SVEUČILIŠTE U RIJECI

TEHNIČKI FAKULTET

ZAVOD ZA TERMODINAMIKU I
ENERGETIKU

Programski zadatak iz kolegija: Obnovljivi izvori

energije

Mauro Barešić

Sveučilišni diplomski studij strojarstva

0069030135
Sadržaj

1. TEHNIČKI OPIS SUSTAVA ............................................................................................ 1

2. ANALIZA TOPLINSKE BILANCE BAZENA ................................................................ 3
2.1. Uvod ............................................................................................................................ 3
2.2. Proračun gubitaka topline bazena ................................................................................ 4
2.2.1 Ishlapljivanje ........................................................................................................ 4
2.2.2. Konvekcija ........................................................................................................... 6
2.2.3. Zračenje ................................................................................................................ 7
2.2.4 Transmisija ........................................................................................................... 8
2.2.5 Gubici zbog dovođenja svjaže vode ................................................................... 10
2.2.4. Dobitci – apsorpcija topline ............................................................................... 11
2.3. Rekapitulacija bilance topline bazena tijekom dana .................................................. 12
2.4 Dnevni i mjesečni gubitci .......................................................................................... 13
3. PRELIMINARNI PRORAČUN EKONOMIČNOSTI .................................................... 14
3.1 Proračun dozračene sunčeve energije na plohu kolektora ......................................... 14
3.2. Proračun iskorištene sunčeve energije po apsorberu ................................................. 18
3.3. Potrebna površina apsorbera ...................................................................................... 21
3.4. Parametri rada i utrošak energenata (plina) toplovodnog kotla ................................. 22
3.5. Parametri i utrošak el. Energije dizalice topline zrak-voda ....................................... 24
3.6. Usporedni prikaz troškova ......................................................................................... 28
3.6.1. Troškovi energije ................................................................................................ 28
3.6.2. Troškovi investicije ............................................................................................ 31
3.6.3. Proračun godišnji troškova ................................................................................. 32
3.6.4. Usporedba rezultata analize i izbor krajnjeg rješenja sustava grijanja ............... 34
4. PRORAČUN UREĐAJA ZA TEHNOLOŠKU OBRADU VODE ................................. 36
4.1. Proračun učina filtra za filtriranje vode ..................................................................... 36
Ukupni učin filtara za tretman bazenske vode računa se prema formuli: ............................ 36
4.2. Dimenzioniranje ulaznih otvora vode u bazen .......................................................... 37
4.3. Proračun protoka oduzimanja vode ........................................................................... 38
4.4. Dimenzioniranje cjevovoda za odvod vode............................................................... 39
4.5. Dodavanje svježe vode .............................................................................................. 39
4.6. Dimenzioniranje sabirnog bazena ............................................................................. 40
4.7. Odabir mehaničkih filtara za tretman bazenske vode ................................................ 41
 4.8. Odabir ugradbenih elemenata .................................................................................... 42
4.8.1. Pdni otvori .......................................................................................................... 42
4.8.2. Preljevni žljebovi (skimeri) ................................................................................ 42
4.8.3. Mlaznice ............................................................................................................. 43
5. ODABIR IZVORA TOPLINE ......................................................................................... 45
5.1. Dizalica topline .......................................................................................................... 45
5.2. Sunčevi apsorberi ...................................................................................................... 46
6. PRORAČUN IZMJENJIVAČA TOPLINE, PRORAČUN CJEVOVODA I ODABIR
PUMPI...................................................................................................................................... 47
6.1. Izmjenjivač u krugu bazenska voda/posredni fluid ................................................... 47
6.2. Dimenzioniranje cijevi, proračun otpora strujanja i odabir pumpi ............................ 48
6.2.1. Krug apsorbera ................................................................................................... 49
6.2.2. Krug grijanja i tertmana bazenske vode ............................................................. 51
6.2.3 Krug dizalice topline .......................................................................................... 53
7. Odabir sigurnotehničke i regulacijske opreme ................................................................. 54
7.1. Ekspanzijske posude .................................................................................................. 54
7.1.1 Ekspanzijska posuda dizalice topline ................................................................. 54
7.1.2. Izbor ekspanzijske posude Sunčevih apsorbera ................................................. 56
7.2. Regulacijska oprema .................................................................................................. 57
8. SPECIFIKACIJE MATERIJALA, OPREME I POTREBNIH RADOVA ..................... 59
8.1. Sustav Sunčevih apsorbera ........................................................................................ 59
8.2. Sustav dizalice topline zrak-voda .............................................................................. 60
8.3. Krug grijanja i tretmana bazenske vode .................................................................... 62
8.4. Elementi DDC regulatora EXCEL500 ...................................................................... 63
9. NACRTNA DOKUMENTACIJA ................................................................................... 64
 1. TEHNIČKI OPIS SUSTAVA

Sustav grijanja bazena se sastoji od sunčevih apsorbera i kotla na plin ili dizalice topline
zrak-zrak. Proračunom će se odrediti najpovoljnija kombinacija. Sunčevi apsorberi su prvi izbor
u sustavu grijanja bazena jer su oslobođeni troškova energije (zanemarujući potrošnju energije
za rad pumpe i sustava regulacije). Njima se pojačava prijenos topline sunčevog zračenja na
vodu. Prednosti korištenja apsorbera: nema troškova goriva (Sunce je besplatni izvor energije),
nema zagađivanja okoline niti emisije štetnih plinova tokom rada. Nedostaci su mala gustoća
proizvedene toplinske energije, a zbog toga su potrebne velike površine apsorberskog polja,
stvarne količine proizvedene topline mogu se začajno razlikovati od proračunskih, apsorberi
proizvode toplinsku energiju samo kada Sunce sija, a ne kada mi to želimo, veći troškovi
održavanja, itd. Sustav grijanja bazena koji bi koristio samo Sunčeve apsorbere bi bio limitiran
te treba odabrati drugi izvor topline koji može nadopunjavati ili potpuno preuzeti potrebnu
izmjenu topline. Zadaća drugog izvora topline je brzo zagrijavanje bazenske vode na početku
sezone i dogrijavanje vode u slučaju slabe proizvodnje toplinske energije od strane apsorbera.

slika 1.1. shematski prikaz grijanja Sunčevim apsorberima

1
Pumpa usisava hladniju vodu sa dna bazena, tlači ju kroz filter te ako ima sunčevog zračenja
regulacijska jedinica propušta pomoću ventila vodu kroz apsorbere. Ako je voda dovoljno
zagrijana, propušta se direktno u bazen, a ako je potrebno dogrijevanje vode tada se koristi
dodatni izvor energije koji će se odabrati proraćunom. U slučaju da nema sunčevog zračenja
poterbna količina topline se dobiva iz pomoćnog izvora topline.

2
 2. ANALIZA TOPLINSKE BILANCE BAZENA

2.1. Uvod

Zadani bazen ima sljedeće karakteristike:

Dimenzije bazena (d x š x v): 25m x 21m x 1,5m

Volumen bazena: Vbaz =787,5 m3

Površina bazena (granica voda - zrak): Fbaz = 525 m2

Oplošje bazena: Fopl = 663 m2

Zadana temperatura bazenske vode: θw = 26 0C

Radno vrijeme bazena: 8:00 – 22:00

Klimatsko-meteorološki podaci lokacije (Zadar):

Tablica 2.1. Prosječni klimatsko – meteorološki podaci za Zadar po mjesecima: relativna

vlažnost, brzina vjetra, temperatura i dozračena Sunčeva energija na vodoravnu plohu

mjesec V VI VII VIII IX

mm, % 74 71 67 69 73

mjesec V VI VII VIII IX

wmm, m/s 2,1 2,0 2,0 1,8 1,8

mjesec V VI VII VIII IX

θmm, °C 17,2 21,0 23,6 23,1 19,8

mjesec V VI VII VIII IX

dozr. energ. 682 741 763 655 485

3
Za potrebe izrade proračuna ekonomičnosti, te ispravnog izbora opreme sustava grijanja bazena
potrebno je poznavati toplinske gubitke bazena, jer upravo tu toplinsku energiju treba
kompenzirati sustavom grijanja. Zbog toga je potrebno provesti proračun toplinske bilance
bazena kojom se uzimaju u obzir sljedeći oblici toplinskih gubitaka, odnosno dobitaka:
- ishlapljivanje
- konvekcija
- zračenje
- transmisija
- gubici zbog dovođenja svježe vode
- apsorpcija (pasivni dobitak od Sunčevog zračenja)

Slika 2.1. Glavni oblici toplinskih gubitaka bazena

2.2. Proračun gubitaka topline bazena

2.2.1 Ishlapljivanje
Ishlapljivanje predstavlja najveći udio ukupnih toplinskih gubitaka bazena (30 do 50 %). U
ljetnim razdobljima većina bazena prosječne veličine gubi oko 50 mm razine vode po tjednu
što je ekvivalentno energiji od oko 150 kWh. Ovi gubici su najveći na suhim i vjetrovitim
područjima. Ishlapljivanjem se također gubi znatan udio skupih kemikalija koje se koriste u
bazenskim vodama.
Za potrebe proračuna gubitaka ishlapljivanja potrebno je za svaki mjesec poznavati
apsolutne vlažnosti okolnog zraka i graničnog sloja na površini bazena.
U razdoblju kada bazen ne radi koristi se površinski pokrov koji znatno umanjuje
gubitke ishlapljivanja, pa se za to vrijeme oni mogu zanemariti. Zato su u proračunu korištene
prosječne vrijednosti temperature okolnog zraka zr za radno vrijeme bazena (od 8 do 22 h),
dobivene iz podataka za referentnu godinu. Za te prosječne temperature, te

vrijednosti relativne vlažnosti zraka φmm za pojedini mjesec, dobivene su vrijednosti apsolutne
vlažnosti okolnog zraka x0 prikazane u tablici 1.

4
 Tablica 1. Očitane vrijednosti apsolutne vlažnosti za stanje okolnog zraka od 8 do 22 h

zr [◦C] za 8-22 h mm x0 [g/kg]

V 19,4 74 10,4
VI 23,2 71 12,6
VII 24,4 67 12,8
VIII 23,6 69 12,6
IX 20 73 10,6

Vrijednosti apsolutne vlažnosti graničnog sloja određene su za temperaturu graničnog

sloja i relativnu vlažnost graničnog sloja Pri tome je temperatura graničnog sloja
određene prema sljedećoj formuli:

1
𝜗g = 𝜗w − (𝜗w − 𝜗vl )
8
uzimajući u obzir temperaturu bazenske vode i temperaturu vlažnog termometra za stanje
okolnog zraka.

𝜗w – temperatura vode u bazenu [◦C]

𝜗vl – temperatura vlažnog termometra za stanje okolnog zraka [◦C]
𝜗g - korekcijska temperatura graničnog područja vode u bazenu [◦C]
𝑥0 - apsolutna vlažnost okolnog zraka [g/kg]

Dobivene vrijednosti prikazane su u tablici 2.

Tablica 2.2. Očitane vrijednosti apsolutne vlažnosti za stanje graničnog sloja od 8 do 22 h

vl [C] (vlažni t. g [◦C]

w [◦C] xg[g/kg] (za g)
za zr,mm) (korekcija)
V 26 16,4 24,8 19,8
VI 26 19,4 25,2 20,3
VII 26 20 25,3 20,5
VIII 26 19,6 25,2 20,3
IX 26 16,7 24,8 19,8

Koeficijent ishlapljivanja  računa se prema sljedećoj formuli:

 = 25 + 19𝑤

 - koeficijent ishlapljivanja [kg/m2h]

𝑤 - brzina vjetra [m/s]

pri čemu su podaci o brzini vjetra za pojedini mjesec dobiveni iz meteoroloških podataka za
Rijeku.

5
Nakon određivanja apsolutnih vlažnosti i izračunavanja koeficijenata ishlapljivanja moguće je
izračunati količinu ishlapljene vode u jedinici vremena prema formuli:

𝑊 = (𝑥g − 𝑥0 )𝐹baz

𝑊 - količina ishlapljene vode [kg/h]

𝑥g – apsolutna vlažnost za stanje vlažnog termometra okolnog zraka [g/kg]
𝐹baz - površina bazena [m2]

Naposljetku se određuju topline ishlapljivanja 𝑟𝜗g za temperaturu graničnog sloja 𝜗g , te

izračunavaju toplinski gubici ishlapljivanja za pojedini mjesec prema formuli:

1
𝑄 = 𝑊𝑟𝜗g
3600

𝑄 - toplina odvedena ishlapljivanjem [kW]

𝑟𝜗g – toplina potrebna za ishlapljivanje vode pri temperaturi graničnog sloja vode (𝜗g )[kJ/kg]

Izračunate vrijednosti su prikazane u tablici 3.

Tablica 2.3. Gubici topline ishlapljivanjem

W [kg/h] r [kJ/kg] za g Q [kW]

V 320,282 2442,4 217,294
VI 254,016 2441,6 172,279
VII 254,016 2441,4 172,265
VIII 239,938 2441,6 162,731
IX 286,247 2442,4 194,203

2.2.2. Konvekcija

Konvekcija predstavlja prijelaz topline s bazenske vode na okolni zrak. Topla voda koja se
pumpom dovodi od izvora topline diže se prema površini bazena, pa se konvekcijom toplina s
površine odvodi prema hladnijem zraku. Gubici putem konvekcije se povećavaju s

porastom brzine vjetra. Udio gubitaka topline konvekcijom čini od oko 15 do 25 % ukupnih
gubitaka.
Iz uvjeta:

𝑐p
=1


6
proizlazi formula za izračun koeficijenta konvekcijskog prijelaza topline:

𝑐p = 

 - koeficijent ishlapljivanja [kg/m2h]

𝑐p - specifični toplinski kapacitet zraka [kJ/kgK], 𝑐p = 1,005 kJ/kgK
 - koeficijent prijelaza topline [W/m2K]

Uvrštavanjem formule za koeficijent ishlapljivanja dobiva se konačna formula:

25 + 19𝑤
=( ) 𝑐p [W/m2 K]
3600
Uzimajući u obzir utjecaj konvekcije isključivo za vrijeme radnog vremena, toplinski gubici
konvekcije izračunavaju se koristeći korekcijsku temperaturu graničnog sloja:

𝑄 = (𝜗g − 𝜗mm )𝐹baz

𝑄 - toplina odvedena konvekcijom [kW]

𝜗g - korekcijska temperatura graničnog područja vode u bazenu [◦C]
𝜗zr - temperatura okolnog zraka [◦C]
𝐹baz - površina bazena [m2]

Tablica 2.4. Gubici topline konvekcijom

g [◦C]
mm  [W/m2K] Q [kW]
(korekcija)
V 17,2 24,8 18,118 72,291
VI 21 25,2 17,588 38,782
VII 23,6 25,3 17,588 15,697
VIII 23,1 25,2 16,527 18,221
IX 19,8 24,8 16,527 43,383

2.2.3. Zračenje
Zračenje je oblik prelaska topline s toplije površine bazena na ostale hladnije objekte. Kod
zatvorenih bazena zračenjem se toplina odvodi prema hladnijim površinama zatvorenog
objekta (zidovima, stropu, prozorima), a kod otvorenih bazena prema hladnijoj okolini (nebu,

svemiru...). Udio zračenja topline u ukupnim toplinskim gubicima je od 25 do 35 %.

Najintenzivniji gubici zračenjem odvijaju se u u vedrim noćnim razdobljima. Za razliku od
gubitaka ishlapljivanjem ovi gubici se ne mogu smanjiti korištenjem površinskog pokrova iz
razloga što toplina s vodene površine bazena prelazi na pokrov, te s pokrova zrači prema
okolini. Zbog toga će proračun gubitaka zračenjem uključivati i neradno vrijeme bazena.
Za izračunavanje specifične odzračene energije (po 1 m2 površine bazena) koristi se
Stefan-Boltzmannov zakon primijenjen na zračenju sivog tijela (bazena) pri čemu je usvojen
emisijski koeficijent  = 0,95:

7
 𝑇g 4 𝑇0 4
𝑞zr =  𝐶C [( ) −( ) ] [W/m2 ]
100 100

𝑞zr - specifična toplina odvedena zračenjem [W/m2 ]

 - emisijski koeficijent,  = 0,95:
𝐶C - konstanta zračenja crnog tijela [W/m2], 𝐶C = 5,667 W/m2 K 4
𝑇g - korekcijska temperatura graničnog područja vode u bazenu [K]
𝑇0 - temperatura okolnog zraka [K]

Korekcijske temperature granične površine bazena izračunate su na isti način kao i kod
proračuna gubitaka ishlapljivanja, ali za prosječne temperature okoline u razdoblju od 0 – 24 h.
Ukupna odzračena toplina dobiva se umnoškom specifične odzračene topline i ukupne
površine bazena:

𝑄zr = 𝐹baz 𝑞zr

𝑄zr - toplina odvedena zračenjem [kW]

𝐹baz - površina bazena [m2]

Tablica 2.5. Gubici topline zračenjem

mm Tmm [K] g [◦C] (korekcija) Tg [K] Qzr [kW]

V 17,2 290,2 24,8 297,8 21,839
VI 21 294 25,2 298,2 12,328
VII 23,6 296,6 25,3 298,3 5,058
VIII 23,1 296,1 25,2 298,2 6,229
IX 19,8 292,8 24,8 297,8 14,558

2.2.4 Transmisija
Transmisijski toplinski gubici bazena su gubici koji nastaju provođenjem topline vode u
bazenu kroz stijenke bazena (oplošje bazena), prema hladnijoj zemlji koja okružuje bazen.
Prema tome, intenzitet transmisijskih gubitaka ovisi o razlici temperatura bazena i okolnog

zemljišta, odnosno uz stalnu temperaturu bazena od 26 ◦C ovi gubici ovise isključivo o

temperaturi zemljišta.
Transmisijski gubici računaju se prema formuli za provođenje topline kroz krutu
stijenku:

𝑄T = 𝑘𝐹opl (𝜗w − 𝜗zem ) [W]

𝑄T - toplina odvedena transmisijom (kroz stijenke bazena) [kW]

𝑘 - koeficijent prolaza topline , 𝑘 = 3 [W/m2 K]
𝐹opl - oplošje bazena [m2]
𝜗w – temperatura vode u bazenu, 𝜗w = 26 [◦C]
𝜗zem – temperatura zemljišta koje okružuje bazen [◦C]

8
Pri tome je površina, odnosno oplošje bazena kroz koje se zbiva provođenje jednako:

𝐹opl = 2 ∙ 25 ∙ 1,5 + 2 ∙ 21 ∙ 1,5 + 25 ∙ 21 = 663 m2

Također je temperatura zemljišta određena, u ovisnosti o pojedinom mjesecu i dubini

zemljišta, prema dijagramu:

Slika 2.2. Dijagram promjene temperature zemljišta u ovisnosti o dubini i godišnjem periodu

Dobiveni rezultati su prikazani u tablici 2.6.

9
Tablica 2.6. Gubici topline transmisijom

zem [C] QT [kW]

V 13 25,857
VI 14 23,868
VII 15 21,879
VIII 16 19,89
IX 16 19,89

2.2.5 Gubici zbog dovođenja svjaže vode

U radu bazena dolazi do raznih gubitaka vode. Dio vode se gubi prirodnim putem, tj.
ishlapljivanjem na granici voda – zrak, te može predstavljati značajne gubitke ako se ne koristi
pokrov za bazen u neradnim satima. Ostali gubici vode su gubici pri izlasku plivača, gubici
zbog stvaranja valova, prelijevanja i sl. Također se pri filtriranju i kemijskoj obradi dio
onečišćene vode treba izbaciti iz higijenskih razloga. Svi ti gubici moraju se kompenzirati
dovođenjem određene količine svježe vode. Međutim, budući da je ta svježa voda niže
temperature od vode u bazenu pri tome dolazi do određenih toplinskih gubitaka.
Preporuka je da se dnevno u bazen dovodi svježa voda u količini od 5% ukupne vode u
bazenu:

𝑉svj = 0,05 ∙ 𝑉baz = 0,05 ∙ 787,5

𝑉svj = 39,375 m3

Sada se može izračunati protok svježe vode pri čemu se uzima u obzir isključivo radno
vrijeme bazena:
𝑉svj w 39,375 ∙ 996,2 kg
𝑚̇svj = = = 0,778
𝑡R 3600 14 ∙ 3600 s

𝑚̇svj - maseni protok svježe vode dovedene u bazen [kg/s]

𝑉svj - volumen dnevno dovedene svježe vode [m3]
w - gustoća vode [kg/m3]
𝑡R - dnevno radno vrijeme bazena [h]

Gubitak topline kao posljedica razlike temperatura svježe vode i bazenske vode računa
se prema formuli:
𝑄svj = 𝑚̇svj (𝜗w − 𝜗svj )

𝑄svj = 0,778 (26 − 10)

10
 𝑄svj = 12,448 kW

𝑄svj – toplina odvedena dovođenjem svježe vode u bazen

𝜗w - temperatura vode u bazenu [◦C]
𝜗svj – temperatura svježe vode dovedene u bazen [◦C]

2.2.4. Dobitci – apsorpcija topline

Osim gubitaka u bilanci topline bazena uzimaju se u obzir i određeni dobici zbog zračenja
Sunca. To su tzv. pasivni dobici zračenja jer se Sunčevo zračenje ne iskorištava preko
apsorbera, već se apsorbira zračenjem na samu površinu bazena. Ovi dobici su vrlo česti ljeti,
naročito kada je temperatura okolnog zraka tokom dana viša od temperature vode u bazenu.
Pasivni dobici apsorpcijom sunčevog zračenja određuju se prema formuli:

𝑄dob = 𝑎𝐺̇ 𝐹baz

Qdob - iskorištena toplina apsorpcijom Sunčevog zračenja [kW]

𝑎 - faktor apsorpcije, usvojeno 𝑎 = 0,4
𝐺̇ - dozračena sunčeva energija na vodoravnu plohu [W/m2]
𝐹baz - površina bazena [m2]
𝐺 ∙ 1000
𝐺̇ =
𝑍 ∙ 𝑡S

𝐺 – globalno sunčevo zračenje [MJ/m2]

𝑍 – broj dana u mjesecu
𝑡S - efektivni sati sijanja sunca dnevno [h]

Tablica 2.7. Dobici topline apsorpcijom

G0 [kWh/m2,m] ts [h] G [W/m2] Qdob [kW]

V 189,444 8,7 702,41 147,506
VI 205,833 9,9 693,04 145,538
VII 211,944 11,1 615,937 129,347
VIII 181,944 10 586,916 123,252
IX 134,722 8,1 554,412 116,427

11
 2.3. Rekapitulacija bilance topline bazena tijekom dana

Nakon izvršenih proračuna svih vrsta toplinskih gubitaka rezultati se mogu tablično prikazati i
usporediti, te ukupno zbrojiti po mjesecima. Usporedbom rezultata moguće je vidjeti da su
gubici ishlapljivanjem daleko najveći, što je općenito poznato kod proračuna gubitaka bazena.
Ovi gubici se nažalost ne mogu spriječiti, ali se mogu donekle smanjiti upotrebom površinskog
pokrova u razdoblju kada se bazen ne koristi. Također se može vidjeti, gledano po mjesecima,
da najveći toplinski gubici nastaju u 5. i 9. mjesecu što je i logično zbog lošijih vremenskih
uvjeta, u prvom redu niža okolna temperatura ali i niža temperatura okolnog zemljišta, veća
brzina vjetra, itd.

Radno vrijeme

Tablica 2.8. Gubici topline tijekom radnog vremena

Q[kW] Q [kW] Qzr [kW] QT [kW] Qsvj Qdob [kW] Qgub,uk [kW]
V 217,294 72,291 21,839 25,857 12,448 147,506 202,223
VI 172,279 38,782 12,328 23,868 12,448 145,538 114,167
VII 172,265 15,697 5,058 21,879 12,448 129,347 356,694
VIII 162,731 18,221 6,229 19,89 12,448 123,252 96,267
IX 194,203 43,383 14,558 19,89 12,448 116,427 168,055

Za razliku od gubitaka u radnom vremenu bazena, iznos gubitaka u razdoblju kada bazen
ne radi je nešto manji. Razlog tome je što u tom razdoblju nema nekih od oblika
gubitaka/dobitaka topline, a to su ishlapljivanje, gubici dovođenja svježe vode, te dobici
apsorpcije Sunčevog zračenja. Gubici ishlapljivanjem se u neradnom razdoblju bazena mogu
korištenjem pokrova bitno smanjiti, pa oni postaju zanemarivi. Isto tako u neradnom razdoblju
nema dovođenja svježe vode, pa su i ti gubici eliminirani. Dobitaka apsorpcijom Sunčevog
zračenja nema budući da se radi o noćnim ili ranojutarnjim satima kada nema Sunčevog
zračenja.

Neradno vrijeme

Tablica 2.9. Gubici topline tijekom neradnog vremena

Qsvj Qdob Qgub,uk

Q[kW] Q [kW] Qzr [kW] QT [kW]
[kW] [kW] [kW]
V 0 72,291 21,839 25,857 0 0 119,987
VI 0 38,782 12,328 23,868 0 0 74,978
VII 0 15,697 5,058 21,879 0 0 42,634
VIII 0 18,221 6,229 19,89 0 0 44,34
IX 0 43,383 14,558 19,89 0 0 77,831

12
 2.4 Dnevni i mjesečni gubitci

Na temelju proračunatih ukupnih toplinskih gubitaka bazena može se izračunati ukupna

potrošnja topline. Dnevna potrošnja topline za pojedini mjesec je zbroj svih oblika toplinskih
gubitaka za taj mjesec, prethodno pomnožen s dnevnim brojem sati trajanja istog. Pri tome je
vrijeme trajanja gubitaka ishlapljivanjem i dovođenjem svježe vode 14 h (dnevno radno vrijeme
bazena), a gubitaka konvekcijom, zračenjem i transmisijom 24 h (gubici koji su uvijek prisutni).
Dnevno vrijeme trajanja dobitaka apsorpcijom Sunčevog zračenja dobiveno je iz statističkih
podataka trajanja sijanja Sunca za pojedini mjesec za područje Rijeke.
Dakle formula za proračun ukupne dnevne potrošnje topline pojedinog mjeseca ima
sljedeći oblik:

𝑄̇gub,d = (𝑄̇ + 𝑄̇svj )𝑡R + (𝑄̇ + 𝑄̇zr + 𝑄̇T )t D − 𝑄̇a 𝑡S

𝑡R - dnevno radno vrijeme bazena [h]

𝑡D - broj sati u danu [h]
𝑡S - efektivni sati sijanja sunca dnevno [h]
Dobiveni rezultati prikazani su u tablici 3.11.

Tablica 2.10. Dnevni i mjesečni gubici topline bazenske vode

tR [h] tD [h] tS [h] Qgub,d [kWh] nd Qgub,mj [kWh]

V 14 24 8,7 4192,206 31 129958,38
VI 14 24 9,9 2944,824 30 88344,714
VII 14 24 11,1 2173,446 31 67376,835
VIII 14 24 10 2284,146 31 70808,526
IX 14 24 8,1 3818 30 114539,98
471028,435

13
 3. PRELIMINARNI PRORAČUN EKONOMIČNOSTI

3.1 Proračun dozračene sunčeve energije na plohu kolektora

U svrhu određivanja ekonomičnosti uporabe sunčevih apsorbera kao jednog od načina
grijanja bazenske vode, potrebno je odrediti ukupno raspoloživo zračenje Sunca koje apsorberi
mogu iskoristiti. Raspoloživo Sunčevo zračenje je promjenjivo i ovisi o geografskom položaju,
odnosno zemljopisnoj širini lokacije, o razdoblju u godini, odnosno mjesecu za koje se radi
proračun, te o nagibu smještaja apsorbera. Sunčevi apsorberi se najčešće koriste za grijanje
bazena, te se za razliku od kolektora obično postavljaju bez nagiba na horizontalnu plohu,
odnosno na smjer sjever – jug.

Podaci o smještaju kolektora i geografskom položaju:

Nagib kolektora u odnosu na vodoravnu ravninu: 𝛽 = 0◦

Otklon kolektora od smjera juga: 𝛾 = 0◦

Zemljopisna širina lokacije (Zadar): = 44,13 ◦

Da bi se izračunala ukupna raspoloživa dozračena energija na Zemljinu površinu, prvo

je potrebno izračunati intenzitet ekstraterestičkog zračenja. Ekstraterestričko zračenje je
zračenje Sunca na vrhu Zemljine atmosfere i to zračenje je puno veće od zračenja koje dospijeva
na samu Zemljinu površinu. Razlog je u tome što od ukupnog zračenja koje dospijeva na vrh
atmosfere jedan dio apsorbira sama atmosfera, a jedan dio se reflektira natrag prema svemiru.
Tek oko 50 % ukupnog zračenja dozračenog na atmosferu dospijeva na samu površinu Zemlje.

Intenzitet ekstraterestičkoga ozračenja plohe okomite na zrake računa se prema formuli:

360𝑛
𝐺̇⊥E = 𝐺̇S (1 + 0,033cos ) [W/m2 ]
365
W
𝐺̇S - Sunčeva (solarna) konstanta, 𝐺̇S = 1367 [ 2 ]
m

𝑛 – redni broj dana u godini za koji se vrši proračun (sredina mjeseca)

Dnevna gustoća ekstraterestičke dozračene energije na vodoravnu plohu dobije se

integriranjem izraza za gustoću ekstraterestičkoga zračenja na vodoravnu plohu po vremenu
od izlaska do zalaska Sunca, a za n-ti dan u godini dana je izrazom:

24 π
𝐺0E = 𝐺⊥E (cos𝛿 cos𝜑 sin𝜔S + 𝜔 sin𝛿 sin𝜑) [Wh/(m2 d)]
π 180 S
14
𝜑 - zemljopisna širina promatranog mjesta [°]

𝛿 – deklinacija Sunca [°]

𝜔S – kut izlaska i zalaska Sunca [°]

Pri tome je δ deklinacija Sunca, tj. kut što ga zatvara spojnica središta Zemlje i Sunca s
ekvatorijalnom ravninom. Deklinacija Sunca ovisi o danu u godini, a mijenja se od - 23,45° do
+ 23,45°. Vrijednost deklinacije u određenom danu može se odrediti prema izrazu:

284 + 𝑛
𝛿 = 23,45sin (360 ) [°]
365

Kut izlaska i zalaska Sunca ωS određuje se prema izrazu:

𝜔S = arccos(−tg𝜑tg𝛿)[°]

Ukupno (globalno) dozračena energija na horizontalnu plohu Zemljine površine je

poznata vrijednost, odnosno očitava se iz meteoroloških podataka za pojedini mjesec za
područje Rijeke. Ova ukupno dozračena energija sastoji se od izravne ili direktne i raspršene
ili difuzne komponente koje su nepoznate, te ih je potrebno izračunati. Direktna komponenta
Sunčevog zračenja je ona komponenta koja izravno zrači iz smjera zračenja Sunca na površinu.
Difuzna komponenta je onaj dio zračenja koje se na putu do površine sudara s raznim plinovima
i česticama u atmosferi, te se raspršuje i dospijeva na površinu iz raznih smjerova.

Dakle ukupno zračenje je zbroj dviju komponenata zračenja prema formuli:

𝐺̇0 = 𝐺̇IZR + 𝐺̇RASP [Wh/m2 d]

Wh
𝐺̇IZR [ 2 ] – izravna komponenta dozračene energije
m

15
 Wh
𝐺̇RASP [ m2 ] – raspršena komponenta dozračene energije

Za određivanje komponenata dozračene energije potrebno je izračunati faktore 𝑘T i 𝑘D .

Faktor 𝑘T se još naziva indeks propusnosti ili čistoće atmosfere, a predstavlja omjer dnevne
gustoće dozračene energije na vodoravnu plohu na površini Zemlje i dnevne gustoće
ekstraterestičke dozračene energije, također na vodoravnu plohu:
𝐺̇0
𝑘T =
𝐺̇0E

Faktor kD predstavlja udio difuznoga zračenja na vodoravnu plohu na površini Zemlje u

odnosu na ukupno zračenje prema formuli:

𝐺̇RASP
𝑘D =
𝐺̇0

Faktor kD se izračunava ovisno o vrijednosti faktora k T prema jednom od sljedeća 3 izraza:

𝑘D = 1,0 − 11,0𝑘T4 𝑘T ≤ 0,33

𝑘D = 1,41 − 1,64𝑘T 0,33 < 𝑘T ≤ 0,66

𝑘D = 0,2 + 20,8(0,94 − 𝑘T )4 𝑘T > 0,66

te se nakon toga ta vrijednost koristi za dobivanje vrijednosti raspršene komponente zračenja:

𝐺̇RASP = 𝑘D 𝐺̇0

Budući da je ukupna dozračena energija zbroj dvaju komponenti, direktna komponenta

se izračunava kao razlika ukupnog zračenja i raspršene komponente:

𝐺̇IZR = 𝐺̇0 − 𝐺̇RASP

Ova komponenta ukupnog zračenja Ġ0 , kako je ranije spomenuto, odnosi se na zračenje na
horizontalnu plohu. Dnevno dozračena ukupna energija na proizvoljno

postavljenu plohu G, koja je mjerodavna za proračun iskoristivosti apsorbera, određuje se uz

pomoć prethodno određenih komponenata zračenja prema izrazu:

16
 1 + cos𝛽 1 − cos𝛽
𝐺 = 𝐺IZR 𝑅b + 𝐺RASP + 𝐺0r
2 2

Wh
𝐺IZR 𝑅b [ m2 ] - izravno zračenje Sunca na proizvoljnu plohu

Wh
𝐺IZR [ m2 ] - izravno zračenje Sunca na vodoravnu plohu

1+cos𝛽 Wh
𝐺RASP cos [ m2 ] - difuzno zračenje Sunca na proizvoljnu plohu
2

Wh
𝐺RASP [ m2 ] - difuzno zračenje Sunca na horizontalnu plohu

1−cos𝛽 Wh
𝐺0r [ m2 ] - reflektirano globalno zračenje na proizv. plohu
2

Wh
𝐺0r = 𝐺̇0 r [ m2 ] - reflektirano globalno zračenje

Pritom se faktor Rb računa prema izrazu:

sin𝛿sin𝜑cos𝛽 − sin𝛿cos𝜑sin𝛽cos𝛾 + cos𝛿cos𝜑cos𝛽cos𝜔 + cos𝛿sin𝜑sin𝛽cos𝛾cos𝜔

𝑅b =
cos𝛿cos𝜑cos𝜔 + sin𝛿sin𝜑
cos𝛿sin𝛽sin𝛾sin𝜔
+
cos𝛿cos𝜑cos𝜔 + sin𝛿sin𝜑

Dobiveni rezultati su prikazani u tablici 4.2.

Tablica 3.1. Rezultati proračuna dozračenog Sunčeve energije na plohu apsorbera

Go GoE GD GI G
Kt Kd Rb
[kWh/m2d] [kWh/m2d] [kWh/m2d] [kWh/m2d] [kWh/m2d]
V 6,11 10,864 0,563 0,487 2,979 3,132 1,197 6,729
VI 6,86 11,580 0,592 0,438 3,007 3,854 1,127 7,351
VI
I 6,84 11,203 0,61 0,409 2,798 4,039 1,16 7,482
VI
II 5,87 9,79 0,6 0,427 2,505 3,364 1,289 6,841
IX 4,49 7,673 0,585 0,45 2,021 2,469 1,501 5,729

17
 3.2. Proračun iskorištene sunčeve energije po apsorberu

Sunčevi apsorberi su uređaji koji se koriste za pretvorbu energije Sunčevog zračenja u koristan
oblik, tj. za apsorpciju topline Sunčevog zračenja, te prijenos topline na vodu koja struji kroz
cijevi apsorbera. Da bi se odredila ekonomičnost korištenja apsorbera kao sustava grijanja
bazenske vode potrebno je izračunati stupanj djelovanja ili učinkovitost apsorbera.

Općenito se kod proračuna kolektora koristi izraz za izračun stupnja djelovanja ravnog
apsorbera, odnosno učinkovitost pretvorbe Sunčeve u korisnu toplinsku energiju:

𝑄̇k 𝐹R ∙ 𝑘k
𝜂= = 𝐹R ∙ (𝜏𝛼)n − (𝜗ul − 𝜗zr )
𝐹k ∙ Ġk 𝐺̇k

𝜂 - stupanj djelovanja ravnog kolektora (učinkovitost) [%]

𝑄̇k – neto količina korisne topline dobivene pretvorbom u jedinici vremena [W]

𝐹k – površina Sunčevog kolektora [m2]

𝐺̇k – trenutačno globalno zračenje na kolektor pod kutem 𝛽 u odnosu na vodoravnu ravnini u
kutem 𝛾 u odnosu na smjer sjever – jug [W/m2]

𝐹R - faktor prijenosa topline

𝜏 - ukupna transmisivnost svih pokrivki

𝛼 – ukupna apsorptivnost površine apsorbera

𝑘k - ukupni koeficijent prijelaza topline za kolektor zadane konstrukcije, materijala i izvedbe

[W/m2K]

𝜗ul - temperatura medija na ulazu u kolektor [◦C]

𝜗zr - temperatura okolnog zraka [◦C]

Kao što je navedeno, ovaj izraz određuje učinkovitost kolektora, tj. daje omjer energije koju
kolektor koristi za grijanje vode u odnosu na ukupnu Sunčevu energiju koja dospijeva na
površinu kolektora. Pri tome koeficijent transmisije pokazuje prozirnost pokrova od kojih se
sastoje obični kolektori, dok koeficijent apsorpcije pokazuje sposobnost apsorbera u upijanju
Sunčevih zraka. Član (τα)n , odnosno indeks n odnosi se na usmjereno direktno ili normalno
zračenje na apsorber. Faktor prijenosa topline u najmanjoj mjeri ovisi o intenzitetu Sunčevog

18
zračenja, te o temperaturi apsorbera i okolnog zraka, a u najvećoj mjeri ovisi o protoku vode
kroz apsorber. Prema tome protok vode određuje učinkovitost odvođenja topline, a time i
gubitke. Ostali utjecajni faktori su konstrukcija apsorbera, te vrsta i debljina od kojih je apsorber
izrađen.

U praksi se krivulje efikasnosti određuju krivuljama, te se zapisuju u obliku koji će se koristiti

u ovom proračunu:

∆𝜗
𝜂 = 𝜂0 − 𝑘ef
𝐺̇

𝜂 - stupanj djelovanja ravnog kolektora (učinkovitost) [%]

𝜂0 - optički stupanj djelovanja kolektora [%]

W
𝑘ef - koeficijent toplinskih gubitaka [m2 K]

∆𝜗 – razlika srednje temperature radnog medija i temperature okolnog zraka

∆𝜗 = 𝜗kol − 𝜗zr

𝜗kol = 26 °C (odgovara temperaturi vode u bazenu)

𝜗zr – usvojena prema meteorološkim podacima za područje Zadra

W
𝐺̇ - trenutačno globalno zračenje na kolektor pod kutem 𝛽 i 𝛾 [m2]

Pri tome su 𝜂0 i 𝑘ef parametri ovisni o konstrukciji apsorbera, te su navedeni od strane

proizvođača apsorbera. U ovom projektu koristiti će se apsorberi proizvođača Solar Ripp čiji
su parametri:

𝜂0 = 0,82

𝑘ef = 2,15

Kako je prethodno izračunata dnevno dozračena energija na proizvoljno postavljeni kolektor 𝐺

Wh
u [ m2 ], tu vrijednost treba pomnožiti s efektivnim brojem sati sijanja sunca 𝑡S i podijeliti s

19
 W
1000 da bi se dobila vrijednost globalnog zračenja na kolektor 𝐺̇ u [m2 ], pa izraz poprima oblik:

∆𝜗 ∙ t S
𝜂 = 𝜂0 − 𝑘ef
𝐺 ∙ 1000

𝑡S - efektivni sati sijanja Sunca

Tablica 3.2. Vrijednosti efektivnih sati sijanja Sunca po mjesecima

V VI VII VIII IX
𝒕𝐒 [h] 8,7 9,9 11,1 10 8,1

Sada se može izračunati dnevna iskorištena toplinska energija po 1 m 2 koja je jednaka

umnošku stupnja iskoristivosti kolektora i iskorištenog zračenja:

𝑞̇ isk,d = 𝜂𝐺̇
kWh
𝑞̇ isk,d - specifična toplinska energija iskorištena po danu [ m2 d ]

Rezultati su prikazani u tablici 4.4.

Tablica 3.3. Iskorištena toplina putem apsorbera

Uk. dozr. energija G Iskorištena toplina

θkol θok Δθ η
mjesec
[kWh/m2d] [kWh/m2mj] [kWh/m2d] [kWh/m2mj]
V 6,73 208,61 26 17,2 6,6 0,8 5,39 167,23
VI 7,35 220,54 26 21 2,8 0,81 5,97 179,05
VII 7,48 231,95 26 23,6 1,6 0,81 6,1 189,01
VIII 6,84 212,07 26 23,1 2,4 0,81 5,56 172,3
IX 5,73 171,87 26 19,8 6,1 0,8 4,59 137,75
1045,04 845,35

20
 3.3. Potrebna površina apsorbera

Potrebna površina apsorbera za kompenzaciju ukupnih toplinskih gubitaka bazena računa se

kao omjer dnevnih gubitaka i dnevno iskorištene specifične energije preko apsorbera:

𝑄̇gub,d
𝐹a =
𝑞̇ isk,d

𝐹a - potrebna površina kolektora [m2]

kWh
𝑄̇gub,d - potrebna toplinska energija po danu [ d ]

kWh
𝑞̇ isk,d - specifična toplinska energija iskorištena po danu [ m2 d ]

Potrebne površine izračunate su prema podacima za svaki pojedini mjesec te prikazane u tablici
4.5.

Tablica 3.4. Potrebne površine apsorbera po mjesečnim potrebama energije

Iskoristivost Potrebna
mjesec Potrebna energija
apsorbera površina
kWh/d kWh/mj kWh/m2d kWh/m2mj m2
V 4192,206 129958,4 5,4 167,2 777,1
VI 2944,824 88344,7 6 179,1 493,4
VII 2173,446 67376,8 6,1 189 356,5
VIII 2284,146 70808,5 5,6 172,3 411
IX 3818 114540 4,6 137,7 831,5
471028,5 845,3

Uspoređivanjem dobivenih vrijednosti iz tablice mogu se odrediti maksimalna i prosječna

potrebna površina apsorbera:

Prosječno potrebna površina: 557,2 m2

Maksimalna potrebna površina: 831,5 m2
Cijena investicije: 1247280,04 kn

Kao mjerodavna veličina za daljnji proračun ekonomičnosti, tj. cijene investicije apsorbera
koristiti će se prosječna vrijednost potrebne površine apsorbera 559,6m2, dok proračuna
energenta nema budući da apsorberi za rad koriste isključivo besplatnu energiju Sunčevog
zračenja.

21
 3.4. Parametri rada i utrošak energenata (plina) toplovodnog kotla

Sljedeći sustav grijanja, ponuđen kao opcija za rad u kombinaciji sa sunčevim apsorberima je
plinski toplovodni kotao. Plinski kotao predviđen je za korištenje u slučajevima kada apsorberi
nisu u stanju zagrijati vodu na željenu temperaturu (u uvjetima slabog Sunčevog zračenja) ili
kada je potrebno brzo zagrijavanje hladne bazenske vode na radnu temperaturu (u trenucima
otvaranja bazena). Cijena sustava grijanja kotla sastoji se od cijene početne investicije, tj. cijene
samog kotla , te od cijene plina za pogon kotla.

Glavne karakteristike rada kotla:

Broj sati rada dnevno: 14 h/d

Energent: prirodni plin

Donja ogrjevna moć energenta: 9,56 kWh/m3

Dnevni utrošak plina za pogon kotla za kompenzaciju toplinskih gubitaka bazena računa
se prema:

𝑄̇gub,d
𝑉̇plin,d = [m3 /d]
𝐻d ∙ 𝜂kotao

𝑉̇plin,d - utrošak plina po danu [m3 /d]

kWh
𝑄̇gub,d - potrebna toplinska energija po danu [ d ]

kWh
𝐻d - donja toplinska vrijednost plina 𝐻d = 9,56 [ m3 ]

𝜂kotao - stupanj iskoristivosti kotla [%]

Nadalje se lako izračuna ukupni utrošak plina za svaki pojedini mjesec prema:

𝑉̇plin,mj = 𝑉̇plin,d ∙ 𝑛 [m3 /mj]

𝑛 - broj dana u mjesecu

22
Tablica 3.5. Utrošak prirodnog plina putem plinskog kotla

Potrebna energija ηkotao Utrošak goriva Troškovi

mjesec
[kWh/d] [kWh/mj] [m3/d] [m3/mj] [Kn/mj]
V 4192,2 129958,4 0,7 626 19420 71659,66
VI 2944,8 88344,7 0,65 474 14217 52460,9
VII 2173,4 67376,8 ,07 325 10068 37151,9
VIII 2284,1 70808,5 0,7 341 10581 39044,15
IX 3818 114540 0,7 571 17116 63157,89
471028,5 71402,3 263474,49

Sezonski utrošak goriva: 71402,3 m3

Sezonski troškovi goriva: 263474,49 kn

Potreban učin kotla računa se prema izrazu:

𝑄̇gub,dmax
𝑃kotao =
𝑡rad,kotao

𝑃kotao - potreban učin kotla [kW]

kWh
𝑄̇gub,dmax - maksimalna potrebna toplinska energija po danu za određeni mjesec [ d ]

𝑡rad,kotao - vrijeme rada kotla po danu [h]

Za izračun učina kotla uzima se u obzir 5. mjesec kao mjerodavan, budući da je tada najveća
potrebna energija što se može vidjeti i iz tablice 4.6.

Prema tome glavne značajke rada plinskog kotla za daljnji proračun ekonomičnosti su:

Potreban učin kotla: 𝑃kotao = 299,4 kW

Godišnji utrošak plina: 𝑉̇plin,god = 71402,3 m3 /sez

23
 3.5. Parametri i utrošak el. Energije dizalice topline zrak-voda

Druga opcija grijanja bazenske vode, ponuđena za samostalan rad je dizalica topline.
Dizalica topline je uređaj koji koristi toplinu okoline, u ovom slučaju toplinu okolnog zraka
(dizalica zrak - voda), podiže tu toplinu na višu temperaturnu razinu, te je koristi za grijanje
bazenske vode. Za podizanje preuzete topline na višu temperaturu dizalica koristi kompresor
koji troši određenu električnu energiju. Ako uzmemo u obzir da se ta električna energija može
proizvesti korištenjem ostalih obnovljivih izvora energije (vjetroelektrane, fotonaponske ćelije)
dizalicu topline možemo također svrstati u obnovljivi izvor budući da ne troši nijedan drugi
energent, te nema emisije štetnih tvari.

Cijena korištenja dizalice topline sastoji se od cijene investicije, tj. cijene same dizalice
i od cijene električne energije.

Temperature u krugu dizalice topline su sljedeće:

Isparivač

Promjena temperature izvora topline, Δ𝜗1 = 10 ℃

Razlika temperatura, ∆𝜗2 = 𝜗iz −𝜗is = 4 ℃

Promjena temp. posrednog fluida, ∆𝜗3 = 0 ℃

Razlika temperatura ∆𝜗4 = 𝜗iz −𝜗pful = 0 ℃

Kondenzator

Razlika temperatura ∆𝜗3 = 𝜗pf −𝜗PTV = 5 ℃

Razlika temperatura ∆𝜗4 = 𝜗kon −𝜗pf = 3 ℃

Temperatura PTV, 𝜗PTV = 26 ℃

Temperatura kondenzacije, 𝜗KOND = 34 ℃

24
 θkon Radna tvar DT
θu

Δθ4
zrak θpf

Δθ3
Δθ1 θi Posredni fluid

θPTV

Δθ2
θis Radna tvar DT PTV

Isparivač Kondenzator

Slika 3.1. Prikaz temperatura i temperaturnih razlika u krugu dizalice topline

Podaci o temperaturi okolnog zraka dobiveni su iz meteoroloških podataka za pojedini

mjesec prema tablici 3.6.

Tablica 3.6. Meteorološki podaci o temperaturi okolnog zraka po mjesecima

mjesec V VI VII VIII IX

temperatura 19,4 23,2 24,4 23,6 19,9

Te vrijednosti potrebno je pretvoriti u [K] radi kasnijeg uvrštavanja u formule:

𝑇ul = 𝜗mv + 273,15 [K]

Temperatura isparivanja, uz prethodno određene promjene temperatura, izračunava se prema

izrazu:

𝑇is = 𝑇ul − Δ𝜗1 − Δ𝜗2 − Δ𝜗4 [K]

Temperatura kondenzacije je jednaka u svim mjesecima i pretvorena u [K] iznosi:

𝑇kon = 𝜗kon + 273,15 = 34 + 273,15 = 307,15 K

25
Nakon izračunavanja temperatura isparivanja i kondenzacije procesa moguće je izračunati
stupanj iskoristivosti kompresora prema izrazu:

𝑇kon
𝜂DT = 1,126 − 0,52
𝑇is

ηDT - stupanj iskoristivosti kompresora [%]

U svrhu određivanja ekonomičnosti procesa dizalice topline i izračuna potrebne snage

kompresora potrebno je izračunati faktor grijanja procesa ili toplinski množilac. Toplinski
množilac je vrijednost koja se dobiva kao omjer dobivenog toplinskog učina preko dizalice
topline i utrošene električne snage za pogon kompresora. Toplinski množilac se računa prema
izrazu:

𝑇kon ∙ 𝜂
𝜀DT =
𝑇kon − 𝑇is

Izračunate vrijednosti prikazane su u tablici 4.8.

Tablica 3.7. Temperature kruga dizalice topline, stupnjevi iskoristivosti i faktori grijanja po
mjesecima

Tul Tis Tkon

mjesec η εDT
[K] [K] [K]
V 292,55 278,55 307,15 0,553 5,935
VI 296,35 282,35 307,15 0,560 6,94
VII 297,55 283,55 307,15 0,563 7,324
VIII 296,75 282,75 307,15 0,561 7,064
IX 293,05 279,05 307,15 0,554 6,052

Za ispravan odabir dizalice topline potrebno je znati minimalnu potrebnu snagu

kompresora. Potrebna snaga kompresora se računa prema najvećim dnevnim gubicima topline
za pojedini mjesec (5. mjesec) koje je potrebno kompenzirati, a uz to je potrebno odrediti i
vrijeme rada dizalice topline.

Uz dnevni broj sati rada dizalice topline od 14 h potrebna snaga kompresora je:

𝑄̇gub,d
̇
𝑃komp =
𝑡rad,komp ∙ 𝜀DT

26
 ̇
𝑃komp - potrebna snaga kompresora [kW]

kWh
𝑄̇gub,d - potrebna toplinska energija po danu [ d ]

𝑡rad,komp - vrijeme rada kompresora po danu [h]

𝜀DT - faktor grijanja procesa dizalice topline

Dnevni, odnosno mjesečni utrošak električne energije za pojedini mjesec izračunava se prema:

𝑄̇gub,d 𝑄̇gub,d
𝑇̇kWh = [kWh/d] = ∙ 𝑛 [kWh/mj]
𝜀DT 𝜀DT

𝑇kWh - dnevni ili mjesečni utrošak el. energije [kWh/d], [kWh/mj]

𝑛 - broj dana u mjesecu

Tablica 3.8. Utrošak električne energije dizalice topline

Snaga
mjesec Potrebna energija εDT Utrošak el. energije Troškovi
komp.
[kn]
[kWh/d] [kWh/mj] [kW] [kWh/d] [kWh/mj]
V 4192,2 129958,4 5,935 50,5 706,4 21897,9 15399,2
VI 2944,8 88344,7 6,940 30,3 424,3 12730,4 8981,96
VII 2173,4 67376,8 7,324 21,2 296,8 9199,8 6510,58
VIII 2284,1 70808,5 7,064 23,1 323,4 10024,5 7087,87
IX 3818 114540 6,052 45,1 630,9 18927,3 13319,79
471028,5 72779,9 51299,4

Dakle značajni podaci sustava dizalice topline za daljni proračun ekonomičnosti su:

Maksimalna snaga kompresora: ̇

𝑃komp = 50,5kW

Sezonski utrošak el. energije: 𝑇̇kWh = 72779,86kWh

Sezonski troškovi el. energije: 51299,4 kn

27
 3.6. Usporedni prikaz troškova

3.6.1. Troškovi energije

Nakon izračunatih ukupnih utrošaka plina kotla, te utroška električne energije za pogon
dizalice topline, potrebno je izračunati i financijske troškove prema jediničnim cijenama
energenata.

Troškovi plina za pogon kotla

Mjesečni trošak potrebne količine plina za pogon kotla, uz jediničnu cijenu plina, računa
se prema:

kn m3 kn
𝑇plin [ ] = 𝑉̇plin,mj [ ] ∙ 𝐶plin [ 3 ]
mj mj m
kn
𝑇plin – mjesečni troškovi plina za pogon kotla [ mj]

m 3
𝑉̇plin,mj - mjesečni utrošak plina [ mj ]

kn
𝐶plin - jedinična cijena plina [ m3 ], 𝐶plin = 3,69 kn/m3

Troškovi električne energije za pogon kompresora DT

Mjesečni trošak za opskrbu kompresora dizalice topline električnom sastoji se od

jedinične cijene el. energije po 1 kWh, od jedinične cijene angažirane snage kompresora po 1
kW, te od mjesečne naknade, a računa se prema izrazu:

kn kWh kn kn
𝑇kWh [ ] = 𝑇̇kWh [ ] ∙ 𝐶kWh [ ̇
] + 𝑃komp [kW] ∙ 𝐶ang.snaga [ ]
mj mj kWh kW, mj
kn
+ 𝐶mj.naknada [ ]
mj

𝑇kWh - mjesečni troškovi električne energije

𝑇̇kWh – mjesečni utrošak električne energije

𝐶kWh – jednična cijena električne energije, 𝐶kWh = 0,7 kn/kWh

28
 ̇
𝑃komp - snaga kompresora dizalice topline

𝐶ang.snaga – cijena angažirane električne snage, 𝐶ang.snaga = 0 kn/kW

𝐶mj.naknada - mjesečna naknada, 𝐶mj.naknada = 19,52 kn/mj

Prikaz i usporedba rezultata dani su u tablici 4.10.

Tablica 3.9. Usporedba utroška goriva i financijskih troškova između dizalice topline i
plinskog kotla

Potrebna
Troškovi kotla Troškovi DT
mjesec energija
[kWh/mj] [kg/mj] [kn/mj] [kWh/mj] [kn/mj]
V 129958,4 19420 71659,66 21897,9 15399,2
VI 88344,7 14217 52460,9 12730,4 8981,96
VII 67376,8 10068 37151,9 9199,8 6510,58
VIII 70808,5 10581 39044,15 10024,5 7087,87
IX 114540 17116 63157,89 18927,3 13319,79
Ukupno 471028,5 263474,49 51299,4

29
 300000

250000

Troškovi energenata, kn
200000

150000

100000

50000

Kotao Dizalica topline

80000
70000
Troškovi energenata, kn

60000
50000
40000
30000
20000
10000
0
V VI VII VIII IX
mjesec

Kotao Dizalica topline

Slika 3.2. Usporedba mjesečnih i ukupnih sezonskih troškova energenata

Na slici 3.2. prikazana je usporedba mjesečnih i ukupnih godišnjih troškova

energenata, te je vidjivo da su troškovi plina za pogon kotla puno veći od troškova električne
energije za pogon dizalice topline.

30
 3.6.2. Troškovi investicije

Troškovi investicije računaju se kao umnožak potrebne snage/površine izvora topline i

jedinične cijene:

Kolektori

kn
𝑇a [ kn] = 𝐹a [ m2 ] ∙ 𝑇k,jed [ ]
m2
𝑇a - troškovi investicije za apsorbere

𝐹a – potrebna površina apsorbera

𝑇k,jed - jedinična cijena apsorbera po 1 m2

Kotao

kn
𝑇kotao [kn] = 𝑃kotao [kW] ∙ 𝑇kotao,jed [ ]
kW
𝑇kotao – troškovi investicije kotla

𝑃kotao - snaga kotla

𝑇kotao,jed - jedinična cijena kotla po 1 kW

Dizalica topline

kn
𝑇DT [kn] = 𝑃komp [kW] ∙ 𝑇DT,jed [ ]
kW
𝑇DT – troškovi investicije dizalice topline

𝑃komp - snaga kompresora dizalice topline

𝑇DT,jed - jedinična cijena dizalice topline po 1 kW snage kompresora

Tablica 3.10. Usporedba troškova investicije razmatranih izvora grijanja

Sunčevi apsorberi Kotao Dizalica topline

[m2]
ili [kW] 831,5 299,4 50,5
Cijena 1247280,04 299443,29 555014,91

31
 3.6.3. Proračun godišnji troškova

Ukupni godišnji troškovi uključuju troškove kapitala, energije i održavanja:

 kn 
T  TK  TEN  TOD  
 god 

Troškovi gradnje i kapitala

T K  T IN 1  r q k,uk

TIN - investicijski troškovi

r - faktor ostatka vrijednosti opreme

qk,uk - ukupni faktor kamata (faktor anuiteta)

q n  q  1
n
t  n  ki 
r   qk,uk 
t  q  qn 1

i (%) ka (%)
ki  1  q  1
100 100

t - vrijeme trajanja opreme

n - period razmatranja

ki - faktor inflacije

q - faktor kamata

i - godišnja stopa inflacije

ka = god. kamatna stopa

32
Troškovi energije (gorivo, električna energija)

TEN  TEN,1 qDIS qk,uk

q n  k in
q DIS 
q n (q  k i )

TEN,1 - troškovi energije u prvoj godini

qDIS· qk,uk - faktor porasta cijena

qDIS - diskontni faktor

Troškovi održavanja (upravljanja sustavom, popravaka, osiguranje i sl.)

TOD   po  TIN  k,uk qDIS

po - udio godišnjih troškova održavanja u investicijskim troškovima

Pri proračunu godišnjih troškova je pretpostavljeno trajanje ugrađene opreme od 25

godina za svu opremu, a proračun je rađen za period razmatranja od 10 godina.

Također su usvojeni troškovi održavanja za pojedinu opremu kao postotak od ukupne cijene
investicije:

Sunčevi kolektori: 2%
Kotao: 4%
Dizalica topline: 5%

te sljedeći ekonomski parametri:

Godišnja kamatna stopa: 8,5%

Godišnja inflacija: 1,2 %
Godišnji porast cijene energije: 1,2 %

Usporedba rezultata troškova dana je u tablici 4.12.

33
 3.6.4. Usporedba rezultata analize i izbor krajnjeg rješenja sustava grijanja

Nakon određivanja troškova investicije pojedinog izvora grijanja, troškova energenata,

te troškova kapitala i održavanja izračunati su i prikazani u tablici 4.12. ukupni troškovi
pojedinog izvora grijanja. Prema tome se može zaključiti da je financijski najisplativiji sustav
s dizalicom topline.

Međutim, u projektnom zadatku je tražena financijska analiza kombinacije plinskog

kotla i sunčevih apsorbera, pa su rezultati te analize prikazani u tablici 4.13. Prema toj analizi
vidljivo je da su troškovi sustava s kombinacijom kotla i apsorbera još uvijek nešto veći od
troškova sustava s dizalicom topline, pa se kao rješenje sustava grijanja bazena uzima u obzir
sustav s dizalicom topline.

No, ako se pri izboru sustava grijanja bazena uzmu u obzir problemi efikasnog korištenja
energije i zaštite okoliša zaključak je da je poželjno koristiti sunčeve apsorbere kao izvor
grijanja. Glavni razlog tome je što apsorberi koriste besplatnu energiju Sunca za grijanje, te ako
se zanemare troškovi za pogon cirkulacijskih pumpi za vodu poništavaju se troškovi energenata
(električna energija). Uz to, poništava se i zagađivanje okoliša budući da nema ispuštanja
dimnih plinova pri radu i sl. S druge strane problem je visoka cijena investicije u apsorbere,
pogotovo ako se apsorberi koriste kao samostalan izvor grijanja. Uz to, apsorberi su kao izvor
grijanja vrlo nepouzdani jer ovise o vremenskim uvjetima, tj. o intenzitetu Sunčevog zračenja.
Zbog toga je kao krajnje rješenje za grijanje bazena izabran sustav s kombinacijom dizalice
topline i Sunčevih apsorbera. U tu svrhu je izvršena optimizacija ove kombinacije, te je
prikazana u tablici 4.14. Iz ovih rezultata je vidljivo da je uz korištenje prednosti apsorbera
ovom kombinacijom postignut i najniži financijski trošak od svih razmatranih sustava.

Tablica 3.11. Usporedba ukupnih troškova razmatranih izvora grijanja

sunčevi apsorberi kotao dizalica topline

Snaga (površina), kW(m2) 831,5 299,4 50,5

Cijena investicije, kn 1247280,04 299443,29 555014,91

Trošak kapitala, kn 129063,84 30985,26 57430,85

Troškovi energije, kn 0,00 281736,82 54855,14
Trošak održavanja, kn 26674,67 12807,95 29674,24

Ukupni troškovi, kn 155738,5 325530,03 141960,24

Specifični trošak, kn/kWh 0,3306 0,6911 0,3014

34
Tablica 3.12. Rezultati optimizacije kombinacije plinskog kotla i apsorbera

sunčevi apsorberi kotao apsorberi + kotao

apsorberi kotao
Snaga/površina, kW/m2 831,5 299,4 773,3 19,1
Cijena investicije, kn 1247280,04 299443,29 1159970,43 19090
Trošak kapitala, kn 129063,84 30985,26 120029,37 1975,36
Troškovi energije, kn 0,00 281736,82 0 5102,35
Trošak održavanja, kn 26674,67 12807,95 24807,44 816,53
Ukupni troškovi, kn 155738,5 325530,03 144836,81 7894,24

Ukupno, kn 155738,5 325530,03 152731,05

Specifični trošak, kn/kWh 0,3306 0,6911 0,3243

Tablica 3.13. Rezultati optimizacije kombinacije dizalice topline i apsorbera

sunčevi
apsorberi DT apsorberi + dizalica topline
apsorberi DT
Snaga/površina, kW/m2 831,5 50,5 407,4 24,0
Cijena investicije, kn 1247280,04 555014,91 611167,22 264018,27
Trošak kapitala, kn 129063,84 57430,85 63241,28 27319,62
Troškovi energije, kn 0,00 54855,14 0 17653,94
Trošak održavanja, kn 26674,67 29674,24 13070,59 14115,91
Ukupni troškovi, kn 155738,5 141960,24 76311,87 59089,47

Ukupno, kn 155738,5 141960,24 135401,34

Specifični trošak,
kn/kWh 0,3306 0,3014 0,2875

35
 4. PRORAČUN UREĐAJA ZA TEHNOLOŠKU OBRADU VODE

4.1. Proračun učina filtra za filtriranje vode

Ukupni učin filtara za tretman bazenske vode računa se prema formuli:

𝐹
𝑉̇𝐹 = [m3 /h]
𝑓∙𝑏∙𝑐

𝑉̇𝐹 - volumni protok vode kroz filter [m3 /h]

𝐹 - površina bazena [m2 ]

𝑓 - faktor opterećenja bazena [m2 /(osoba h)]

𝑏 - faktor specifičnog opterećenja bazena [osoba/m3 ]

𝑐 - hidraulički faktor (ovisi o načinu odvođenja vode iz bazena)

Faktor opterećenja bazena f pokazuje koliku površinu bazena tijekom jednog sata koristi jedna
osoba; ako je bazen namijenjen plivačima f iznosi 4,5 m2 / (osoba h).
Faktor specifičnog opterećenja bazena b dobiven je ispitivanjima, a označava potrebnu količinu
čiste vode; b = 0,5 osoba/m3 za uređaj za filtriranje temeljen na kombinaciji koagulacije,
filtriranja i kloriranja.
Hidraulički faktor c jednak je 0,8 ako se voda iz bazena odvodi tako da se 70% vode odvodi
preko preljevnog žlijeba, a 30% preko podnih otvora.

525
𝑉̇F = = 262,5 [m3 /h]
5 ∙ 0,5 ∙ 0,8

Vrijeme potrebno za potpunu izmjenu vode:

𝑉 787,5
𝑡= = = 3h
𝑉̇F 262,5

Budući da je radno vrijeme bazena od 8:00 – 22:00, ukupna količina vode u bazenu se na dan
izmijeni najviše 4,67 puta.

Srednji faktor opterećenja bazena:

𝐹 525
𝑓𝑆 = = = 4 m2 /(osoba h)
𝑉̇F ∙ 𝑏 262,5 ∙ 0,5

Teoretski prosječni broj osoba koje prođu bazenom tijekom 1 sata:

𝐹 525
𝑛P = = = 131,25 osoba/h
𝑓S 4

36
 4.2. Dimenzioniranje ulaznih otvora vode u bazen

Za proračun dimenzija ulaznih otvora pretpostavlja se brzina vode od 2 m/s, a ukupna

potrebna površina otvora računa se prema:

𝑉̇F 262,5/3600
𝐹ul.otv.uk = = = 0,0364583 m2
𝑤 2

Uz poznatu površinu jedne sapnice:

𝑑S 2 𝜋 0,0252 ∙ 𝜋
𝐴S = = = 0,0004909𝑚2
4 4

može se odrediti ukupan potreban broj sapnica:

𝐹ul.otv.uk 0,0364583
𝑛S = = = 74,268
𝐴S 0,0004909

- Usvojeno 75

ili ako je poznat protok jedne sapnice prema:

𝑉̇F 262,5
𝑛S = = = 37,5
𝑉̇S 7

- Usvojeno 38

m 3
𝑉̇S – protok jedne sapnice, kreću se od 2 - 15 [m3 /h], prema podacima proizvođaća 7 [ h ]

m3
Odabrani ukupni broj ulaznih otvora je 38 uz protok od 7 [ h ]

37
 4.3. Proračun protoka oduzimanja vode

- oduzimanje vode preko preljevnog žlijeba

Preko preljevnog žljeba odvodi se u stacionarnom pogonu oko 70% ukupne vode iz bazena,
a u praksi je taj iznos uvećan za volumen istisnute vode iz bazena zbog ulaska plivača:

𝑉̇Ž = 𝑉1̇ + 𝑉̇2 [m3 /h]

𝑉1̇ - protok kroz preljevni žlijeb u stacionarnom stanju

𝑉̇2 - protok istisnute vode zbog ulaska plivača

Volumen vode odvedene preko preljevnog žljeba računa se kao 70% ukupno odvedene vode iz
bazena:

𝑉1̇ = 0,7𝑉̇F = 0,7 ∙ 262,5 = 183,75 m3 /h

Količina istisnute vode zbog ulaska plivača računa se kao umnožak prosječne istisnute količine
vode jednog plivača (prema ispitivanjima, uzima se da je ta količina jednaka 0,075 m3) i
prosječnog broja plivača tijekom jednog sata:

𝑉̇2 = 𝑛P ∙ 𝑉n = 131,25 ∙ 0,075 = 9,84 m3 /h

Ukupna oduzeta količina vode preko preljevnog žljeba po satu je:

𝑉̇Ž = 𝑉1̇ + 𝑉̇2 = 183,75 + 9,84 = 193,59 m3 /h

- oduzimanje vode preko podnih otvora

Dio oduzete vode odvodi se preko podnih otvora i on iznosi oko 30% ukupne količine
oduzete vode. U praksi je taj iznos nešto manji jer se dio vode koji plivači istiskuju prilikom
ulaska u bazen također odvodi preko preljevnih žljebova. Zato se ovaj iznos računa kao razlika
ukupne odvedene vode i vode odvedene preko žljebova:

𝑉̇PO = 𝑉̇F − 𝑉̇Ž = 262,5 − 193,59 = 68,91 m3 /h

38
 4.4. Dimenzioniranje cjevovoda za odvod vode

- cjevovod od preljevnog žlijeba do sabirnog bazena

Ovim cjevovodom se voda oduzeta preko preljevnog žlijeba odvodi prema sabirnom
bazenu. Ove cijevi se dimenzioniraju uz pretpostavljenu brzinu strujanja w = 1 m/s. Potreban
unutarnji promjer izračunava se prema:

𝑑1 2 𝜋 𝑉̇Ž
𝐴S = =
4 𝑤
iz čega slijedi:

4𝑉̇Ž 4 ∙ 193,59/3600
𝑑1 = √ =√ = 0,262 m
𝜋𝑤 𝜋∙1

Prema tablici za standardne veličine PVC cijevi usvaja se veličina: PVC 265.

- cjevovod od podnih otvora do sabirnog bazena

Ovaj cjevovod koristi se za odvod dijela vode oduzetog s dna bazena prema sabirnom
bazenu. Promjer cijevi se određuje za pretpostavljenu brzinu w = 0,5 m/s:

4𝑉̇PO 4 ∙ 68,91/3600
𝑑2 = √ =√ = 0,221 m
𝜋𝑤 𝜋 ∙ 0,5

Usvaja se nazivna veličina cijevi: PVC 224.

4.5. Dodavanje svježe vode

Da bi se osigurala što bolja kvaliteta vode u bazenu, te kompenzirali gubici vode,
potrebno je dodavati određenu količinu svježe vode. Jedan dio bazenske vode se gubi
ishlapljivanjem, no on se može bitno smanjiti korištenjem pokrova za bazen tijekom

39
neradnog vremena. Drugi dio gubitaka vode je posljedica izlaska ljudi iz bazena, te se na taj
način gubi oko 25 litara vode po osobi na sat. Uz prosječan broj korisnika od 312,5 osoba po
satu ukupna količina vode izgubljena po satu je:

𝑉̇gub,h = 25 ∙ 131,25 = 3281,25 l/h = 3,281 m3 /h

Budući da bazen radi 14 h na dan (radno vrijeme 8:00 – 22:00), ukupni dnevni gubitak je:

𝑉̇gub,dan = 14 ∙ 3,281 = 45,934 m3 /dan

što čini 5,8% ukupne količine vode u bazenu.

Preporuka je da dnevno dodana svježa voda iznosi 5% ukupne količine, što je manje od gubitaka
pa se usvaja količina:

𝑉̇svj = 𝑉̇gub,dan = 45,934 m3 /dan

4.6. Dimenzioniranje sabirnog bazena

Osnovni zadaci sabirnog bazena su uravnoteženje odvođenja vode iz bazena preko

preljevnog žlijeba i podnih otvora, te dovođenja vode natrag u bazen preko sapnica. Uz to,
sabirni bazen osigurava dovod potrebne količine vode za ispiranje filtara.

Veličina sabirnog bazena određuje se prema izrazu:

𝑉SB = 𝑉I +𝑉P + 𝑉IF

𝑉I – volumen istisnute vode iz bazena zbog ulaska plivača (=V2)

𝑉P – volumen prelivene vode iz bazena zbog valova, izlaska plivača

𝑉IF - potrebni volumen vode za ispiranje filtara (dan od strane proizvođača)

pa je volumen sabirnog bazena:

𝑉SB = 9,84 + 19,3 + 30 = 60 m3

40
 4.7. Odabir mehaničkih filtara za tretman bazenske vode

Za tretman bazenske vode izabrana su 2 horizontalna pješčana filtra proizvođača Aqua

Source model 5S1-30-06 s protokom vode od 136 m3/h po filtru.

Tablica 4.1. Karakteristike mehaničkog filtra Aqua Source 5S1-30-06

Protok [m3/h] 136

Volumen [l] 2418
Površina filtracije [m2] 3,716
Učinkovitost filtera [m3/h/m2] 36,7
Maksimalni radni tlak [bar] 4
Ukupna masa pri radu [kg] 9071,85
Pad tlaka na filtru [kPa] 30
Potreban broj filtara 2
Duljina 2108
Visina 2692
Dimenzije [mm]
Širina (vanjski 1575
promjer)

Slika 4.1. Mehanički filtar za tretman bazenske vode

41
 4.8. Odabir ugradbenih elemenata

4.8.1. Pdni otvori

Od ukupne količine vode odvedene iz bazena preko podnih otvora se odvodi 30%, te je
uz korištenje 4 podna otvora protok po jednom otvoru sljedeći:

0,3 ∙ 𝑉̇F 0,3 ∙ 262,5

𝑉̇PODNI OTVOR = = = 19,688 m3 /h
4 4

Izabrana su 4 podna otvora proizvođača ATT Inox Drain, s priključkom 50.

Slika 4.2. Podni otvor za odvod bazenske vode

4.8.2. Preljevni žljebovi (skimeri)

Proizvođač skimera preporučuje postavljanje 1 skimera svakih 20 do 25 m2 površine
bazena, pa je uz ukupnu površinu bazena od 1250 m2 potreban sljedeći broj skimera:

525
𝑛SKIMER = = 26,25 ⇒ 26
20
Od ukupne količine odvedene vode iz bazena preko skimera se odvodi 70%, pa je protok 1
skimera sljedeći:

0,7 ∙ 𝑉̇F 0,7 ∙ 262,5

𝑉̇SKIMER = = = 7,067 m3 /h
26 26
Izabrani su skimeri proizvođača Astral Pool model 05589, s preporučenim protokom od 7,5
m3/h po skimeru, te priključkom 32.

42
 Slika 4.3. Preljevni žlijeb (skimer) za odvod bazenske vode

4.8.3. Mlaznice
Ukupna količina oduzete vode 𝑉̇F = 262,5 m3 /h mora se vratiti u bazen preko mlaznica.
Izabrane su mlaznice proizvođača Astral Pool model 33501 s protokom vode od 7 m3/h, pa je
potreban broj mlaznica 38, a veličina priključka je 50.

43
Slika 4.4. Mlaznica za povrat vode u bazen

44
 5. ODABIR IZVORA TOPLINE

5.1. Dizalica topline

Izabrane su dvije dizalice topline zrak – voda proizvođača Ciat, model Aquaciat ILDH
500V, s odgovarajućim toplinskim učinom od 177,8 kW po dizalici pri izlaznoj temperaturi iz
kondenzatora od 400C i temperature na isparivaču od 200C.

Tablica 5.1. Karakteristike dizalice topline Ciat Aquaciat ILDH 500V

Duljina 2190
Dimenzije [mm] Visina 2237
Širina 2242,5
Ogrijevni učin [kW] 177,8
Apsorbirana snaga kompresora [kW] 40,1
Broj kompresora 4
Ulazna temp. na strani isparivača [◦C] 20
Izlazna temp. na strani kondenzatora [◦C] 40
Faktor učinka 4,43
Radna tvar R-410A
Masa (prazna/u radu) [kg] 1418 / 1688
Priključci kondenzatora G1“1/2M
Pad tlaka na kondenzatoru [kPa] 13,5

Pad tlaka je dobiven iz dijagrama o padu tlaka datom od strane proizvođača prikazanom na
slici 5.1.

Slika 5.1 pad tlaka na kondenzatoru

45
Za izračunavanje pada tlaka je potrebno odrediti volumni protok iz sljedeće formule:

𝑃𝑐 177,8 ∙ 3,6 𝑚3
𝑉𝐷𝑇 = = = 30,6
𝑐𝑣 ∙ ∆𝑡 4,187 ∙ 5 ℎ

Pc – toplinski učin dizalice topline kW

cv – specifični toplinski kapacitet vode, 4,187 kJ/(kgK)

∆𝑡 - promjena temperature vode 0C

5.2. Sunčevi apsorberi

Izabrani su sunčevi apsorberi proizvođača Solar Ripp, specijaliziranih karakteristika za

grijanje bazenske vode. Ukupna površina instaliranih apsorbera je 420 m2.

Prema poznatim vrijednostima koeficijenata apsorbera danih od strane proizvođača, izračunati

su stupanj djelovanja apsorbera i toplinski učin:

Δ𝑇 2,15 𝑡ul + 𝑡izl 2,15 33 + 26

𝜂 = 0,82 − 2,15 = 0,82 − ( −𝑡0 ) = 0,82 − ( − 25) = 0,81
𝐺̇ 𝐺̇ 2 963 2

Gdje je 𝐺̇ maksimalni intenzitet zračenja Sunca prema referentnoj godini 963 W/m2 na dan
21. lipnja u 12 sati. Tada se postiže maksimalni učin sunčevih apsorbera. Također, prema
referentnoj godini, temperatura zraka 21.6. u 12 sati je oko 250C

Ukupni toplinski učin polja apsorbera:

𝑄̇𝐼𝑆𝐾 = 𝐴UK ∙ 𝐺̇ ∙ 𝜂 = 420 ∙ 963 ∙ 0,81 = 328 kW

Tablica 5.2. Karakteristike Sunčevih apsorbera Solar Ripp

Termička apsorpcija [W/m2K] 18

Toplinski učin [kW] 328
Stupanj djelovanja 0,81
Ukupna površina [m2] 420
Specifični protok [l/m2h] 100...250
0,11 bar/50 m
Pad tlaka 0,2 bar/100 m
0,35 bar/ 150 m
Masa (prazna/puna) [kg/m2] 2,5 / 14
Dopušteno temperaturno područje [◦C] -35...120

46
 6. PRORAČUN IZMJENJIVAČA TOPLINE, PRORAČUN
CJEVOVODA I ODABIR PUMPI

6.1. Izmjenjivač u krugu bazenska voda/posredni fluid

Dizalicom topline se grije posredni fluid koji ima 30% eth.glycol-a. Za izmjenu topline
između posrednog fluida i bazenske vode se koristi izmjenjivač topline. Koristiti će se jedan
izmjenjivač za obje dizalice topline. Toplinski učin izmjenjivača topline mora biti jednak zbroju
toplinskog učina obiju dizalica topline Pc, odnosno, toplina preuzeta od kondenzatora dizalice
topline na posredni fluid mora biti jednaka toplini koju će izmjenjivač predati bazenskoj vodi.

Potrebna ukupna površina izmjenjivača računa se po sljedećem izrazu:

𝑄̇0
𝐴= [m2 ]
𝑘iz ∙ ∆𝑡log

dok za pločasti izmjenjivač vrijedi:

𝐴 = 𝑠 (𝑛 − 2) [m2 ]

pa se uvrštavanjem dobije izraz za potreban broj ploča izmjenjivača:

𝑄̇0
𝑛= +2
𝑠 ∙ 𝑘iz ∙ ∆𝑡log

𝑛 – broj ploča izmjenjivača

𝑠 - površina jedne ploče [m2 ], 𝑠 = 0,552 m2 - za odabrani izmjenjivač

𝑘𝑖𝑧 – koeficijent prolaza topline izmjenjivača [W/m2K], 𝑘iz = 796,65 W/m2 K - za odabrani
izmjenjivač

∆𝑡𝑙𝑜𝑔 – logaritamska razlika temperatura [K]

Logaritamska razlika temperatura računa se prema formuli:

∆𝑡1 − ∆𝑡2 (40 − 27,1) − (35 − 26)

∆𝑡log = = = 10,8 °C
∆𝑡1 12,9
ln ∆𝑡 ln 9
2

∆𝑡1 – razlika ulazne temperature posrednog medija i izlazne temperature bazenske vode

∆𝑡2 – razlika izlazne temperature posrednog medija i ulazne temperature bazenske vode

Sada se može izračunati potreban broj ploča izmjenjivača:

47
 𝑄̇0 356 ∙ 103
𝑛= +2= + 2 = 76,87
𝑠 ∙ 𝑘iz ∙ ∆𝑡log 0,552 ∙ 796,65 ∙ 10,8

Usvojeno je 𝑛 = 77

Protoci bazenske vode i posrednog fluida kroz izmjenjivač su sljedeći:

𝑄̇0 356 ∙ 3600

𝑉̇bv = = = 279,5 m3 /h
𝜌w ∙ 𝑐w ∙ ∆𝑡 996,5 ∙ 4,183 ∙ 1,1

𝑄̇0 356 ∙ 3600

𝑉̇pf = = = 65,4 m3 /h
𝜌pf ∙ 𝑐pf ∙ ∆𝑡 1044,3 ∙ 3,755 ∙ 4

Odabran je izmjenjivača proizvođača Güntner model TL 650.

Tablica 6.1. Karakteristike izmjenjivača topline Güntner TL 650

Duljina 1000
Dimenzije [mm] Visina 1750
Širina 730
Toplinski učin [kW] 356
Koeficijent prolaza topline [W/m2K] 796,65
Broj ploča 77
Masa izmjenjivača [kg] 1318,2
Priključci DN200
Pad tlaka u krugu bazenske vode [bar] 0,58
Pad tlaka u posrednom krugu [bar] 0,05

6.2. Dimenzioniranje cijevi, proračun otpora strujanja i odabir pumpi

Nazivni promjer cijevi određuje se, uz poznati protok i pretpostavljenu brzinu strujanja
prema sljedećoj formuli:

̇
4𝑉w
𝑑≥√ [m]
𝜋𝑤

Nakon odabira nazivnog promjera cijevi potrebno je izračunati stvarnu brzinu strujanja:

48
 ̇
𝑉w
𝑤=
𝐴
4𝑚̇w
𝑤= [m/s]
𝜌𝑑u 2 𝜋

Ukupni pad tlaka u cijevi računa se kao zbroj pada tlaka ravnih dijelova cijevi i lokalnog otpora
prema formuli:

𝑙 𝜌
∆𝑝 = (𝜆 + ∑𝜉) ∙ ∙ 𝑤 2
𝑑u 2

𝜆 - koeficijent trenja

𝑑u - unutarnji promjer cijevi [m]

∑𝜉 - zbroj koeficijenata lokalnih otpora

6.2.1. Krug apsorbera

Iz toplinskog učina sunčevih apsorbera Qap=320kW i razlike temperature ∆t = 60 𝐶 se

dobiva volumni protok prema sljedećoj formuli:

𝑄𝑎𝑝 ∙ 3,6 327 ∙ 3,6 𝑚3

𝑉𝑎𝑝 = = = 47
𝑐𝑣 ∙ ∆t 4,187 ∙ 6 ℎ

Dobiveni protok se uzima za mjerodavni te se prema njemu odabire promjer cijevi:

4𝑉ap 4 ∙ 47
𝑑≥√ =√ = 91,2 mm
3600 𝜋 𝑤 3600 𝜋 ∙ 2

Usvojeno DN100, s unutarnjim promjerom cijevi: du=107,1 mm. Za razgranato apsorbersko

polje, mjerodavna je grana sa najvećim padom tlaka, tj. proračun se vrši za najzapadniji
apsorber grane 1 (vidi nacrt I). Pri računanju pada tlaka ravnih dionica PVC cijevi uzet je
koeficijent trenja λ=0,014...0,017.

49
Tablica 6.2. Proračun pada tlaka u krugu apsorbera

Dionica Vap DN (du) w l r

A[dm2] R=r*l[Pa] ∑ξ z[Pa]
br. [m3/h] [mm] [m/s] [m] [Pa/m]
1 47,0 100 (107,1) 0,9 1,45 50 162 8100 11,5 12047
2 24,62 PVCφ80 0,5 1,28 5,6 177 991 2,1 1714
3 22,38 PVCφ65 0,4 1,6 8 321 2568 0,33 421
4 20,14 PVCφ65 0,4 1,44 8 266 2128 0,25 258
5 17,9 PVCφ65 0,4 1,28 8 215 1720 0,28 229
6 15,66 PVCφ65 0,4 1,12 8 169 1352 0,89 556
7 13,42 PVCφ50 0,2 1,69 8 498 3984 0,27 384
8 11,18 PVCφ50 0,2 1,41 8 361 2888 0,41 406
9 8,94 PVCφ40 0,14 1,81 8 753 6024 0,61 996
10 6,7 PVCφ40 0,14 1,36 8 451 3608 0,57 525
11 4,46 PVCφ32 0,1 1,22 8 448 3584 0,56 415
12 2,22 PVCφ20 0,04 1,68 8 1478 11824 4,43 6230
13 Solar Ripp SR04000500 440
14 47 PVCφ100 0,9 1,45 5 162 810 1,98 2074
∑ 49581 26695

𝜌𝑤 2
𝑧 = ∑𝜉 - lokalni otpori dionice cijevi [Pa]
2

ρ – gustoća vode pri 260C (996,5 kg/m3)

𝑅 = 𝑟 ∙ 𝑙 - dužinski otpori dionice cijevi [Pa]

r – pad tlaka po jedinici duljine cijevi [Pa/m]

l – duljina promatrane dionice cijevi [m]

Ukupni pad tlaka u krugu Sunčevih apsorbera:

∑∆𝑝 = 1,15(∆𝑝duž + ∆𝑝lok ) = 1,15(∑𝑅 + ∑𝑧) = 1,15(49581 + 26695) = 87717,4𝑃𝑎

𝑚3
Računska radna točka pumpe: 𝑉̇ = 47 , ∆𝑝 = 87,7𝑘𝑃𝑎
ℎ

Izabrana je pumpa proizođača Wilo, model IP-E 50/130-2,2/2 sa prirubničkim priključkom

DN50D/50S PN16, napon 3~400 V, 50 Hz

50
 slika 6.1. karakteristika rada pumpe Wilo IP-E 50/130-2,2/2

6.2.2. Krug grijanja i tertmana bazenske vode

Mjerodavni protok bazenske vode je zbroj protoka kroz pješčane filtere:

𝑚3
𝑉̇𝑏𝑎𝑧 = 262,5 , kojem odgovara promjer cijevi:
ℎ

4𝑉ap 4 ∙ 262,5
𝑑≥√ =√ = 215,45 mm
3600 𝜋 𝑤 3600 𝜋 ∙ 2

Usvojeno DN250, sa unutarnjim promjerom cijevi: du=260,4 mm.

51
Tablica 6.3. Proračun pada tlaka u krugu grijanja i tretmana bazenske vode

Dionica Vap DN (du) w l r

A[dm2] R=r*l[Pa] ∑ξ z[Pa]
br. [m3/h] [mm] [m/s] [m] [Pa/m]
1 262,5 PVCφ250 5,33 1,37 4,6 51 235 5,96 5574
2 131,25 PVCφ200 3,38 1,08 0,6 43 26 1,1 639
3 Filter Aqua Source 5S1-30-06 30000
4 131,25 PVCφ250 5,33 0,68 2,6 14 36 0 0
5 262,5 PVCφ250 5,33 1,37 7,1 51 362 4,96 4638
6 Izmjenjivač topline Guntner TL 650 58000
13,
7 262,5 PVCφ250 5,33 1,37 51 678 10,5 9819
3
Dovodni cijevni sustav -
8 𝑤
̅ = 1,6𝑚/𝑠 50 72 3600 36,4 46429
mlaznice
Visinska razlika sabirni
9 37256
bazen.plivački bazen: H=3,8m
∑ 4937 192355

Ukupni pad tlaka u krugu grijanja i tretmana bazenske vode:

∑∆𝑝 = 1,15(∆𝑝duž + ∆𝑝lok ) = 1,15(∑𝑅 + ∑𝑧) = 1,15(4937 + 192355) = 197292𝑃𝑎

𝑚3
Računska radna točka pumpe: 𝑉̇ = 262,5 , ∆𝑝 = 197,3𝑘𝑃𝑎
ℎ

Izabrana je pumpa proizođača Wilo, model NL 150/250-22-4-12-50 sa prirubničkim

priključkom DN150D/200S PN16, napon 3~400 V, 50 Hz

slika 6.2. karakteristika pumpe kruga grijanja i tretmana bazenske vode

52
 6.2.3 Krug dizalice topline

Mjerodavni protok fluida u krugu dizalica topline:

𝑚3
𝑉̇𝑑𝑡 = 65,4 ,
ℎ

kojem odgovara promjer cijevi:

4𝑉ap 4 ∙ 65,4
𝑑≥√ =√ = 107,54 mm
3600 𝜋 𝑤 3600 𝜋 ∙ 2

Usvojeno DN125, sa unutarnjim promjerom cijevi: du=131,7 mm.

Tablica 6.4. Proračun pada tlaka u krugu dizalica topline

Dionica Vap DN (du) w l r

A[dm2] R=r*l[Pa] ∑ξ z[Pa]
br. [m3/h] [mm] [m/s] [m] [Pa/m]
1 65,4 PVCφ125 1,36 1,33 4,4 108 475,2 3,46 3196
2 32,7 PVCφ80 0,53 1,7 4,4 295 1298 3,98 6004
3 Kondenzator dizalice topline 13500
4 32,7 PVCφ80 0,53 1,7 3,8 295 1121 2,98 4495
5 65,4 PVCφ125 1,36 1,33 7,7 108 832 3,94 3636
6 Pločasti izmjenjivač topline Guntner TL 650 5000
∑ 3726 35831

Ukupni pad tlaka u krugu dizalica topline:

∑∆𝑝 = 1,15(∆𝑝duž + ∆𝑝lok ) = 1,15(∑𝑅 + ∑𝑧) = 1,15(3726 + 35831) = 45491𝑃𝑎

𝑚 3
Računska radna točka pumpe: 𝑉̇ = 65,4 ℎ , ∆𝑝 = 45,49𝑘𝑃𝑎

Izabrana je pumpa proizođača Wilo, model IP-E 80/140-4/2 sa prirubničkim priključkom

DN80D/80S PN16, napon 3~400 V, 50 Hz

53
 slika 6.2. karakteristika pumpe kruga dizalica topline

7. Odabir sigurnotehničke i regulacijske opreme

7.1. Ekspanzijske posude

Osnovna zadaća ekspanzijskih posuda je preuzimanje toplinskih rastezanja vode zbog
promjene njene temperature.

7.1.1 Ekspanzijska posuda dizalice topline

Tablica 7.1.:Volumen vode u sustavu posrednog fluida:

Volumen vode u kondenzatoru dizalice topline: 10,66 l

Volumen vode u buffer tanku dizalice topline: 250l
Volumen vode u cjevovodu:
NO125/12,1 m – 13,6 l/m 164,6 l
NO80/8,2 m – 5,3 l/m 43,5 l
Volumen u izmjenjivaču topline: 82,2 l
Ukupni volumen voda-glikola – V0 811,6 l

Ekspanzijska posuda dimenzionira se prema:

𝑝𝑒 + 1
𝑉𝐸𝑋𝑃 = (𝑉𝑒 + 𝑉𝑣 ) ∙ 𝑙
𝑝𝑒 + 𝑝0

Gdje je:

𝑉𝑒 = 𝑘 ∙ 𝑉0 - rastezanje toplinskog medija u instalaciji zbog promjene temperature, [l]

54
 k – koeficijent dilatacije toplinskog medija,

V0 – ukupni volumen toplinskog medija u instalaciji, [l]

Vv – minimalni sadržaj toplinskog medija u ekspanzijskoj posudi:

𝑉𝑣 = 0,005 ∙ 𝑉0 𝑙 za 𝑉𝐸𝑋𝑃 > 15 𝑙 𝑖 𝑉𝑣,𝑀𝐼𝑁 = 3 𝑙

𝑉𝑣 = 0,2 ∙ 𝑉𝐸𝑋𝑃 𝑙 za 𝑉𝐸𝑋𝑃 < 15 𝑙

pe – konačni projektni tlak u instalaciji

pe=0,9psv bar za psv>5 bar

pe=psv – 0,5 bar za psv≤5 bar

p0 – najniži radni tlak u instalaciji (p0,min ≥ 0,5 bar)

p0=pst + pD + psig bar

pst – statički tlak na priključku ekspanzijske posude

pst=hst/10 bar

pD – tlak isparivanja toplinskog medija

psig=0,2 bar – sigurnosni dodatak

Za krug kondenzatora dizalice topline vrijedi:

V0=811,6 l

k=1,87%

iz čega slijedi:

Ve=15 l i Vv=4 l

psv=2,5 bar → pe=2 bar

hst=2 m → pst=0,2 bar

pD= -1 bar

psig=0,2bar

iz čega slijedi:

po,min=0,5 bar

55
Slijedi da je potreban volumen ekspanzijske posude:

2+1
𝑉𝐸𝑋𝑃 = (15 + 4) ∙ = 38 𝑙
2 − 0,5

Odabrana je ekspanzijska posuda proizvođača Reflex model NG 50, obujma 50 l.

Tablica 7.2.: Karakteristike ekspanzijske posude Reflex NG 50:

Promjer 409mm
Visina 493mm
Maksimalni tlak 6 bar
Priključak R3/4“
Masa 7,5 kg

7.1.2. Izbor ekspanzijske posude Sunčevih apsorbera

Za razlikue od dizalice topline zrak – voda koju možemo uključiti i isključiti ovisno o
potrebi bazena za grijanjem, proizvodnju toplinske energije Sunčevih apsorbera ne možemo
regulirati. Zato pri dimenzioniranju ekspanzijske posude za krug apsorbera treba pretpostaviti
da će se toplinski medij zagrijati iznat projektnih temperatura polaza i povrata do 700C i to za
stanje mirovanja.

Tablica 7.3.: Volumen vode u sustavu Sunčevih apsorbera:

Volumen toplinskog medija u apsorberima 4830 l

AA=420 m2 (11,5 l/m2)
Volumen toplinskog medija u cjevovodu:
DN100/55 m – 8,2 l/m 451 l
PVCΦ80/5,6 m – 4,8 l/m 27 l
PVCΦ65/32 m – 3,1 l/m 99 l
PVCΦ50/16 m – 2,2 l/m 35 l
PVCΦ40/16 m – 1,3 l/m 21 l
PVCΦ32/8 m – 0,96 l/m 7,7 l
PVCΦ20/8 m – 0,3 l/m 2,4 l
Volumen toplinskog medija u izmjenjivaču 82,2 l
Ukupni volumen vode – V0 5555 l

Za krug sunčevih apsorbera vrijedi:

V0=5555 l

k=2,24 %

iz čega slijedi:

Ve=124 l i Vv=28 l

56
psv=2,5 bar → pe=2 bar

hst=3 m → pst=0,3 bar

pD= -0,7 bar

psig=0,2bar

iz čega slijedi:

po,min=0,5 bar

Slijedi da je potreban volumen ekspanzijske posude:

2+1
𝑉𝐸𝑋𝑃 = (124 + 28) ∙ = 304 𝑙
2 − 0,5

Odabrana je ekspanzijska posuda proizvođača Reflex model N 400, obujma 400 l.

Tablica 7.2.: Karakteristike ekspanzijske posude Reflex N 400:

Promjer 740 mm
Visina 1070 mm
Maksimalni tlak 6 bar
Priključak R1
Masa 65 kg

7.2. Regulacijska oprema

Potrebna toplinska energija za grijanje vode u bazenu se mijenja u ovisnosti o vanjskim

meteorološkim uvjetima. Grijanje se uključuje kada vrijednost temperature vode bazena padne
ispod postavljene vrijednosti. Bazen se grije pomoću dva izvora topline: Sunčevi apsorberi i
dizalice topline zrak – voda. Grijanje pomoću Sunčevih apsorbera se koristi kada god je moguće
i poterbno, a dizalica topline služi samo za dogrijavanje i pomoć pri početnom grijanju bazena
na početku sezone. Regulacija sustava grijanja sunčevim apsorberima je diferencijalnog tipa:
regulator prima informaciju o temperaturi polaznog voda kruga apsorbera, a kada ta vrijednost
padne ispod minimalne dopuštene regulator isključuje cirkulacijsku crpku kruga apsorbera
kako se bazenska voda ne bi hladila prolaskom kroz apsorbere. Crpka se ponovno uključuje
kada se ponovno dostigne minimalna vrijednost temperature. Slijedeći korak je utvrđivanje da
li je dogrijavanje vode zaista potrebno i u kakvoj mjeri. Kada sustav apsorbera ne uspijeva
zagrijati vodu na potrebnu temperaturu, regulator uključuje sustav grijanja dizalicom topline i
ovisno o temperaturi vode na izlazu iz iz apsorbera, djeluje na troputni miješajući ventil koji
propušta odgovarajući protok kroz izmjenjivač topline. Ako regulator dibje signal da je
temperatura na izlazu iz apsorbera takva da se bazenska voda čak i ohladi, tada regulator
potpuno zaustavi protok kroz apsorbere signalom koji zaustavlja pumpu u krugu Sunčevih
apsorbera.

57
Za sustav centralnog nadzora i upravljanja grijanjem bazena u Zadru, odabrani su elementi
proizvođača Honeywell, sa DDC regulatorom EXCEL500 (obitelj EXCEL500), sa slijedećim
funkcijama:

- regulacija temperature zagrijavanja bazenske vode putem troputnog miješajućeg ventila

- diferencijalna regulacija grijanja Sunčevim apsroberima

Iz sheme spajanja sustava (nacrt IV) dobivaju se slijedeće regulacijske veze između osjetnika i
izvršnih elemenata sa regulatorom:

Tablica 7.3.: Ulazni i izlazni signali regulatora:

Vrsta signala Količina

Digitalni ulaz (DU) 5
Digitalni izlaz (DI) 4
Analogni ulaz (AU) 4
Analogni izlaz (AI) 1

Moduli signala regulatora EXCEL500 imaju slijedeće karakteristike:

Tablica 7.3.: Moduli signala regulatora EXCEL500:

Modul Količina Tip

DU signala 12 XF 253A
DI signala 6 XF 524 A
AU signala 8 XF 521A
Ai signala 8 XF 522A

Slijedi da je potreban po jedan modula za svaki tip signala.

58
 8. SPECIFIKACIJE MATERIJALA, OPREME I POTREBNIH
RADOVA

8.1. Sustav Sunčevih apsorbera

Količina Cijena
Opis:
[kom] [kn]
Dobava i ugradnja Sunčevih apsorbera Solar Ripp, SR04000500,
prema nacrtu III, dimenzije apsorbera: 4 x 5 m = 20 m2, ukupna
površina apsorberskog polja: 420 m2. Karakteristike apsorbera:
Stupanj djelovanja: 𝜂 = 0,82 − 2,15𝛥𝑇/𝐺̇
Protok radnog medija: 100... 250 l/m2h
Temperaturno radno područje: -35... 1200C
1. Temperatura stagnacije: 700C 21
Razvodna cijev apsorbera: Φ50
Priključak apsorbera na mrežu: Φ50
Postavljanje i pričvršćivanje Sunčevih apsorbera na noseću
konstrukciju iz čeličnih profila, visine 2,5 m, na parkiralištu.
Stavka uključuje sav spojni i brtveni te materijal potreban za
montažu
Dobava i ugradnja cirkulacijske pumpe Wilo, model
IP-E 50/130-2,2/2, DN50D/50S PN 10 sa prirubnicama i
protuprirubnicama, vijcima 8 x M20 i brtvama:
Snaga: 2,2 kW
2. 1
Napon 3 x 230 V~, 50 Hz
Visina: 361 mm; Duljina: 340 mm; Masa: 41 kg
Pričvrstiti pumpu na čeličnu noseću konzolu dimenzija:
0,6 x 0,88 m i visine 185 mm.
Dobava i ugradnja ekspanzijske posude Reflex model N 400:
Sadržaj: 400 l
3. Dimenzije: Φ 740 x 1070 mm; Masa: 65 kg
Priključak: R1“
Siguronosni ventil: R1“
Dobava i ugradnja PVC cijevi za instalaciju u krugu Sunčevih
apsorbera. Cijevi sa spajaju pritiskivanjem. U stavku je uključen
i sav pričvrsni materijal i ovjesni materijal, te montaža (koljena,
lukovi, T-komadi, redukcijski elementi, holenderi, pričvrsnice,
obujmice, ovjesni elementi, konzole, cijevni tuljci i rozete).
PVC Φ 100 55
4.
PVC Φ 80 5,6
PVC Φ 65 32
PVC Φ 50 Duljina [m] 16
PVC Φ 40 16
PVC Φ 32 8
PVC Φ 20 8
Dobava i ugradnja ventila za tlak PN6, sa prirubnicama i
protuprirubnicama 8 x M16 te brtvenim materijalom za
5.
montažu:
DN 50 2

59
 Dobava i ugradnja lijevano-željeznog nepovratnog ventila,
DN50 PN6, sa prirubnicama i protuprirubnicama 8 x M16 te
6. brtvenim materijalom za montažu
DN50 1
Dobava i ugradnja termometra s mjernim područjem 0 – 120 oC,
7. 1
uključujući sav potrebni materijal za montažu
Dobava i ugradnja manometra, uključujući sav potrebni
8. 1
materijal za montažu
Dobava i ugradnja kuglastih slavina DN20 PN6 za punjenje i
9. pražnjenje s navojem i svim potrebnim spojnim i brtvenim 2
materijalom.
Izrada i ugradnja odzračnih lonaca iz čelične cijevi sadržaja 1
dm3. Na odzračni lonac ugraditi kontrolni vod dimenzije DN10,
10. 1
s ispusnom slavinom promjera DN10, te automatski odzračnik
sa plovkom.
Čišćenje i ličenje svih nezaštićenih čeličnih elemenata (nosači,
11. 1
konzole i prirubnice iz čeličnih profila)
Ispitivanje instalacije cjevovoda na funkcionalnost i
12. nepropusnost tlačenjem, topla/hladna proba, balansiranje cijevne Paušalno
mreže, te probni rad i regulacije do potpune tehničke ispravnosti
Dobava i ugradnja raznih komada iz profilnog željeza u svrhu
13.
montažne opreme.
Probijanje otvora (bušenje rupa) na sjevernom zidu strojarnice
14. za prolaz cjevovoda razvodnog sustava Sunčevih apsorbera 1
DN100, sa pratećim radovima (farbanje, žbukanje, itd.)
Dobava i ugradnja elemenata automatske regulacije proizvođača
15. Honeywell, povezani na CNUS: 1
-cijevni osjetnik temperature (polaza apsorbera)
Dobava i postavljanje protupožarnih aparata na CO2 (30 l) u
16. 4
strojarnici

8.2. Sustav dizalice topline zrak-voda

Količina Cijena
Opis:
[kom] [kn]
Dobava i ugradnja kompresijske dizalice topline zrak-voda,
proizvođač Ciat, model Aquaciat ILDH 500V:
Ogrjevni učin: 177,8 kW
Apsorbirana snaga kompresora: 40,1 kW
Broj kompresora: 4
1. Radna tvar: R-410A 2
Dimenzije: 2190 x 2237 x 2243 mm; Masa: 1418/1688 kg
Priključci: G1“1/2M
Dizalicu topline postaviti na antivibracijske podloške. Uz
dizalicu topline zatražiti zvučnu izolaciju kompresora, dodatna
masa 150 kg.
2. Dobava i ugradnja cirkulacijske pumpe Wilo, model 1

60
 IP-E 80/140-4/2, DN80D/80S PN 16 sa prirubnicama i
protuprirubnicama, vijcima 8 x M19 i brtvama:
Snaga: 4 kW
Napon: 3 x 230 V~, 50 Hz
Visina: 417 mm; Duljina: 360 mm; Masa: 60 kg
Pričvrstiti pumpu na čeličnu noseću konzolu dimenzija:
0,6 x 0,88 m i visine 185 mm.
Dobava i ugradnja izmjenjivača topline Guntner, model TL 650
Broj ploča: 77;
Dimenzije: 1000 x 1750 x 730 mm; Masa: 1318,2 kg
3. Priključci: DN 200 1
Izolirati izmjenjivač sa 30 mm mineralne vune.
Izmjenjivač postaviti na postolje visine 110 mm. Stavka
uključuje sav materijal potreban za montažu.
Dobava i ugradnja ekspanzijske posude Reflex NG 50:
Sadržaj: 50 l
4. Dimenzije: Φ 409 x 493 mm; Masa: 7,5 kg 1
Priključak: R3/4“
Sigurnosni ventil: R1“
Dobava i ugradnja crnih čeličnih cijevi za instalaciju u krugu
posrednog fluida sa pričvrsnim i ovjesnim materijalom, te
montažom (koljena, lukovi, T-komadi, redukcijski elementi,
pričvrsnice, obujmice, ovjesni elementi, konzole, materijal za
5. zavarivanje). Spajanje cjevovoda izvesti zavarivanjem, osim
priključaka armature koja se spaja navojem ili prirubnicama.
DN125 6
Duljina [m]
DN80 6
Dobava i ugradnja kuglastih ventila za tlak PN6, sa
prirubnicama i protuprirubnicama 8 x M16 te brtvenim
6.
materijalom za montažu:
DN80 5
Dobava i ugradnja lijevano-željeznog nepovratnog ventila, za
tlak PN6, sa prirubnicama i protuprirubnicama 8 x M16 te
7. brtvenim materijalom za montažu:
DN80 1
Toplinska izolacija čeličnih cijevi mineralnom vunom debljine
8. 2.5 cm, obložena zaštitnim aluminijskim limom debljine 1 mm: 1
13 m2
Dobava i ugradnja manometara, uključujući sav portebni
9. 1
materijal za montažu,
Čišćenje i ličenje svih nezaštićenih čeličnih elemenata (nosači,
10. 1
konzole i prirubnice iz čeličnih profila).
Dobava i ugradnja raznih komada iz profilnog željeza u svrhu
11. 1
montažne opreme.
Ispitivanje instalacije cjevovoda na funkcionalnost i
nepropusnost tlačenjem, topla/hladna proba, balansiranje
12. Paušalno
cijevne mreže, te probni rad i regulacija do potpune tehničke
ispravnosti.

61
 Izrada postolja 500 x 500 mm za ekspanzijsku posudu iz
13. 1
čeličnih profila i postavljanje na zapadnoj strani strojarnice
Probijanje otvora (bušenje rupa) na zapadnom zidu strojarnice
14. za prolaz cjevovoda kruga posrednog fluida dizalice topline 1
DN125, sa pratećim radovima (farbanje, žbukanje, itd.)

8.3. Krug grijanja i tretmana bazenske vode

Količina Cijena
Opis:
[kom] [kn]
Dobava i ugradnja horizontalnih cilindričnih piješćanih filtera
proizvođača Aqua Source 5S1-30-06 slijedećih svojstava:
Protok: 136 m3/h
Volumen: 2418 l
1. 2
Površina filtracije: 3,716 m2
Maksimalni radni tlak: 4 bar
Ukupna masa pri radu: 9071,85 kg
Pad tlaka na filtru: 30 kPa
Dobava i ugradnja glavne cirkulacijske pumpe proizvođača
Wilo, model NL 150/250-22-4-12-50, DN150D/200S PN16 sa
prirubnicam i protuprirubnicama
Snaga: 22 kW
2. 1
Napon 3 x 230 V/AC, 50 Hz
Masa: 555 kg
Visina: 800 mm;
Duljina: 1690 mm.
Dobava i ugradnja ugradbenih elemenata bazena:
Dovod vode:
- mlaznice: Astral Pool, model 33501, V = 7 m3/h 38
3.
Odvod vode:
-skimmeri: Astral Pool, model 05589, V = 7,5 m3/h 26
-podni otvori: ATT Inox Drain s priključkom Φ50 4
Dobava i ugradnja zaštitne pokrivke za sprečavanje noćnog
4. ishlapljivanja, sa automatskim motovilom, proizvođača DEL 1
(Fransucka), model Jupiter – 25m
Zidanje sabirnog bazena (ispod strojarnice) iz armiranog betona
dimenzije:
Širina x duljina = 5 x 5 m; visina 2,3m.
Korisni volumen: V = 60 m3
Probijanje otvora na podu strojarnice odnosno stropu sabirnog
5. bazena za ulaz u sabirni bazen (1 x 1 m).
Probijanje otvora (bušenje rupa) na zapadnom zidu sabirnog
bazena za prolaz cjevovoda odvodnog sustava bazenske vode:
PVC Φ250 za skimmere i podne otvore, te na istočnom zidu za
cjevovod tretmana bazenske vode PVC Φ250 i preljeva PVC
Φ200 sa pratećim radovima (žbukanje, obzidavanje itd.)
Dobava i ugradnja PVC cijevi za instalaciju u krugu
6. oduzimanja vode, tretmana i povrata bazenske vode u bazen.
Cijevi se spajaju pritiskivanjem. U stavku je uključen i sav

62
 pričvrsni i ovjesni materijal, te montaža (koljena, lukovi, T-
komadi, redukcijski elementi, holenderi, pričvrsnice, obujmice,
ovjesni elementi, konzole, cijevni tuljci i rozete).
PVC Φ250 50
Duljina [m]
PVC Φ200 18
Dobava i ugradnja kuglastih ventila za PVC cijevi, za tlak PN6
sa brtvenim materijalom za montažu:
7.
PVC Φ250 7
PVC Φ200 1
Dobava i ugradnja lijevano-željeznog nepovratnog ventila, za
tlak PN6, sa prirubnicama i protuprirubnicama 12 x M16 te
8. brtvenim materijalom za montažu:
DN150 1
Dobava i ugradnja kuglastih slavina DN20 PN6 za punjenje i
9. pražnjenje, s navojem, sa svim potrebnim spojnim i brtvenim 2
materijalom
Dobava i ugradnja raznih komada iz profilnog željeza u svrhu
10. 1
montaže opreme.
Ispitivanje instalacije cjevovoda na funkcionalnost i
11. nepropusnost tlačenjem, balansiranje cijevne mreže, te probni Paušalno
rad i regulacija do potpune tehničke ispravnosti.
Probijanje otvora (bušenje rupa) na istočnom zidu strojarnice
za prolaz cjevovoda povrata vode u bazen PVC Φ250 i na podu
12. 1
strojarnice za prolaz cjevovoda dovoda vode iz sabirnog bazena
na filtriranje sa pratećim radovima (farbanje, žbukanje, itd.)

8.4. Elementi DDC regulatora EXCEL500

Količina Cijena
Opis:
[kom] [kn]
Dobava i ugradnja elemenata DDC regulatora EXCEL 500:
Postolje kućišta XL 500: XS 563 2
Poklopac kućišta: XH 562 H 2
Kućište modula XL 500: XH 561 2
Modul napajanja 24 V: XP 502 1
Mikroprocesorski modul: XC 5010C 1
1. Modul AU signala: XF 521A 1
Modul AI signala: XF 522A 1
Modul DU signala: XF 523A 1
Modul DI signala: XF 524A 1
Operatorski terminal: XI 582 AH 1
Spojni kabel: XW 582 1
Transformator: CRT 6 1
Dobava elektrokomandnog upravljačkog ormara sa svim
2. potrebnim elementima DDC regulacije XL500. Ormar se
isporučuje kompletno ožićen i ispitan, sa svom potrebnom

63
 tehničkom dokumentacijom. Elektrokomandni ormar je
samostojeće izvedbe u zaštiti IP54. Signalizacija stanja
elektromotornih potrošaća prikazana je pomoću dvobojnih led-
dioda integriranih u strojarskoj aplikaciji u boji koja se ugrađuje
na gornjoj ploči ormara (grafička aplikacija). U sklopu puštanja
u pogon uključena je izrada ožičenja i povezivanje
elektromotornih potrošaća na elektrokomandni ormar.
Kompletno ožičenje elektrokomandnog ormara napraviti prije
puštanja u pogon, a također i startanje elektromotornih potrošaća.

9. NACRTNA DOKUMENTACIJA
I. Situacijski nacrt
II. Strojarnica
III. Položaj Sunčevih apsorbera
IV. Shema spajanja sustava

64