212020 Kaplanova tubina - Wikipedia Kaplanova turbina Kaplanova turbina je propelerna vrsta_vodnih turbina, sa zakretnim lopaticama na rotoru i radi samo na niskim padovima vode, uglavnom s velikim protokom. Da bi se smanjili sudarni gubici i osiguralo strujanje vode s najmanje hidraulitkih gubitaka, u vetini propelernih turbine, lopatice radnog kola mogu se zakretati u pogonu. Izvedba turbina sa zakretnim lopaticama rotora je slozenija nego izvedba obiénih propelernih turbina, no njihove _energetske karakteristike su znatno povoljnije. Njihov stupanj iskori mote biti i preko 90 %. Propelerne turbine spadaju ured aksijalnih hidrauligkih strojeva s primjenom pri malim padovima i velikim protocima. Korisni padovi se kreéu od nekoliko metara pa sve do 60-70 metara. Radi takvih karakteristika, ovakve turbine se uglavnom primjenjuju u ravninskim podrudjima, na rijekama koje osiguravaju ejelogodi8nji visoki protok, —_ Kaplanova turbina iz Hidroelektrane a izgradnjom umjetnih brana se osigurava potreban _5°nneville (SAD), nakon 61 godine rada pad. Izlazne snage Kaplanovih turbina mogu biti od 5 do 120 MW. Sadrzaj Dijelovi Kaplanove turbine Razvoj Naéin rada Razligite izvedbe Kaplanove turbine Propelerne turbine Cijevne turbine Dijagonaine ili Derijazove turbine lzvori Vertikalna Kaplanova turbina (uz odobrenje Voith-Siemensa) Dijelovi Kaplanove turbine Zahvat vode se je obigno trapeznog presjeka, izveden od betona. Konstrukeija uredaja treba osigurati ujednagenu distribuciju vode po izlaznom presjeku uredaja, te sprijeviti odvajanje struje na statorskim lopaticama. Kod visokih padova (za ovakav tip hidrauligkih turbina) dobavni aparat se izvodi od elika u obliku spirale kruznog popretnog presjeka. wvodi uredajem koj hitps:Iv- wikipedia oriwikiKaplanov_turbinafOjslovl_Kaplanove_turbine 722020 Keplanova trina Wikipedia Predprivodeéih lopatica obiéno ima 10-12, a privodeéih 20-32 lopatice. Privodeée lopatice, GENERATOR osim regulacije protoka, imaju zadataka pravilno usmjeriti struju vode prema rotorskim lopaticama. Regulacija protoka se izvodi_—_zakretanjem regulacijskih lopatica oko svojih osi, a u graniénom / sluéaju moguée je lopaticama potpuno zatvoriti prototne kanale. rotor Rotor se sastoji od lopatica uévriéenih na rotir: vratilo &iji broj, ovisno o padu, se mijenja izmedu 4i8 lopatica. Sto je manji pad, to je i broj lopatica rotora manji. Rotorske lopatice mogu biti évrsto vezane na vratilo, a takve turbine se tada _nazivaju propelernim turbinama. Oblik i duljina profila <7" lopatice se mijenjaju. promjenom __radijalne koordinate, u odnosu na os stroja. Rotorske lopatice mogu biti i pomigne u odnosu na vratilo stroja, kada zakretanjem oko viastitih osi vr8e fino podeSavanje opstrujavanja profila, _osiguravajuéi__visoku iskoristivost turbine u Sirokom radnom podrugju. Kaplanova turbina i elektréni generator u isjetenom prikazu turbine Dvostrukom —_regulacijom ——_(zakretanjem regulacijskih i rotorskih lopatica), moguée je osigurati visoku korisnost u Sirokom radnom podruéju. Poteci i krajevi rotorskih lopatica (gledano radijalno), kao i njihovi (labavi) dosjedi, moraju biti obradeni u obliku kugle kako bi se, bez. obzira na poloaj, osigurala minimalna zratnost te time sprijetilo pretjecanje vode s tlaéne na pretlaénu stranu lopatice. Promjer rotora move biti od 2 do 8 m. Obiéno se okreée sa 79 do 429 okretaja u minuti. ‘Transport vode iz rotora vr8i difuzor koji ujedno, smanjenjem izlazne energije, poveéava ukupnu iskoristljivost turbine. [1 Razvoj 1912. nakon godina intenzivnog istrazivanja u laboratoriju za turbine u Brnu, Viktor Kaplan prijavijuje svoj prvi patent turbine. Medutim, Kaplanova turbina jo8 uvijek ne ispunjava sva ogekivanja profesora. 1922. dugogodinji istravivatki rad na turbini konaéno donosi plodove: sagradena je optimalizirana Kaplanova turbina. No, u posljednjoj trazivanja Viktor Kaplan mora iz zdravstvenih razloga prepustiti nastavak radova svojem timu. 1925. u Austriji je pusteno u pogon nekoliko Kaplanovih turbina. Svedani takoder otkrivaju njenu utinkovitost i koriste je za svoje velike elektrane. Naéin rada Glavni vodeni tok kroz Kaplanovu turbinu je aksijalan. Kut zakreta lopatica rotora odreduje se prema otvoru privodnog kola i trenutnom padu. Kombinatorna veza se definira tako da se ostvari najveéa moguéa korisnost u svim pogonskim uvjetima. Odnos otvora lopatica privodnog i radnog kola kod turbina sa zakretnim lopaticama rotora regulira se preko poscbnog uredaja koji se hitps:Iv- wikipedia oriwikiKaplanov_turbinafOjslovl_Kaplanove_turbine 2a2ysre0a0 Kaplanovatubina — Wikipedia naziva kulisa. Sustav automatske regulacije turbina s pomitnim lopaticama rotora osim privodnim kolom, upravija i radnim kolom zakreéuéi lopatice rotora, pa se takve turbine nazivaju dvostruko reguliranim turbinama. Kaplanove turbine spadaju u grupu reakcionih turbina, a to znadi da se tlak mlaza vode mijenja prolaskom kroz turbinu, Turbine s veéim padom, imaju veéu razliku tlakova izmedu lopatica otora i difuzora, tako da na lopaticama rotora dolazi do pojave kavitacije. e povetao stupanj iskori’tenja Kaplanove turbine i unaprijedila njegova konstrukeija, u zadnje vrijeme se poéela primjenjivati ratunalna dinamika fluida. Osim toga, pokuSava se poveéati broj previvjelih riba, koje prolaze kroz, turbinu. Lopatice rotora se zakreéu wz pomoé hidrauligkog ulja pod visokim tlakom, tako da je jedan od glavnih problema konstrukeije, sprijeviti ispu8tanje ulja kroz brive, a time i zagadivanje rijeke. Razlitite izvedbe Kaplanove turbine Kaplanove turbine se najéeSée koriste kao propelerna vrsta turbina, ali postoji i nekoliko drugih izvebi: Propelerne turbine Propelerne turbine nemaju zakretne lopatice rotora, veé su fiksne. Spade u grupu pretlaénih aksijalnih turbina. Primjenjuje se za velike protoke i male geodetske padove (od 1-3 do 60-70 m). Rotor propelerne turbine sastoji se od lopatica radnog kola i glavine rotora. Radno kolo ima 3 do 8 lopatica, pri emu je broj lopatica veti sto je veéi nazivni pad turbine. Voda se na lopatice rotora dovodi aksijalno (u smjeru vratila) privodnim kolom tj. pomiénim lopaticama statora. Promjena protoka odnosno regulacija snage provodi se zakretanjem lopatica privodnog kola, zbog tega mijenja i kut strujanja vode na lopatice radnog kola, Propelerne turbine s fiksnim lopaticama nisu elastiéne u pogonu, pa se grade samo za manje jedinice tj. upotrebljavaju se umalim hidroelektranama. Snage se kreéu od nekoliko stotina vata do 100 MW. Cijevne turbine Turbina i elektrigni generator su u potpunosti uronjeni u protoénu cijev. Cijevne turbine se koriste pri najniZim padovima i velikim protocima, te su pogodne za primjenu na velikim protoénim rijekama. Prednost ove izvedbe turbije je Sto nema dobavnog aparata spiralnog tipa. Imaju_predprivodeée (nepomitne) i privodeée (pomitne) lopatice. Dozvoljavaju dvostruku regulaciju; zakretanjem privodetih i rotorskih lopatica, a posljedica toga je visoka korisnost u cijelom radnom podruéju. Kod ovakvih turbina niskog pada, udio kineti¢ke energije s obzirom na raspolovivi pad na izlazu iz difuzora moze iznositi i do 50-60%. Radi toga konstrukeija turbine treba osigurati minimalne gubitke pri strujanju, te minimalnu energiju na izlazu iz rotora. Minimalnu energiju na izlazu iz rotora osigurat 6e pravilna izvedba difuzora, te bezvrtlozno strujanje na izlazu iz rotora (strujanjem u smjeru osi difuzora). Aksijalne turbine s horizontalnom koriste i plime i oseke. Strojevi rade s padovima od nekoliko metara, a konstrukeija strojeva omoguéuje rad u oba smjera, te rad u crpnom rezimu (reverzibilne hidroelektrane). iskoriStavanje ener hitps:Iv- wikipedia oriwikiKaplanov_turbinafOjslovl_Kaplanove_turbine 38212020 Kaplanova tubina - Wikipedia Manje se jedinice izvode s elektriénim generatorom izvan cijevi (tzv. S izvedba ili Straflo turbine), a u vecim se jedinicama generator smjesta u cijey, u tzv. turbinsku krugku (eng, Bulb turbine). Dijagonalne ili Derijazove turbine Voda kroz turbinu protjeve dijagonalno, otkuda slijedi naziv turbine. Osim lopatica privodnog ola, u slugaju ovih turbina regulira se i zakretanje lopatica radnog kola, tako da je takoder moguéa dvostruka regulacija. Koriste se za reverzibilne hidroelektrane. [2] Izvori 4. [1] (http:/www.titeh.uniri.hrizav_katd_sluz/zav_meh_flu_rac_inz/nas/rez_flu/Vodne_turbine.pd f) "Vodne turbine" dr.sc, Zoran Carija, Tehniéki fakultet Rijeka, 2010. 2. [2] (http:/Awww.fer.hr/_download/repository/Elektrane_03.pdf) "Vrste hidrauli¢kih turbina” prof.dr.sc, Sejid Te&njak, prof.dr.sc. Davor Grgié, prof.dr.sc. Igor Kuzle, Fakultet elektrotehnike i ragunarstva Zagreb, 2010. = [3] (https:/web.archive.org/web/20120227192547/http:/ifiles.asme. org/asmeorg/Communities/ History/Landmarks/13147.pdf) "National Historic Mechanical Engineering Landmark Kaplan Turbine", 2010. Dobavijeno iz “https://hr.wikipedia.org/w/index.php?lile=Kaplanova_turbina&oldid=5374062" Ova je stranica posljednji put uredivana dana 22. studenoga 2019. u 11:26. Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete uporabe za detalje. hitps:Iv- wikipedia oriwikiKaplanov_turbinafOjslovl_Kaplanove_turbine aa