AHMED ALICIC CIFLUCI HUSEIN KAPETANA GRADASCEVICA Carskom naredbom {irada) od kraja zilkade 1247 / kraj aprila 1832, godine!, Husein-paketan Grada8tevié, voda bosanskog plem- stva protiv reforama sultana Mahmuta II, secesionista i samozvani vezir bosanski proglasen je »odvratnim nevaljaleeme, »razbojnikome i szlikovceme, »odmetnikom i buntovnikome i osuden na smrt i kon- fiskaciju sve pokretne i nepokretne imovine koja je imala karakter mirije. Konfiskacijom nisu bila obuhvaéena jedino mulkovna dobra. Ova irada stigla je Kara~-Mahmud Hamdi-pa’i u vrijeme kada je on u okolici Sarajeva savladivao posljednje napore Husein-kapetana da zaustavi prodor carske vojske i da satuva svoj polozaj. Kad se Hu- sein-kapetan uvjerio da je sve izgubljeno, a svjestan posljedica svojih postupaka, odluéio je da potrayi utotiste u hri8¢anskoj Austriji. To je vrlo rijedak slutaj u istoriji Osmanskog Carstva da jedan pobije- @eni carski buntovnik ne saéeka mirno i pokorno izvréenje carske volje. Podto je u nekoliko ngvrata posebno ili uzgred pisano 0 sudbini pokretnog imetka Husein-Kapetana GradaSteviéa, koji je, u odnosu na njegov nepokretni imetalk, bio malen, to éemo u ovom radu poku- Sati da bar djelomitno prika%emo sudbinu njegovih konfiskovanih @ifluka, jer nam pristupaéni izvori ne daju moguénosti da to pitanje osvijetlimo u cjelini, ali i ono koliko je sada moguée biée dovoljno da se dobije jasniji uvid u to pitanje. I Veé je ope prihvaéena Sinjenica da je Bosna wila u 19. sto- ljeée sa novim, veé formiranim i ustaljenim, iako zvanitno nepri- znatim sistemom agrarnih odnosa, tzv. &ifluékim sistemom®. Klasitni osmanski timarsko-spahijski sistem nalazio se u posljednjoj fazi ! Hamdija_KreSevljakovié, Huse- Sid3il sarajevskog kadije. Gazi Hus- jin, Kapeta Zma od Bosne. Kalendar ref-begove biblioteke, br. 69, 70 i ‘Napredak, Sarajevo, 1931, str. 23, 11, F. J. Jelenié, Kultura i bosanski312 Ahmed Alizi¢ raspadanja. U tom pogledu ni Bosna nije bila nikakav izuzetak. Uza sve to, praktigna primjena novog sistema u Bosni joX nije bila domi- nantna. Ovdje je bilo jo8 relativno desta spahija. Samo su njihovi spahiluci, timari i zijameti, bili tolike usitnjeni, da svojim posjed- nieima nisu obezbjedivali nikakav osnov i uslove 2a izvrSavanje oba- veza koje su proizilazile iz posjedovanja tih spshiluka. Zbog toga ni drZava nije mogla da raéuna na ozbiljnu podréku s te strane. Dobar dio spahija preivorio se tokom vremena u novu kategoriju zemijoposjednika, u tifluksahibije, koji su kasnije dobili zvaniéan naziv aghab-i alaka. Put do ove tr ije nije bio ni kratek ni lagan. Cini se pomalo i éudan, ako se ima na umu da je ozvanigen tek Seadesetih godina 19. stoljeéa, iatnije Uredbom o éiflucima u Bosni iz 1859, koja je u naSoj nauci poznata kao Saferska naredba'. Medutim, ifluéki odnosi bili su sasvim razvijeni mmogo prije ove Uredbe. Sasvim se jasno znalo &ta su obaveze tiftija prema posjed- niku i obratno. Samo ti odnosi nisu bili jedinstveni na cijelom po- ‘drudju ‘bosanskog paaluka jer su se razvijali manje-vise sporazu- mom iféija i tifluk-sahibija. Ta praksa pretvarala se vremenom u lokalne obigaje koji su kasnije poprimali zakonsiu snagu. Nije bilo jedinstvenosti ni u pogledu raspolaganja sredstvima privredivanja i u pogledu raspodjele dobiti. Zbog toga Muvekit, polovinom Setvrte decenije 19. stoljeéa, navodi Cetiri vrste Ziflu’kih odnosa: 1. Kad su tifluk, gospodarske zgrade, oruda za obradu, tegljaéa morva, sjeme i druga sredstva pripadali difluk-sahibiji koji obra~ duje svoj difluk sa svojom porodicom ili posredstvom najamnih rad- nika. Svi prihodi sa takvog Sifluka, osim desetine, pripadali su Sifluk-sahibiji. 2. Kad su difluk, gospodarske 2grade i oruda za rad pripadali Bifluksahibiji, a posjed obradivali Ziféije svojom radnom snagom. Prihodi s takvog #ifluka, nakon Sto bi se izdvojila desetina i sjeme, dijeljeni su napola izmedu éifluk-sahibije i tiftije. » 8, Kad su &ifluk i gospodarske 2grade pripadali tifluk-sahibiji a oruda za tad €iffiji koji je obradivao posjed besplatno. Tz prihoda franjevet. Il, str. 133, Isti, Izvori 20 kalturnu podijest bosanskth franje- vaca, Sarajevo, 1913, sir. 119. 1S, Hadzibuseinovié, Muvekit, Ta~ vih-i Glyar-t Bosna, Autograt u' Ori- jentalnom institutu u Sarajevu, br. 1164, str. 312, Ciro ‘Truhelke, Histo- ritka podtoga agramog pitanja u Bom. GZM, XXVU, Sarajevo, 1915, Vasilj Popovié, Agrarno pitanje u Bostit 4 turski'neredt 2a vreme re- formskog reZtina Abdul Medzida 4439-286), Beoarad. 1949, sr, 12— —=33, 671M, Avdo Suéeska, Jedan nopis &iftija u rogatickom. kadiluku., (rad w rukopisu, a biée objavijen a POF-u br. XIV). Potvrdu za to naro- ito svanitki dokumenti o sklapenju sporazuma izmedu tiftija i Gifuk sahibija u doba Tebir-paie i Sferska naredba kojom se defini- tivno ozakonjuju ovi odnosi. + Muverddt, nav. dj., str. 275276, Yoklama defterleri. Detter! o smotri spahija u Bom!) Tapu, ve Kadastro Genel Mudurlugu, Ankara, br. Tr, 78, 84, 85, B86, 136, 138, 140, 1a, 149, * Prevod Saferske naredbe nalazi se kao dodatak u djelu Vasilia Po- poviéa, Agramno pltanje u Bosni i turskt neredt u doba reformnog re-Cifluct Husein kapetana Gradastevita 313 sa_ovakvog difluka izdvajala se samo desetina, dok je od ostatka prihoda treéina ili Zetvrtina zavisno od boniteta zemlje pripadala viasniku Gifluka, a dvije treéine ili tri Setvrtine Gifiji. Kad su gospodarske zgrade bile viasni8tvo Zifluk sahibije ili Siféije, a oruda za rad pripadala samo ¥iftiji. Za ono zem- YjiSte koje je bilo izdvojeno iz difluka i stajalo iavan nadzora &if- aja koje se zvalo begluk vlasnik tifluka davao je samo sjeme, a obradivao ga je éiftija besplatno angarijom. Prihodi sa begluka, kad se idvojila desetina, pripadali su potpuno viasniku tifluka. Od pri- hoda sa ostalog dijela zemlje (Zifluka) koja je ostala da je obraduje &ifeija, kad bi se izdvojila desetina onda je viasniku ¢ifluka u nekim kazama pripadala petina a u nekim slutajevima jedna estina do jedne devetine, Sto je sve zavisilo od boniteta zemlje. Begluk nije bio odvojen specijalno za jednu kmetsku kutu, nego je to zavisilo od velitine Gifluka, a nalazio se u jednom kom- pleksu. Obrativali su ga éiffije zajednitkis. Za ovaj %etvrti vid Bifluka smatralo se da je nezakonit pa je zakljuéeno da se ukine i da se na njemu primijeni jedan od prva tri navedena natina. U ovim odnosima igrali su odredenu ulogu: mjesto, vrsta pro- izvodnje, obitaji i sami zemljoposjednici kad je u pitanju podnodlji- vost ovih odnosa za Zifitije, koji su prema Saferskoj naredbi tretirani kao zakupci tiflutkih posjeda. Mada je postojala tolika Zarolikost u tiflutkim odnosima i to- like razlike u uslovima pod kojim su Zivjeli obradivadi, i mada nije postojala vezanost Ziffija za zemiju {jer su njthovi odnosi kasno regulisani zakonskim odredbama) u Bosni su u 19. stoljecu bile nepo- znate masovne, pa ni deste pojedinatne migracije zemljoradnika- &if€ija iz jednog regiona u drugi ili od jednog posjednika drugom. Uzroci talvim odnosima mogli su biti sljedeti: Bosna nije bila dovoljno naseljena pa su éiféije mogli obezbjedivati dovoljno sred- stava za Zivot na svakom posjedu; u raznim podrutjima uslovi Zivota su se neznatno razlikovali; nije bilo pretjeranog tiranisanja od strane zemljoposjednika; seosko stanovni8tvo nije odlazilo u gra- dove, jer se industrija nije bila ni poéela razvijati pa zato gradovi nisu ni trebali niti su mogli da apsorbuju visak radne snage. Cini se da je sve ovo na odredeni naéin uticalo na neznatne migracije seoskog stanovni8tva. Istina, seljak-tiftija nije mogao napustiti zemlju kad god ‘hoée nego samo poslije zavrSene Setve. U Bosni je bilo nepoznato, i samovoljno protjerivanje diftija sa zemlje zbog neizvrSenih obaveza prema éifluk-sahibiji. Protjeri- vanje je moglo uslijediti samo nakon sudske odluke. Ipak je polozaj iféija ‘u odnosu na polozaj raje na timarima bio nepovoljniji, samim tim Sto Sifluéki odnosi sve do Saferske naredbe nisu regulisani dréavnim zakonima pa ih drzava nije mogla ni kontrolisati. Ali isto #ima Abdul Medzida. Beograd, 1939. * Muvekkit, nav. dj. str. 312,314 Ahmed Alitié tako ne mo%e se prenebregnuti éinjenica da su u raznim prilikama, kad su seljaci izrazavali svoje nezadovoljstvo sa svojim stanjem, &ifluk sahibije, odnosno éiflutki odnosi navodeni samo kao sporedan razlog. Nije poznat nijedan sluéaj pokreta za oslobodenje od difluk- sahibija ili kolektivan zahtjev seljaka za dobijanje zemlje u svoje vlasni8tvo sve do druge polovine 19. stoljeéa, kad su poteli ozbiljniji pokreti za politiéko oslobadanje, koje je sa sobom povlatilo i pro- mjenu ekonomskih i dru8tvenih odnosa. Interesanino je da je u tim slutajevima kao mnogo veti teret isticana desetina, koju je driava ubirala, a ne &iflutka zavisnost, i svi, zahtjevi seljaka odnosili su se na ublazavanje desetine ili nezadovoljstvo sa zakupcima desetine i drugih poreza®. Medutim, éiflutki odnosi na zemiji-u sklopu svega onoga Sto se zbivalo u 19. stoljeéu, narovito poslije zvaniénog ukidanja timar- skog sistema, posredno su imali veliki uticaj na stvaranje slobodnih seljaka. Naime, sva zemljisna dobra osim mulkovnih imanja pripa- dala su dréavi {miriji) i podlijegala obaveznom naturalnom porezu- desetini. Ovog poreza niko nije mogao biti osloboden. U timarskom sistemu.desetina se davala posjednicima timara kao naknada za vojnu sluzbu. Nakon ukidanja timarskog sistema, ovaj porez je i8ao u dréavnu blagajnu i ubiran uglavnom zakupom, a sluzio je za pokriée dréavnih tro8kova, uglavnom plaée sluzbenika. U timarskom sistemu mirijska zemilja raspodjeljivana je u timare pod odredenim uslovima. Nakon ukidanja ovog sistema, for- malno je ova zemlja davana, odnosno prodavana tapijom. Time je praktigno postaja vlasni8tvo kupca koje je u isto vrijeme preuzimao obavezu davanja desetine direktno dréavi. Tako je stvorena mogué- nost da veéi broj ljudi dode do tapije i do posjeda odredene zemlje kojom je mogao slobodno raspolagati. Medutim, kako je na rastakanje timarskog sistema, bar na podrutju Bosne, veliki uticaj imalo @iflu- %enje koje je izvodeno na razne natine, stanje u zemljignim odnosima u momentu ukidanja timarskog sistema bilo je takvo da je uglavnom sva zemlja imala svoje vlasnike. Tokom vremena oni su se snabdjeli i tapijama. i Sto se tite zemilje, koja je izmedu dvadesetih i tridesetih go- dina 19. stoljeéa ostajala upraznjena na bilo koji natin, ona vige nije rasporedivana u timare, nego je prelazila u upravu dréavne blagajne koja ju je sama davala na obradu i ubirala snje prihode. A ako bi se desilo da je zemlja bila u timaru, a nije u isto vrijeme predstavljala i nediji Gifluk, obradivala ju je raja na tome timaru koja je bila direktno vezana za dréavnu blagajnu, produZavajuéi isty praksu u pogledu obaveza kakvu je imala prema timarniku. U ovakvim sluta- jevima nisu vriene nikakve’ katastarske promjene. Obradivati. su i dalje ostajali u statusu raje. Ali, ako je zemlja bila u timaru, ali * Pop Jovitina buna predstavlja sa, ali je ona, kako je poznato brzo prve potetke kolektivnih zahtjeva za i Tako uguiena bez ikakvih rezultata rjeSavanje difluékih agrarnih odno- u korist Giftija.Cifluci Husein kapetana GradaSéevié 315 u isto vrijeme i u éiflutkom odnosu, onda je éifluk-sahibija preuzi- mao sve obaveze prema dréavi i praktiéno postajao posjednik dréavne zemlje. U tom slutaju nije se mogao mijenjati tiféijski sta- tus obradivaéa zemlje. Kad bi zemlja koja se nalazila isklju¢ivo u &iflu’kom odnosu ostala upraznjena, prelazila bi pod upravu dréave bez promjene diflutkog statusa seljaka. Iz navedenih zemljisnih odnosa do8lo je do pojave slobodnih seljaka. II Nepokretna imovina Husein-kapetana Grada&teviéa koja se uglavnom sastojala od tifluékih posjeda mo%e nam posluziti kao dokaz iznesenog stanja. Mi nismo u moguénosti da od potetka pra- timo nastanak i razvoj tih posjeda, kao uostalom ni postanak drugih Gifluka koji su postojali u 19. stoljeéu. Ovdje nam to nije ni namjera. Ali, bilo bi interesantno i za nauku znatajno da se ispita nastanak i razvoj posjeda bar jednog broja istaknutijih zemljoposjednika u Bosni, jer je u njihovom viasni8tvu bio skoncentrisan najveéi dio zemlje, a to znati i najveéi dio bogatstva ove zemlje. Medu tim vele- posjednicima svakako su najinteresantniji najkrupniji koji su ujedno predstavljali vrhove feudalne klase. Husein-kapetan GradaStevié sa svojim posjedima spada medu najinteresantnije, on je bio njihov tipiéan predstavnik. : Cinjenica je, dakle, da je Husein-kapetan Grada&tevié bio jedan od najvetih veleposjednika (ifluksahibija). Na njegovim posjedima vladao je treginski vid Siflutkih odnosa; oruda za proizvodnju i gospodarske zgrade pripadali su tiftijama, koji su nakon konfiskacije Husein-kapetanove imovine do8li u moguénost da se otkupe i koji su postepeno u vetini postali slobodni seljaci. To potvrduju dokumenti koji se odnose na Husein-kapetanove posjede’. Iz tih dokumenata vidi se da je dréava nakon Sto je konfiskovala njegove posjede preuzela ulogu @ifluk sahibije. To je vrlo interesantno kad se ima u vidu da je dréava tiflutke odnose legalizovala tek 1859. godine. Ovo upuéuje na zakljuéak da se tako postupalo sa svim iflucima koji su u 19. sto- Yjeéu prelazili u meposrednu driavnu upravu. Konfiskacijom Husein-kapetanovih difluka qnisu obuhvaéena njegova mulkovna dobra i ne zna se kolika su bila. Drzava je dozvo- Tila da se porodica Husein-kapetana vrati u Bosnu, ali nije prihvatila njegovu molbu da mu se povrate konfiskovani tifluci, kako bi mogla njegova porodica da Zivi. U molbi je naveo i to da Zivi u teskim uslovima optereéen dugovima. Dréava je njegovoj porodici odredi neznatnu apanazu za izdriavanje. O tome govore dokumenti iz kojih se vidi da su Zena i kéerka Husein-kapetanovog sina Muhamed-bega, 7 Orijentalni , institut, . Vilajetski arhiv, br. 2419.316 Ahmed Alité koji je umro 1854—55. godine, vodile spor sa blagajnom zvornitkog sandZaka da im se isplati naknada koju je od te blagajne dobivao Muhamed-beg, koga su one naslijedile. Tu se navodi iznos od jednog tovara Wetiri hiljade scdamstotina devedeset i éetiri gro8a. Zna se i to da su Muhamed-begov: nasljednici poslije njegove smrti u dva tri maha trazili da im se povrate konfiskovani Husein-kapetanovi &ifluci, ali rii te molbe nisu uvazene’. Ovi €ifluci su smatrani (dréavnim) carskim @iflucima sve do ove definitivne prodaje; dréava je dotle vodila sve poslove oko njihove uprave. Tr Medutim, Sezdesetih godina proglog stolieéa ili tatnije 1862/3. godine driava je odlutila da ove @ifluke proda nijhovim obradiva- %ima. Za to je postojao va%an razlog. Godine 1861/2. vladala je te3ka finansijska kriza u Carstvu i prijetila da izazove op8ti haos. Unu- tra8nja situaciia carstva bila je sasvim nesredena. Ustanci su se Janéano nastavliali, tas na jednoj, éas na druvoi strani drZave, koja je osim toga bila izloZena permanentnom oritisku stranth sila koje su tratile mijenjanje i poboljSavanje unuitra8nie oreanizacije drZave. U uslovima kad je dréava morala da pribjegava rieSeniu finansijske situacije u zemlji koja je bila upravo katastrofalna, trazeniem zaj- mova od stranih drzava, finansiiski sistem i organizaciia finanstiske sluzbe u driavi bili su veoma lo’i. Navin formirania i troSenja sred- stava bio je sasvim lo8 i nesreden. Tako je vostoialo ministarstvo fi- nansija, ono nije bilo madleZno da formira bud%ete ostalih ministar- stava niti da kontrolige njihovo tro8enie. Niegov rad se sastojao uglavnom u tome da podnosi tromjesetne izvietaie sultanu i veli- kom veziru o realizovanim prihodima i rashodima i da izvrSava nare- denia u pogledu finansija. Zbog nesredenog sistema finansijskog poslovania nije se mogao uopste pratiti priliv i odliv drzavnih sred- stava ni njthova kontrola. A o nffhovom ekonomitnom troSenju nije bilo ni govora. Veliki izdaci za uguSivanie ustanaka i veliki rediiski troSkovi dvora i dréavnih slu%benika nisu mogli biti ni izdaleka pokriveni sredstvima dobijenim od raznih poreza. I kad je 1854. godine, Porta prvi put pribiegla potpisivaniu zaima iz inostranstva, vi8e se nije mogla zaustaviti praksa tije lo8e posljedice nisu mogli sagledati onda8nii drZavni funkcioneri. Do 1861. godine Porta je uzela etiri zaima u inostranstvu. Ali, ni ti zaimovi nisu mogli vokriti deficit driavnog budzeta koji joS mije bio redovno planiran. Dréava Orijentalni_ institut, Vilajetski lo odredeno da im se isplatuje po arhiv, br. 4614/1—32. Suma koja se u ovim’ dokumentima spominje pred- stavija zaostatak odredene apanaze za Sesnaest godina. U potetku je bi- 150 gro’a mjesetno, a kasnije je ta suma poveéana na 1250 groSa za sva- ku ponaosob.am anen Pe eee cee cee eee ect ce me ere ee et ee ee oo Ciftuci Husein kapetana Gradaiéevita 317 je-uzimala zajmove i od trgovaca i sarafa u Istanbulu, ali ni to nije bilo. dovoljno. U ovom periodu drzava je potela da Stampa papirni novac, tzv..kaime, Taj korak doveo ju je u jo8 tezu situaciju,.jer je inflacija postajala sve. bréa i sve drastitnija. Prema pisanju Dzev- det-paie, to je.bio uzrok da je alatnik (yuzluk) za jedan dan od sto gro’a skotio na trista gro’a, a vrlo brzo popeo se na blizu Zetiri sto- tine gro8a. Ali, iako je u opticaju bila ogromna svota papirnog novea, veliki dio naroda bio je i dalje bez novca. Ljudi koji su imali novac bojali su se pada vrijednosti novea, pa su kupovali namirnice za dui period, &to je izazivalo nestaSicu prehrambenih artikala. DeSavalo se da je silom otimana hrana od onih koji su je kupovali u vecim kolitinama. U Carigradu je vladao pravi haos, trgovine uopée nisu radile. Vlada je zasjedala neprestano; poduzimane su razne mjere da se situacija popravi. Zatvorena je berza koja je u to vrijeme narotito bila aktivna; zabranjena je prodaja zlatnika skuplje od 160 groSa; naredeno je da se radnje otvore; uhapSeni su mnogi Speku- Tanti, papirni novac se poteo polako zamjenjivati zlatnim. Ali, sve ovo nije moglo ostati bez odjeka i lo8ih posljedica u inostranstvu. Bilo je neminovno da se izvrSi reorganizacija finansijskog sistema i posiovanja. Nekoliko podataka o stanju dréavne blagajne dovoljni su-kao ilustracija, Godine 1860. dréavni dugovi iznosili su 3,300.00 kesa, godi8nji anuiteti na ime amortizacije i provizije 209.498 kesa, unutragnji dugovi blizu 2,000.000 kesa, godignja provizija na tu sumu 544.314 Kesa, a u opticaju u papirnim banknotama bilo je 2,000,000 kesa bez ikakva pokriéa; dist platni deficit 344.446 kesa® U takvoj situaciji Porta je bila prisiljena da ponovo posegne u strani kapital-zajam i razmi8lja da ponovo izdaje papirni novac. Ali, to nije vodilo rjeSenju krize. Na podsticaj Engleske, Fuad-paSa je pristupio reorganizaciji finansija. Njegov program predvidao je: 1) da se drzavni budéet planira za svaku godinu i da se javno objav- Yjuje; 2) da se osigura ekonomitnost u drzavnim rashodima; 3) da se pronadu novi izvori prihoda; 4) da se ukine papirni novac i ra- spiée vanjski i unutrainji zajam za pokrite deficita; 5) da se iznadu i predloge i druge stvari koje ée pomoéi sredivanju finansija. Fuad-paia je odmah pristupio realizovanju ovog programa pa je veé za 1861/62. godine predlozio godiinji drzavni budéet na osnovu prihoda i rashoda iz 1861/62. godine. To je ujedno i prvi budiet u ‘Turskoj isplaniran na osnovu prihoda i rashoda. Taj prvi budzet iznosio je 2.442.386 kesa. Rashodi su bili predvideni na 2,786.814 kesa, a deficit 344.446 kesa. Moralo se pribjeti raznim sredstvima da ‘bi se pokrio deficit u budzetu. U tom smislu zabranjena je upotreba skupocjenog posuda (srebrriog i zlatnog), éak su smanjeni i izdaci sultanu i njegovom dvoru; smanjene su plaée driavnih sluzbi; povetane su carine na uvoz; poveéani su neki porezi itd. Vjerovatno se u trazenju izvora prihoda za rjeSenje krize poseglo za prodajom carskih Gifluka, (Gif- * Ahmed Dievdet-paia, Maruzat. TTEM, 1936—1938. godine.318 Abmed Alizié tlikat-i humayun) koji su bili priligno veliki, ako se uzme u obzir da je stavka prihoda sa ovih €ifluka iznosila 14,375.000 f. f. Tim prije &to je upravo 1862—63. godine u Bosni boravio Dzevdet-paia, dréavni inspektor sa neogranitnim ovlaS¢enjima. On je satinio pra- vilnik ili uputstvos prema kojem treba da se prodaju carski Sifluci!. IV Iz korespondencije, vodene izmedu Bosanskog divana i Porte,’ ‘odnosno ministarstva finansija, vidi se da je vilajetskim vlastima u Bosni bilo naredeno da se rasprodaju carski &ifluci na podruéju bo- sanskog paSaluka, da je tih difluka bilo u zvornitkom, banjalutkom i novopazarskom sandzaku. Iz te korespondencije ne vidi se kako su svi ti éifluci nastali, ali je najvjerovatnije da su nastali konfiskacijom ili tako Sto su ostali bez nasljednika. Carski ifluci_u zvornitkom sandzaku pripa- dali su ranije Husein-kapetanu Gradastevidu, jer se to izriéito na- vodi u dokumentima. Husein-kapetan je posjedovao 1277. kmetskih kuéa na podrugju tri kaze zvornitkog sandzaka, i to: Gradaéac, Ma- glaj i Bréko. Kako svi ti tifluci nisu prodani odjednom, dokumenta- cija o tome nije jedinstvena. Zhog toga je teSko identifikovati svako selo koje je pripadalo njegovim éiflucima. Ovo se narotito odnosi na 564 kmetske kuée koje su prodane 1863. godine. Ostali éifluei bili su uglavnom rasporedeni ovako: u kazi Gradaéac u selima Zeline, Gor- nja Tolisa, Cardak, Rjetani; u kazi Bréko u selu Matkovac; u kazi Maglaj bilo je 50 kmetskih kuéa, a u kojem selu nije utvrdeno. Osim toga, on je imao posjede u selu Matiéi, pa su dati u zamjenu za zem- Viste u D. Aziziji. Isto tako u selu Zlo Selo, koje je takoder dato u zamjenu za zemljiste u D. Aziziji". Od navedenog broja kmetskih kuéa 145 je podijeljeno muha- diirima Koji su prebjegli iz Srbije u Bosnu, a po svoj prilici na po- druéju Brezovog polja i Oragja (Donje i Gornje Azizije), pa se pro- daja nije odnosila ma njih. Prema tome, za prodaju je ostalo 1132 Gifluéke kuée. Iz izvora se vidi da su prvenstvo u kupovini imali obradivati-tiféije. Jedino ako oni odustanu, onda se javnom licita- cijom ifluci mogu prodati drugima. Nacrtom Dzevdet-pasinog pra- vilnika predvideno je da se svakom zemljoradniku, nastanjenom na tim €iflucima, ako zatrazi, ustupi dio koji obraduje uz naknadu koja ée se posebno utvrditi. Pravilnik predvida da se suma uplati una- prijed da se daje desetina sa te zemlje, kao Sto se daje i sa druge dréavne zemlje, kao i to da se zemlja moze ustupiti samo pod uslo- vom da je interesent obraduje, i to za iznos petogodignjeg prihoda na bazi treéine sa te zemlje. Prihod se utvrduje na taj natin Sto se ¥ Orijentalni institut, Vilajetski Tezakir, 21—39. TTK, Ankara, 1963. arhiv, br. 3101. Ahmed Dzevdet-paia, jodine godine. Mt Vilajetski arhiv, br. 2419.Cifluci Husein kapetana GradaSteviéa 319 uzme jednogodignji prosjek prihoda iz tri godine (1277/1860, 1278/1861. 1 1279/1862). Cim se ta suma isplati, zemlja se daje u posjed i utvrduju se granice dotitnog posjeda, broj parcela i povrsina u dunumima i izdaje tapija koja glasi na ime kupca. Ako neko od &if¥ija zatrazi zemlju s tim da odredenu sumu plati u ratama, zemlja ée mu se ustupiti. Samo u tom sluéaju naknada ée se utvrditi na osnovu Sestogodignjeg prihoda dobijenog na spomenuti naéin i ispla- tige se u toku tri godine u tri rate. Tapija se nese izdavati dok cijela suma ne bude isplaéena, nego ée se odmah izdati potvrda u kojoj ée biti naznaéeno dugovanje i izos rata. Kasnije, kad se izdaju tapije, potvrde o zaduzenju ée se povuéi. Oni koji isplate cijelu samu odmah ii do avgusta 1863. godine, neée davati trecinu za tu godinu. Isto tako, oni koji otplaéuju u ratama, ako odmah ili do avgusta 1863. godine isplate prvu ratu, ni oni ne¢e davati treéinu. Konaéan rok za isplatu cijele svote ili prve rate biée Durdevdan 1280/1863. finan- sijske godine, a za upla¢eni novac izdaju se potvrde. Ciftije mogu dobiti samo onaj dio zemlje koji su obradivali, vie im se ne moze dati. Zemlja se ne mode prodati nikome sa strane, jer se prodaja odnosi samo na éiftije!*. Mada je otito da je prodaja obavijena u skladu sa ovim pravil- , Gini se da je on ne&to izmijenjen, jer se iz dokumenata vidi da se spominje uredba o prodaji i da ona predvida da se Gifluci pro- daju na javnoj licitaciji, ako éiféije ne budu htjeli da ih kupe. Da li je tu rijet o spomenutom pravilniku ili ne, ne zna se, ako jest, onda je on bio dopunjen odredbom da se éifluci mogu prodavati i dru- gim osobama jer se to i u praksi deSavalo. Zna se da prodaja nije izvrsena odjednom, nego u nekoliko navrata. Prvi put je to uinjeno 1863. godine. Te godine prodato je Gif€ijama 554 domova. Zatim je iste godine prodato jo§ 63 doma. Njihov popis je satuvan i prilaze se u prilogu ovog rada. Godine 1863. prodata su éiféijama 93 doma, a na javnoj licitaciji 328 domova drugim osobama koje nisu éiftije. Iz dokumenata se vidi da je ovih 328 domova kupilo vie osoba. Prema kazivanju Zivka Crnogorée- viéa éifluke su kupili Hadzi Alat iz Sarajeva, Petraki-efendija Petro- Vig, Jovo Babié iz Gradatca, Niko Kojdié { Toso Kojdié iz Brékog, Mijo Cvijetié, Jovo Josipovié iz Brékog, Had#i Ahmed-beg Cerim- begovié i Rasid-efendija, dragoman bosanskog vezira"’, Prema tome, 710 éiféija je otkupilo svoje difluke i oni su postali slo- bodni seljaci. Od ostalih 567 éiféijskih domova, 145 ih je podijeljeno muhadéirima, 32 kmetske kuée u selu Matiéi date su nekom Todoru iz Gornje Azizije u zamjenu za odgovarajuée zemlji8te koje mu je uzeto za iggradnju kuéa za muhadiire, 54 tiflu’kih posjeda ostav- Yjeno je kao ispaia muhadiirima iz Gornje i Donje Azizije. Pedeset éetiri Giflutka doma bile su kolibe diji su posjednici nestali, pa su 1 Vilajetski arhiv, ‘br. 2419 { 3101. ti Zivka Crnogoréeviéa. ANU BiH, 4 Bosna. Br. 30, 5 (18) dek. 1866. Sarajevo, 1966. godine, str. 72. Milenko Filipovié (priredio), Memoa-320 Ahmed AH&ié razdijeljeni drugim Zifijama medu Zijim posjedima su se nalazili, Sto sve skupa iznosi 567 domova. Ako se ova cifra sabere sa cifrom Gifluka ustupljenih Ziféijama, iznosi 1277. Na taj natin rijeSena je sudbina ogromnog imetka Husein-kapetana Grada&tevica. Vv CIFLUCI HUSEIN-KAPETANA U SELIMA KOJA PRIPADAJU GRADACCU™ a) Cifluci koji su prodati obradivatima Selo ZELINE Gormja Mahala Kupae parcela dunuma _—tretina cijena Simo Dragovié 8 49 a5 1698 Dorde Lazié 2 10 1862 3725 Petar Zivkovié 6 28 606 1612 Simo Zivkovié 5 29 7m 1446 Stefan Simié 3 9 295 580 Milée Petrovié 6 3 1247 2494 Dordi Bogdanovit 5 37 369 1739 Gavro Bogdanovié 6 31 2890 1780 ++» Bogdanovie 6 6 928 1856 Jovan Bogdanovié, kovat 13 6 1038, 3876 Bogdan Mutaptié a 4a 1254 2508 Liviko Simié 7 “4 1424 2842 Scednja Mahala Doko Joksimovié 4 13 as 1692 Dragan Tomié 5 27 589 1178 Pero Virovié 9 27 1378 2758 avo Milinovié 9 3 1423 2846 Todor Radié 9 46 "1081 2062 Aleksa Babié 6 39 1256 2512 Stoko Vidovié 5. 40 1120 2240 Ovijan Vidovié 4 30 1140 2288 Jovo Petrasevit 3 7 657 1318 Iiija Zivkovié 8 30 158 1517 Simo Ramljanovié 18 150 2732, 5464 4 Orijentalni institut, Vilajetski -skog alfabeta. Provjeravanja nisam arhiv, br. 2419, DeSifrovanje litnih i vrsio pa su tu moguée i izvjesne ma- poroditnih imena izvrieno je onako nje: greike. kako su dozvoljavale ligature tur-Cifluci Husein kapetana Gradaiteviéa 321 Selo TOLISA GORNJA ‘Mahala Icunovae (Ajkunovac) ‘Kupac pareela dunuma _treina cijena Marko Sanovié 5 37 677 1354 Nikola Durié 8 69 1105, (2210 Sava Milankovié 6 41 585 1170 Risto Sanovie 7 58 626 1252 Mahala OstroSani Blagoje Risti¢ 5 38 584 1169 Lazo Permié 7 56 m4 1428 ‘Nikola Stevanovit 4 25 830 1660 Cvijan Babié i njegov brat Pero 6 37 aS 1692 Nikola Premié 5 xt) 1368 2733 Mahala Hrvatani Javo Simonovit 8 65 1107 2215 Stanko Todorovié 4 21 710 1420 Bodo Maliéevié 8 83 4147 2295 Niko Todorovié 5 52 368 37 Jova Mitrovié 5 “ sat 1642 Luka Jeremié 5 28 523 1047 Boja Krétanka 4 26 803 1607 Blagoje Gafié (Gakié?) 5 22 S17 1150 Selo CARDAK Mahala Cardak Jakov Sendlovit 6 40 1184 2368 Jovo Bakalar 6 53 03 1207 Anto Perkovié 7 31 1006 2013 who Penkovié 8 55 954 1908 Selo PECANI Anto Lukovié 5 64 415 831 POPIS STANOVNIKA KOJI SU ODUSTALI OD KUPOVINE Selo ZELINE Obradivat Parcela Dunuma Obradivat Pareela Dunuma Zivko Kajevié 5 26 Jovo Zivkovié 3 13 Mihan Garovié 2 3? Rado Babié 4 16 Pop Duro 1 1 Luka Simi¢ 2 7 1 — Priloei ea orijentainu filologiju322 Ahmed Alitié Obradivaé ——_‘Parcela Dunuma Obradivaé —_-Pareela Dunuma Blagoje Bogdanovié 7 65 Joviea Stojanovis 2 16 Niko Zivkovié 8 25 Stevo Nikié 6 26 Simo Premié 5 25 Joksim ..... 5 28 Todor Premi¢ 6 30 Pero Vilié 3 16 ‘Tatomir Bozié 6 29 Niko Babié 7 45 Milja Boti 4 18 Garo? Banjié 3 “a7 Risto Milié 5 4 Todor Lazié 5 22 Mitar Pavlovié 6 39 ordi Mihajlovié 4 30 Dordo Stevié 2 5 Vido Babovié? 3 10 Jovan Stevié 2 4 Jovica Popovié 6 25 Siig Ostojié 6 16 Luka Nikié 3 16 Blagoje Stojanovit 4 u Divkko (Zivko) Iijo Vidovié 9 13 Bogdanovié 5 18 Simo Joksimovié 4 2B Pero Zivkovié 7 pr Stefan Tesi 6 28 Duro Ristic 1 oh Simo Tesié 3 n Simo Bozié 5 28 Ignjat Simié 4 22 Jove Durié u ’ Jovo Teja, kolibar 1 1 Jefto Simié 3 u Pavo Simi¢ 4 18 Nikola Todorovié 3 18 Petar Vidovié 4 20 Todor Vidovié 1 3 216 Luka PetraSevié 4 22 Selo TOLISE GORNJE Pejo Pavit 1 2 Seljo Vukovié 3 ” Lazo Mitrovié 4 18 Risto Milanovié 6 35 Stevo Thié 2 W Luka Gojkovié 3 32, Mihajlo Ristié 5 21 Petko Mitevié 4 32 Nikola Savié 6 26 Sajko Sanovié 2 a Tovo Ristié 6 31 Sava Cobanovit 5 a7 Tijo Novakovié 1 2 Spasoje Durié 6 35 ‘Toda? Novica 4 23 Vidak Simié 3 15 Luka Simi¢ 3 15 Risto Jeremié 5 12 Stojan Lukié 3 al Stepan DZanié 2 16 Zivko Markovi¢ 3 18 Lazar DZanié 2 1B Jovo Stevie 3 42 Petar Gafié 4 25 2 13 ‘Vaso Milanovié 4 a 4 32 Todor Simenovié 6 6 Jovo Stojanovit 4 51 Luka Stevanovié 5 42 Simo Tesi¢ 5 23 Niko Tlié 2 2 Nikola Radié 6 46 Mihajlo Simié 4 16 Stepan Radié 7 65 Duro Vasi 5 21 Panto Radié 4 33 Simo Knezovié 9 55 Luka Radié 5 35 Laika Knezovié 5 27 Doko Durié 8 43 Nikola Lukié 5 28 Nikola Stojanovié 8 = 102,Cifluci Husein kapetana GradaSteviéa 323, Obradivat ——Parcela Dunuma Obradivaé ——_Parcela Dunuma Duro Pesié 1 3 Ovijan Jeremié 4 18 Ilija Tadié + 1 6 Vidak Mitrovié 4 29 Goncoe Tinka 1 6 Vasilj Radié 5 30 Marijan Simié 7 52 Duro Stankovi¢ 6 29 Dragan Vukovié 4 35 Petar Ristié 3 22 240 Pop Todor 2 10 Selo CARDAK Marko Mihié 2 4 Jozo Calar 1 23 Mato Jovitié 6 37 Marko JeSkica 4 23 Ivan... .. 4 26 Andrija Perkovié 4 22 Iiija Omaaié 3 32 Marko Simié 7 38 Stepo Dialié 8 2B Mato Perak 8 3T Ivo Si8kié 6 31 Simo Covit 1 19 Anto Sisko un 56 Luka Cosié 9 38 Boio Perkovié 4 29 Ivo Popovié 7 51 Anto Wié 6 22, Marijan Dupéevié 3 Ey Anto Antié 6 40 Iwo Perkovié 4 25 Boto Davranovié 5 15 Anto Starié 3 15 Marko Spasié 8 8 Luka Starié 7 40 ko Calié 9 52 Tako Sikié 7 33 Niko Perkovié 10 0 Jovan Stadié 8 31 ? Ivo Malié 2 60 see ee Labié 6 31 Petko Jerkovié a 55 Two Borkié 1 33 Iwo Stanié 6 Ug Ivo Stepanovit 8 25 28 Ivan Stepanovié 5 2B Selo RECANI Mihajlo Zivkovié 4 35 Jovo Vidovié 3 7 Novak Zivan 5 31 Niko Durit 7 37 ‘Mihail MiloSevié 7 35 Stevan Simié 5 3 Mitra Simié 5 27 Vaso Vojit 4 19 Marko Marijan 7 45 Petko Baratié 7 26 Risto Simié 1 5 Mara Krséanka 7 31 Duro Simi¢ 5 43 Anto Barati¢ 6 aT Bodo Simié 3 23 Ivo Domarina 3 i Damjan Simié 7 43 Marko Domarina 7 26 Petar Stojanovié 4 Ww Ivan Domarina 9 67 Simo Stankovit 1 10 Anto Markotina 2B 60,324 Abmed Alitié Mato Anti¢ 6 23 Anto Perkié 5 45 Ivo Makot 8 31 Jako Jures 3 26 Mato Borié 8 21 Ruza Vidosusa 3 ul Iijo Jelié 7 aL Petar Pratlata 4 29 Bijo Jaraéié 9 41 Mato Dragi¢ 5 31 Nikola Jelié 4 25 Anto Dragié 6 wn Niko Jelié 5 aT ‘Marko Mijatovié 3 12 Tkan Jaravié 1 2 Marijan Mijatovié 3 18 Bijo Jures 5 27 Mato Sokolié 5 30 Anto Popros? 5 26 Ivan Mijatovié 4 13 Stijo Duros? 5 aL Bijo Andelié 9 aT Ikan Jure’ 6 29 Ivo Nikali¢ 1 3 Jozo Dozié? (Duzel) 7 21 Iko Botié 6 23 Marijan Dozi¢? 7 32 Marko Bodié 7 33 Ivan Kovatevié a 6 Anto Dubravac 6 2 Petar Jelenié 4 23 Todo Kratevié 1 = Panto Jelenié 6 33 Grabo’eva ..... 2 16 Andrija Jelenié 6 4 Ivan Bilas 8 54 Jozo Jelenié 5 29 Beglutka njiva u selu Zelini zove se BegloSevo, a graniti s jedne strane imanjem Bradavea, s druge imanjem Nikole, s treée jmanjem Riste i dréavnim putom. Dunuma 30. Beglutka njiva u selu Cardaku zove se BekloSevo Zuzajevac. Granigi sa imanjem Stjepana i Boze i javnim putom. Dunuma 65. Druga beglutka njiva u selu Cardaku zove se Staro Beglosevo Graniéi sa rijekom Koznicom, imanjem Ive i drugog Ive. Dunuma 63. ‘Treéa begludka njiva u selu Cardak nalazi se prema putu za Breznu, graniti sa rijekom Koznicom, imanjem Ive, Luke i Ante, Dunuma 25. Svega: domova 242, dunuma 7547. Od toga Ziftijama dato uz potvrde sa naznakom rata: domova 45, dunuma 2115. Odustalo od kupovine: domova 197, parcela 1004, dunuma 5432. Beglutkom po- sjedu pripada: dunuma 173. Svega dunuma 5605. Cjelokupna naknada za prodate %ifluke iznosi 86738 gro’a. U blagajnu predato odmah 24512. gro’a. Ostalo u dugovanju kod kupaca 62225 groéa. Kad je doSao Ali-efendija, referent’za katastar zvornitkog san- déaka sa naredbom valije i kajmekama da se premjere drzavni Zifluci, koje prema carskoj naredbi treba prodati njihovim obradivatima i da im se ustupe na osnovu vrijednosti tre¢ine iz godine 1277, 1278. 1279. s njim su krenuli jo8: lan upravnog vijeca Husejin-ef. j referent za katastar kaze u selo Zeline, Gornja Tolisa, Retani i Cardak koja pripadaju Gradaéeu. Oni su obisli sve posjede jedan po jedan ‘koje od ranije posjeduju stanovnici ovih sela. ‘Oni su utvr-Cifluci Husein kapetana Grada8teviéa 825 dili granice ovih posjeda i premjerili njihovu povrSinu. Povrsina njiva, livada i ba8éa koju je obradivalo 242 kmetske kuée iznosi 7547,5 dunuma. Od toga 197 kmetskih domova sa 5482 dunuma po- vrsine nije htjelo kupiti éifluke. Kasnije su spomenuti kmetovi izja- vili pred ovim vijeéem da 173 dunuma povrsine od onoga Sto nisu kupili pripada begluku, tako da je ukupno ostalo 5605 dunuma. Cetrdeset pet kmetskih ‘kuéa zatrazili su zemlje koje su driali, pa im je 2115 dunuma zemlje na osnovu vrijednosti tre¢ine ustupljeno od strane ovog vijeéa za sumu 86.738 groSa i to onima koji su dali cijelu naknadu za vrijednost petogodiénje, a onima koji ée plaéati uw ratama za vrijednost Sestogodignje treéine kako je odredeno uput- stvom, o €emu su im date potvrde u Kojima su navedena imena, par- cele i rate za isplatu. Ove potvrde su privremene. Od navedene sume 24.512,5 gro’a kupci su litno predali u blagajnu ove kaze. Ostatak od 62225 groSa isplatiée se u ratama, a to je upisano na poledini privremenih potvrda u kojima je objainjeno kad treba da isplate odredene sume. Ovaj akt napisan je i ovjeren potpisima, kao dodatak spomenutog popisa da objasni Sia je utinio spomenuti slu- Ybenik i mi ostali. U ovom predmetu i svemu drugom naredenje pripada nadleZnom. 3...++ 1281. godine Mudir kaze naib muttija @an Sar dan Ahmed Hasan Hilmi Halet Ahmed alazi se u Sarajevu Ibrahim na posjedu Clan Clan Clan Clan na posjedu na elutbenoj LB. M. M. ‘duznosti POPIS KMETSKIH DOMOVA I KOLIOINA ZEMLJE HUSEJIN-KAPETANA U KAZI BRCKO KOJA JE PRODATA I ONA KOJA JE OSTALA NEPRODATA, Selo JABLANICA Kupac Parcela Dunuma Cijena Jakov Rikié 8 25 1233 Jeremija Tadié 5 13 183 Doka Abadzié 6 15 uu Milovan Ljubigié 7 1 1020 Marto Ljubié i ojegav brat Hija in 25 1648 Svega: domova 5, _parcela 37, dunuma 95, cijena 5795,30,326 Ahmed Alidié Selo MACKOVAC Kupac Parcela Dunuma Cijena Pop Hristo i njegov brat Petro 8 20 1134 Rajko i David Bubié W 25 1550 Stano ukovié 8 25 1845 Pop Mitar NeSovié 9 30 1098 Zarije Cvetunovié 4 10 402 ‘Svega: domova 5, pareela 40, dunuma 110, eijena 6050 Mahala MACKOVAC Kupac Parcela Dunuma Cijena Jovo Mitrajié 6 8 2804 Stanoje Draigé 10 25 800 ‘Svega: domova 2, __pareela 16, dunuma 33, cijena 3604 Mahala BREZJE, pripada Matkoveu Kupac Parcela Duauma Cijena Stanivoj Dovitovié 9 20 838 Pero Mankovié 7 16 489 Stevo Regabilié? 9 12 790 Radan? Stokanovit 9 2 747 Hija Rikié 5 10 828, Stevo Rikié 6 9 545 ‘Svega: domova 6, —parcela 40, dunuma 79, cijena 4237 ‘Ukupno: domova 18, parcela 333, dunuma 317, eijena 19.687. Kao naknada i rata predato u blagajnu 14.461,10 gro’ Ostalo da se isplati u ratama u 1280. i 1281. godini 5226 groga. Zbog toga Sto su Ziftije odustale od kupovine prodato licita- cijom na osnovu carske naredbe:Cifluci Husein kapetana GradaSteviéa 327 Selo MACKOVAC sa mahalama Kupac Domova Parcela Dunuma NeSo Dukié 1 6 30 Stevo Dukit 1 4 2B Luka, Dordi, Blagoje, i Lazo Cakalovié 1 5 16 Neo Savié sa svojim bratiéem 1 9 34 Mitar Corié 1 4 cv Mihail Markovié 1 5 15 Stojan Stojanovic 1 6 24 Miéo Mitratevi¢ 1 9 26 Filip Mitrovié 1 6 19 Simika Novakovié 1 6 12 Mujo Boinjakovié 1 6 30 ‘Svega: domova 11, pareela 66, dunuma 257. Na osnovu carske irade da se posjedi Husejin-kapetana ustupe obradivatima @ifgijama-zakupeima) uz naknadu koja treba da se plati unaprijed, kaza Bréko poslala je akt iz koga se vidi da je u kazi Bréko od 29 kmetskih kuéa sa 317,5 dunuma zemlje, 18 kmet- skih kuéa sa 233 parcela (njive i baSée) ustupljeno éiftijama za sumu od 19687 groga i 10 para, a 11 kmetskih kuéa sa 257 dunuma i 66 parcela nije ustupljeno éiféijama jer su odustali od kupovine. Kao &to je gore navedeno 14461 gro’ je uplaéen u blagajnu zvornit- kog sandaka. Ostatak od 5226 gro’a je uneseno u potvrde da se isplati u ratama kao i to da ée se 11 kmetskih domova na osnovu carske irade prodati interesentima putem licitacije, o emu se Salje ovjeren ovaj popis. U ovom predmetu naredenje pripada nadle’nom. Pisano 27.... 1281/1 nisana 1261. mutesarif live Zvornik naib muftija mitropolit, Muhamed Reuf — Ibrahim Edhem na terenu muhasebediija tahrirat Clan aan aan Muhamed Esad Tahsin Hasan Osman Osman, FH. San an N.P. Gir) PV. ABSTRACT HUSEIN-CAPTAIN GRADASHCEVICH CHIFLICS After the Bosnian rebellion was suppressed by the central Government 1832, the leader of the rebellion Husein captain Grash- cevich, who was sentenced to death, fled to Austria. From there,328 Ahmed AHZié through the Austrian Government he managed to obtain amnesty from the Sultan and the permision to retourn to the Otoman Empire. The death sentence was changed into exile from Bosnia without right to retourn, and the confiscation of property that belonged to the State. The State took charge of the estates without-changing the status of the people who worked on the Jand. That is to say chiftlic (Ciftlik) relationships on the estates continued to exist according the official documents. The number of chiflics was 1277. from which number can ‘be seen that Husein — captain Gradashcevich was a welthy feudal lord {chiflic sahibiya). These chiftlics remaind as in state ownership till 1863, when they were given to the people who worked on them, for the amount determined by the regulations abuot sale of chiftlics, or were sold to other people at an auction. Only a partial list of those chiftlics is presented here since the complete list had not been found so far. This list is significant and interesting, becouse of the fact that along with other official papers published, on the occasion of the sale of Husein — captain Gradash- cevies’ chiftlics, they present an opportunity for getting a full view of the final destiny of the great estate of this very important perso- nality from 19. ct. Bosnian history. They also contribute to better understanding of the agrerian relationships in Bosnia of the time and to the solution of this very important problem from the history of Bosnia under Turkish rule.