno, naletim na takozvanu
zabavnu emisiju kola`nog tipa na jednoj na{oj televiziji.
Kad tamo, gospon humorista, preru{en u slu|enu
ku}anicu, krije{ti u telefonsku slu{alicu: Halo, Mirsada…
zna{ li ti, bona, {ta je to - danju laje a no}u pliva? Kako
ne zna{, glupa~o jedna?! Punicina proteza.
Sva nam je kultura pala na te grane.
79
Auto:CRNA.qxd 10.7.2013 15:58 Page 80
PETA BRZINA
Priredio: Nedim Hasi}
Mazda 3: Ljepotica iz Yokohame
N
ova Mazda3 otkrivena je simultano u
~etiri grada diljem svijeta - u Londonu,
Melbournu, New Yorku i Istanbulu - i to
na desetu godi{njicu proizvodnje. To je tre}i
model koji nosi novi dizajnerski izri~aj marke
Kodo te naprednu tehnologiju SkyActiv, koja
donosi bolje performanse i u{tede na gorivu.
Na evropsko tr`i{te kre}e u prodaju u
oktobru nakon slu`bene premijere na salonu
automobila u Frankfurtu.
Mazda3 je i tre}i najprodavaniji Mazdin
model u Europi, nakon SUV-a CX-5 i
Mazde6, a predstavlja sna`nu prijetnju s
istoka njema~kom VW Golfu VII i
francuskom Renault Méganeu Berlini.
Temelji se na platformi koju dijeli s
Focusom i Volvom S40, ali je novi model
znatno {iri (+40 mm), vi{i (+20 mm) i
neznatno du`i (+5 mm), a ima vi{e od pola
metra du`i me|uosovinski razmak! Ve} to
garantira puno vi{e prostora i komfora kao i
bolje le`anje na cesti, a pored toga je unato~
80
ve}im dimenzijama novi model 70 kg lak{i
nego prije. Dodatno, ovjes je ~vr{}i, ali su
njegove komponente lak{e. Dora|eni
upravlja~ki sustav sada je jo{ izravniji. Sve
to pozitivno }e utjecati na pona{anje u vo`nji
ovog sportski orijentiranog kompakta.
[to se ti~e motora, novost u ponudi je
po~etni 1,5-litreni benzinac koji razvija 100
KS. Naravno, i taj motor utjelovljuje SkyActiv
tehnologiju pa ga odlikuje visoki omjer
kompresije i izravno ubrizgavanje goriva.
Zbog toga mu s mjesta do 100 km/h treba
samo 10,8 sekundi, a juri 182 km/h. Slijedi
ga ve} poznati 2,0 benzinac koji dolazi u
dvije razine snage - sa 120 i 165 KS. Dizela{
je za sada samo jedan, 2,2-litreni sa 150 KS,
a on se, kao i slabiji 2,0 benzinac, mo`e
naru~iti i s automatskim mjenja~em sa {est
brzina. Ostali motori opremljeni su ru~nim
mjenja~em sa {est stupnjeva.
Mazdin stop-start sistem sada je
ugra|en u sve verzije Mazde 3, a sistem za
regeneraciju energije ko~enja dostupan je u
nekim varijantama. Japanski proizvo|a~
tvrdi da }e nova Mazda 3 imati jednu od
najboljih zvu~nih izolacija kabine u svojoj
klasi. Lagani materijali za upijanje zvu~nih
talasa iskori{teni su za blokiranje buke, a
mek{i amortizeri i unapre|eni ispu{ni sistem
tako|e doprinose smanjenju buke u kabini.
Kupcima }e na raspolaganju biti i neke
nove ~ari moderne tehnologije. Novi 7-in~ni
zaslon osjetljiv na dodir mo`e prikazivati
SMS poruke i emailove pristigle na telefon
spojen Bluetoothom kao i zvukovne poruke
s Facebooka i Twittera, a audio sustav nudi
30.000 internetskih radio stanica. Kad je
rije~ o sigurnosti, tu je radar koji upozorava
na premali razmak i sustav koji samostalno
ko~i do brzine od 30 km/h, kamera koja
upozorava na nenamjerni izlazak iz vozne
trake ili pak duga svjetla koja se sama
spu{taju. U pripremi je i sedan verzija koja bi
trebala sti}i u prolje}e idu}e godine. 
SLOBODNA BOSNA I 11.7.2013.
ISPRAVNA-oglasi sedmica-870:ISPRAVNA-oglasi.qxd 10.7.2013 22:08 Page 10
ISPRAVNA-oglasi sedmica-870:ISPRAVNA-oglasi.qxd 9.7.2013 13:39 Page 2
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU
SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici
www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i

prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 180 EUR
Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba

www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

 portal slobodne bosne

najveca tvornica
dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba