UNIVERZITET U TUZLI

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE
ELEKTOENERGETSKE MREŽE I SISTEMI

ZAVRŠNI RAD
PRVOG CIKLUSA STUDIJA

KOMPENZACIJA REAKTIVNE SNAGE

Mentor: Student:
dr.sc. Tatjana Konjić, redovan profesor Adnan Nurković

Tuzla, 2019. godine

 SADRŽAJ

SAŽETAK .................................................................................................................................. 4
ABSTRACT ............................................................................................................................... 4
UVOD ........................................................................................................................................ 5
1. REAKTIVNA SNAGA U KOLU IZMJENIČNE STRUJE ............................................... 7
1.1 Osnovni pojmovi o izmjeničnoj struji .................................................................................. 7
1.2 Strujni krug izmjenične struje .............................................................................................. 9
1.3 Definicija reaktivne snage .................................................................................................. 16
2. REAKTIVNA SNAGA U ELEKTROENERGETSKOM SISTEMU ............................. 19
2.1 Elementi EES-a kao potrošači reaktivne snage .................................................................. 19
2.1.1 Transformatori ................................................................................................................. 19
2.1.2 Zračni vodovi i kablovi ................................................................................................... 20
2.1.3 Asinhroni motori ............................................................................................................. 24
2.2 Povezanost napona i reaktivne snage ................................................................................. 26
2.3 Posljedice toka reaktivne snage .......................................................................................... 33
3. KOMPENZACIJA REAKTIVNE SNAGE ...................................................................... 35
3.1 Uređaji za kompenzaciju reaktivne snage u EES ............................................................... 36
3.1.1 Kondenzatorske baterije .................................................................................................. 36
3.1.2 Prigušnice ........................................................................................................................ 40
3.1.3 Statički VAR kompenzatori ............................................................................................ 41
3.1.4 Sinhroni generator ........................................................................................................... 43
3.1.5 Sinhroni kompenzator ..................................................................................................... 45
3.1.6 Statički sinhroni kompenzator ......................................................................................... 46
3.1.7 Pregled karakteristika uređaja za kompenzaciju ............................................................. 47
3.2 Načini kompenzacije reaktivne snage ................................................................................ 48
3.2.1 Pojedinačna kompenzacija .............................................................................................. 48
3.2.2 Grupna kompenzacija ...................................................................................................... 50
3.2.3 Centralna kompenzacija .................................................................................................. 51
3.2.4 Mješovita kompenzacija .................................................................................................. 52
3.3 Kompenzacija u mrežama sa prisustvom viših harmonika ................................................ 53
3.4 Priključenje kondenzatorske baterije na mrežu .................................................................. 55
3.5 Regulator reaktivne snage .................................................................................................. 58
4. ODABIR KOMPENZACIONOG UREĐAJA..................................................................... 60
4.1 Analiza potrošača priključenog na vlastitu TS 10/0.4 kV .................................................. 62
4.2 Analiza priključka kondenzatorske baterije na transformatorske stanice 10/0.4 kV ........ 80

2
4.2.1 Transformatorska stanica TS 1, 10/0,4, 50 kVA ............................................................. 82
4.2.2 Transformatorska stanica TS 2 10/0,4, 100 kVA ............................................................ 85
4.2.3 Transformatorska stanica TS 3, 10/0,4, 160 kVA ........................................................... 88
4.2.4 Transformatorska stanica TS 4, 10/0,4, 250 kVA ........................................................... 88
4.2.5 Tehno-ekonomska analiza izvršene kompenzacije ......................................................... 94
ZAKLJUČAK .......................................................................................................................... 97
LITERATURA ......................................................................................................................... 98

3
SAŽETAK
Reaktivna snaga je jedan od najvažnijh parametara za optimalan rad elektroenergetskog
sistema i u direktnoj vezi je sa naponom. Shodno tome reaktivna snaga je bitna veličina od
interesa za naponsku održivost. Manjak reaktivne snage ne smije se dozvoliti zbog potreba
električnih mašina (generatori, transformatori, itd.) u sistemu za istom, dok prekomjerna
vrijednost reaktivne snage uzrokuje nepoželjne gubitke u sistemu, što ima svoje ekonomske
posljedice. Zbog navedenog, nužno je vršiti kompenzaciju reaktivne snage, što se čini pomoću
različitih uređaja koji injektiraju ili apsorbuju istu u sistemu. U ovom radu je analiziran
problem kompenzacije reaktivne snage, i na konkretnim primjerima je pokazan način
proračuna, izbor i instalacija kondenzatorskih baterija, kao najčešće korištenog uređaja za
kompenzaciju reaktivne snage.

Ključne riječi: reaktivna snaga, elektroenergetski sistem, kompenzacija reaktivne snage,

kondenzatorska baterija, gubitak napona, gubici aktivne snage

ABSTRACT

Reactive power is one of the most important parameters for optimal work of electroenergetic
system, and it's in direct correlation with system's voltage. So, quantity of reactive power is a
very important value of interest for a voltage sustainability. System operator must not allow
lack of reactive power because of needs of electrical machines (generators, transformators,
etc.) for the stated type of power, but excessive amount of it causes unwanted losses in the
system such as loss of voltage and active power. Stated losses have economical concequences
and it is neccessary to compensate a reactive power with special devices which absorb or
inject a reactive power in the system.In this task is analysed a problem of compensation of
reactive power and it is shown on real examples a way of calculation, choice and installation
of a capacitor batteries which are the most used device for compensation of reactive power.

Key words: reactive power, power system, compensation of reactive power, capacitor
battery, voltage loss, losses of active power

4
UVOD

„Pisati danas o nekim elementarnim postavkama vezanih uz reaktivnu snagu i njene

posljedice u elektroenergetskom sistemu izgleda u najmanju ruku suvišno jer na tom području
nema revolucionarnih promjena. U našem konkretnom slučaju nije tako“. To je citat jednog
referata iz 1989. godine koji je aktuelan i danas.

Elektroenergetski sistem sastoji se od različitih elemenata od kojih se neki se mogu

modelovati kao spremnici električne energije, kao što su zavojnice i kondenzatori. Pošto
krugovi izmjenične struje podrazumijevaju stalne promjene napona i struje, ovi spremnici
neprestano pohranjuju i oslobađaju energiju. Tijekom određenog vremenskog razdoblja
ukupna potrošnja energije jednaka je nuli. Energija, samim tim i snaga, koja teče između
elemenata za skladištenje energije naziva se reaktivnom snagom i ne obavlja koristan rad, ali
se pojavljuje zajedno s korisnom snagom koju potrošaču predaje izvor. Međutim, tok ove
snage je potreban da bi se zadržala potrebna promjena magnetskih i električnih polja ovih
spremnika energije. Reaktivna snaga samo kruži unutar elektroenergetskog sistema između
spremnika energije. Ona nije poput aktivne snage koja je unesena u sistem nekim oblikom
rada i zatim potrošena izvan sistema za vrijeme obavljanja nekog drugog rada. Budući da
elementi sistema kao što su npr. vodovi ili transformatori, sadrže induktivitet i kapacitet, koji
potiču od navedenih spremnika energije, samim tim, oni zahtijevaju i reaktivnu energiju, te
shodno tome se može konstantovati da elektroenergetski sistem izmjenične struje ne može
funkcionisati bez iste.

Tok reaktivne snage može sa sobom nositi sa određene posljedice u vidu prekomjernih
gubitaka, nestabilnosti sistema, prekoračenja napona ili nemogućnosti korištenja dalekovoda
do termičke granice. Stoga je njenu količinu je potrebno optimizirati u sistemu s aspekta
minimalnih troškova i minimalnih gubitaka u sistemu. Postupak postizanja idealne vrijednosti
reaktivne snage na određenom mjestu u sistemu upravo se naziva kompenzacijom reaktivne
snage i zasniva se na nadoknadi viška ili manjka iste korištenjem posebnih uređaja za to
predviđenih. S obzirom da se kompenzacijom reaktivne snage smanjuju gubici, povoljno se
utiče i na naponske prilike u sistemu.

Ako se promatra kroz prividnu snagu, potrošaču se kompenzacijom otvara prostor za dodatno
povećanje aktivne snage jer se smanjuje udio reaktivne u prividnoj snazi (smanjuju se gubici),
što pokazuje ekonomsku opravdanost kompenzacije. Distributer električne energije naplaćuje

5
naknadu u vidu prekomjerno preuzete reaktivne energije svim potrošačima (osim
domaćinstvima) koji na mjestu potrošnje ne ostvaruju faktor snage 0,95 ili veći, odnosno
potrošena reaktivna energija smatra se prekomjernom ako prelazi 33% potrošene aktivne
energije što upravo odgovara faktoru snage cosφ = 0,95. Time distributer električne energije
potiče kompenziranje reaktivne snage što bliže potrošačima, kako bi se smanjio prijenos iste.
Elektroprivreda Bosne i Hercegovine prema tarifi za naplatu reaktivne snage domaćinstvima
ne naplaćuje potrošenu reaktivnu energiju, jer preuzima na sebe obavezu kompenzacije na
niskonaponskom nivou. Međutim, cijena prekomjerno potrošene reaktivne energije za pravne
osobe iznosi 1,087 pf/kVArh, za kupce priključene na prijenosnu mrežu (110 kV) [1].

Zbog gubitaka snage koje uzrokuje protok reaktivne snage kroz elemente mreže vrijedi
energetsko pravilo da se ograniči, odnosno minimizira protok reaktivne snage između
naponskih razina. Time se želi postići da se u regionalnim i lokalnim elektroenergetskim
mrežama proizvodi potrebna reaktivna snaga. Stoga je u ovom radu, uzmeđu ostalog,
analizirana i ugradnja kondenzatorskih baterija na niskonaponsku stranu više distributivnih
transformatora snage SN/NN kao jedan od način proizvodnje reaktivne snage u mrežama
naponske razine 0,4 kV, sa pripadajućim proračunom i tehno-ekonomskom analizom. Na taj
način, moguće je iz praktičnog primjera uvidjeti korist koju sa sobom nosi izvršena
kompenzacija u pogledu smanjenja aktivnih gubitaka električne energije, a time i troškova za
istu.

6
 1. REAKTIVNA SNAGA U KOLU IZMJENIČNE STRUJE

1.1 Osnovni pojmovi o izmjeničnoj struji

Da bi se razumio koncept reaktivne snage, potrebno je poći od osnova izmjenične struje.

Električnom strujom naziva se usmjereno kretanje elektrona. Istosmjerna struja, s druge
strane, nema reaktivnu komponentu i teče stalno istim smjerom. Kod izmjenične struje to nije
slučaj, već se smjer struje mijenja periodički s vremenom. Okretanjem vodiča oblika petlje u
homogenom magnetskom polju u vodiču se indukuje izmjenični napon (e), ako se krajevi tog
vodiča zatvore u strujni krug tada poteče izmjenična struja. Indukovani napon je
proporcionalan brzini promjene magnetskog fluksa φ koji petlja obuhvaća u određenom
vremenu (Slika 1.1) i pulsira u obliku sinusoide kako se vodiči kreću od jednog do drugog
pola.

𝑑ϕ
𝑒= (1.1)
𝑑𝑡

Slika 1.1 Indukovani napon vrtnje svitka u homogenom magnetskom polju [2]
Ako u homogenom magnetskom polju postoje tri vodiča koji su simetrično postavljeni na
obodu kruga rotacije, tada će se u njima indukovati jednak izmjenični napon koji se od vodiča
do vodiča razlikuje jedino po fazi. Kako bi se u generatorima trofaznih sistema postigao
jednak indukovani trofazni napon vodiči su postavljeni tako da miruju dok se homogeno
magnetsko polje okreće.

7
Prednost izmjenične struje, u odnosu na istosmjernu je ta da se izmjenična struja može
učinkovito, uz vrlo male gubitke, prenositi na velike udaljenosti. Naime za prijenos snage nije
važan ni samo iznos napona, ni samo iznos struje, već njihov proizvod. Gubici u prijenosnom
vodiču ovise o neizbježnom otporu vodiča i kvadratu struje koja kroz njega protiče. Dakle, uz
povećanje napona i odgovarajuće smanjenje struje moguće je prenositi istu snagu uz manje
gubitke, kako ekspoatacione (u vidu smanjenja gubitaka), tako i investicione (u vidu
smanjenja poprečnog presjeka provodnika). Povećanje i smanjenje napona se za izmjenične
struje može vrlo jednostavno može provesti u transformatorima, elektromagnetnom
indukcijom između dva njegova namota za čiju je magnetizaciju i održavanje iste potrebna
reaktivna snaga.

Izmjenična struja, slijedi sinusoidalnu promjenu napona i njena vremenska promjena data je
na Slici 1.2:

Slika 1.2 Vremenski dijagram izmjenične struje

Osnovne veličine pri izmjeničnoj struji su:

• Perioda T (s) - trajanje jednog cijelog ciklusa promjene sinusoide. U tom vremenu
struja poraste od nule do pozitivne maksimalne vrijednosti, kako vodič polukružno
prelazi put od jednog do drugog pola, pa zatim pada do nule te prelazi u negativno
područje do svog negativnog maksimuma nakon čega se opet vraća na nulu, odnosno
na početni pol.
• Frekvencija f (Hz) - broj ciklusa promjene u sekundi

1
f=𝑇 (1.2)

• Kružna frekvencija  (rad/s) - brzina promjene ugla sinusne funkcije s vremenom

2𝜋
ω = 2πf = (1.3)
𝑇

8
 • Maksimalna vrijednost struje 𝐼𝑚 (A) - najveća vrijednost sinusoide struje
• Efektivna vrijednost struje I (A) - je vrijednost koju bi trebala imati istosmjerna struja
da proizvede jednaki toplinski učinak kao i ta izmjenična struja:

I = 0,707 · 𝐼𝑚 (1.4)

1.2 Strujni krug izmjenične struje

Strujnim krugovima izmjenične struje nazivaju se oni električni krugovi u kojima djeluju
izvorni sinusoidno promjenljivog napona ili struje. Ukoliko je u električnom krugu više izvora
tada se isti naziva električna mreža. Treba istaknuti trofazne mreže, gdje se na poseban način
povezuju sistemi izvora, prijenosnih vodova i potrošača. Takva mreža naziva se trofazni
sistem.

Osnovni elementi krugova izmjenične struje su:

• izvor sinusoidalnih napona i struja,

• otpornik otpornosti R,
• kondenzator kapaciteta C,
• zavojnica induktiviteta L.

Dakle, indukovani sinusoidalni napon generiše sinusoidalnu struju. Između fazora

indukovanog napona i struje postoji određeni fazni pomak, odnosno ugao koji se obično
označava sa φ. Zavisno od vrijednosti ugla φ, struja i napon mogu biti u različitim faznim
odnosima, a njegova vrijednost ovisi od tereta koji je priključen.

U svrhu pokazivanja odnosa između osnovnih elemenata krugova izmjenične struje, uzet će se
kao primjer jedno serijsko RLC kolo, prikazano na Slici 1.3 , sa slijedećim podacima:

𝑈 = 220√2 (V), R = 10 (Ω), L = 500 (mH), C = 20 (μF)

9
 Slika 1.3 Serijsko RLC kolo

Uspostavljena struja na aktivnom otporniku stvara napon na otporniku 𝑢𝑅 , na zavojnici

“induktivni” napon 𝑢𝐿 i na kondenzatoru “kapacitivni” napon 𝑢𝐶 , koji se, u skladu sa drugim
Kirchoffovim zakonom, uravnotežuje sa naponom napajanja, tako da je:

𝑢 = 𝑢𝑅 + 𝑢𝐶 + 𝑢𝐿 (1.5)

𝑑𝑖𝐿 1
𝑢 = 𝑅𝑖 + 𝐿 + 𝐶 ∫ 𝑖𝑑𝑡 (1.6)
𝑑𝑡

1
𝑢 = 𝑅𝐼𝑚 𝑠𝑖𝑛𝜔𝑡 + 𝜔𝐿𝐼𝑚 𝑐𝑜𝑠𝜔𝑡 + 𝜔𝐶 𝐼𝑚 𝑐𝑜𝑠𝜔𝑡 (1.7)

Različiti odnosi između napona i struje, zavisno od vrste tereta, će biti opisani i simulirani za
dati primjer u nastavku. Simulacija je rađena u Simulinku iz programskog paketa Matlab, a
izgled sheme prikazan je na Slici 1.4:

Slika 1.4 Izgled sheme RLC kola u Simulinku

10
Omski teret

Za posmatrani primjer, na otporniku R su napon i struja u svakom trenutku povezani

Ohmovim zakonom:

𝑈
R= (1.8)
𝐼

Sinusoida napona na otporniku ima maksimume i nule istovremeno kad i sinusoida struje. U
tom slučaju nema faznog pomaka između struje i napona, odnosno da je ugao φ jednak nuli,
pa se kaže da su struja i napon u fazi. Na Slici 1.5, prikazane su trenutne vrijednosti struje
kroz otpornik R i pripadajućeg napona.

Slika 1.5 Vremenski dijagram struje i napona kod omskog tereta

Snaga na otporniku naziva se aktivna snaga i jednaka je srednjoj vrijednosti trenutne snage.
Računa se prema izrazu:

𝑈2
P = UI = = 𝐼2R (1.9)
𝐼

Snaga na otporniku sinusno osciluje između najveće vrijednosti i nule s dva puta većom
frekvencijom od frekvencije napona i struje. Kod izmjenične struje na otporniku se troši
aktivna električna energija.

11
Kapacitivni teret

Kad se na izmjenični napon spoji kapacitivni element odnosno kondenzator, on se zbog stalne
promjene napona naizmjenično puni i prazni. U tom slučaju naelektrisanje naizmjenično
prelazi na ploče kondenzatora i silazi s njih, pa kroz kondenzator teče izmjenična struja.
Kapacitivnim otporom (𝑋𝐶 ) naziva se otpor koji kapacitet predstavlja izmjeničnoj struji, a
određen je odnosom maksimalnih i efektivnih vrijednosti napona i struje. Taj otpor je obrnuto
srazmjeran frekvenciji. Prilikom punjenja idealnog kondenzatora struja je najveća u trenutku
kad je napon na kondenzatoru jednak nuli, a najmanja odnosno nula kad je napon najveći,
tada je ujedno i kondenzator napunjen. Iz toga se zaključuje da postoji fazni pomak, odnosno
da struja i napon nisu u fazi, već da struja prethodi naponu. Kod idealnog kapacitivnog tereta
struja prethodi naponu za 90°, što znači da je ugao φ negativan. Na Slici 1.6 prikazan je fazni
pomak napona i struje na kondenzatoru C iz primjera sa Slike 1.3.

Slika 1.6 Vremenski dijagram struje i napona kod kapacitivnog tereta

Prati li se energija na kondenzatoru, primjetno je da kondenzator u jednoj poluperiodi prima
odeđenu količinu energije, dok u drugoj poluperiodi istu količinu energije vraća. Prema tome,
srednja vrijednost snage, odnosno aktivna snaga na kondenzatoru je jednaka nuli. Iz toga se
zaključuje da se na kondenzatoru ne troši energija, već se ona naizmjenično pohranjuje i vraća
u strujni krug. Kada se pomnože efektivne vrijednosti napona i struje dobije se snaga na
kondenzatoru koja se naziva reaktivna snaga a računa se po izrazu:

12
 𝑈2
𝑄𝑐 = UI = = 𝐼 2 𝑋𝑐 (1.10)
𝑋𝑐

Induktivni teret

Kada kroz induktivni teret, odnosno zavojnicu, teče izmjenična struja, zbog vremenske
promjene struje javlja se na krajevima zavojnice napon samoindukcije na zavojnici. Otpor
koji induktivitet predstavlja izmjeničnoj struji naziva se induktivni otpor (𝑋𝐿 ). S porastom
frekvencije raste i induktivni otpor, pa se zaključuje da je on srazmjeran frekvenciji. Kod
idealnog induktivnog tereta struja je jednaka nuli u trenutku kada je napon najveći, nakon
čega slijedi pad napona i porast struje sve do trenutka kad struja dosegne najveći iznos a
napon se izjednači s nulom. Između struje i napona postoji fazni pomak, takav da napon
prethodi struji. Kod idealnog induktiviteta taj fazni pomak iznosi 90°. Za primjer sa Slike 1.3,
vremenski dijagram struje i napona na zavojnici L prikazan je na Slici 1.7.

Slika 1.7 Vremenski dijagram struje i napona kod induktivnog tereta

Srednja vrijednost snage na induktivnom teretu jednaka je nuli, jer zbog faznog pomaka struje
i napona sinusoida trenutne snage ima pozitivan i negativan dio koji su međusobno jednaki.
Evidentno je da se energija ne troši na zavojnici, već se pohranjuje u njoj u vidu stvaranja
magnetskog polja koje se zatim razgrađuje, odnosno energija se vraća natrag u strujni krug.
Pomnože li se efektivne vrijednosti napona i struje dobije se snaga na zavojnici, ta snaga
se naziva reaktivna snaga isto kao i kod kapacitivnog tereta. Može se izračunati slijedećim
izrazom:

13
 𝑈2
𝑄𝐿 = UI = 𝑋 = 𝐼 2 𝑋𝐿 (1.11)
𝐿

RLC krug

U realnim RLC strujnim krugovima susreće se kombinacija različitih tereta povezanih u jedan
strujni krug. Jedna od kombinacija je također serijski spoj omskog, induktivnog i
kapacitivnog tereta, kao u navedenom primjeru na Slici 1.3. Zna se da napon na induktivnom
teretu prethodi struji za 90°, dok na kapacitivnom teretu napon zaostaje za strujom za 90°, pa
između njih postoji fazni pomak za 180°, a rezultantni napon je tada jednak algebarskoj
razlici tih napona. Očito je da između ta dva tereta može doći do neposredne razmjene
energije kapacitivnog i induktivnog karaktera, ali budući da su vremenski suprotno
orijentisane njihova razlika može biti izražena samo izvan strujnog kruga. Ako u određenim
uslovima dođe do potpune kompenzacije, odnosno da se uticaj induktivnog i kapacitivnog
tereta u potpunosti izjednači, oni se poništavaju i tada u strujnom krugu preostaje samo omski
otpor. Ta pojava naziva se rezonancija. Najveću vrijednost u serijskom RLC spoju tokom
rezonancije imaju struja i aktivna snaga. Zanimljivo je da tada na svakom reaktivnom
elementu postoji napon, iako je ukupni napon na reaktivnim elementima jednak nuli, budući
da se oni poništavaju, jer su u protufazi. Svojstvo induktivne i kapacitivne reaktivne snage da
se međusobno poništavaju je ključno kod vršenja kompenzacije reaktivne snage. Na Slici 1.8,
vidljive su naponske prilike na pojedinim elementima u posmatranom primjeru RLC kola sa
Slike 1.3.

Slika 1.8 Naponske prilike u serijskom RLC kolu

14
U elektroenergetskom sistemu, pojava serijske rezonancije je štetna jer povišeni naponi
uzrokovani istom mogu na pojedinim elementima izazvati njihovo oštećenje. U elektronici se
serijska rezonancija korisno upotrebljava na raznim područjima. U serijskom RLC spoju
energija osciluje između induktivnih i kapacitivnih elemenata kruga, pa se takvi krugovi
nazivaju oscilatorni krugovi. Oni se najčešće koriste u telekomunikacijama, gdje se stvaraju i
primaju elektromagnetske oscilacije. U takvim oscilatornim krugovima gleda se koliko
energije troši krug u rezonanciji, i traži se da to bude što manje. Mjera kojom se to izražava
naziva se faktor dobrote kruga, a definisan je odnosom napona na zavojnici (ili kondenzatoru)
i napona izvora u rezonanciji. Frekvencija kod koje nastupa rezonancija naziva se rezonantna
frekvencija, a računa se po slijedećoj formuli:

1
f = 2·𝜋· (1.12)
√𝐿𝐶

Također, u realnim strujnim kolima susreće se i paralelno RLC kolo, koje se može vidjeti na
Slici 1.9.

Slika 1.9 Paralelno RLC kolo

Struja paralelnog RLC spoja jednaka je razlici struje 𝐼𝐶 (struja kroz kondenator) i 𝐼𝐿 (struja
kroz zavojnicu). Dakle, ove dvije struje jedna drugu poništavaju i u slučaju da su one istog
iznosa, tada je ukupna struja LC spoja jednaka nuli a gledajuću cijeli RLC spoj sva struja
izvora tada teče kroz otpor. Ta pojava u paralelnom RLC spoju naziva se paralelna
rezonancija. U slučaju rezonancije, struja je u fazi s naponom. Kao i u serijskom RLC spoju
tako i u paralelnom RLC spoju energija osciluje odnosno između induktivnih i kapacitivnih
elemenata. Takav strujni krug se naziva još i paralelan oscilatorni krug u kojem se vanjskim
izvorom samo nadoknađuje energija gubitaka, te se traži da ta energija bude čim manja. To se
mjeri faktorom dobrote kruga koji je definisan odnosom struje kroz induktivitet ili kapacitet i
ukupne struje u rezonanciji. Rezonantna frekvenciju paralelnog RLC spoja računa se po istoj
formuli (1.8) kao i kod serijskog RLC spoja.

15
1.3 Definicija reaktivne snage

Definicija reaktivne snage slijedi iz reaktivne struje koja je razlika ukupne struje i i aktivne
struje ia . Reaktivnom strujom iq naziva se neaktivna struja u sinusnim uslovima i može se
modelovati ekvivalentnim elementima (induktivitetom ili kapacitetom). Na Slici 1.10 vidi se
podjela ukupne struje na aktivnu i reaktivnu struju:

Slika 1.10 Rastav na aktivnu i reaktivnu struju

Na Slici 1.11 prikazan je fazorski dijagram napona U i struje I koji se mogu iskoristiti za
grafičku definiciju reaktivne snage.

Slika 1.11 Prikaz fazora napona i struje

16
Fiktivni napon Uq potreban za definiciju reaktivne snage je definisan kao originalni fazor

napona U rotiran za 90⁰ u negativnom smjeru, Slika 1.11. Slijedi da je reaktivna snaga
jednaka proizvodu Uq i Iq i izražava se u volt- amperima1. Fazor Iq je jednak I sin φ.

𝑄 = 𝑈𝑞 𝐼𝑞 = 𝑈𝐼 𝑠𝑖𝑛 𝜑 (1.12)

Prividnu snaga je jednaka:

S = UI (1.13)

odnosno:

𝑆 2 = 𝑃2 + 𝑄 2 (1.14)

𝑈 2 𝐼 2 = 𝑈 2 𝐼𝑎2 + 𝑈 2 𝐼𝑞2 (1.15)

Posmatrajući trokut snage na Slici 1.12, vidi se odnos aktivne (P), reaktivne (Q) i prividne
snage (S), te se svaka od njih može izračunati izrazom (1.14).

Slika 1.12 Trokut snage

U trokutu snage figuriše već spomenuti ugao , odnosno ugao između fazora napona i struje.
Zavisno od njegove vrijednosti, određen je i odnos između aktivne i reaktivne snage koje
potrošač troši. On je kod savršenog omskog tereta jednak nuli (potrošač troši samo aktivnu
snagu). Kod induktivnog tereta iznosi 0<<90° (napon prednjači struji i potrošač apsorbuje
reaktivnu snagu iz mreže), dok je kod kapacitivnog tereta -90°<<0 (struja prednjači naponu i
potrošač injektira reaktivnu snagu u mrežu). Zavisno od toga da li potrošač apsorbuje ili
injektira reaktivnu snagu, njen karakter može biti induktivan u slučaju apsorpcije i kapacitivan
u slučaju injektiranja reaktivne snage u mrežu. U svrhu definisanja odnosa između aktivne i
reaktivne komponente u ukupnoj prividnoj snazi, uveden je faktor snage a određen je kao

1
Jedinica za snagu je vat (W ). Ta se jedinica, međutim, u elektrotehnici upotrebljava obično samo za snagu istosmjerne struje i aktivnu
snagu izmjenične struje, a za prividnu i reaktivnu snagu upotrebljava se često — da bi razlika između pojedinih vrsta snaga bila uočljivija —
jedinica volt-amper, VA (za prividnu snagu ), odnosno volt-amper reaktivni , VAr (za reaktivnu snagu). 1 VA = VA r = 1 W .

17
kosinus ugla  koji se može odrediti pomoću trigonometrijskih funkcija pravouglog trougla.
Tako je kosinus ugla  definisan kao odnos nalegle katete i hipotenuze, što prema trouglu
snaga iznosi da je to odnos aktivne i prividne snage. Što je faktor snage manji, to se uz neku
određenu aktivnu snagu prenosi više reaktivne snage.

Rad izmjenične struje W predstavlja potrošenu energiju, odnosno električnu energiju koja se u
potrošaču pretvara u neki drugi oblik energije. Rad izmjenične struje definisan je aktivnom
snagom, a kako kod opterećenja u potpunosti kapacitivnim ili induktivnim teretom nema
aktivne snage i rad je jednak nuli. Kada postoji kombinirani teret, induktivno-omski ili
kapacitivno-omski tada na izvršeni rad utiče i faktor snage cos, pa je tako u nekom vremenu
t izvršen slijedeći rad:

W = P𝑡 𝑐𝑜𝑠 𝜑 (1.16)

Iz izraza (1.16) se vidi da se povećanjem faktora snage, povećava aktivna snaga naspram
reaktivne, a time i izvršeni rad, koji je veličina od interesa i teži se da bude što veći što je
pogodno kako za EES, tako i za potrošače, naročito u distributivnom podsistemu. Stoga se
pribjegava različitim metodima za njegov popravak, odnosno veće iskorištenje aktivne
komponente snage, kako je prikazano na Slici 1.13. Aktivna snaga je određena potrošnjom i
kao takva, na nju se ne može uticati. Međutim, na reaktivnu snagu se može uticati i to način
da se ona kompenzuje, što je naposljetku i tema ovog rada.

Slika 1.13 Popravak faktora snage

18
 2. REAKTIVNA SNAGA U ELEKTROENERGETSKOM
SISTEMU

Potrošači u elektroenergetskom sistemu troše i aktivnu i reaktivnu snagu. Kako je već

navedeno, reaktivna snaga predstavlja onaj dio ukupne isporučene električne energije koji se
troši na uspostavljanje i održavanje magnetskog polja u električnim mašinama. Nekim je
potrošačima (npr. pećima s otpornicima, sijalicama) potrebna samo aktivna snaga, ali u većini
drugih potrošača pojavljuje se magnetsko polje, pa je njima potrebna i aktivna snaga i
reaktivna snaga. Što više reaktivne snage zahtijeva neki potrošač, to je niži njegov cosφ.
Najveći potrošači reaktivne energije su elektromotori i transformatori, usmjerivači,
poduzbuđeni sinhroni motori, elektrolučne i indukcione peći i različite prigušnice (od malih
za fluorescentne sijalice do velikih visokonaponskih prigušnica), a tipični faktori snage za
neke karakteristične potrošače prikazani su u Tabeli 2.1.
Tabela 2.1: Faktori snage za karakteristične potrošače

Potrošač Faktor snage

Elektromotor 0.85-0.93
Fluorescentne cijevi 0.50-0.90
Ispravljači 0.70-0.90
Indukcione peći 0.60-0.80
Prese za plastiku 0.70-0.90

2.1 Elementi EES-a kao potrošači reaktivne snage

Osim priključenih potrošača, reaktivnu snagu troše i pojedini elementi elektroenergetskog

sistema na svim naponskim nivoima, budući da im je ista potrebna za magnetizaciju. Stoga se
reaktivna snaga mora obezbijediti u sistemu kako bi se energija mogla prenositi i kako bi on
mogao uopće funkcionisati.

2.1.1 Transformatori

Transformatore karakteriše induktivna impedansa, čiji je pokazatelj napon kratkog spoja 𝑢𝑘 ,

pa su zbog toga potrošači reaktivne snage. U praznom hodu potrošnja reaktivne snage se
kreće od 0,2 do 2% nazivne snage i koristi se za magnetizaciju jezgre. Najmanje vrijednosti se

19
odnose na velike jedinice visokog napona, a najvećene na male distributivne transformatore.
Pri nazivnom opterećenju potrošnja poraste na oko 10% nazivne snage, a uzrokovana je
gubicima u rasipnim induktivitetima transformatora. Potrošnja reaktivne snage transformatora
može se odrediti korištenjem izraza:
𝑠 𝑠
𝑛
𝑄𝑡𝑟 = 100 [𝑖0% + (𝑠 ) 𝑢𝑘2 ] (2.1)
𝑛

gdje je 𝑠𝑛 nominalna snaga transformatora, 𝑠 trenutna snaga transformatora, 𝑖0% struja

praznog hoda u procentima i 𝑢𝑘 napon kratkog spoja u procentima.

Problem potrošnje reaktivne snage u transformatorima je vrlo značajan, uzimajući u obzir da

put energije od mjesta proizvodnje do potrošača zahtjeva nekoliko transformacija, pa se
potrošnje transformatora sumiraju.

2.1.2 Zračni vodovi i kablovi

Zračne vodove i kablove karakteriše induktivitet i kapacitet. Induktivitet je zadužen za

potrošnju reaktivne snage, dok ju kapacitet proizvodi. Reaktivna snaga koju troši vod ili kabal
zavisi od struje opterećenja, dok je reaktivna snaga koju proizvodi ovisna o narinutom
naponu. Potrošena reaktivna snaga u vodu ili kablu iznosi:

𝑄𝐿 = 3 · 𝐼 2 · 𝐿 · 𝜔 (2.2)

gdje je 𝐼 linijska struja kroz vod ili kabal, 𝐿 vlastiti induktivitet voda ili kabla, 𝜔 kružna
frekvencija. Reaktivna snaga proizvedena u vodu ili kablu iznosi:

𝑄𝐶 = 𝑈 2 · 𝐶 · 𝜔 (2.3)
gdje je 𝑈 linijski napon mreže, 𝐶 pogonski kapacitet voda, 𝜔 kružna frekvencija. Ukupna
reaktivna snaga voda ili kabla jednaka je razlici između potrošene i proizvedene
reaktivne snage tj.

𝑄 = 𝑄𝐿 − 𝑄𝐶 = 3 · 𝐼 2 · 𝐿 · 𝜔 − 𝑈 2 · 𝐶 · 𝜔 (2.4)

Još jedna veličina karakteristična za vodove i kablove je prirodna snaga. U slučaju

konstantnog napona, pri određenoj struji opterećenja izjednačit će se proizvodnja i potrošnja
reaktivne snage u samom vodu ili kablu, pa on neće više uzimati ili predavati reaktivnu snagu
u mrežu. Za opterećenja koja su veća od prirodne snage, vod ili kabal će trošiti, a za manja

20
davati reaktivnu snagu u mrežu. Za kablove je karakteristično da im je kapacitet puno veći od
induktiviteta, tako da oni uglavnom proizvode reaktivnu snagu.

U Tabeli 2.2 navedene su za vodove standardiziranih napona: tipične vrijednosti reaktansi po

kilometru voda, prirodna snaga voda i proizvodnja reaktivne snage na 100 km dužine. Kao što
se vidi, vodovi najviših napona proizvode vrlo velike reaktivne snage, tim više što su takvi
vodovi često vrlo dugi.

Tabela 2.2 Karakteristični podaci za vodove standardiziranih napona

Napon voda (kV) 10 35 110 220 380

Reaktansa, X = ωL,
0.35 0.38 0.41 0.42 0.33
(Ω⁄km)
Susceptansa B = ωC,
3.26 3.01 2.76 2.67 3.46
(μS⁄km)
Prirodna snaga (MW) 0.3 3.4 32 120 515
Proizvedena reaktivna snaga
0.033 0.37 3.34 13.0 50.0
(MVAr/100 km)

Na slijedećoj slici prikazan je vod sa svojim parametrima (Slika 2.1).

Slika 2.1 Vod sa parametrima [3]

Parametri voda se daju po jedinici dužine:

𝛺
• r - podužna otpornost (𝑘𝑚),
𝐻
• l - podužna induktivnost (𝑘𝑚),
𝑆
• g - podužna provodnost (𝑘𝑚),
𝐹
• c - podužna kapacitivnost (𝑘𝑚).

21
Idealni vod

Idealni vod je vod kod kojeg se zanemaruju r i g parametri, tzv. vrući parametri, te dominiraju
l i c parametri, tzv. hladni parametri i prikazan je na Slici 2.2. VN vodovi kod kojih je
izolacija relativno dobra mogu se smatrati približno idealnim.

Slika 2.2 Idealni vod[3]

Jednačine telegrafičara opisuju prilike na vodu:

𝑉̅ (𝑥) = 𝑉̅1 𝑐𝑜𝑠𝛽0 𝑥 − 𝑗𝑍𝑣 𝐼̅1 𝑠𝑖𝑛𝛽0 𝑥 (2.5)

̅̅̅
𝑉
𝐼 (̅ 𝑥) = 𝐼̅1 𝑐𝑜𝑠𝛽0 𝑥 − 𝑗 𝑍1 𝑠𝑖𝑛𝛽0 𝑥 (2.6)
𝑣

, pri čemu je

𝜔0
𝛽0 = – fazna konstanta i
𝑐0

𝑙
𝑍𝑣 = √𝑐 – karakteristična impedansa.

Za idealne vodove u praznom hodu karakterističan je Ferantijev efekat. Kod Ferantijevog

efekta dolazi do povećanja napona na kraju voda. Povećanje napona na kraju voda srazmjerno
je dužini voda. Za vodove do 400 km Ferantijev efekat ne predstavlja opasnost. Ako je vod
dužine 500 km napon na kraju voda je veći za oko 15% od napona na početku voda. Povišenje
napona na kraju voda u praznom hodu nastaje na račun proizvedene kapacitivne reaktivne
snage. Suština Ferantijevog efekta je sumarno djelovanje skupa L-C kola koja su kaskadno
povezana (Slika 2.3).

22
 Slika 2.3 Ferantijev efekat [3]
Ulazna snaga voda u praznom hodu data je relacijom:

̅̅̅̅ ̅̅̅0̅ 𝐼̅0

𝑆𝑢𝑙 = 𝑉 (2.7)
1 1

Za posmatrane prilike na kraju voda (x=L), struja je jednaka nuli, tako da se iz jednačine (2.6)
izvodi:

̅̅̅̅
𝑉 0 𝑠𝑖𝑛𝛽 𝐿
̅̅̅̅̅̅
𝐼10 = 𝑗 𝑍1 0
(2.8)
𝑣 𝑐𝑜𝑠𝛽0 𝐿

Ako se izraz (2.8) uvrsti u (2.7), dobija se:

̅̅̅̅
0 𝑠𝑖𝑛𝛽 𝐿
̅̅̅̅ ̅̅̅0̅𝑗 𝑉1
𝑆𝑢𝑙 = −𝑉 0
(2.9)
1 𝑍 𝑐𝑜𝑠𝛽0 𝐿
𝑣

2
̅̅̅̅
(𝑉 0
1 ) 𝑠𝑖𝑛𝛽0 𝐿
̅̅̅̅
𝑆𝑢𝑙 = −𝑗 (2.10)
𝑍𝑣 𝑐𝑜𝑠𝛽0 𝐿

2
̅̅̅̅
(𝑉 0
1)
𝑄 = −𝑗 𝑡𝑔𝛽0 𝐿 (2.11)
𝑍𝑣

Idealnim vodom u praznom hodu ne prenosi se aktivna snaga. Reaktivna snaga koju vod
uzima od izvora je negativna što implicira da vod vraća reaktivnu snagu u izvor. Zato se kaže
da je Ferantijev efekat pojava koja nastaje na račun proizvedene kapacitivne snage u svakom
od elementarnih kola kaskadno povezanih. Otvoreni vod je u principu kapacitivno opterećenje
generatoru. U praznom hodu dolazi do stalne razmjene energije između podužnih
kapacitivnosti i podužnih induktivnosti voda, odnosno do pretvaranja električne energije u
kondenzatorima u magnetnu energiju induktivnosti voda.

Za svaki nominalni napon VN voda propisuje se maksimalni dozvoljeni napon (Tabela 2.3)

Tabela 2.3 Maksimalni dozvoljeni napon

𝑉𝑛 10 35 110 220 400 700

𝑉𝑚𝑎𝑥 12 38.5 123 242 420 735

23
2.1.3 Asinhroni motori

Najveći broj potrošača reaktivne snage u sistemu pripada grupi potrošača koji pretvaraju
električnu energiju u korisni mehanički rad, a glavni predstavnik ove vrste potrošača je
asinhroni motor. Faktor snage asinhronih motora, tih najbrojnijih potrošača reaktivne
induktivne snage, ovisi o njihovom opterećenju, njihovoj veličini (nazivnoj snazi) i njihovoj
konstrukciji. Iz pogonske se karakteristike asinhronog motora (Slika 2.4) vidi da neopterećeni
asinhroni motor ima vrlo nizak faktor snage.

Slika 2.4 Pogonska karakteristika asinhronog motora [4]

Povećanjem opterećenja faktor snage naglo raste, pa pri punoj snazi dosegne najveću
vrijednost, koja se kreće između 0,75 i 0,90. Niže vrijednosti fakora snage odnose se na
manje, a više na veće motore. Povećanjem broja polova, primjenom zatvorenih izvedbi i
motora s kliznim kolutima, faktor snage postaje niži. Kad se napon mreže snizi ispod
nominalnog, asinhroni motor smanjuje potrošak reaktivne snage.

Glavna karakteristka asinhronih motora je relativno veliki zračni raspor, zbog čega već u
praznom hodu potrošnja reaktivne energije iznosi oko 30% nazivne prividne snage. S
povećanjem opterećenja motora raste i struja koja prolazi kroz induktivitete motora, a time i
potrošnja reaktivne snage. Dodatna reaktivna snaga koju troši asinhroni motor zbog prolaska
struje opterećenja proporcionalna je kvadratu struje. To znači da potrošnja reaktivne snage pri
nazivnom opterećenju iznosi oko 50% nazivne prividne snage. Na Slici 2.5 je prikazana
ekvivalentna šema asinhronog motora svedena na statorsku stranu.

24
 Slika 2.5 Ekvivalentna šema asinhronog motora svedena na statorsku stranu

Veličine koje figurišu u ekvivalentnoj shemi su: 𝑉𝑛 - nominalni napon, 𝑅𝑠 - aktivni otpor
statora, 𝑋𝑠 - podužna reaktansa statora, 𝑋𝑚 - poprečna reaktansa statora, 𝑋𝑟′ - svedena
vrijednost reaktanse rotora, 𝑅𝑟′ - svedena vrijednost aktivnog otpora rotora, te s- klizanje
motora.

Matematički se reaktivna snaga asinhronog motora može izraziti kao:

𝑄 = 𝑄0 + 𝑄𝑛 (2.12)

𝑄0 = 3𝐼0 𝑉𝑛 (2.13)

2
𝑄𝑛 = 3𝐼𝑚𝑜𝑡 𝑋𝑚𝑜𝑡 (2.14)

pri čemu je:

𝑃
𝐼𝑚𝑜𝑡 = (𝑃 ) 𝐼𝑛 (2.15)
𝑛

𝑃 2
𝑄 = 𝑄0 + (𝑃 ) 𝛥𝑄𝑛 (2.16)
𝑛

𝛥𝑄𝑛 = 3𝐼𝑛2 𝑋𝑚𝑜𝑡 (2.17)

𝑋𝑚𝑜𝑡 ≈ 𝑋𝑠 + (𝑋𝑚 ‖𝑋𝑡 ) (2.18)

𝑅𝑟 ′
𝑋𝑡 = ( ) + 𝑗𝑋𝑟 ′ (2.19)
𝑠

gdje je Q- ukupna reaktiva snaga motora, 𝑄0 - reaktivna snaga asinhronog motora u praznom
hodu, 𝑄𝑛 - dodatna reaktivna snaga asinhronog motora pri nazivnom opterećenju, 𝑃- snaga
koju motor povlači iz mreže, 𝑃𝑛 - nazivna snaga asinhronog motora, 𝐼0 - struja praznog hoda,
𝐼𝑚𝑜𝑡 - struja motora i 𝑋𝑚𝑜𝑡 - ukupna reaktansa motora.

25
2.2 Povezanost napona i reaktivne snage

Nazivni napon predstavlja onaj napon, za koji je pojedini element mreže konstruisan te
omogućava najpovoljniji rad svakog od njih. Odstupanje od nazivnog napona uzrokuje
povećanje pogonskih troškova, te smanjuje pouzdanost i vijek trajanja elemenata mreže.
Stoga napon u cijelom elektroenergetskom sistemu mora biti jednak nazivnom. Dozvoljena su
određena odstupanja jer bi u protivnom investicijski troškovi i troškovi održavanja bili znatno
veći [6]. Iznos napona usko je povezan s tokom reaktivne snage u mreži. Adekvatno
upravljanje tokom reaktivne snage i kontrolom napona povećava se kvaliteta električne
energije i osigurava stabilnost sistema. Povećanje reaktivne snage uzrokuje porast napona, a
vrijedi i obrnuto. Ukoliko u mreži dođe do prevelikog opterećenja, napon opada što dovodi do
porasta struje da bi se održala isporuka aktivne snage potrošačima. U sistemu je tada potrebno
injektirati reaktivnu snagu, u protivnom napon nastavlja opadati. U svrhu zaštite isključuju se
opterećeni dalekovodi zbog previsokih struja te generatori zbog niskog napona. U najgorem
slučaju dolazi do naponskog sloma. Reaktivna snaga potrebna je za pogon mnogih električnih
uređaja, ali se njen iznos mora držati u dozvoljenim granicama. U protivnom štetno utiče na
električne aparate i elektromotorne pogone, kao i na cijelu infrastrukturu sistema jer tada teku
struje veće od nazivnih. Veće struje znače i veće aktivne gubitke, odnosno troškove. Prolaz
struje (snage) uzrokuje pad napona u uzdužnim impedansama elemenata mreže. Oscilacije
struje uzrokuju oscilaciju promjene padova napona, što dovodi do kolebanja napona u mreži.
U slijedećem proračunu prikazan je uticaj pojedinih faktora na padove napona. Shema sa Slike
2.6 predstavlja najjednostavniji električni model izvora (napon 𝑉𝐺 ) koji napaja potrošača
predstavljenog opterećenjem 𝑃 + 𝑗𝑄.

Slika 2.6 Pojednostavljeni električni model izvora i potrošača [7]

Shema sa Slike 2.6 može predstavljati i tokove snaga u vodu između dvije sabirnice
interkonekcijskog sistema. Napon izvora iznosi:

̅̅̅
𝑉𝐺 = 𝑉̅𝐿 + (𝑅 + 𝑗𝑋)𝐼 ̅ (2.20)

26
Ukoliko je 𝑅 + 𝑗𝑋 = 𝑍∠𝜃, gdje je 𝑍 = √𝑅 2 + 𝑋 2 , a 𝑡𝑎𝑛−1 𝜃 = (𝑋⁄𝑅 ), tada izraz za struju
glasi:

̅𝑉̅̅𝑔̅−𝑉
̅̅̅̅
𝐼̅ =
𝐿
(2.21)
𝑍∠𝜃

Stoga je prividna snaga izvora :

̅𝑉̅̅𝑔̅−𝑉
̅̅̅̅ ∗
𝑆𝐺 = ̅̅̅
𝑉𝐺 𝐼̅∗ = ̅̅̅
𝐿
𝑉𝐺 ( ) (2.22)
𝑍∠𝜃

Ukoliko se napon potrošača uzme kao referentni a fazni ugao između izvora i potrošača
iznosa δ vrijedi:

𝑉̅𝐿 = 𝑉𝐿 ∠0° i ̅̅̅

𝑉𝐺 = 𝑉𝐺 ∠δ (2.23)

Ukoliko se 𝑉̅𝐿 i ̅̅̅

𝑉𝐺 iz (2.23) uvrste u izraz (2.22) dobija se:

𝑉 𝑒 −𝑗𝛿
−𝑉 𝑉 −𝑉
̅̅̅
𝑆𝐺 = 𝑉𝐺 𝑒 𝑗𝛿 ( 𝐺𝑍𝑒 −𝑗𝜃 𝐿 ) = 𝑉𝐺2 𝑒 𝑗𝜃 − 𝐺𝑍 𝐿 𝑒 𝑗(𝜃+𝛿) (2.24)

Izrazi za aktivnu i reaktivnu snagu izvora su:

𝑉𝐺2 𝑉𝐺 𝑉𝐿
𝑃𝐺 = 𝑐𝑜𝑠𝜃 − 𝑐𝑜𝑠(𝜃 + 𝛿) (2.25)
𝑍 𝑍

𝑉𝐺2 𝑉𝐺 𝑉𝐿
𝑄𝐺 = 𝑠𝑖𝑛𝜃 − 𝑠𝑖𝑛(𝜃 + 𝛿) (2.26)
𝑍 𝑍

Na isti način izvedeni su izrazi za aktivnu i reaktivnu snagu potrošača:

̅̅̅̅ −𝑗𝛿 2
𝑉 −𝑉𝐺 𝑒 𝑉 𝑉 𝑉
𝑆̅𝐿 = 𝑉𝐿 𝑒 𝑗𝛿 ( 𝐿 𝑍𝑒 −𝑗𝜃 ) = 𝑍𝐿 𝑒 𝑗𝜃 − 𝐺𝑍 𝐿 𝑒 𝑗(𝜃−𝛿) (2.27)

𝑉𝐿2 𝑉𝐺 𝑉𝐿
𝑃𝐿 = 𝑐𝑜𝑠𝜃 − 𝑐𝑜𝑠(𝜃 + 𝛿) (2.28)
𝑍 𝑍

𝑉𝐿2 𝑉𝐺 𝑉𝐿
𝑄𝐿 = 𝑠𝑖𝑛𝜃 − 𝑠𝑖𝑛(𝜃 − 𝛿) (2.29)
𝑍 𝑍

Maksimalna izlazna snaga na strani potrošača postiže se ukoliko je 𝑐𝑜𝑠(𝜃 − 𝛿) = 1, tako da je

𝜃 = 𝛿. Određivanje napona i struja u mreži može se postići korištenjem kompleksnog zapisa,
ali u elektroenergetskom sistemu aktivna i reaktivna snaga najčešće su poznate, a aktivni
otpor R je zanemarivo malen u usporedbi s reaktansom X. Za sistem na Slici 2.6 vrijedi:

𝑉̅𝐿 𝐼̅∗ = 𝑃 + 𝑗𝑄 (2.30)

27
 𝑃−𝑗𝑄
𝐼̅ = ̅̅̅̅̅∗ (2.31)
𝑉 𝐿

Veza napona izvora i napona potrošača data je izrazom:

𝑃−𝑗𝑄
̅̅̅
𝑉𝐺 = 𝑉̅𝐿 + (𝑅 + 𝑗𝑋)𝐼 ̅ = 𝑉̅𝐿 + (𝑅 + 𝑗𝑋) [ ̅̅̅̅̅ ] (2.32)
𝑉 ∗𝐿

Kako u ovom slučaju vrijedi da je 𝑉̅𝐿 = ̅̅̅

𝑉𝐿∗ , slijedi:

𝑃−𝑗𝑄 𝑅𝑃+𝑋𝑄 𝑋𝑃−𝑅𝑄

𝑉̅𝐿 + (𝑅 + 𝑗𝑋) [ ̅̅̅̅̅ ] = [𝑉𝐿 + 𝑉 ] + 𝑗 [ 𝑉 ] (2.33)
𝑉 ∗
𝐿 𝐿 𝐿

Izrazu (2.25) odgovara fazorski dijagram na Slici 2.7, gdje je napon potrošača 𝑉̅𝐿 analogan
naponu ̅̅̅
V2 , a napon izvora ̅̅̅
VG naponu 𝑉̅1.

Slika 2.7 Fazorski dijagram prijenosa snage kroz vod [3]

Sa Slike 2.7 se mogu izvesti relacije:

𝑅𝑃+𝑋𝑄
𝛥𝑉𝑢𝑧𝑑 = (2.34)
𝑉

𝑋𝑃+𝑅𝑄
𝛥𝑉𝑝𝑜𝑝 = (2.35)
𝑉

U distribucijskim mrežama δ je obično mali, pa vrijedi

𝛥𝑉𝑞 ≪ 𝑉𝐿 + 𝛥𝑉𝑝 (2.36)

𝑅𝑃+𝑋𝑄
̅̅̅
𝑉𝐺 = 𝑉̅𝐿 + 𝑉 (2.37)

𝑅𝑃+𝑋𝑄
̅̅̅
𝑉𝐺 − 𝑉̅𝐿 = 𝑉 (2.38)

Stoga je aritmetička sredina između napona data izrazom:

𝑅𝑃+𝑋𝑄
̅̅̅̅
(2.39)
𝑉𝐿

28
U prijenosnoj mreži aktivni otpor R je zanemariv pa vrijedi:

𝑋𝑄
̅̅̅
𝑉𝐺 − 𝑉̅𝐿 = ̅̅̅̅ (2.40)
𝑉 𝐿

Ugao prijenosa δ dobija se iz sin−1 (ΔVq ⁄̅̅̅

VG ) i ovisi samo o aktivnoj snazi P.

Iz izraza (2.34), približan odnos amplitude razlike napona između dvije tačke u mreži i tok
snage predstavljan je izrazom:

𝑅𝑃+𝑋𝑄
𝑉̅ ≈ 𝑉
̅̅̅
𝑃 = (2.41)
𝑉

Iz izraza (2.35) vidi se da je ugao prijenosa δ proporcionalan izrazu:

𝑋𝑃+𝑅𝑄
̅̅̅
𝛿∝𝑉 𝑄 = (2.42)
𝑉

Stoga se može zaključiti da je u mrežama visokog napona gdje vrijedi 𝑋 ≫ 𝑅, razlika napona
̅̅̅̅ ovisi o reaktivnoj snazi Q, dok ugao δ ovisi o aktivnoj snazi P.
𝛥𝑉

Za sistem sa dva izvora prikazan na Slici 2.8 a) zanemaruje se otpor potrošača R. Generator A
fazno prethodi u odnosu na generator B, te je napon 𝑉̅1 veći od napona 𝑉̅2, stoga postoji tok
aktivne snage od tačke A do tačke B, što je vidljivo na fazorskom dijagramu na Slici 2.8 b).
Vidi se da struja 𝐼𝑑 , pa tako i aktivna snaga P ovise o uglu ∠δ i vrijednosti struje 𝐼𝑞 dok
reaktivna snaga Q ovisi o razlici napona 𝑉̅1 − 𝑉̅2 . Tada vrijedi 𝑉̅1 > 𝑉̅2 i reaktivna snaga teče
od tačke A do tačke B. Promjenom uzbude generatora tako da vrijedi 𝑉̅2 > 𝑉̅1, smjer reaktivne
snage je obrnut kako je prikazano na Slici 2.8 c).

Slika 2.8 a) Interkonekcijska veza dva generatora, b) fazorski dijagram kada je V1 > V2,
c) fazorski dijagram kada je V2>V1 [7]

29
Stoga smjer aktivne snage ovisi o energiji dovedenoj turbini, a smjer reaktivne snage može se
mijenjati promjenom magnitude napona. Ta dva postupka su u potpunosti neovisni jedan o
drugom ukoliko vrijedi X≫R, te se tokovi reaktivnih snaga mogu proučavati neovisno o
tokovima aktivnih snaga. Na fazorskim dijagramima na Slici 2.8 b) i Slici 2.8 c) se vidi da
ukoliko postoji razlika između napona, reaktivna snaga teče prema čvoru nižeg napona. Dakle
ukoliko u mreži postoji manjak reaktivne snage, on se nadoknađuje reaktivnom snagom iz
vodova te dolazi do pada napona. U drugom slučaju, ako postoji višak reaktivne snage, dolazi
do porasta napona. Ukoliko se uzme da je 𝑄2 sa Slike 2.8a nula, tada neće biti pada napona
između tačaka A i B, što predstavlja poželjno stanje sistema. S druge strane, ukoliko se
pretpostavi da sistem na Slici 2.8 a) ima i aktivnu komponentu otpora te da je napon 𝑉̅1
konstantan. Iz izraza (2.34):

̅̅̅ ̅̅̅̅ −𝑅𝑃2

𝑉2 𝛥𝑉 𝑅
𝑄2 = = 𝐾 − 𝑋 𝑃2 (2.43)
𝑋

Gdje je K konstanta, a R aktivni otpor sistema. Ukoliko 𝑄2 iz (2.43) ne postoji u mreži,

postiže se pomoću kondenzatora ili zavojnica. Ukoliko dođe do promjene aktivne snage sa 𝑃2
na 𝑃1 i ukoliko napon 𝑉̅2 ostane konstantan, tada se iznos reaktivne snage u tački B računa
prema izrazu:

𝑅
𝑄2′ − 𝑄2 = 𝑋 (𝑃2′ − 𝑃2 ) (2.44)

Dakle, porast aktivne snage uzrokuje povećanje reaktivne snage da bi se održao iznos napona
𝑉̅2. Promjena je proporcionalna odnosu 𝑅 ⁄𝑋 koji obično malen. Vidi se kako se napon može
kontrolisati injektiranjem reaktivne snage u mrežu. Napon V određenog čvora u mreži je
funkcija aktivne snage P i reaktivne snage Q toga čvora, odnosno V=f(P, Q). Napon također
ovisi o susjednim sabirnicama te se za razmatranje uzima da su to sabirnice beskonačnog
napona. Totalni diferencijal napona V glasi:

𝜕𝑉 𝜕𝑉
𝑑𝑉 = 𝜕𝑃 𝑑𝑃 + 𝜕𝑄 𝑑𝑄 (2.45)

te koristeći jednakosti:

𝜕𝑃 𝜕𝑉 𝜕𝑄 𝜕𝑉
=1i =1 (2.46)
𝜕𝑉 𝜕𝑃 𝜕𝑉 𝜕𝑄

𝑑𝑃 𝑑𝑄
𝑑𝑉 = (𝑑𝑃⁄𝑑𝑉) + (𝑑𝑄⁄𝑑𝑉) (2.47)

30
Iz izraza (2.47) vidi se da promjena napona čvora ovisi o dva količnika:

𝜕𝑃 𝜕𝑄
(𝜕𝑉) 𝑖 (𝜕𝑉 ) (2.48)

Kao primjer promatra se vod na Slici 2.9 čija je serijska impedansa R+jX. Iz izraza (2.34)
izvodi se:

(𝑉̅1 − 𝑉̅ )𝑉̅ − 𝑃𝑅 − 𝑋𝑄 = 0 (2.49)

gdje je napon generatora 𝑉1, a napon na kraju voda V ovisi o P i Q. Nadalje, ako se diferencira
izraz (2.49) po aktivnoj i reaktivnoj snazi, slijedi

𝜕𝑃 ̅̅̅ ̅
𝑉1 −2𝑉
= (2.50)
𝜕𝑉 𝑅

𝜕𝑄 ̅̅̅ ̅
𝑉1 −2𝑉
𝜕𝑉
= 𝑋
(2.51)

Slika 2.9 Jednofazna shema voda koji napaja potrošača

Stoga slijedi:

𝑑𝑃 𝑑𝑄 𝑅𝑑𝑃+𝑋𝑑𝑄
𝑑𝑉 = (𝑑𝑃⁄𝑑𝑉) + (𝑑𝑄⁄𝑑𝑉) = ̅̅̅ ̅
(2.52)
𝑉1 −2𝑉

𝑅
Pri konstantnom naponu 𝑉̅ 𝑖 𝛥𝑉̅ , 𝑅𝑑𝑃 + 𝑋𝑑𝑄 = 0 i 𝑑𝑄 = − ( ) 𝑑𝑃, što je direktno dobijeno
𝑋

iz izraza (2.43). U normalnom pogonu više zanimanja se posvećuje odnosu ∂Q⁄∂V koji se
može odrediti eksperimentalno proračunom tokova snaga injektiranjem poznatog iznosa
reaktivne snage u čvor uz praćenje promjene napona:

𝛥𝑄 𝑄 𝑄
̅
= 𝑃 𝑝𝑜𝑠𝑙𝑖𝑗𝑒−−𝑃𝑝𝑟𝑖𝑗𝑒 (2.53)
𝛥𝑉 𝑝𝑜𝑠𝑙𝑖𝑗𝑒 𝑝𝑟𝑖𝑗𝑒

31
Razlika napona 𝛥𝑉̅ u ovom slučaju treba biti mala, svega nekoliko postotaka, čime se
povećava osjetljivost čvora na promjenu reaktivne snage. Iz izraza:

𝜕𝑄 ̅̅̅ ̅
𝑉1 −2𝑉
= (2.54)
𝜕𝑉 𝑋

utvrđenog za zaseban vod se vidi da uz manju reaktansu X čvora, veća je vrijednost 𝜕𝑄⁄𝜕𝑉 ,
zadani pad napona, dakle pad napona je sam po sebi mali. Uz veći broj vodova u čvoru manja
je rezultantna reaktansa i veća vrijednost 𝜕𝑄⁄𝜕𝑉 . Dakle 𝜕𝑄⁄𝜕𝑉 ovisi o konfiguraciji mreže
ali najčešće je u rasponu 10-15 MVAr/kV. Ukoliko je npr. pad napona u čvoru 5 kV a ∂Q⁄∂V
u toj tački je 10 MVAr/kV, tada je za održavanje napona na željenoj vrijednosti potrebno u
čvor injektirati 50 MVAr. Dakle uz veći odnos 𝜕𝑄⁄𝜕𝑉 veći su i troškovi održavanja napona
injektiranjem reaktivne snage. Na Slici 2.10 nacrtane su za nadzemni vod 220 kV i 400 kV,
dužine 100 km, potrebe reaktivne snage u ovisnosti od odnosa P/𝑃𝑛 tj. od odnosa snage
opterećenja i prirodne snage voda.

Slika 2.10 Reaktivna snaga Q voda 220 kV i 400 kV u ovisnosti o odnosu stvarne snage
opterećenja P i pripadne snage Pn [4]

Q-V krive

Svaka Q-V kriva jednog čvora daje informaciju o tome koliko je MVAr reaktivne snage
potrebno injektirati u dati čvor kako bi se napon održao u datim granicama pri konstantnoj
vrijednosti aktivne snage. Primjer tipične Q-V krive dat je na Slici 2.11.

32
 Slika 2.11: Q-V kriva [8]

Na Slici 2.11 je vidljivo da je napon oko 226 kV ako se ne injektira dodatna snaga što
odgovara tački A (nazivni napon je 230 kV). Da bi se održao napon 235 kV potrebno je u
čvor injektirati cca 265 MVAr (tačka B). Tačka C je tačka naponske nestabilnosti. Ukoliko
napon padne na 200 kV što odgovara 87% nazivnog napona, vjerovatno će doći do naponskog
sloma. Q-V krive, dakle, prikazuju kolika je granična vrijednost reaktivne energije injektirana
u čvor, a da ne dođe do sloma napona. Na slici je također prikazan i uticaj dodanih 100 MVAr
kapaciteta. Vidi se da taj kapacitet podiže graničnu vrijednost reaktivne energije (razlika
izmedu tačaka C i D). Što je veća granična vrijednost reaktivne energije, manja je
vjerovatnoća pojave naponskog sloma. [8]

2.3 Posljedice toka reaktivne snage

Tok reaktivnih snaga u mreži prouzrokuje aktivni gubitak, gubitak napona i smanjenje
propusne moći vodova i transformatora. Reaktivne snage u aktivnim otporima vodova i
transformatora proizvode dodatne aktivne gubitke razmjerne kvadratu reaktivne struje.
Aktivni gubici prijenosa neke aktivne snage P, ako se ona prenosi uz neki faktor snage 𝑐𝑜𝑠𝜑,
povećavaju se u odnosu 1 : l/cos2 φ ( Slika 2.12, kriva A). Npr. pri prijenosu uz 𝑐𝑜𝑠𝜑 = 0.8,
gubici se povećavaju 1,56 puta, tj. za 56% u odnosu prema gubicima kod prijenosa samo
aktivne snage P.
Reaktivna snaga je glavni uzročnik gubitka napona ΔU u nadzemnim vodovima i
transformatorima. Taj gubitak napona iznosi uz neka zanemarenja
𝛥𝑈 = 𝐼𝑅𝑐𝑜𝑠𝜑 − 𝐼𝑋𝐿 𝑠𝑖𝑛𝜑 (2.55)
Transformacijom se dobija iz toga izraz za približni procentualni gubitak napona

33
 𝛥𝑈 100𝑃
= (𝑅 + 𝑡𝑔𝜑 · 𝑋)%, (2.56)
𝑈 𝑈2

gdje je P aktivna snaga koja se prenosi, U linijski napon mreže, R aktivni otpor voda i X
induktivni otpor voda, 𝑡𝑔𝜑 = 𝑄 ⁄𝑃 .

Slika 2.12 Procentualno povećanje aktivnih gubitaka prijenosa (A), gubitaka napona (𝑩𝟏 i
𝑩𝟐 ), dimenzionisanja naprava (C) i procentualno smanjenje propusne moći mreže (D) kod
različitih faktora snage cosφ u odnosu na prijenos samo aktivne snage P [4]
Budući da je aktivni otpor R voda B2 po fazi za vodove viših napona nekoliko puta manji od
induktivnog otpora 𝑋𝐿 , uticaj reaktivne snage na gubitak napona vrlo je veliki. Npr. (Slika
2.12, kriva 𝐵1), ako se prenosi neka aktivna snaga vodom 35 kV s vodičima 120/20 AČ uz
cosφ = 0.8, gubitak napona bit će 125% veći nego ako se prenosi sama aktivna snaga. U
vodu od 110 kV s vodičima 240/40 AČ (Slika 2.12, kriva 𝐵2) povećanje će iznositi 255%. U
vodovima još viših napona praktično samo reaktivna snaga ima uticaja na gubitak napona u
vodu. U kablovima je uticaj prijenosa reaktivne snage na gubitak napona daleko manji nego u
nadzemnim vodovima, jer je induktivitet kabla po kilometru znatno manji, a kapacitet mnogo
veći (nekoliko desetaka puta). Opterećenje nadzemnih vodova, kablova i transformatora
ograničeno je određenom maksimalnom strujom, tj. određenom prividnom snagom S, pri
nazivnom naponu. Što je u toj prividnoj snazi veća reaktivna komponenta to manja može biti
aktivna komponenta, u skladu s relacijom 𝑃 = √𝑆 2 − 𝑄 2. Na Slici 2.12, kriva C pokazuje za
koliko veću struju mora biti dimenzionisan neki od spomenutih elemenata mreže u ovisnosti o
faktoru snage prijenosa, odnosno pojavom reaktivne snage elementima mreže
dimenzionisanim za nazivnu prividnu snagu S smanjuje se moć propuštanja aktivne snage P.
Koliko postotaka iznosi to smanjenje za različite faktore snage prikazuje Slika 2.12, kriva D.
Npr. za cosφ = 0.9 smanjenje iznosi 20 %.

34
 3. KOMPENZACIJA REAKTIVNE SNAGE

U prethodnim poglavljima opisan je značaj reaktivne snage za optimalan rad

elektroenergetskog sistema, kao i potreba za kompenzacijom iste. Stoga, tu energiju je
potrebno optimizirati u sistemu. Snaga koju u izmjeničnim strujnim krugovima zahtijevaju
potrošači sastoji se od aktivne i reaktivne komponente. Reaktivna komponenta češće se naziva
induktivnom reaktivnom snagom zbog većinskih potrošača induktivnog karaktera. Induktivnu
reaktivnu snagu pri svom radu stvaraju transformatori, elektromotori, rasvjeta i drugi
induktivni potrošači. Zbog reaktivne komponente struja nije u fazi s naponom, nego je
pomaknuta za 90°, odnosno valni oblik struje vremenski je pomaknut u odnosu na valni oblik
napona, što omogućuje stvaranje izmjeničnog magnetskog polja. Reaktivna snaga razmjenjuje
se između mreže i potrošača ovisno o frekvenciji u mreži. Također, nepotrebno opterećuje
vodove, transformatore, razvodne ormare potrošača i elektroprivrede pa se nastoji što je više
moguće umanjiti. S druge strane neophodna je za prijenos aktivne snage prijenosnim i
distribucijskim sistemom. Induktivna reaktivna snaga i kapacitivna reaktivna snaga djeluju
suprotno, te se međusobno poništavaju. To svojstvo koristi se pri kompenzaciji reaktivne
snage. Pod kompenzacijom reaktivne energije podrazumijeva se instalacija opreme koja
generiše reaktivnu energiju na mjestu montaže i time kompenzuje višak ili manjak reaktivne
snage u pogonu.

Dobrobiti od kompenzacije su višestruke, kako za potrošače, tako i za elektroenergetski

sistem u cjelini.

Konkretno, potrošači koji u svom računu imaju stavku za reaktivnu energiju imaju direktnu
finansijsku dobit. Naime, nakon izvršene kompenzacije reaktivne energije iz računa se
eliminiše stavka koja se odnosi na reaktivnu energiju ili se značajno umanjuje, budući da
troškovi za reaktivnu energiju tipično čine oko 15 % ukupnog računa za električnu energiju.

Dobit za EES se sastoji u tome što se kompenzacijom reaktivne energije smanjuje ukupna
struja u mreži za vrijednost reaktivne struje, smanjuje se opterećenje transformatora, povećava
se stabilnost elektroenergetskog sistema, sigurnost snabdijevanja potrošača i na kraju
smanjenje tehničkih gubitaka aktivne energije u celom EES-u.

Pozitivni tehnički efekti kompenzacije reaktivne energije su motivisale distributivne

kompanije da uvedu visoke cijene naplate prekomjerno preuzete reaktivne energije. Prema
važećim propisima prekomjerno preuzeta reaktivna energije se obračunava, ako je faktor
35
snage ispod 0,95. Industrijski potrošači plaćaju račune za prekomjerno preuzetu reaktivnu
energiju. Kompenzacijom reaktivne energije smanjuju se troškovi računa za električnu
energiju, što je osnovni motiv prije svega industrijskih potrošača da vrše kompenzaciju
reaktivne energije. Troškovi za prekomjerno preuzetu reaktivnu energiju po višoj tarifi TR QV
(NJ/mjesec) su:

𝑇𝑅𝑄𝑉 = 𝑊𝑅𝑉 (𝑡𝑎𝑛𝜑1 − 𝑡𝑎𝑛𝜑𝑜𝑑 ) · 𝐶𝑄𝑉 (3.1)

Troškovi za prekomjerno preuzetu reaktivnu energiju po nižoj tarifi 𝑇𝑅𝑄𝑁 (NJ/mjesec) su:

𝑇𝑅𝑄𝑁 = 𝑊𝑅𝑁 (𝑡𝑎𝑛𝜑1 − 𝑡𝑎𝑛𝜑𝑜𝑑 ) · 𝐶𝑄𝑁 (3.2)

gdje su cosφod faktor snage ispod kojeg se plaća reaktivna energija (koji iznosi 0.95);
CQN 𝑖 CQV , cijena (NJ/kVArh) reaktivne energije po višoj i nižoj tarifi, respektivno. Ako je
kompenzacija izvedena tako da je faktor snage cosφk = cosφod = 0.95, mjesečna ušteda za
reaktivnu energiju UQmjes (NJ/ mjesec) iznosi:

𝑈𝑄𝑚𝑗𝑒𝑠 = 𝑇𝑅𝑄𝑉 − 𝑇𝑅𝑄𝑁 (3.3)

3.1 Uređaji za kompenzaciju reaktivne snage u EES

Kompenzacija reaktivne snage vrši se pomoću različitih uređaja predviđenih za istu. Uređaji
za kompenzaciju reaktivne snage dijele se na statičke i dinamičke. Statički izvori su
kondenzatorske baterije, prigušnice i statički kompenzatori. Ukoliko dođe do promjene
napona u čvoru u kojem su priključeni, statički izvori ne mogu upravljati izlaznom
reaktivnom snagom. Dinamički sinhroni generatori, sinhroni kompenzatori i FACTS uređaji
spadaju u skupinu dinamičkih izvora reaktivne snage. U slučaju promjene napona na mjestu
priključka, dinamički uređaji upravljaju izlaznom reaktivnom snagom.

3.1.1 Kondenzatorske baterije

Baterijom kondenzatora vrši se kompenzacija dijela reaktivne energije koja potiče od

osnovnog harmonika struja i napona (reaktivna energija), ali ona također utiče i na tokove
snaga viših harmonika i zbog činjenice da se njihovom ugradnjom na mjesto potrošnje

36
najjednostavnije podiže faktor snage, kondenzatorske baterije su i najčešće korišten način
kompenzacije reaktivne snage. U klasičnom proračunu kompenzacije reaktivne energije cilj je
određivanje instalisane snage baterije, njene lokacije (ako se ne radi o centralnoj
kompenzaciji) i određivanju koraka uključivanja pojedinih stepeni ako se vrši dinamička
kompenzacija. Gubici u kondenzatorima su mali i kreću se od 0,1 do 0,7% nazivne snage
kondenzatora.

Za postizanje tražene struje, odnosno snage, više kondenzatorskih elemenata se veže paralelno
te slaže u bateriju. Limena kutija predstavlja kućište na vrhu kojeg se nalaze provodni
izolatori čiji broj ovisi o tome je li kondenzatorski element izveden jednofazno s priključkom
na kutiju, jednofazno izolirano ili trofazno. Snaga jednofaznog kondenzatora data je izrazom
(3.4):

𝑈2
𝑄𝐶 = 𝑋 = 𝑈 2 · 𝜔 · 𝐶 (3.4)
𝐶

a snaga trofaznog kondenzatora izrazom (3.5):

𝑄𝐶 = 3 · 𝑈𝑓 2 · 𝜔 · 𝐶 (3.5)

U odnosu na mogućnost upravljanja reaktivnom snagom rade se kao:

• neupravljive komponente, kondenzatori sa fiksnim kapacitetom (engl. Fixed

Capacitors - FC);
• komponente sa stepenastim aktivnim upravljanjem, mehanički uklopivi kondenzatori
(engl. Mehanical Switched Capacitors - MSC).

Kod kondezatora sa fiksnim kapacitetom isti se može jedino mijenjati u diskretnim stepenima
promjenom statusa uključenosti prekidača („on-off“, odnosno sve ili ništa), a proizvodnja
reaktivne snage ne može se regulisati odnosno ne postoji mogućnost prilagođenja odate
reaktivne snage potrebama sistema. Ako se prethodno opisana izvedba modifikuje, tako da se
kondenzatori podjele u više stepeni/sekcija i priključe na sistem preko mehaničkih sklopnih
aparata (prekidači, sklopke) te opremi uređajem za upravljanje, dobiju se komponente sa
stepenastim aktivnim upravljanjem. Zadatak uređaja za upravljanje je da prati zadane
parametre (napon, faktor snage itd.) i na osnovu toga daje nalog za uklop/isklop pojedinih
stepeni. Ovako ostvarena regulacija je skokovita i ovisi o broju i veličini pojedinih stepeni.

37
Kao dielektrik, u počecima industrijske proizvodnje energetskih kondenzatora, korišten je
višeslojni papir impregniran mineralnim uljima. Ova mineralna ulja su obična
transformatorska ulja koja su parafinskog tipa i osjetljiva su na starenje kao i na zaprljanje
produktima hemijskih reakcija koje nastaju u kondenzatoru djelovanjem električnog polja.
Danas se niskonaponski kondenzatori (do 1 kV) izražuju od metalizovanog polipropilenskog
filma i po pravilu se ne impregnišu. Proboji koji se javljaju nisu od većeg značaja jer ovako
formirani kondenzatori imaju osobinu da sami sebe iscjeljuju. S druge strane, srednjenaponski
kondenzatori (do 35 kV) se danas izrađuju od dvoslojnog polipropilenskog filma (debljine u
opsegu od 8 do 18 m) i od aluminijumske folije (debljine 5 ili 6 m) uz obavezno
impregnisanje odgovarajućim uljem, čime su smanjeni su aktivni gubici, tako da se nalaze u
opsegu od 0,1 do 0,2 W/kVAr.

Serijsko i paralelno vezivanje kondenzatorskih baterija

Baterije se vezuju redno - paralelnim kombinacijama kojima se ostvaruje željena snaga i

željeni kapacitet. Osnovna razlika između kompenzacije serijski uvrštenim i kompenzacije
paralelno uvrštenim kondenzatorom je u tome što kroz serijski kondenzator protječe struja
opterećenja, te je njegova reaktivna snaga razmjerna kvadratu struje, a paralelni je
kondenzator vezan na napon opterećenja i njegova reaktivna snaga razmjerna je kvadratu tog
napona. Prema tome primjenom serijskog kondenzatora djeluje se uglavnom na promjenu
napona, a primjenom paralelnog kondenzatora na promjenu struje. Na Slici 3.1 je prikazana
jednopolna shema paralelne kompenzacije.

Slika 3.1 Jednopolna shema paralelne kompenzacije [5]

Paralelni kondenzatori moraju biti dimenzionisani za maksimalni napon postrojenja i zaštićeni

protiv velikih struja. S druge strane, serijski kondenzatori moraju biti dimenzionisani za
maksimalnu struju voda i zaštićeni protiv previsokih napona koji se pojavljuju prilikom
kratkog spoja. Uz određeno nazivno opterećenje može se istim iznosom reaktivne snage i

38
serijskim i paralelnim uvrštenjem kondenzatora postići jednak popravak faktora snage na
početku voda. Razlika nastaje kad je opterećenje različito od nazivnog. Kroz serijski
kondenzator protječe struja opterećenja, pa se s povećanjem opterećenja proizvodi sve više
induktivne reaktivne snage. Zbog toga se s povećanjem opterećenja faktor snage sve više
poboljšava. Paralelni kondenzator priključen je na praktički konstantan napon, pa je faktor
opterećenja voda u praznom hodu čisto kapacitivan (𝑐𝑜𝑠𝜑 = 0 ), ali s povećanjem
opterećenja voda on se sve više približava vrijednosti 𝑐𝑜𝑠𝜑 = 1, te uz puno opterećenje
postiže odabranu vrijednost faktora snage.

Budući da je uređaj serijskih kondenzatora skuplji od uređaja paralelnih kondenzatora iste

snage, a osim toga zbog porasta opterećenja u budućnosti treba uzeti serijske kondenzatore
nešto veće snage, općenito uzevši, s gledišta poboljšanja faktora snage, najekonomičnije je
rješenje s paralelnim kondenzatorima.

Sa apekta regulacije napona u sistemu značajniju ulogu ima paralelni priključak

kondenzatorskih baterija dok se serijski priključak kondenzatorskih baterija više koristi u cilju
povećanja rezerve stabilnosti. Kod paralelnog povezivanja shunt kondenzatori se vežu
direktno na sabirnicu ili preko tercijarnog namotaja glavnog TR. Na žalost, kako napon pada,
reaktivna snaga generisana kondenzatorom, ili apsorbovana induktivitetom, pada, tako kada je
najviše potrebna, teško ju je dobiti. Serijski kondenzatori vežu se u red sa vodom i koriste se
za redukciju induktivne reaktanse. Glavna mana jeste proizvodnja prenapona u vrijeme struje
KS koja teče kroz C, te je potrebna posebna zaštita (lučni zazori). Jednopolna shema serijske
kompenzacije data je na Slici 3.2 a), a pripadajući fazorski dijagram na Slici 3.2 b).

Slika 3.2 a) Jednopolna shema serijske kompenzacije, b) Fazorski dijagram serijskog

kondenzatora [5]
39
Prednost regulacije napona serijskom kompenzacijom je u tome što je ona kontinuirana. Ta
prednost dolazi do izražaja naročito kad se pojavljuju velike varijacije napona zbog naglih
promjena opterećenja. Ako je VAr opterećenje malo, serijski ugrađen kondenzator je od male
pomoći. Sa njim je mala redukcija struje na vodu; tako, ako je ograničenje struje vezano za
termički limit, bolje je koristiti paralelno ugrađen kondenzator S druge strane, ako je
limitirajući faktor pad napona, serijski ugrađeni kondenzatori su efikasni, također i u
slučajevima naponske fluktuacije zbog lučnih peći ili ako je ukupna reaktansa voda velika,
čime je poboljšana je stabilnost sistema.

3.1.2 Prigušnice

Paralelno priključene prigušnice djeluju upravo suprotno serijski spojenim kondenzatorskim

baterijama i najznačajnije su sredstvo za kompenzaciju kapacitivnih struja u EES-u, koje se
koristi za sniženje napona u slabo opterećenim mrežama visokog napona, kada do izražaja
dolaze kapaciteti dugačkih visokonaponskih vodvoda. Malo opterećenje vodova visokog
napona (ispod prirodnih snaga vodova) uzrokuje generisanje velikih količina reaktivne snage i
povišenje napona na krajevima voda. Prigušnice se koriste za kompenzaciju/apsorbciju
viškova reaktivne snage u pojedinim čvorištima mreže, pri čemu se održava željeni naponski
profil u EES-u. Grade se kao monofazne ili trofazne jedinice sa regulacionim otcjepima
(komponente sa stepenastim aktivnim upravljanjem, mehanički sklapani reaktori/MSR) ili bez
regulacionih otcjepa (neupravljive komponente, fiksni reaktori/FR). Prigušnica se priključuje
direktno na vod (Slika 3.3a) ili na tercijar transformatora istog čvorišta, ukoliko je potrebno
spaja se na oba kraja voda (Slika 3.3b). Ukoliko se prigušnica postavlja na jedan kraj voda,
odabire se ona strana koja se češće prva uključuje. Pri kompenzaciji na oba kraja voda,
potrebno je dodati prigušnice na mjestima označenim s 'a'. Za dimenzionisanje prigušnica
provodi se analiza mreže za različita pogonska stanja, a obično se kompenzira manje od jedne
polovine kapacitivne snage. Prigušnice se izvode sa željeznom jezgrom. Jezgro prigušnice
obično je napravljeno od hladno valjanog lima niske disipacije. Namotaji mogu biti od bakra
ili aluminijuma, sa integrisanim termičkim osiguračem i postavljeni su tako da se obezbijedi
maksimalno odavanje toplote (hlađenje). Odgovarajućim izborom jezgre ili tercijarnim
namotom spriječava se zasićenje, odnosno izobličenje struje kompenzacije.

40
 Slika 3.3 Kompenzacijska prigušnica: a) priključena direktno na vod, b) priključena na
tercijar transformatora

Reaktivna snaga prigušnice ima kvadratnu ovisnost apsorbovane reaktivne snage o naponu
priključenog čvorišta, što znači da se njene mogućnosti povećavaju pri visokim naponima u
mreži. U razdobljima visokih opterećenja u EES-u i povećanog prijenosa dugačkim
visokonaponskim vododvima, prigušnice je najčešće potrebno odspojiti s mreže.

3.1.3 Statički VAR kompenzatori

Statički kompenzatori (engl. Static VAr Compensator - SVC) su uređaji za

proizvodnju/apsorbciju reaktivne snage koji varijacijom sopstvene proizvodnje ili apsorbcije
reaktivne snage održavaju, odnosno regulišu napon u tački priključka na sistem. Priključuju se
paralelno na mrežu i u suštini predstavljaju kombinacije paralelno priključenih kondenzatora
(sa fiksnim ili promjenljivim kapacitetom) i prigušnica sa kontrolisanom susceptansom, tako
da mogu raditi i u induktivnom i u kapacitivnom režimu. Upravljanje SVC je zasnovano na
tiristorima koji nemaju mogućnost isključenja signalom na upravljačku elektrodu (prekidanje
struje u trenutku prolaska kroz nultu vrijednost). U njima je uključena posebna oprema za
razmjenu reaktivne snage, tiristorski upravljiva ili tiristorski uklopiva prigušnica za apsorbciju
reaktivne snage te tiristorski uklopivi kondenzator za proizvodnju reaktivne snage. Postoji
veći broj fizički i konstrukciono različitih elemenata koji se koriste kao SVC2. Ovisno o
izvedbi i načinu regulacije susceptanse razlikuju se slijedeće grupe ovih elemenata:

2 U britansku je mrežu napona 275 kV priključen prototip statičkog kompenzatora koji se sastoji od prigušnice kojoj se
reaktivna snaga može kontinuirano regulisati dodatnim magnetskim fluksom od 0 do 30 MVAr, i od tri kondenzatorske
baterije po 20 MVAr. Takvom se kombinacijom može kontinuirano mijenjati reaktivna snaga od 30 MVAr induktivno do 60
MVAr kapacitivno. Uređaj je priključen na tercijarni namot transformatora od 13 kV.

41
 • Uređaji sa kontinualnom regulacijom, kao što su tiristorski kontrolisane (regulisane)
prigušnice (engl. Thyristor Controlled Reactor - TCR), tiristorski kontrolisani
transformatori (engl. Thyristor Controlled Transformers- TCT) i prigušnice upravljane
istosmjernom strujom (engl. Direct Current Controlled Reactors - DCCR ).
• Uređaji sa diskontinualnom regulacijom: tiristorski uklopivi kondenzatori (engl.
Thyristor Switched Capacitors - TSC) i tiristorski uklopive prigušnice (engl. Thyristor
Switched Reactors - TSR).
• Uređaji sa vlastitom kontrolom susceptanse: prigušnice sa samozasićenjem i
kondenzatorima za podešavanje nagiba regulacione karakteristike (engl. Self Switched
Reactors- SSR).
• Statički kompenzacioni sistemi koji se sastoje od kombinacije kondenzatora sa
fiksnim ili promjenljivim kapacitetom i bilo kojeg tipa regulacionih prigušnica iz
prethodnih tačaka.

Važna karakteristika ovih uređaja je mogućnost kontinuirane i brze regulacije napona koja se
postiže primjenom odgovarajućih klasičnih ili tiristorskih elemenata. Priključak na mrežu se
ostvaruje preko odgovarajućih transformatora ili preko tercijera mrežnih transformatora. Osim
širokog regulacionog opsega, brze i kontinualne regulacije, malih gubitaka, važna im je
karakteristika i pouzdanost u radu (za razliku od sinhronih kompenzatora).
Njihove povoljne karakteristike čine ih prihvatljivim za primjenu pri dinamičkim promjenama
u sistemu. Zbog brze i kontinualne regulacije napona statički kompenzatori povoljno djeluju
na tranzijentnu stabilnost sistema. Obzirom da SVC koriste kondenzatore, i oni imaju isti
problem smanjenja reaktivnih mogućnosti odnosno smanjenja proizvodnje reaktivne snage pri
smanjenju napona sistema (kvadratna ovisnost proizvedene reaktivne snage o naponu
priključenog čvorišta). Cijena im je znatno viša od običnih kondenzatorskih baterija i
prigušnica zbog primjene poluvodičkih elemenata i filtera, pa je neophodno analizirati
potrebu njihove ugradnje. Na Slici 3.4 su prikazane različite izvedbe SVC uređaja.

42
 a) b)

Slika 3.4 Izvedbe SVC uređaja: a) Sa kondenzatiorskim baterijama sa fiksnim ili

promjenljivim kapacitetom, b) Sa tiristorski prekidanim kondenzatorima [9]

3.1.4 Sinhroni generator

Sinhroni generatori u elektroenergetskom sistemu predstavljaju najveći izvor napajanja

sistema reaktivnom snagom. Sinhroni generator može proizvoditi ili apsorbirati reaktivnu
snagu, ovisno o uzbudi. Sistem uzbude predstavlja izvor struje uzbude potrebne za održavanje
napona na priključcima generatora i uključuje mašine i aparate za proizvodnju struje uzbude
(budilica/uzbudnik), uređaje za regulaciju uzbude (regulator uzbude ili regulator napona),
uređaje za kompenzaciju po naponu i struji na priključcima generatora, uređaje za
stabilizaciju sistema te zaštitne krugove i limitere. Generatori građeni za niži nazivni faktor
snage su skuplji, pa prilikom narudžbe treba utvrditi, među ostalim, i njihovu ulogu u mreži
kao proizvođača reaktivne snage. Ako stroj uz aktivnu proizvodi i reaktivnu snagu, gubici
stroja su naravno veći. Pri punom nazivnom opterećenju gubici u generatoru iznose 7-13
kW/MVAr.

Naduzbuđen generator proizvodi reaktivnu snagu, dok poduzbuđeni apsorbira. Mogućnost

proizvodnje/apsorbcije reaktivne snage sinhronog generatora zavisi od proizvodnje
aktivne snage i dozvoljeno područje rada sinhronog generatora određeno je njegovim
pogonskim PQ dijagramom, prikazanim na Slici 3.5. Granice PQ dijagrama su: maksimalna
aktivna snaga (e-g), minimalna aktivna snaga (d-j), granica zagrijavanja statorskog namota (g-
h), granica zagrijavanja rotorskog namota (h-j), praktična granica statičke stabilosti (c-e),
granica zagrijavanja čeonog prostora (d-e) i minimalna uzbudna struja. Proizvodnja reaktivne
snage ograničena je maksimalnim naponom uzbude, prije nego struja rotora izazove
pregrijavanje. Na Slici 3.5 taj napon iznosi 2.5 p.u. Sposobnost apsorpcije reaktivne snage

43
sinhronog generatora određena je omjerom kratkog spoja (1/sinhrona reaktansa) kao
udaljenost između ose snage i teorijske granice stabilnosti. Kod modernih mašina omjer
kratkog spoja je malen iz ekonomskih razloga, zbog čega je smanjena mogućnost apsorpcije
reaktivne snage.

Slika 3.5 Dijagram proizvodnje sinhronog generatora

Mogući angažman reaktivne snage generatora određuje se prema nazivnim parametrima

pogona, a mijenja se u slučaju promjene parametara pogona, kao što su rad pri sniženim ili
povišenim statorskim naponima. Sinhronim generatorima u EES-u kompenzuju se brze
varijacije napona velikih amplituda i oni su uređaji sa kontinualnom promjenom reaktivne
snage. Rješavanje problema regulacije tokova reaktivnih snaga i napona u EES-u promjenom
angažmana reaktivne snage sinhronih generatora ograničeno je zbog udaljenosti generatora od
značajnih potrošača reaktivne energije, ili zbog dužine dugih visokonaponskih vodova. Zbog
prijenosa velikih iznosa reaktivnih snaga dolazilo bi do povećanja gubitaka u mreži i
smanjenja propusnosti grana mreže, što zahtjeva kompenzaciju reaktivne snage bliže
potrošačima.

U poduzbuđenom stanju generator radi rjeđe. Mogućnost proizvodnje reaktivne snage u

takvom stanju daleko je manja nego u naduzbuđenom području. Preniska uzbuda može imati
za posljedicu nestabilan rad stroja i preveliko ugrijavanje. Generator kao izvor reaktivne
snage ne traži nikakvo posebno održavanje i nadzor.

44
3.1.5 Sinhroni kompenzator

Sinhroni kompenzator (SK) je sinhroni motor koji radi bez mehaničkog opterećenja, zavisno
od vrijednosti uzbude, može proizvoditi ili apsorbirati reaktivnu snagu. Za pokretanje do
sinhronizacije koriste se razne metode, kao što su: pokretanje posebnim motorom, pokretanje
samog kompenzatora kao asinhronog motora pri sniženim naponima na njegovim krajevima,
pokretanje pomoću posebnog generatora (metoda progresivnog ubrzavanja „back to back“),
pokretanje pomoću statičkog generatora za startovanje. Kako se radi o rotacijskoj mašini,
njegova uskladištena energija u rotirajućoj masi je povoljna za savladavanje tranzijentnih
poremećaja, uključujući propade napona. Aktivnu snagu iz mreže crpi za hlađenje,
podmazivanje i pokrivanje gubitaka. Snage su 10-300 MVAr. Proizvodnja reaktivne snage
prilagođava se potrebama promjenom uzbudne struje rotora. Regulacijom uzbude podešava se
odavanje odnosno apsorbcija njegove reaktivne snage, tako da se sinhroni kompenzator
ponaša kao generator/potrošač reaktivne snage, shodno potrebama sistema. Kompenzator pri
tome može regulisati bilo koji napon na svojim krajevima ili napon na sabirnicama mreže na
koju je priključen preko transformatora za povišenje napona. Često se za spregu sinhronog
kompenzatora sa mrežom koriste i tercijeri interkonektivnih transformatora i
autotransformatora.

Sinhroni kompenzator može raditi, kako u kapacitivnom području poput prigušnice (potrošač
reaktivne snage), tako i u induktivnom području (proizvođač reaktivne snage) poput
kondenzatora. Nazivna snaga definisana je za induktivan rad u naduzbuđenom području, dok
za kapacitivan rad u poduzbuđenom području snaga iznosi 50-80% nazivne. Mjesto primjene
sinhronog kompenzatora su velika čvorišta mreže gdje je potrebna grupna kompenzacija, jer
je samo tada isplativ. Neki sinhroni generatori su tako dimenzionisani i opremljeni, da u
posebnim uslovima mogu raditi kao sinhroni kompenzatori. Primjer u EES-u BiH je PHE
Čapljina. Dodatna prednost je fleksibilan rad u svim uslovima opterećenja. Sinhroni
kompenzator skuplji je od kondenzatorske baterije i kompliciraniji za održavanje zbog
potreba hlađenja, podmazivanja, pokretanja, sinhronizacije, proizvodnje buke i većih
gubitaka. Upravo zbog toga u novije vrijeme češće se koriste velike kondenzatorske baterije.
Tipičan način spajanja sinhronog kompenzatora na tercijarni namot glavnog transformatora,
dat je na Slici 3.6 uz pripadajuću V/VAr karakteristiku na Slici 3.7.

45
 Slika 3.6 Način spajanja sinhronog kompenzatora [10]

Slika 3.7 V/Var karakteristika sinhronog kompenzatora [10]

3.1.6 Statički sinhroni kompenzator

Statički sinhroni kompenzator (eng. Static Synchronous Compensator - STATCOM) je uređaj

zasnovan na energetskoj elektronici, paralelno priključen na sistem, koji može proizvoditi ili
apsorbovati reaktivnu snagu i pripada familiji FACTS (engl. Flexibile AC Transmission
System) opreme. Umjesto korištenja konvencionalnih kondenzatora i prigušnica sa
mogućnošću brzog uklapanja STATCOM koristi uređaje energetske elektronike (DC/AC
pretvarači sa istosmjernim kondenzatorom kao naponskim izvorom) u cilju obezbijeđenja
injektiranja/apsorbcije reaktivne snage u sistem. Kod njih se izlaznim izmjeničnim naponom
upravlja na način da se automatskom regulacijom napona istosmjernog kondenzatora, koji
služi kao naponski izvor pretvarača, utiče na zahtjevani nivo injektirane/apsorbovane
reaktivne snage u čvorište izmjeničnog sistema. Reaktivne mogućnosti STATCOM uređaja su
simetrične u oba smjera (isti iznosi reaktivnih snaga injektiranja/apsorbcije). STATCOM
uređaji su savršeniji u odnosu na SVC, zasnovani su na pretvaračima s tiristorima koji imaju

46
mogućnost uključenja promjenom signala na upravljačkoj elektrodi. Oni obezbijeđuju veoma
brzu, efikasnu i kontinualnu reaktivnu podršku i regulaciju napona u sistemu (imaju nešto brži
odziv regulacije napona u odnosu na SVC). STATCOM uređaji imaju poboljšane
performanse pri sniženju napona u sistemu, proizvodnja reaktivne snage ne zavisi od napona
sistema (linearna ovisnost proizvedene reaktivne snage o naponu priključnog čvorišta). Ovi
atributi značajno povećavaju korisnost STATCOM uređaja u sprečavanju kolapsa napona u
sistemu. Na Slici 3.8 a) prikazana je tipična shema STATCOM uređaja, kao i detaljniji opis
iste na Slici 3.8 b.

a) b)

Slika 3.8 a) Shema STATCOM uređaja, b) Opis sheme STATCOM uređaja [9]

3.1.7 Pregled karakteristika uređaja za kompenzaciju

Sinhroni generatori, sinhroni kompenzatori, SVC i STATCOM uređaji obezbijeđuju brzu i

kontinualnu reaktivnu podršku i naponsku regulaciju u EES-u. Kondenzatorske baterije i
prigušnice nemaju kontinualnu regulaciju i imaju mogućnost regulacije napona samo u
velikim stepenima/koracima. Nepovoljne karakteristike kondenzatorskih baterija i
kondenzatora u SVC uređajima su da injektiranje reaktivne snage u EES značajno opada sa
smanjenjem napona u sistemu, što znači da se mogućnosti ovih uređaja smanjuju kada je
najbitnije, pri niskim naponima u mreži. Oni imaju kvadratnu ovisnost proizvedene reaktivne
snage o naponu priključnog čvorišta. STATCOM uređaji imaju bolju podršku reaktivne snage
sistemu u uslovima slabih naponskih prilika i imaju linearnu ovisnost proizvedene reaktivne
snage o naponu priključnog čvorišta. Proizvodnja reaktivne snage sinhronih generatora i
sinhronih kompenzatora se povećava sa smanjenjem napona u sistemu sve dok se ne dostignu

47
ograničenja po struji uzbude. S aspekta povoljnih karakteristika regulacije napona u EES-u
preferira se upotreba sinhronih generatora i sinhronih kompenzatora. Cijena odnosno troškovi,
s druge strane, preferiraju upotrebu kondenzatorskih baterija. Generatori imaju jako visoke
kapitalne troškove (troškovi vezani za investicije) i prevashodno su namjenjeni za
proizvodnju aktivne snage u sistemu. Iako su i dodatni troškovi proizvodnje reaktivne snage
generatora jako visoki, teško ih je jednoznačno odvojiti od troškova za proizvodnju aktivne
snage. Pogonski troškovi generatora su također visoki. Sinhroni kompenzatori imaju visoke
kapitalne troškove, slično kao generatori, ali pošto su namijenjeni isključivo za proizvodnju
reaktivne snage, njihovi kapitalni troškovi ne uključuju ugradnju uređaja za regulaciju snage i
pogonski stroj/turbinu. SVC i STATCOM su jako skupi uređaji, njihovi pogonski troškovi su
manji od pogonskih troškova sinhronih generatora i sinhronih kompenzatora. SVC je jeftinija
zamjena za STATCOM.

3.2 Načini kompenzacije reaktivne snage

Postoje četiri načina kompenzacije reaktivne snage: pojedinačna, grupna, centralna, i

mješovita kompenzacija. U razmatranje su uzeti slučajevi korištenja kondenzatorskih baterija.

3.2.1 Pojedinačna kompenzacija

Kod pojedinačne kompenzacije, kondenzatorske baterije se priključuju direktno na stezaljke

potrošača, a uključuju se i isključuju zajedno sa potrošačem. Na taj način nije potreban
dodatni prekidač za kondenzatorske baterije, nisu potrebni ni otpornici za pražnjenje
kondenzatorskih baterija. Nedostatak je što se kondenzatori ne mogu upotrijebiti za drugu
vrstu kompenzacije kada je potrošač pripadnog voda isključen. Instalacija pojedinačne
kompenzacije je jednostavna i jeftina. Potrošač i kondenzator se nadziru zajedničkim
zaštitnim uređajem. Pojedinačna kompenzacija prikazana je na Slici 3.9.

48
 Slika 3.9 Pojedinačna kompenzacija

Pojedinačna kompenzacija se najčešće koristi kod trofaznih asinhronih motora sa trajnim

pogonom i ekonomična je za velike potrošače sa konstantnom potrebnom snagom i velikim
brojem radnih sati. U slučaju pojedinačne kompenzacije trofaznih asinhronih motora treba
paziti na slijedeće:

• zahtjeva najveću snagu energetskih kondenzatora,

• nadstrujna ili bimetalna zaštita na sklopki motora mora bit podešena na kompenziranu,
tj. smanjenju struju,
• u slučaju pogona sa velikim poteznim momentom, treba kondenzatore isklopiti prije
isklapanja motora, jer u suprotnom može uslijed samouzbude nastati prenapon.

Nije dozvoljena pojedinačna kompenzacija elektromotora koji pogone transportne mašine,

kranove, dizalice i sl., jer postoji opasnost da nakon njihovog isključenja, dođe do nastavka
njihovog rada uslijed akumulisane energije u kondenzatorima za kompenzaciju, kako se može
vidjeti na Slici 3.10.

Slika 3.10 Nedozvoljena pojedinačna kompenzacija [3]

49
Pojedinačna kompenzacija asinhronih motora je ekonomična kad je motor u stalnom pogonu,
a za priključak kondenzatora nisu potrebne posebne sklopke i osigurači. Snaga priključnog
kondenzatora odabire se prema reaktivnoj snazi praznog hoda motora, a da sigurno ne dođe
do samouzbude motora (tj. da motor ne radi kao generator struja viših harmoničkih
frekvencija) odabire se kondenzator koji ima za 10 % manju snagu od reaktivne snage koju
motor preuzima u praznom hodu.

Radi pojedinačne kompenzacije transformatora, kondenzator se veže na sekundarni namot i u

načelu se dimenzioniše za reaktivnu snagu praznog hoda transformatora. Ako će
transformator biti trajno dovoljno opterećen, može se tako kompenzirati i dio reaktivne snage
tereta.

3.2.2 Grupna kompenzacija

Karakteristike grupne kompenzacije su:

• grupa potrošača kompenzira se zajedničkim energetskim kondenzatorom,

• potrebni su posebni prekidači za uključivanje energetskih kondenzatora,
• zahtjeva se manja ukupna snaga kondenzatora nego pri pojedinačnoj kompenzaciji.

Grupna kompenzacija omogućava ispravak faktora snage, grupe potrošača, s jednoga mjesta.
Ovakva kompenzacija je jeftinija od pojedinačne jer se koristi jedan kondenzator za više
potrošača (Slika 3.11). Ako se potrošači ne uključuju grupno nego pojedinačno, treba paziti da
ne dođe do prekompenzacije. Za to su potrebne sklopke sa predotpornikom i otpornikom za
pražnjenje, posebno u slučajevima većih snaga ili spajanja kondenzatora u paralelu.

Slika 3.11 Grupna kompenzacija

50
Za kompenzaciju postrojenja niskog i visokog napona primjenjuje se također grupna
kompenzacija. Kondenzatori se zajednički uklapaju zajedničkim prekidačem s motornim
pogonom ili visokonaponskim prekidačem. Zaštita od kratkog spoja izvodi se osiguračima
velike prekidne moći. Za pražnjenje nakon isklapanja predviđeni su naponski transformatori u
V–spoju. Ovakva kompenzacija je jeftinija u odnosu na pojedinačnu kompenzaciju.
Nedostatak je da dovodi, od mjesta kompenzacije do motora nisu rasterećeni ni od reaktivnih
struja a samim time i od njihovog negativnog djelovanja. Isto tako kad su motori isključeni
kondenzatori ostaju uključeni pa treba posebno voditi računa o stepenu kompenziranosti
postrojenja kao cjeline. Ugradnjom odgovarajuće automatike kojoj kao informacija služi
ukupna reaktivna struja grupe motora, mogu se pojedini kondenzatori uključivati ili
isključivati. Najčešće se koristi nekoliko kondenzatorskih jedinica spojenih paralelno.

3.2.3 Centralna kompenzacija

Centralna kompenzacija reaktivne snage provodi se za potrošače cijelog nekog pogona na

jednom mjestu. Svrha takve kompenzacije je u prvome redu rasterećenje napojne mreže,
odnosno ušteda na troškovima za prekomjerni potrošak reaktivne snage ili energije. Pogoni sa
promjenljivim potrebama reaktivne energije ne dopuštaju fiksnu kompenzaciju, s obzirom da
može doći do neekonomične podkompenzacije ili opasne prekompenzacije. Potrebna snaga
kondenzatora mora se prilagoditi promjenljivim potrebama reaktivne snage, i tu se može
iskoristiti centralna kompenzacija. Centralno kompenzaciono postrojenje priključuje se
neposredno na glavne sabirnice za cijeli pogon (Slika 3.12). Za centralnu kompenzaciju
koriste se regulacione jedinice reaktivne snage, koje su direktno priključene na sklopno
postrojenje. Regulacione kompenzacijske jedinice sadrže: kondenzatore, kondenzatorske
kontakte i regulator reaktivne snage, koji na mjestu napajanja mjeri reaktivnu snagu. Kod
odstupanja izmjerene i zadate vrijednost faktora snage (cosφk − cosφi = ±Δcosφ ), on
prema potrebi uključuje ili isključuje kondenzatore stepenasto.

51
 Slika 3.12 Centralna kompenzacija

Općenito uzevši, centralna kompenzacija treba manje instalisane snage u kondenzatorima

nego pojedinačna kompenzacija, jer svi pojedinačni potrošači ne rade istovremeno. Da bi se
snaga kompenzacije mogla prilagoditi momentanom opterećenju potrošača, redovno nije
dovoljno da se kondenzatori jednostavno ručno uklapaju i isklapaju, već je prilagođivanje
potrebno provesti automatskim uklapanjem grupa kondenzatorskih baterija. Upotrebom
centralne kompenzacije sa automatskom regulacijom postiže se visok stepen faktora snage
(𝑐𝑜𝑠𝜑 = 0.95 − 0.99), ujedno nije potrebna stručna osoba koja bi pratila promjene reaktivne
snage i uključivala ili isključivala pojedine jedinice.

3.2.4 Mješovita kompenzacija

Ponekad analize pokazuju da je najekonomičnije koristiti više načina kompenzacije na

jednom mjestu, kao na Slici 3.13.

Slika 3.13 Mješovita kompenzacija

52
3.3 Kompenzacija u mrežama sa prisustvom viših harmonika

Mreže niskog i srednjeg napona vode u sve većoj mjeri, pored struje osnovne frekvencije 50
Hz također i struje viših harmonika. Idealne struje i naponi sinusnog oblika pojavljuju se
samo u mrežama s linearnim potrošačima. U današnjim savremenim industrijskim mrežama
se uz linearne potrošače sve više ugrađuju nelinearni potrošači čiji pretežni dio čine strujni
usmjerivači. Strujni usmjerivači trebaju induktivnu reaktivnu snagu i oni proizvode više
harmonike.

Sadržaj viših harmonika ovisan je o više faktora i vrlo je različit. Harmonici mogu
preopteretiti kondenzatore za kompenzaciju reaktivne snage prenaponima i povećanim
strujama na frekvencijama viših harmonika zbog smanjenja reaktanse kondenzatora na višim
frekvencijama.

Pojava rezonancije

Mnogo kritičnija situacija je kada kompenzacijski kondenzator i induktiviteti transformatora i

mreže čine jedan paralelni oscilatorni krug. Njihova impedansa poprima pri rezonantnoj
frekvenciji oscilatornog kruga vrlo visoku razinu. Amplituda struje kola pri tome nije
ograničena aktivnim otporom kola, nego zasićenjem magnetnog kola. Leži li rezonantna
frekvencija u blizini frekvencija, koje su uzrokovane izvorom viših harmonika, tada će ove
struje viših oscilacija biti narinute na visoku impedansu oscilatornog kruga. Budući da je
vrijednost napona, shodno Ohmovom zakonu jednaka proizvodu vrijednosti impedanse, koja
je velika i pripadajuće struje, to će i napon imati jako veliku vrijednost. Kao posljedica, javit
će se i vrlo velike struje oscilatornog kruga koje na postrojenje mogu djelovati kao smetnja ili
razaranje. Opisane prilike se mogu vidjeti na paralelnom LC kolu prikazanom na Slici 3.14.

Slika 3.14 Rezonancija u paralelnom LC kolu [11]

53
Rezonancija je jedan od glavnih razloga kvarova i smanjenja upotrebnog vijeka uređaja za
kompenzaciju reaktivne snage, i može biti serijska ili paralelna. Induktivitet transformatora
zajedno s kondenzatorima tvori rezonantni strujni krug koji bi mogao biti pobuđen
harmoničkom strujom koju stvara potrošač. Taj rezonantni strujni krug uvijek ima rezonantnu
frekvenciju i ukoliko postoji harmonička struja iste frekvencije, strujni krug će doći u
rezonanciju gdje visoke struje prolaze granama (L - induktivitet transformatora i C - kapacitet
kondenzatora) preopterećujući ih i podižući napon na njima kao i cijelom električnom sistemu
koji je paralelno priključen, kao što se vidi na primjeru postrojenja sa Slike 3.15.

Slika 3.15 Primjeri pojave paralelne i serijske rezonancije u jednom elektroenergetskom

postrojenju [11]

Mjere za sprečavanje rezonancije

Neugođeno filtriranje je tehnika korekcije faktora snage kojom se izbjegava rizik rezonancije
tako da se frekvencija rezonancije prebacuje na niže vrijednosti gdje nema harmoničkih struja.
To se postiže modificiranjem osnovnog LC strujnog kruga kojeg tvori transformator i
kondenzatorski uređaj, uvođenjem filterske prigušnice u seriji s kondenzatorima, tvoreći tako
složeniji rezonantni strujni krug, ali s rezonantnom frekvencijom nižom od prvog postojećeg
harmonika Pritom se snaga prigušnice određuje u postotku (faktor prigušenja p) prema snazi
kondenzatora, u odnosu na osnovni harmonik. Na taj način je onemogućen nastanak pravih
rezonantnih uslova. Dijagram na Slici 3.16 prikazuje frekventnu karakteristiku impedanse
razgođenog filterskog kruga (serijskog spoja prigušnice i kondenzatora).

54
 Slika 3.16 Frekventna karakteristika impedanse razgođenog filterskog kruga [11]

Pored ovog glavnog cilja, prigušnica povezana u seriju s kondenzatorima tvori serijski
rezonantni strujni krug s određenom frekvencijom ugađanja na kojoj će ta grana otvoriti niski
put impedanse za harmoničku struju te određene frekvencije. Ukoliko se odabere frekvencija
ugađanja blizu one koju ima jedna od harmoničkih struja, još će više struje tog harmonika
prolaziti kroz nju umjesto kroz ostale potrošače povezane u paralelu dovodeći tako do efekta
filtriranja.

Komponente za neugođene filtere moraju biti pažljivo odabrane u skladu se željenom svrhom,
s harmonicima prisutnima u sistemu, s nekim karakteristikama sistema poput snage i
impedanse kratkog spoja, sa željenim učinkom filtriranja i s karakteristikama konfiguracije
rezonantnog strujnog kruga. Na primjer, napon kondenzatora će biti viši od nominalnog
mrežnog napona kada imaju serijski povezanu prigušnicu. Prigušnice moraju biti odabrane
prema induktivnoj vrijednosti potrebnoj za nastanak željene frekvencije ugađanja kao i
dovoljno velikoj sposobnosti da apsorbira očekivane harmoničke struje.

3.4 Priključenje kondenzatorske baterije na mrežu

Viši harmonici napona i struje prouzrokovani nelinearnim opterećenjem mogu negativno

uticati na širok opseg opreme u elektroenergetskom sistemu, a najprimjetnije na
kondenzatore, transformatore i motore izazivajući dodatne gubitke, pregrijavanja i
preopterećenja. Problemi koji se tiču harmonika obično se prvo vide na baterijama
kondenzatora. S obzirom da se kondenzatori vezuju otočno, a impedansa im je obrnuto
srazmjerna frekvenciji, tako da što je harmonik viši, on vidi nižu impedansu. Zbog toga

55
postoji mogućnost da kroz kondenzator teku visoke vrijednosti harmonika struje i da usled
toga dođe do njihovog preopterećenja i oštećenja. Prema tome kod instalacije kondenzatora na
već predviđeno mjesto u elektroenergetskom sistemu potrebno je mjerenjem izvršiti analizu
harmonijskog spektra napona i struje kako bi se izbjegla naprezanja kondenzatorske baterije
usljed postojećih harmonika, kao i mogućnost pojave rezonancije na određenoj frekvenciji.
Postoje razne tehnike za rješavanje problema naprezanja kondenzatora usljed viših
harmonika. Neke predlažu da se kondenzator isključi sa mreže kada nivo harmonika struje
kroz njega postane visok. Ostale tehnike predlažu ugradnju pasivnih/aktivnih filtera kao i
aktivnih zaštitnih uređaja. Važeći standardi propisuju dozvoljeni nivo preopterećenja
kondenzatorske baterije.

Prisutvo kondenzatora u mreži prouzrokuje određene režime, od kojih među najvažnije spada
uključenje kondenzatora pošto je praćeno strujama uključenja koje su više desetina puta veće
od njihove nominalne struje pa se moraju posebno proučavati i analizirati. Priključenje
kondenzatorske baterije na napon uklapanjem sklopnog aparata uzrokuje uklopnu struju koja
je funkcija mrežnog napona, kapaciteta i otpora kola, vrijednosti i mjesta induktiviteta u
mreži, naboja baterije u trenutku kad se zatvori kolo, i posredno prigušenja prijelazne pojave.
Ta struja može dostići vrlo visoku amplitudu (reda veličine struje kratkog spoja), veliku
strminu porasta i biti vrlo velike frekvencije, što sve izaziva znatna naprezanja sklopnih
aparata i kondenzatora. Standardom je predviđeno da maksimalna struja uključenja bude

𝐼𝑚𝑎𝑥 ≤100𝐼𝑐𝑛 (3.6)

pri čemu je 𝐼𝑐𝑛 vrijednost nominalne struje kondenzatorske baterije. Provjera ispunjenosti
ovog uslova je nužna kako bi se utvrdila potreba za ugradnjom prigušnice na red sa
kondenzatorom u cilju ograničenja ove struje na dozvoljeni nivo.

Struja uključenja u zavisnosti od vrste kompenzacije

Kod uključenja kondenzatora koji se nalazi u kompenzacionom uređaju sa već uključenim

kondenzatorima, tranzijentna struja uključenja je do 200 puta veća od nominalne struje.
Velike vrijednost struje uključenja mogu dovesti do topljenja glavnih kontakata, štetne su i za
kondenzatore. Vrijednost struje uključenja zavisi od vrste kompenzacije (Slika 3.17).

56
 a)

b)

Slika 3.17 Vrijednost struje uključenja u slučaju:

a) pojedinačne kompenzacije, b) višestepene kompenzacije [3]
Trajanje vršnih vrijednost struja uključenja je 1–2ms, frekventni opseg 5–15kHz. U
automatskim kompenzacionim postrojenjima potrebno je koristiti kontaktore koji prigušuju
vršne vrijednost struja uključenja (Slika 3.18). Redukcijom struje uključenja se pored
navedenog, izbjegavaju tranzijentni i naponski padovi. U kondenzatorskim kontaktorima se
koriste pomoćni predkontakti sa funkcijom ograničavanja struje uključenja odnosno struje
kratkog spoja. Na svakom predkontaktu u seriji je spojen otpornik za ograničavanje struje
uključenja (struje punjenja) kondenzatora. Predkontakti se zatvaraju prije glavnih kontakata, a
otvaraju se kad su ovi sigurno zatvoreni. Ovo svojstvo kondenzatorskih kontaktora garantuje
njihovu pouzdanost i funkcionalnost tokom njihovog vijeka trajanja.

57
 Slika 3.18 Predkontakt koji redukuje struju uključenja [3]

Kondenzatorski sklopnici su pogodni za uključivanje kondenzatora sa ili bez predspojenih

prigušnica. Zahvaljujući pretkontaktima i prigušnim otpornicima struja uklapanja je manja od
70𝐼𝑁 .

3.5 Regulator reaktivne snage

Određivanje snage kompenzacije pogotovo u velikim industrijama i pogonima gdje je

potrošnja energije varijabilna zbog vremenskog korištenja potrošača (brzog ili sporog ritma) i
ovise o sezonama posla (npr. uljare, sušare, prehrambena industrija) je kompleksan posao. Tu
nam uveliko pomaže regulator reaktivne snage koji sam po potrebi postrojenja uključuje ili
isključuje potreban broj kondenzatorskih baterija kako bi kompenzirana snaga bila uvijek u
optimalnim granicama.

Princip djelovanja

Mikroprocesor regulatora registruje napon i posredstvom strujnog transformatora struju

potrošača cijelog pogona, te ih koristi za računanje odnosa između aktivne i reaktivne snage u
energetskom sistemu. Regulator radi u 4−kvadrantnom modu. U početnoj fazi provjeravaju se
okretno polje i spojevi transformatora uklapanjem i isklapanjem stepeni (engl. controller
learning mode). Pogrešno mjerenje, koje može nastati kao rezultat istovremenog sklapanja
baterija i motora spriječeno je mjerenjem vlastite struje.

U slučaju pogrešnog spoja (npr. transformator postavljen u dovodni vod) aktivirat će se signal
kvara i greška će se prikazati na displeju.

58
Povratno napajanje kod generatorskog rada motora se prepoznaje i signalizira povratno.
Potrebna snaga kompenzacije za postizanje traženog cosφ se stalno izračunava. Sklapanje
stepeni slijedi ciljano u skladu s traženom snagom kompenzacije, ukoliko je razlika snage
veća od 70% snage najmanjeg stepena (snaga stepena je programirana, ručno uklopljeni
stepeni se izuzimaju iz računa optimiranja). Optimalna snaga kompenzacije zahtjeva nekoliko
sklapanja. Nakon dostizanja potrebne snage kompenzacije daljnja sklapanja su blokirana za
programirano vrijeme. Ovo vrijeme se dinamički povećava za vrijeme malog tereta.
Mjerenjem vlastite struje pomoću strujnog transformatora x/1 (A) u dovodu kompenzacijskog
postrojenja nadzire se snaga, struja i viši harmonici struje i napona. U slučaju kvara pojedinog
stepena ili povišene struje viših harmonika javit će se signal kvara i po potrebi isklapanje
stepena.

59
4. ODABIR KOMPENZACIONOG UREĐAJA

Kako je već navedeno, distributer električne energije naplaćuje naknadu u vidu prekomjerno
preuzete reaktivne energije svim potrošačima (osim domaćinstvima) koji na mjestu potrošnje
ne ostvaruju faktor snage 0,95 ili veći. Da bi se izbjeglo plaćanje, faktor snage je potrebno
povećati što se čini na različite načine koji su opisani u prethodnim poglavljima. Međutim,
najčešći način popravka faktora snage u ovakvim prilikama jeste ugradnja kondenzatorskih
baterija, koje se priključuju paralelno potrošaču.

Potrebna snaga uređaja za kompenzaciju reaktivne snage se može izračunati pomoću

slijedećih podataka:

• maksimalna snaga potrošača 𝑃𝑚𝑎𝑥 (W),

• faktor snage potrošača koji se kompenzira (𝑐𝑜𝑠𝜑1 ),

• faktor snage koji se želi postići kompenzacijom (𝑐𝑜𝑠𝜑2 ), obično između 0,95 i 1.

Za eliminiranje plaćanja prekomjerno preuzete reaktivne energije dovoljno je postići 𝑐𝑜𝑠𝜑2 =

0.95. Da bi postojala rezerva u snazi kompenzacijskog uređaja za eventualno proširenje
potrošačkog postrojenja, te zbog opadanja kapaciteta kondenzatora uslijed starenja,
preporučljivo je u projektu dimenzionisati kompenzacijski uređaj za cosφ2 = 0.99 ili 1.

Ove podatke moguće je odrediti na osnovu podataka s dijagrama opterećenja ili na osnovu
računa za struju, gdje se nalaze mjerene vrijednosti. Dakle, potrebna snaga kompenzacionog
uređaja u slučaju da su poznati aktivna i reaktivna snaga, P i Q potrošača prije kompenzacije,
na osnovu kojih se proračunava cos𝜑1 i željeni faktor snage nakon kompenzacije (cos𝜑2 ) se
može proračunati pomoću izraza (4.1):

𝑄𝑢𝑟𝑒đ𝑎𝑗𝑎 = 𝑄1 − 𝑄2 = 𝑃(𝑡𝑔𝜑1 − 𝑡𝑔𝜑2 ) (4.1)

Ako se pak želi uz poznati utrošak reaktivne energije 𝑊𝑄 (očitan na brojilu) naći potrebna
snaga 𝑄𝐶 kondenzatora koji treba ugraditi da se postigne željeni faktor snage cos 𝜑2 za
vrijeme t pogonskih sati, ona se može izračunati iz relacije (4.2):

60
 𝑊𝑄 −𝑊𝑃 ·𝑡𝑔𝜑2
𝑄𝐶 = (4.2)
𝑡

gdje je WP aktivna energija očitana na brojilu.

Generalno, ostvarivanje potrebnih performansi kompenzacijskog uređaja i pratećeg filtera,

moguće je odrediti kroz slijedećih 10 koraka [11]:

1. Odrediti potrebnu efektivnu snagu kondenzatorskog uređaja kako bi dobili željeni

faktor snage cosφ2, što je dato izrazom (4.1)
2. Formirati stepene kondenzatora na takav način da osjetljivost uređaja bude oko 15-
20% cjelokupne raspoložive snage3.
3. Pokušati formirati uređaje sa standardnim vrijednostima stepena efektivne snage, koji
bi, po mogućnosti, bili višekratnici 25 kVAr.
4. Izmjeriti prisustvo harmoničkih struja u glavnom napojnom kablu sistema bez
kondenzatora, u svim mogućim uslovima opterećenja. Izračunati ukupnu harmoničku
distorziju struje THDI datu izrazom (4.3) i svaku postojeću harmoničku distorziju
struje prema izrazu (4.4)
√[(𝐼3 )2 +(𝐼5 )2 + ··· +(𝐼𝑁 )2 ]
𝑇𝐻𝐷𝐼 = 100 · (4.3)
𝐼1

𝐼𝑁
𝐻𝐷𝐼 = 100 · (4.4)
𝐼1

, gdje je I1 vrijednost osnovnog harmonika, a I3 , I5 , … , IN , vrijednosti neparnih viših

harmonika mjerene struje.

5. Izmjeriti da li postoje harmonički naponi koji bi mogli dolaziti iz mreže u sistem, po

mogućnosti izmjeriti visokonaponsku stranu. Izračunati napon ukupne harmoničke
distorzije korištenjem slijedećeg izraza:

√[(𝑉3 )2 +(𝑉5 )2 + ··· +(𝑉𝑁 )2 ]

𝑇𝐻𝐷𝑉 = 100 · (4.5)
𝑉1

6. Provjeriti da li postoje totalne harmoničke distorzije TDHI>10% ili TDHV > 3%?
(mjereno bez kondenzatora)

3
Osjetljiviji uređaji koji reagiraju s 5-10% cjelokupne snage nisu korisni jer bi doveli do velikog broja sklapanja, čime
bi se oprema nepotrebno trošila jer je njen stvarni cilj postizanje visokog prosječnog faktora snage.

61
 o Ukoliko POSTOJE, koristiti harmonički filter i otići na korak broj 7 kako bi se
ispravno odredio faktor prigušenja.
o Ukoliko NE POSTOJE, koristiti standardni uređaj za korekciju faktora snage i
preskočiti korake 7, 8 i 9.
7. Provjeriti da li postoji treća harmonička struja I3 , takva da je
HD-I3 > 0,2 HD-I5 ?
gdje je I5 peta harmonička struja.
o Ukoliko POSTOJI, koristiti harmonički filter sa faktorom prigušenja p=14% i
preskočiti korak broj 8.
o Ukoliko NE POSTOJI, koristite harmomički filter sa faktorom prigušenja
p=7% ili 5,67% i otići na korak broj 8.
8. Ako je THDV:
o 7% - upotrijebiti harmonički filter s p=7% (standardna apsorpcija harmonika),
o 7 - 10 % upotrijebiti harmonički filter s p=5,67% (za veću apsorpciju
harmonika),
o > 10 % upotrijebiti specijalno dizajnirani harmonički filter.
9. Odabrati ispravne komponente koristeći tabele za harmoničke filtere, standardne
vrijednosti efektivne snage, napon i frekvenciju svoje mreže te određeni faktor
prigušenja p.
10. Koristiti originalne specijalno dizajnirane komponente za harmoničke filtere. Obratiti
pažnju da su prigušnice specificirane za svoju efektivnu snagu na mrežnom naponu i
frekvenciji. Ova snaga će biti stvarna efektivna snaga cijelog LC sklopa na osnovnoj
frekvenciji. Kondenzatori harmoničkih filtera moraju se odabrati za više nazivne
napone od onog mrežnog, zbog povećanja napona koji nastaje serijskim povezivanjem
s prigušnicom, prema slijedećoj formuli:
100
𝑈𝐶 = 𝑈𝑁 100−𝑝 (4.6)

4.1 Analiza potrošača priključenog na vlastitu TS 10/0.4 kV

Da bi se donio zaključak da li je potreban uređaj za kompenzaciju nekog potrošača, potrebno

je analizirati podatke od izmjerenoj aktivnoj i reaktivnoj snazi, odnosno analizirati cosφ koji
je moguće izračunati na osnovu mjerenih vrijednostu snage.

62
U nastavku će biti prikazana analiza kupca koji je priključen na vlastitu TS 10/0.4 kV. Na NN
stani TS vrši se stalno 15-minutno mjerenje aktivne (P) i reaktivne (Q) snage. Za analizu je
posmatran period od jedne godine od 17.5.2018. do 15.5.2019. Na osnovu mjerenih
vrijednosti P i Q, određen je i stvarni faktor snage cosφ1 , kao:

𝑃
𝑐𝑜𝑠𝜑1 = (4.7)
√𝑃 2 +𝑄2

Ponašanje kupca tokom godine varira, što svakako utiče na promjenu dijagrama opterećenja i
faktora snage koji je veoma važan pri procjeni da li je uopšte potrebno vršiti kompenzaciju
reaktivne snage. Dijagram opterećenja aktivne snage posmatranog kupca za 12 mjeseci
posmatranog perioda, dat je na Slikama 4.10, 4.13, 4.16, 4.19, 4.22, 4.25, 4.28, 4.31, 4.34,
4.37, 4.40, 4.43 i 4.46. Također, dijagram opterećenja reaktivne snage posmatranog kupca za
posmatrani period od polovine maja 2018. do polovine maja 2019., dat je na Slikama 4.11,
4.14, 4.17, 4.20, 4.23, 4.26, 4.29, 4.32, 4.35, 4.38, 4.41, 4.44, 4.47, a promjena faktora snage
za posmatrane mjesece data je na Slikama 4.12, 4.15, 4.18, 4.21, 4.24, 4.27, 4.30, 4.33, 4.36,
4.39, 4.42, 4.45, 4.48.

0.4 0.2
Reaktivna snaga Q
Aktivna snaga P (MW)

0.3 0.15
0.2 0.1
(MVAr)

0.1 0.05
0 0
20.5.2018…
17.5.2018…
18.5.2018…

21.5.2018…
22.5.2018…
24.5.2018…
25.5.2018…
26.5.2018…
28.5.2018…
29.5.2018…
30.5.2018…
17.5.2018…
18.5.2018…
19.5.2018…
20.5.2018…
21.5.2018…
23.5.2018…
24.5.2018…
25.5.2018…
26.5.2018…
27.5.2018…
28.5.2018…
29.5.2018…
30.5.2018…

Vrijeme mjerenja Vrijeme mjerenja

Slika 4.10 Aktivna snaga za drugu polovinu Slika 4.11 Reaktivna snaga za drugu polovinu
maja 2018. maja 2018.

1
0.8
cosϕ

0.6
0.4
0.2
0
17.5.201…

21.5.201…

24.5.201…

28.5.201…
18.5.201…
19.5.201…
20.5.201…

22.5.201…
22.5.201…
23.5.201…

25.5.201…
26.5.201…
27.5.201…

29.5.201…
30.5.201…
31.5.201…

Vrijeme mjerenja

Slika 4.12 Faktor snage za prvu polovinu maja 2018.

63
 Aktivna snaga P (MW) Aktivna snaga P (MW)

0.1
0.2
0.3
0.4
0.1
0.2
0.3
0.4

0
0
1.7.2018… 1.6.2018…
3.7.2018… 3.6.2018…
5.7.2018… 5.6.2018…
8.7.2018… 7.6.2018…
cosϕ 10.6.2018…
10.7.2018…
12.6.2018…

0.2
0.4
0.6
0.8
1.2

0
1
12.7.2018…
15.7.2018… 1.6.2018… 14.6.2018…
2.6.2018… 17.6.2018…
17.7.2018…
4.6.2018… 19.6.2018…
20.7.2018…
Vrijeme mjerenja

5.6.2018… 21.6.2018…

Vrijeme mjerenja
22.7.2018…
7.6.2018… 24.6.2018…
24.7.2018… 26.6.2018…
27.7.2018… 8.6.2018…

Slika 4.16 Aktivna snaga za juli 2018.

10.6.2018… 28.6.2018…
Slika 4.13 Aktivna snaga za juni 2018.

29.7.2018…
12.6.2018…
13.6.2018…
15.6.2018… Reaktivna snaga Q
Reaktivna snaga Q 16.6.2018… (MVAr)
(MVAr) 18.6.2018…
0.1
0.2

0
0.05
0.15

Vrijeme mjerenja
20.6.2018…

0.1

0
0.02
0.04
0.06
0.08
0.12
21.6.2018… 1.6.2018…
1.7.2018… 23.6.2018… 3.6.2018…

Slika 4.15 Faktor snage za juni 2018.

3.7.2018… 24.6.2018… 6.6.2018…
6.7.2018… 26.6.2018… 8.6.2018…
9.7.2018… 27.6.2018… 11.6.2018…
12.7.2018… 29.6.2018… 13.6.2018…
15.7.2018… 16.6.2018…
17.7.2018… 18.6.2018…
20.7.2018… 21.6.2018…
Vrijeme mjerenja

23.6.2018…

Vrijeme mjerenja
23.7.2018…
26.7.2018… 26.6.2018…
Slika 4.14 Reaktivna snaga za juni 2018.

29.7.2018… 28.6.2018…

Slika 4.17 Reaktivna snaga za juli 2018.

64
 Aktivna snaga P (MW)

0.1
0.2
0.3
0.4
0.5

0
1.8.2018…
3.8.2018…
5.8.2018…
cosϕ 8.8.2018…
cosϕ
10.8.2018…

0.8
0.9
1

0.75
0.85
0.95
12.8.2018…
0.8
0.9
1

0.75
0.85
0.95

1.8.2018… 15.8.2018…
1.7.2018…
2.8.2018… 17.8.2018… 2.7.2018…
4.8.2018… 20.8.2018… 4.7.2018…

Vrijeme mjerenja
5.8.2018… 22.8.2018… 5.7.2018…
7.8.2018… 24.8.2018… 7.7.2018…
9.8.2018… 27.8.2018… 9.7.2018…

Slika 4.19 Aktivna snaga za august 2018.

10.8.2018… 29.8.2018… 10.7.2018…
12.8.2018… 12.7.2018…
14.8.2018… 14.7.2018…
15.8.2018… Reaktivna snaga Q 15.7.2018…
17.8.2018… (MVAr) 17.7.2018…
19.8.2018… 18.7.2018…
Vrijeme mjerenja

Vrijeme mjerenja
20.7.2018…
0.1

0
0.2

0.05
0.15

20.8.2018…
22.8.2018… 1.8.2018… 22.7.2018…
23.8.2018… 3.8.2018… 23.7.2018…
Slika 4.18 Faktor snage za juli 2018.

25.7.2018…

Slika 4.21 Faktor snage za august 2018.

25.8.2018… 6.8.2018…
27.7.2018…
27.8.2018… 9.8.2018…
28.7.2018…
28.8.2018… 12.8.2018… 30.7.2018…
30.8.2018… 15.8.2018…
17.8.2018…
20.8.2018…
Vrijeme mjerenja

23.8.2018…
26.8.2018…
29.8.2018…
Slika 4.20 Reaktivna snaga za august 2018.

65
 Aktivna snaga P (MW) Aktivna snaga P (MW)

0.1
0.2
0.3
0.4

0.1
0.2
0.3

0
0.05
0.15
0.25
0.35
1.9.2018…
1.10.2018…
3.10.2018… 3.9.2018…
5.10.2018… 5.9.2018…
8.10.2018… 7.9.2018…
cosϕ 10.9.2018…
10.10.2018…
12.9.2018…

0.2
0.4
0.6
0.8
1.2

0
1
12.10.2018…
15.10.2018… 1.9.2018… 14.9.2018…
17.10.2018… 2.9.2018… 17.9.2018…
19.9.2018…

septembar 2018.
20.10.2018… 4.9.2018…
Vrijeme mjerenja

21.9.2018…

Vrijeme mjerenja
22.10.2018… 5.9.2018… Slika 4.22 Aktivna snaga za
24.10.2018… 7.9.2018… 24.9.2018…
27.10.2018… 8.9.2018… 26.9.2018…
29.10.2018… 10.9.2018… 28.9.2018…

Slika 4.25 Aktivna snaga za oktobar 2018.

12.9.2018…
13.9.2018…
15.9.2018… Reaktivna snaga Q
Reaktivna snaga Q (MVAr)
16.9.2018… (MVAr)
18.9.2018…

0.1

0
0.02
0.04
0.06
0.08
0.12
0.14
0.1

Vrijeme mjerenja
0
0.05
0.15

20.9.2018…
1.10.2018…
21.9.2018… 1.9.2018…
3.10.2018…
23.9.2018… 3.9.2018…
6.10.2018… 24.9.2018… 6.9.2018…
8.10.2018… 26.9.2018…

Slika 4.24 Faktor snage za septembar 2018.

8.9.2018…
11.10.2018… 27.9.2018… 11.9.2018…
13.10.2018… 29.9.2018… 13.9.2018…
16.10.2018… 16.9.2018…
septembar 2018.

19.10.2018… 18.9.2018…
21.10.2018… 21.9.2018…

Vrijeme mjerenja
Vrijeme mjerenja

24.10.2018… 23.9.2018…
Slika 4.23 Reaktivna snaga za

26.10.2018… 26.9.2018…
29.10.2018… 28.9.2018…

Slika 4.26 Reaktivna snaga za oktobar 2018.

66
 Aktivna snaga P (MW)

0.1
0.2
0.3
0.4

0
1.11.2018…
3.11.2018…
5.11.2018…
7.11.2018…
cosϕ 10.11.2018… cosϕ
12.11.2018…

0.7
0.8
0.9
1

0.75
0.85
0.95
0.8
0.9
1

0.75
0.85
0.95

14.11.2018…
1.11.2018… 17.11.2018… 1.10.2018…

novembar 2018.
2.11.2018… 19.11.2018… 2.10.2018…
4.11.2018… 4.10.2018…

Vrijeme mjerenja
21.11.2018…

Slika 4.28 Aktivna snaga za

6.11.2018… 24.11.2018… 6.10.2018…
7.11.2018… 26.11.2018… 7.10.2018…
9.11.2018… 28.11.2018… 9.10.2018…
11.11.2018… 11.10.2018…
12.11.2018… 13.10.2018…
14.11.2018… 14.10.2018…
16.11.2018… Reaktivna snaga Q 16.10.2018…
17.11.2018… (MVAr) 18.10.2018…
19.11.2018… 20.10.2018…

Vrijeme mjerenja
0.1

0
Vrijeme mjerenja

0.02
0.04
0.06
0.08
0.12

21.11.2018… 21.10.2018…
22.11.2018… 1.11.2018…
23.10.2018…
24.11.2018… 3.11.2018… 25.10.2018…
6.11.2018…
Slika 4.27 Faktor snage za oktobar 2018.

26.11.2018… 26.10.2018…

Slika 4.30 Faktor snage za novembar 2018.

27.11.2018… 9.11.2018… 28.10.2018…
29.11.2018… 11.11.2018… 30.10.2018…
14.11.2018…
17.11.2018…

novembar 2018.
20.11.2018…
Vrijeme mjerenja

22.11.2018…
Slika 4.29 Reaktivna snaga za
25.11.2018…
28.11.2018…

67
 Aktivna snaga P (MW) Aktivna snaga P (MW)

0.1
0.2
0.3
0.4
0.1
0.2
0.3
0.4

0
0
1.1.2019… 1.12.2018…
3.1.2019… 3.12.2018…
5.1.2019… 5.12.2018…
8.1.2019… 8.12.2018…
10.1.2019… cosϕ 10.12.2018…
12.1.2019… 12.12.2018…

0.8
0.9
1

0.85
0.95
15.1.2019… 15.12.2018…
17.1.2019… 1.12.2018…
17.12.2018…
20.1.2019… 2.12.2018…
20.12.2018…

decembar 2018.
4.12.2018…

Vrijeme mjerenja
22.1.2019…
Vrijeme mjerenja

22.12.2018…
24.1.2019… 6.12.2018…
24.12.2018…
Slika 4.31 Aktivna snaga za
27.1.2019… 7.12.2018…
9.12.2018… 27.12.2018…
29.1.2019… 29.12.2018…

Slika 4.34 Aktivna snaga za januar 2019.

11.12.2018…
13.12.2018…
14.12.2018…
Reaktivna snaga Q 16.12.2018… Reaktivna snaga Q
(MVAr) 18.12.2018… (MVAr)
20.12.2018…

Vrijeme mjerenja

0.1

0
0.02
0.06
0.08
0.12

0.04
0.1

0
0.02
0.04
0.06
0.12
0.08

21.12.2018…
1.1.2019… 1.12.2018…
23.12.2018…
3.1.2019…
25.12.2018… 3.12.2018…
6.1.2019…
26.12.2018… 6.12.2018…

Slika 4.33 Faktor snage za decembar 2018.

8.1.2019…
28.12.2018… 9.12.2018…
11.1.2019…
30.12.2018… 12.12.2018…
13.1.2019…
decembar 2018.

16.1.2019… 15.12.2018…
19.1.2019… 17.12.2018…
21.1.2019… 20.12.2018…
Slika 4.32 Reaktivna snaga za

Vrijeme mjerenja
Vrijeme mjerenja

24.1.2019… 23.12.2018…
26.1.2019… 26.12.2018…
29.1.2019… 29.12.2018…

Slika 4.35 Reaktivna snaga za januar 2019.

68
 Aktivna snaga P (MW)

0.1
0.2
0.3
0.4

0
1.2.2019…
3.2.2019…
5.2.2019…
7.2.2019…
cosϕ 9.2.2019… cosϕ
11.2.2019…
0.8
0.9
1

0.85
0.95

0.8
0.9
1

0.85
0.95
13.2.2019…
1.2.2019… 16.2.2019… 1.1.2019…
2.2.2019… 18.2.2019… 2.1.2019…
4.1.2019…

Vrijeme mjerenja
4.2.2019… 20.2.2019…
5.2.2019… 22.2.2019… 6.1.2019…
7.2.2019… 24.2.2019… 7.1.2019…
8.2.2019… 26.2.2019… 9.1.2019…

Slika 4.37 Aktivna snaga za februar 2019.

10.2.2019… 11.1.2019…
11.2.2019… 13.1.2019…
13.2.2019… 14.1.2019…
15.2.2019… Reaktivna snaga Q 16.1.2019…
16.2.2019… (MVAr) 18.1.2019…
18.2.2019… 20.1.2019…
Vrijeme mjerenja

0.1

Vrijeme mjerenja
0
0.04
0.06
0.08
0.12

0.02

19.2.2019… 21.1.2019…
21.2.2019… 1.2.2019…
23.1.2019…
22.2.2019… 3.2.2019…
25.1.2019…
Slika 4.36 Faktor snage za januar 2019.

5.2.2019…

Slika 4.39 Faktor snage za februar 2019.

24.2.2019… 26.1.2019…
26.2.2019… 8.2.2019…
28.1.2019…
27.2.2019… 10.2.2019…
30.1.2019…
12.2.2019…
15.2.2019…
17.2.2019…
19.2.2019…
Vrijeme mjerenja

22.2.2019…
24.2.2019…
26.2.2019…
Slika 4.38 Reaktivna snaga za februar 2019.

69
 Aktivna snaga P (MW) Aktivna snaga P (MW)

0.1
0.2
0.3
0.1
0.2
0.3

0
0

0.05
0.15
0.25
0.05
0.15
0.25

1.4.2019… 1.3.2019…
3.4.2019… 3.3.2019…
5.4.2019… 5.3.2019…
7.4.2019… cosϕ 8.3.2019…
10.4.2019… 10.3.2019…

0.8
0.9
1

0.75
0.85
0.95
12.4.2019… 12.3.2019…
14.4.2019… 1.3.2019… 15.3.2019…
17.4.2019… 2.3.2019… 17.3.2019…
19.4.2019… 4.3.2019… 20.3.2019…

Vrijeme mjerenja
21.4.2019…
Vrijeme mjerenja

5.3.2019… 22.3.2019…
24.4.2019… 7.3.2019… 24.3.2019…
26.4.2019… 9.3.2019… 27.3.2019…

Slika 4.43 Aktivna snaga za april 2019.

28.4.2019… 10.3.2019… 29.3.2019…
Slika 4.40 Aktivna snaga za mart 2019.

12.3.2019…
14.3.2019…
Reaktivna snaga Q 15.3.2019…
Reaktivna snaga Q
(MVAr) 17.3.2019…
(MVAr)
18.3.2019…

Vrijeme mjerenja

0.1

0
0.02
0.04
0.06
0.08
0.12
20.3.2019…
0.1

0
0.02
0.04
0.06
0.08
0.12

1.4.2019… 22.3.2019… 1.3.2019…

3.4.2019… 23.3.2019… 3.3.2019…

Slika 4.42 Faktor snage za mart 2019.

6.4.2019… 25.3.2019…
6.3.2019…
9.4.2019… 27.3.2019…
9.3.2019…
11.4.2019… 28.3.2019…
12.3.2019…
14.4.2019… 30.3.2019…
15.3.2019…
17.4.2019… 17.3.2019…
20.4.2019… 20.3.2019…

Vrijeme mjerenja
Vrijeme mjerenja

22.4.2019… 23.3.2019…
25.4.2019… 26.3.2019…
Slika 4.41 Reaktivna snaga za mart 2019.

28.4.2019… 29.3.2019…

Slika 4.44 Reaktivna snaga za april 2019.

70
 Aktivna snaga P (MW)

0.1
0.2
0.3

0
0.05
0.15
0.25
1.5.2019…
2.5.2019…
3.5.2019…
cosϕ 4.5.2019… cosϕ
5.5.2019…
0.2
0.4
0.6
0.8
1.2

0
1

0.8
0.9
1

0.75
0.85
0.95
6.5.2019…
1.5.2019… 1.4.2019…
7.5.2019…
1.5.2019… 2.4.2019…

maja 2019.
8.5.2019…
2.5.2019… 4.4.2019…
10.5.2019…
5.4.2019…

Vrijeme mjerenja
3.5.2019… 11.5.2019…
7.4.2019…
4.5.2019… 12.5.2019…
8.4.2019…
4.5.2019… 13.5.2019…
10.4.2019…

Slika 4.46 Aktivna snaga za prvu polovinu

5.5.2019… 14.5.2019… 11.4.2019…
6.5.2019… 13.4.2019…
7.5.2019… 14.4.2019…
8.5.2019… Reaktivna snaga Q (MVAr) 16.4.2019…
8.5.2019… 17.4.2019…
0.1

0
0.02
0.04
0.06
0.08
0.12

9.5.2019… 19.4.2019…
Vrijeme mjerenja

Vrijeme mjerenja
10.5.2019… 1.5.2019… 20.4.2019…
11.5.2019… 2.5.2019… 22.4.2019…
11.5.2019… 3.5.2019… 23.4.2019…
Slika 4.45 Faktor snage za april 2019.

12.5.2019… 4.5.2019… 25.4.2019…

13.5.2019… 5.5.2019… 26.4.2019…
14.5.2019… 28.4.2019…

Slika 4.48 Faktor snage za prvu polovinu maja 2019.

7.5.2019…

maja 2019.
15.5.2019… 29.4.2019…
8.5.2019…
9.5.2019…
10.5.2019…
Vrijeme mjerenja

12.5.2019…
13.5.2019…
14.5.2019…
Slika 4.47 Reaktivna snaga za prvu polovinu

71
 U Tabeli 4.1 navedeni su najznačajniji podaci iz prikazanih dijagrama opterećenja za
pojedinačne mjesece:

Tabela 4.1 Najznačajniji podaci iz dijagrama opterećenja za pojedinačne mjesece

Prosječna Prosječna
Maksimalna Maksimalna Prosječni
aktivna reaktivna Minimalni
aktivna reaktivna faktor
Mjesec snaga snaga faktor
snaga 𝑷𝒎𝒂𝒙 snaga 𝑸𝒎𝒂𝒙 snage
𝑷𝒑𝒓𝒐𝒔 𝑸𝒑𝒓𝒐𝒔 snage 𝝋𝒎𝒊𝒏
(kW) (kVAr) 𝝋𝒑𝒓𝒐𝒔
(kW) (kVAr)

Maj (17.-31.)
119,0452 290,8 87,95061 156,4 0,614 0,110432
2018.g.

Juni 2018. 212,8193 356,8 89,83778 160,4 0,914848 0,777844

Juli 2018. 243,6087 378,4 87,78333 110,8 0,935527 0,852936

August 2018. 274,5308 464,4 102,7722 180 0,931596 0,833699

Septembar 2018. 229,5347 351,2 96,89306 124 0,914131 0,804263

Oktobar 2018. 199,4102 302,4 83,93168 117,6 0,914863 0,832778

Novembar 2018. 188,5733 308,8 77,63319 96 0,918149 0,825062

Decembar 2018. 218,3397 360,8 75,9121 102,8 0,939606 0,86362

Januar 2019. 234,0891 344,8 77,88034 104 0,945258 0,873328

Februar 2019. 211,5228 327,2 78,80863 102 0,932604 0,858696

Mart 2019. 200,1622 285,6 81,57873 107,2 0,921733 0,840663

April 2019. 189,9525 277,2 82,26708 113,2 0,91153 0,788784

Maj (1.-15.)
191,2877 284 82,44883 105,2 0,913786 0,823136
2019.g.

72
U posljednih 15 dana mjeseca maja 2018. primijetan je diskontinuitet u odnosu na ostatak
perioda mjerenja sa faktorom snage cosφ = 0,614, s tim da je aktivna snaga u prvih nekoliko
dana mjerenja praktično bila jednaka nuli, što implicira da pogon nije radio. Stoga ovaj period
nije relevantan za mjerenje potrebne snage kompenzacionog uređaja. Evidentno je da je za
razmatrano postrojenje neophodna ugradnja kondenzatorske baterije priključene paralelno
potrošaču, budući da je u svim mjesecima posmatranog perioda ostvaren prosječni faktor
snage manji od 0,95. To znači da je kupac u posmatranom periodu morao plaćati naknadu za
prekomjernu preuzetu reaktivnu snagu.

Generalno, primijetno je da je potrošnja reaktivne snage nešto manja u zimskim mjesecima.

Iako je najveća prosječna potrošnja reaktivne snage ostvarena u mjesecu augustu 2018. od
Qpros = 102,7722 (kVAr), najmanji prosječni fakor snage ostvaren je u mjesecu aprilu i
iznosi cosφ = 0,91153 koji čak u određenim trenucima pada na vrijednost od cos𝜑𝑚𝑖𝑛 =
0,788784.

Pri odabiru potrebne snage kondenzatorskog uređaja treba paziti da ni u jednom trenutku ne
dođe do prekompenzacije. To se najjednostavnije može postići tako da se najveći izmjereni
prosječni faktor snage, ostvaren u mjesecu januaru (cosφ1 = 0,945258), koji je najkritičniji u
pogledu prekompenzacije, kompenzuje na vrijednost od cosφ = 0,99. Na taj način će faktor
snage u toku cijele godine biti iznad vrijednosti cosφ2 = 0,95, što je dovoljno da kupac ne
plaća naknadu za reaktivnu snagu, a bit će spriječena mogućnost prekompenzacije.

𝑄𝑘𝑜𝑛𝑑 = 𝑃𝑚𝑎𝑥 (𝑡𝑔𝜑1 − 𝑡𝑔𝜑2 ) = 344,8 · (𝑡𝑔 19,045 − 𝑡𝑔 8,1096)

𝑄𝑘𝑜𝑛𝑑 = 69,89 (𝑘𝑉𝐴𝑟)

Za proračunatu vrijednost snage kondenzatorske baterije od 69,89 kVAr, uobičajeno je da se

bira prva veća tipska vrijednost od proračunate snage, koja bi u prema katalogu [12] iznosila
80 (kVAr), što uveliko prelazi izračunatu vrijednost. Stoga je u ovom slučaju prihvatljivije
odabrati tipsku kondenzatorsku bateriju snage ukupne snage 𝑄𝑘𝑜𝑛𝑑 = 65 (kVAr) (VARplus2
kondenzatorske baterije, tip Classic), proizvođača „Schneider Electric“ iz istog kataloga.
Primjer spojenih 𝑉𝐴𝑅𝑝𝑙𝑢𝑠 2 kondenzatorskih baterija može se vidjeti na Slici 4.49.

73
 Slika 4.49 Primer spojenih 𝑉𝐴𝑅𝑝𝑙𝑢𝑠 2 kondenzatorskih baterija

Karakteristike ove kondenzatorske baterije predstavljene su Tabelom 4.2:

Tabela 4.2 Karakteristike 𝑉𝐴𝑅𝑝𝑙𝑢𝑠 2kondenzatorske baterije

• nazivni napon kondenzatorske baterije: 415 V, trofazni 50 Hz

• zaštita od visokih struja kvara izvedena je visokoučinskim osiguračima

• zaštita od niskih struja kvara izvedena je kombinacijom visokoučinskih

osigurača s detekcijom nadpritiska

• tolerancija kapaciteta: od -5 % do +10 %

• izdržljivost pri 50 Hz u toku jednog minuta: 4 kV

• impulsna izdržljivost 1.2/50 µs: 15 kV

• naponsko testiranje: 2.15 Un (nazivni napon) za 10 s

• maksimalno dozvoljena preopterećenja u normalnom radu, usaglašeno

sa standardom IEC 60831 1/2:
o strujno: 30 % trajno
o naponsko: 10 % (do 8 sati za 24 sata)

• preostali napon je manji od 50 V, jedan minut poslije isključenja sa

mreže, sa ugrađenim otpornicima za pražnjenje

• ukupni gubici: manji od 0.5 W/kVAr (sa otpornicima za pražnjenje)

• temperaturna klasa D (+55 °C):

o maksimalna temperatura: 55 °C

74
 o prosječna vrijednost temperature za 24 sata: 45 °C
o prosječna vrijednost temperature za 1 godinu: 35 °C
o minimalna vrijednost temperature : -25 °C

• nije potreban priključak uzemljenja

Potrebno je također provjeriti kolika će biti kompenzovana vrijednost najmanjeg prosječnog

faktora snage ostvarenog u mjesecu aprilu cosφ1 = 0,91153 (φ1 = 23,751˚), ako se ugradi
kondenzatorska baterija snage 𝑄𝑘𝑜𝑛𝑑 = (65 𝑘𝑉𝐴𝑟), odnosno da li će on preći vrijednost od
cosφ = 0,95. Maksimalna aktivna snaga u navedenom mjesecu pritom iznosi 277, 2 (A). Ako
se malo preformuliše formula (4.1):

𝑄𝑘𝑜𝑛𝑑 = 𝑃(𝑡𝑔𝜑1 − 𝑡𝑔𝜑2 )

𝑄
𝑡𝑔𝜑2 = 𝑡𝑔𝜑1 −
𝑃𝑚𝑎𝑥

65
𝑡𝑔𝜑2 = 𝑡𝑔 24,282 −
277,2

𝑡𝑔𝜑2 = 0.4511 − 0,2344

𝑡𝑔𝜑2 = 0,21665 ⇒ 𝜑2 = 𝑎𝑟𝑐𝑡𝑔 0,21665

𝜑2 = 12,224˚

𝑐𝑜𝑠 𝜑2 = 0,97732.

koji prelazi traženu vrijednost od 0,95, što znači da je izračunata snaga uređaja prihvatljiva.

Jednostavniji način proračuna potrebne snage kondenzatorske baterije jeste na osnovu

prosječnih godišnjih vrijednosti aktivne i reaktivne snage, čiji se dijagrami opterećenja mogu
vidjeti na Slici 4.3 i Slici 4.4, te prosječnog faktora snage. Ukupna potrošena aktivna snaga u
toku godine iznosi 7446,363 MW sa prosjekom od 213,548 kW, a ukupna reaktivna 2966,091
MVAr, sa prosjekom od 85,074 kVAr.

75
 Reaktivna snaga (MVAr) Aktivna snaga (MW)
0.1
0.2
0.3
0.4
0.5

0
0.15
0.25
0.35
0.45

0.05

0.2

0
0.1

0.02
0.04
0.06
0.08
0.12
0.14
0.16
0.18
17.5.2018 11:30:00 17.5.2018 11:30
1.6.2018 15:00:00 1.6.2018 15:00:00
16.6.2018 18:15:00 16.6.2018 18:15:00
1.7.2018 21:30:00 1.7.2018 21:30:00
17.7.2018 0:45:00 17.7.2018 0:45:00
1.8.2018 4:00:00 1.8.2018 4:00:00

𝑎𝑟𝑐𝑡𝑔𝜑 =
16.8.2018 7:15:00 16.8.2018 7:15:00

𝑃𝑝𝑟
𝑄𝑝𝑟
31.8.2018 10:30:00 31.8.2018 10:30:00
15.9.2018 13:45:00 15.9.2018 13:45:00
30.9.2018 17:00:00 30.9.2018 17:00:00
15.10.2018 20:15:00 15.10.2018 20:15:00

85,075
30.10.2018 22:30:00 30.10.2018 22:30:00
15.11.2018 1:45:00 15.11.2018 1:45:00

𝜑 = 21,721°,
30.11.2018 5:00:00 30.11.2018 5:00:00

𝑐𝑜𝑠𝜑𝑔𝑜𝑑 = 0,9289
15.12.2018 8:15:00 15.12.2018 8:15:00

Vrijeme mjerenja t
30.12.2018 11:30:00 30.12.2018 11:30:00
14.1.2019 15:00:00 14.1.2019 15:00:00
Vrijeme mjerenja t

29.1.2019 18:15:00 29.1.2019 18:15:00

13.2.2019 21:30:00 13.2.2019 21:30:00

= 213,548 = 0.398, odakle je

1.3.2019 0:45:00 1.3.2019 0:45:00
16.3.2019 4:00:00 16.3.2019 4:00:00
31.3.2019 8:15:00 31.3.2019 8:15:00

Na osnovu ovih podataka se računa prosječni 𝑐𝑜𝑠𝜑𝑔𝑜𝑑 i to na slijedeći način

15.4.2019 11:30:00 15.4.2019 11:30:00
Slika 4.50 Dijagram opterećenja aktivne snage na godišnjem nivou

30.4.2019 14:45:00 30.4.2019 14:45:00

Slika 4.51 Dijagram opterećenja reaktivne snage na godišnjem nivou

76
Proračun se ponovo vrši korištenjem izraza (4.1) uzimajući u obzir da 𝑡𝑔𝜑𝑔𝑜𝑑 odgovara
vrijedosti 𝑡𝑔𝜑1 u istom, te da makismalna godišnja snaga potrošača iznosi Pmax = 464,4
(kW).

𝑄𝑘𝑜𝑛𝑑 = 𝑃𝑚𝑎𝑥 (𝑡𝑔𝜑1 − 𝑡𝑔𝜑2 ) = 464,4 · (𝑡𝑔 21,721° − tg 8,1096)

𝑄𝑘𝑜𝑛𝑑 = 464,4 · (0,398 − 0,142) = 118,88 kVAr

Evidentno je da bi ugradnja kondenzatorske baterije izračunate snage uzrokovala

prekompenzaciju. Stoga, ovaj način proračuna potrebne snage kompenzacionog uređaja se u
ovom slučaju ipak ne može primijeniti jer je u pitanju kupac kod kojeg potrošnja aktivne i
reaktivne snage uveliko varira u toku jedne godine.

U svrhu pokazivanja efekata kompenzacije razmatrat će se aktivna i reaktivna snaga potrošača

u toku godine za ostvareni prosječni faktor snage cosφ=0,9289 i za idealni faktor snage
cosφ=0,99 za istu potrošenu prividnu snagu. Dijagrami opterećenja aktivne i reaktivne snage
za navedene faktore snage prikazani su na Slici 4.52 i Slici 4.52.

0.6
Aktivna snaga P (MW)

0.5
0.4
0.3
0.2
0.1
0
15.4.2019…
30.4.2019…
17.5.2018…

16.6.2018…

31.8.2018…
15.9.2018…
30.9.2018…

14.1.2019…
29.1.2019…
13.2.2019…
15.10.2018…
30.10.2018…
15.11.2018…
30.11.2018…
15.12.2018…
30.12.2018…

31.3.2019 9:30:00
1.8.2018 4:00:00

1.3.2019 2:00:00
1.6.2018 15:00:00

1.7.2018 21:30:00
17.7.2018 0:45:00

16.8.2018 8:30:00

16.3.2019 5:15:00

Vrijeme mjerenja t

Aktivna snaga za cosϕ=0,99 Aktivna snaga za cosϕ=0,9289

Slika 4.52 Dijagrami opterećenja aktivne snage za različite faktore snage

77
 0.2

Reaktivna snaga Q (MVAr)

0.15

0.1

0.05

1.6.2018…

1.7.2018…

1.8.2018…

1.3.2019…

30.4.2019…
17.5.2018…

16.6.2018…

17.7.2018…

16.8.2018…
31.8.2018…
15.9.2018…
30.9.2018…

14.1.2019…
29.1.2019…
13.2.2019…

16.3.2019…
31.3.2019…
15.4.2019…
15.10.2018…
30.10.2018…
15.11.2018…
30.11.2018…
15.12.2018…
30.12.2018…
Vrijeme mjerenja t

Reaktivna snaga za cosϕ=0,9282 Reaktivna snaga za cosϕ=0,99

Slika 4.53 Dijagrami opterećenja reaktivne snage za različite faktore snage

Na dijagramima je primijetno blago povećanje aktivne snage, i osjetno smanjenje reaktivne

snage za idealni slučaj idealnog faktora snage cosφ = 0,99.

Međutim, faktor snage varira u toku godine kako varira opterećenje potrošača i nemoguće ga
je držati na konstantnoj vrijednosti od cosφ = 0,99, ali može se pretpostaviti da će on iznositi
između maksimalne vrijednosti faktora snage od cosφ = 0,99 i vrijednosti izračunate za
kompenzovani najmanji prosječni cosφ u toku jednog mjeseca koji iznosi cosφ = 0,97732.

U Tabeli 4.3 date su vrijednosti prosječne aktivne i reaktivne snage potrošača dobijene za
maksimalnu i minimalnu vrijednost kompenzovanog faktora snage.

Tabela 4.3 Prosječne vrijednosti aktivne i reaktivne snage nakon kompenzacije za različite
faktore snage

Prosječna reaktivna snaga

Kompenzovani faktor snage Prosječna aktivna snaga (kW)
(kVAr)

cosφ = 0,99 228,556 32,551

cosφ = 0,97732 225,587 49,181

Ako se vrijednosti iz Tabele 4.3 uporede sa prosječnim godišnjim vrijednostima aktivne i

reaktivne snage prije kompenzacije koje iznose Ppros = 213,548 kW i Qpros = 85,075 kVA,
očigledna je razlika koja pokazuje prosječno povećanje aktivne snage između 12 i 15 kW, te

78
prosječno smanjenje reaktivne snage između 35,894 i 52,524 kVAr, za prosječne godišnje
faktore snage cosφ = 0,97732 i cosφ = 0,99, respektivno.

Iz navedenih podataka se najbolje mogu vidjeti efekti kompenzacije, te benefiti od iste u

smislu smanjenja aktivnih gubitaka.

Proračunom potrebne snage, učinjen je prvi korak u postupku ugradnje. Za odgovarajući izbor
kondenzatorske baterije, potrebno je izmjeriti i višeharmonične članove u naponu i struji na
mjestu ugradnje, mjerenja koja u ovom slučaju nije bilo moguće dobiti, te se uticaj istih u
ovom slučaju zanemaruje, pretpostavljajući da je potrošač linearan.

Pored kondenzatora za kompenzaciju reaktivne snage, također se po potrebi zajedno s njim

ugrađuju i odgovarajući slijedeći elementi:

1. Prigušnice,

2. Prekidači,

3. Regulator faktora snage,

4. Osigurači za zaštitu energetskog dijela kompenzacije,

5. Osigurači za zaštitu mjernog i upravljačkog dijela regulatora,

6. Grebenaste sklopke (isklop u nuždi),

7. Energetsko i upravljačko ožičenje svih komponenata.

Osim opreme od koje se sastavlja kompenzacijski uređaj, mora se voditi računa o pravilnom
odabiru slijedećih elementa:

• Strujni mjerni transformator,

• Priključni kabal,
• Osigurači na koje se spaja priključni kabal.

79
4.2 Analiza priključka kondenzatorske baterije na transformatorske
stanice 10/0.4 kV

Preduzeća za distribuciju električne energije u okviru svojih transformatorskih stanica

ugrađuju kondenzatorske baterije. Instalisane kondenzatorske baterije utiču na smanjenje
ukupno preuzete reaktivne snage iz distributivne mreže. To znači da se njihovim prisustvom
povećava propusna moć ove mreže, odnosno smanjuje se struja elemenata mreže
(transformatori, kablovski i nadzemni vodovi, itd.). Također, prisustvo kondenzatorskih
baterija na niskonaponskoj strani transformatora utiče i na povećanje napona, odnosno na
poboljšanje naponskih prilika u distributivnoj mreži i predstavlja efikasnu mjeru za smanjenje
gubitaka električne energije i tima ostvarivanje značajnih finansijskih ušteda, prvenstveno iz
razloga što se najbolji efekti kompenzacije postižu priključenjem uređaja za kompenzaciju
kod kupca, tj. na mjestu potrošnje reaktivne energije.

Stoga je tehnička preporuka (TP 3 - Tehnička preporuka za transformatorsku stanicu 10(20)

0,4 kV - stubna izvedba), da se u sve nove stubne transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV
ugrađuju kondenzatorske baterije na jednu od niskonaponskih (NN) osiguračkih pruga [13]. U
novim kablovskim TS 10(20)/0,4 kV se prema TP 2 (TP 2 - Tehnička preporuka za kablovsku
transformatorsku stanicu 10(20)/0,4 kV) ostavlja prostor za naknadnu moguću ugradnju
kondenzatora, ali bez obaveze ugradnje [14].

U ovoj analizi opisan je postupak ugradnje kondenzatorskih baterija na TS 10/0.4 kV u

različitim uslovima shodno tehničkim preporukama, sa težištem na načinu proračuna.

Ugradnjom uređaja za kompenzaciju u TS od strane elektrodistribucije eliminisao bi se uticaj

većeg broja manjih potrošača na 0,4 kV naponu kao i uticaj dugačkih i slabo opterećenih
vodova 0,4 kV. Fiksni kondenzator se bira tako da su kompenzirani i mreža i manji
nekompenzirani potrošači. Reaktivna snaga transformatora sastoji se iz snage u praznom hodu
Q0 i snage na reaktansi kratkog spoja:

𝑘 𝑈 𝑆 2
𝑄𝑡𝑟 = 𝑄0 + 100% ∙ (𝑆 ) ∙ 𝑆 (4.8)
𝑛

gdje je:

S – prividna snaga transformatora,

Sn – nazivna prividna snaga transformatora,
Uk – relativni napon kratkog spoja transformatora.

80
Reaktivna snaga u praznom hodu je 1% do 3,5% nazivne snage transformatora.

U Tabeli 4.4 navedene su orijentacione vrijednosti snage kondenzatora zavisno od nazivne

snage transformatora i opterećenja. Podaci iz Tabele 4.4 mogu se koristiti kada nisu na
raspolaganju izmjerene vrijednosti (dnevni dijagrami opterećenja za određeni period).

Tabela 4.4 Nazivne snage kondenzatora za kompenzaciju zavisno od snage transformatora,

opterećenja i nazivnog napona

Nazivna snaga kondenzatora Qc (kVAr) obzirom na napon i opterećenje

Nazivna snaga
do 10 kV do 20 kV
transformatora Sn (kVA)
podopter. puno opter. podopter. puno opter.
25 2,5 3,5 3 4
75 5 8 6 9
100 6 10 8 11
160 10 12 12 15
200 11 17 14 19
250 15 20 18 22
315 18 25 20 28
400 20 30 22 36
500 22 40 25 45
630 28 46 32 52
1000 45 80 50 85

Ukoliko se izbor fiksne kompenzacije svede na vrijednosti navedene u Tabeli 4.4, mala je
vjerovatnoća da će doći do povećanja opteretnog napona zbog prekomjerne korekcije
(prekompenzacije). To povećanje napona obično je zanemarivo i može se izračunati
korištenjem slijedeće relacije:

𝑈𝑘 (%)·𝑄𝐶
𝛥𝑈(%) = (4.9)
𝑆𝑛

gdje je:

Qc – snaga kondenzatora,
Sn – nazivna snaga transformatora,
Uk (%) – procentualni napon kratkog spoja transformatora.

81
Da bi se spriječila mogućnost paralelne rezonancije 5. i 7. harmonika u slučaju malog
opterećenja transformatora, snaga priključenog kondenzatora ne smije prelaziti određene
vrijednosti. Za praktičnu orjentaciju navodi se da u slučaju snage transformatora do 300 kVA
snaga kondenzatora može iznositi do 30% snage transformatora.

Na osnovu analize i provedenim mjerenjima na TS u EP BiH [15] prikazani su rezultati

odabira snage kondenzatorske baterije za četiri TS 10/0,4 kV koje imaju cosφ manji od 0,95,
sa nominalnim snagama od 50, 100, 160 i 250 kVA, sa postupkom ugradnje. Za njih su bile
na raspolaganju potrebne mjerene vrijednosti. Za prikaz dnevnog dijagrama opterećenja
korišteni su podaci dobijeni iz sistema daljinskog očitanja brojila. Snaga koju je potrebno
izdvojiti sa dijagrama opterećenja je minimalna reaktivna snaga. Odnosno, maksimalna snaga
kompenzacije ne bi trebala biti značajno veća od minimalne reaktivne snage, kako ne bi došlo
do prekompenzacije. Zbog osnovnog uvida u strukturu potrošnje, za svaku TS, naveden je
broj napajanih domaćinstava i broj kupaca iz kategorije ostala potrošnja.

4.2.1 Transformatorska stanica TS 1, 10/0,4, 50 kVA

Na Slici 4.54 prikazan je dijagram opterećenja za dan 27.11.2014., kad se vršilo mjerenje, i to
za TS 1 čija je nazivna snaga 50 kVAr. Ta se očitanja snage se upoređuju sa prosječnim
godišnjim podacima o aktivnoj i reaktivnoj snazi iz Tabele 4.6, zbog mogućeg odstupanja.

Slika 4.54 Dijagram opterećenja za TS 1

82
Tabela 4.6 Mjerene vrijednosti za TS 1 u toku jedne godine
Broj
Inst.
Naziv Broj 𝑊𝑑𝑜𝑚 ostalih 𝑊𝑂𝑃 UKUPNO P Q
snaga
TS domaćinstava (kWh) potrošača (kWh) (kWh) (kW) (kVAr)
(kVA)
(OP)
TS 1 50 47 113565 2 9028 122593 41,17 18,57

Prosječna godišnja vrijednost reaktivne snage prema proračunu bila je 18,57 kVAr, što je
dosta više u odnosu na vršnu reaktivnu snagu za dan mjerenja. Proračun potrebne snage
kompenzacije, ako se uzme prosječna maksimalna snaga jednaka snaga 𝑃𝑚𝑎𝑥 = 15,65 𝑘𝑊 i
faktor snage iz noćnog dijela dijagrama opterećenja jednak 𝑐𝑜𝑠𝜑1 = 0,872, daje snagu
kondenzatora od 6,539 kVAr, što je prikazano proračunom u Tabeli 4.7.

Tabela 4.7 Proračun snage kondenzatorske baterije za TS 1

P(kV) 15,65 𝑄 = 𝑃 · (𝑡𝑔𝜑1 − 𝑡𝑔𝜑2 )

𝑐𝑜𝑠𝜑1 0,872 𝑡𝑔𝜑1 0,560

𝑐𝑜𝑠𝜑2 0,990 𝑡𝑔𝜑2 0,142
𝑄 = 6,539 𝑘𝑉𝐴𝑟

Zbog opreznosti ovdje se predlaže ugradnja kondenzatora snage Qc=5 kVAr, pri kojoj će
povećanje napona iznositi 0,4%, što je izračunato u Tabeli 4.8, pri čemu je napon kratkog
spoja za razmatrani transformator snage 50 kVA Uk(%)=4%.

Tabela 4.8 Proračun povećanja napona uslijed kompenzacije za TS 1

Uk(%) 4
𝑄𝐶 (kVAr) 5
𝑆𝑛 (kVA) 50
𝑈𝑘 (%) · 𝑄𝐶
𝛥𝑈(%) = 0,4
𝑆𝑛

Nakon izvršene kompenzacije, mogu se uporediti vrijednosti aktivne snage na 10 kV

dalekovodu prije i poslije kompenzacije i dobiti njihova razlika koja odgovara gubitku snage,
što je prikazano Tabelom 4.9.

83
Tabela 4.9 Izmjereni gubitak snage na 10 kV dalekovodu iz TS 1
Aktivna snaga
Prije Nakon
Naziv 10 kV odlaza Razlika
kompenzacije kompenzacije
ΔPg (%)=
P1 (kW) P2 (kW) ΔPg (kW)
(ΔPg⁄P1 )100%
DV 1 40,76 40,56 0,20 0,49

Razlika napona sa 10 kV izvoda dalekovoda iz TS 1, prije i poslije kompenzacije iznosi 0.20

kW.

Način ugradnje i predmjer radova i opreme za TS 1

U postojeći niskonaponski ormar ugraditi tropolno osiguračko postolje za topljive osigurače
veličine 00. Za preporučenu snagu kondenzatorske baterije od 5 kVAr treba ugraditi patrone
osigurača nominalne struje 20 A. Veza između osigurača i kondenzatorske baterije je kablom
P/F 1 x 16 mm2. Dimenzije kondenzatorske baterije je 70 mm x 215 mm. Predmjer radova i
potrebne opreme za ugradnju u TS 1 dat je u Tabeli 4.10.

Tabela 4.10 Predmjer radova i potrebne opreme za ugradnju u TS 1 [15]

Ukupna
Količina Cijena
cijena
TS 1 (komad) (KM)
(KM)
Nabavka i ugradnja postolja visokoučinskih osigurača
1 25 25
veličine 00, tropolno, nazivnog napona 690V
AC,nazivne struje do 160A
Nabavka i ugradnja topljivih uložaka visokoučinskog
osigurača veličine 00 (dužina noža 80 mm), nazivnog
napona 500V AC, isklopne moći 120kA,
3 5 15
karakteristike gl-gG, nazivne struje 20 A
Nabavka i ugradnja finožičnog instalacijskog voda od
bakra presjeka 16 mm2 s izolacijom od PVC mase-
crni. Nazivni napon: 450/750 V. Ispitni napon: 2500
6 3 18
V. Oznaka po JUS-u P/F.

84
 Nabavka i ugradnja kablovskih stopica Cu vijčanih,
za bakarne vodiče. Nazivni presjek vodiča:16 mm2
promjer priključnog vijka 8 mm.Mateijal: stopica
bakar; vijci čelik ili mesing.Vanjska površina:
14 3 42
galvanski pokositrena
Nabavka i ugradnja kondenzatora Qc= 5 kVAr, 50
Hz, suhi (dry), trofazni u spoju trokut. Tip završni
blok/terminal blok. Unutarnji dielektrik
polipropilenski film. Prigrađen otpor za pražnjenje.
Trajnost 120000 sati. Odgovaraju propisima IEC 1 100 100
60831 – 1+2, odnosno VDE 0560 – 46 + 47

Ukupno TS 1: 200

4.2.2 Transformatorska stanica TS 2 10/0,4, 100 kVA

Na Slici 4.55 prikazan je dijagram opterećenja za dan 28.11.2014., kad se vršilo mjerenje, i to
za TS nazivne snage 100 kVAr. Ta se očitanja snage trebaju uporediti sa prosječnim
godišnjim podacima o aktivnoj i reaktivnoj snazi iz Tabele 4.11, zbog mogućeg odstupanja.

Slika 4.55 Dijagram opterećenja za TS 2

85
Tabela 4.11 Mjerene vrijednosti za TS 2 u toku jedne godine
Broj
Inst.
Naziv Broj 𝑊𝑑𝑜𝑚 ostalih 𝑊𝑂𝑃 UKUPNO P Q
snaga
TS 2 domaćinstava (kWh) potrošača (kWh) (kWh) (kW) (kVAr)
(kVA)
(OP)
TS 2 100 87 275.340 1 3.685 279.025 53,90 20,42

Na ovoj TS dominantna je potrošnja domaćinstava. Reaktivna snaga tokom dana je uglavnom

ustaljena i kreće se oko 8 kVAr. Proračun potrebne snage kompenzacije, ako se uzme
prosječna maksimalna snaga jednaka 𝑃𝑚𝑎𝑥 = 27,40 𝑘𝑊 i faktor snage iz noćnog dijela
dijagrama opterećenja koji je jednak 𝑐𝑜𝑠𝜑1 = 0,925, prikazan je proračunom u Tabeli 4.12.

Tabela 4.12 Proračun snage kondenzatorske baterije za TS 2

P(kV) 27,40 𝑄 = 𝑃 · (𝑡𝑔𝜑1 − 𝑡𝑔𝜑2 )

𝑐𝑜𝑠𝜑1 0,925 𝑡𝑔𝜑1 0,412

𝑐𝑜𝑠𝜑2 0,990 𝑡𝑔𝜑2 0,142
𝑄 = 7.39 𝑘𝑉𝐴𝑟

Izvršenim proračunom je dobijena snaga kondenzatora od 7,39 kVAr. Preporučena snaga

kondenzatora za kompenzaciju je Qc=7,5 kVAr. Povećanje napona izračunato je u Tabeli
4.13, uzimajući u obzir da je Uk(%) = 4%, vrijednost napona kratkog spoja.

Tabela 4.13 Proračun povećanja napona uslijed kompenzacije za TS 2

Uk(%) 4

𝑄𝐶 (kVAr) 7,5

𝑆𝑛 (kVA) 100
𝑈𝑘 (%) · 𝑄𝐶
𝛥𝑈(%) = 0,30
𝑆𝑛

Ako se odabere ova snaga kondenzatora, izračunato povećanje napona je 0,31%. Mjerenja
aktivne snage na 10 kV dalekovodu prikazana je Tabelom 4.14.

86
Tabela 4.14 Izmjereni gubitak snage na 10 kV dalekovodu iz TS 2
Aktivna snaga
Prije Nakon
Naziv 10 kV odlaza Razlika
kompenzacije kompenzacije
ΔPg (%)=
P1 (kW) P2 (kW) ΔPg (kW)
(ΔPg⁄P2 )100%
DV 2 233,8 233,3 0,50 0,21

Razlika napona sa 10 kV izvoda dalekovoda iz TS 2 iznosi 0.50 kW.

Način ugradnje i predmjer radova i opreme za TS 2

Preporučena snaga kondenzatorske baterije je 7,5 kVAr. Potrebno je ugraditi tropolno
osiguračko postolje veličine 00, sa osiguračkim patronama nominalne struje 20 A. Veza
između postojećih sabirnica – osiguračkih postolja i kondenzatorske baterije je kablom P/F 1
x 16 mm2. Dimenzije kondenzatorske baterije je 100 mm x 215 mm. Kondenzatorsku bateriju
pričvrstiti pored glavnog prekidača u NN ormaru. Predmjer radova i opreme potrebne za
ugradnju dat je Tabeli 4.15.

Tabela 4.15 Predmjer radova i opreme potrebne za ugradnju u TS 2 [15]

Ukupna
Količina Cijena
TS 2 cijena
(komad) (KM)
(KM)
Nabavka i ugradnja postolja visokoučinskih
osigurača veličine 00, tropolno, nazivnog napona
690V AC,nazivne struje do 160A 1 25 25
Nabavka i ugradnja topljivih uložaka
visokoučinskog osigurača veličine 00 (dužina
noža 80 mm), nazivnog napona 500V AC,
isklopne moći 120kA, karakteristike gl-gG,
3 5 15
nazivne struje 20 A
Nabavka i ugradnja finožičnog instalacijskog
voda od bakra presjeka 16 mm2 s izolacijom od
PVC mase-crni. Nazivni napon: 450/750 V.
Ispitni napon: 2500 V. Oznaka po JUS-u P/F. 6 3 18

87
 Nabavka i ugradnja kablovskih stopica Cu
vijčanih, za bakarne vodiče. Nazivni presjek
vodiča:16 mm2 promjer priključnog vijka 8
mm.Materijal: stopica bakar; vijci čelik ili
mesing.Vanjska površina: galvanski pokositrena 14 3 42

Nabavka i ugradnja kondenzator Qc= 7,5 kVAr,

50 Hz, suhi (dry), trofazni u spoju trokut. Tip
završni blok/terminal blok. Unutarnji dielektrik
polipropilenski film. Prigrađen otpor za
pražnjenje. Trajnost 120000 sati. Odgovaraju
propisima IEC 60831 – 1+2, odnosno VDE 0560 1 105 105
– 46 + 47

Ukupno TS 2:
205

4.2.3 Transformatorska stanica TS 3, 10/0,4, 160 kVA

Na Slici 4.56 prikazan je dijagram opterećenja transformatora čija je nazivna snaga 160 kVA,
za dan 26.11.2014., kad se vršilo mjerenje. Očitanja snage trebaju se uporediti sa prosječnim
godišnjim podacima o reaktivnoj snazi iz Tabele 4.16, zbog mogućeg odstupanja. U tom
slučaju potrebno je provjeriti realiziranu energiju.

Slika 4.56 Dijagram opterećenja za TS 3

88
Tabela 4.16 Mjerene vrijednosti za TS 3 u toku jedne godine
Broj
Inst.
Naziv Broj 𝑊𝑑𝑜𝑚 ostalih 𝑊𝑂𝑃 UKUPNO P Q
snaga
TS domaćinstava (kWh) potrošača (kWh) (kWh) (kW) (kVAr)
(kVA)
(OP)
TS 3 160 46 115.896 0 0 115.896 21,76 10,73

Na ovoj TS nema kupaca iz kategorije ostale potrošnje. Iznos reaktivne snage je konstantan
tokom cijelog dana i kreće se oko 10 kVAr. Proračun potrebne snage kompenzacije, ako se
uzme prosječna maksimalna snaga jednaka snaga 𝑃𝑚𝑎𝑥 = 40,71 𝑘𝑊 i faktor snage iz noćnog
dijela dijagrama opterećenja 𝑐𝑜𝑠𝜑1 = 0,911, daje snagu kondenzatora od 12,66 kVAr, što je
prikazano proračunom u Tabeli 4.17.

Tabela 4.17 Proračun snage kondenzatorske baterije za TS 3

P(kV) 40,71 𝑄 = 𝑃 · (𝑡𝑔𝜑1 − 𝑡𝑔𝜑2 )

𝑐𝑜𝑠𝜑1 0,911 𝑡𝑔𝜑1 0,454

𝑐𝑜𝑠𝜑2 0,990 𝑡𝑔𝜑2 0,142

𝑄 = 12.66 𝑘𝑉𝐴𝑟

Preporučena snaga kondenzatora je Qc=12,5 kVAr. Ovo je malo odstupanje u odnosu na

Tabelu 4.4, gdje se za podopterećene transformatore snage 160 kVA predlaže ugradnja
kondenzatora snage 10 kVAr.

Ugradnja kondenzatorske baterije uzrokuje neznatno povećanje napona, izračunato u Tabeli

4.18, za razmatrani transformator snage 160 kVA.

Tabela 4.18 Proračun povećanja napona uslijed kompenzacije na TS 3

Uk(%) 4

𝑄𝐶 (kVAr) 12,5

𝑆𝑛 (kVA) 160
𝑈𝑘 (%) · 𝑄𝐶
𝛥𝑈(%) = 0,31
𝑆𝑛

Izračunato povećanje napona za snagu od 12,5 kVAr je 0,31%.

89
Nakon izvršene kompenzacije, mogu se uporediti vrijednosti aktivne snage na 10 kV
dalekovodu prije i poslije kompenzacije, što je prikazano Tabelom 4.19.

Tabela 4.19 Izmjereni gubitak snage na 10 kV dalekovodu iz TS 3

Aktivna snaga
Prije Nakon
Naziv 10 kV odlaza Razlika
kompenzacije kompenzacije
ΔPg (%)=
P1 (kW) P2 (kW) ΔPg (kW)
(ΔPg⁄P1 )100%
DV 3 91,37 90,69 0,68 0,74

Način ugradnje i predmjer radova i opreme za TS 3

Preporučena snaga kondenzatora za kompenzaciju je 12,5 kVAr. Dimenzije kondenzatorske
baterije je 100 mm x 215 mm. S obzirom da NN ormar nije popunjen potrebno je ugraditi
tropolno osiguračko postolje za ugradnju patrona osigurača veličine 00. U to postolje treba
ugraditi osiguračke patrone nominalne struje 35 A. Vezu sa glavnim sabirnicama ostvariti
bakarnim sabirnicama 3 x (20 x 5 mm). Veza između osigurača i kondenzatorske baterije je
kablom P/F 1 x 16 mm2. Kondenzatorsku bateriju pričvrstiti pored osigurača. Predmjer radova
i opreme potrebne za ugradnju dat je u Tabeli 4.20.
Tabela 4.20 Predmjer radova i opreme potrebne za ugradnju u TS 3 [15]
Ukupna
Količina Cijena
cijena
TS 3 (komad) (KM)
(KM)
Nabavka i ugradnja postolja visokoučinskih
osigurača veličine 00, tropolno, nazivnog napona
1 25 25
690V AC, nazivne struje do 160A
Nabavka i ugradnja topljivih uložaka
visokoučinskog osigurača veličine 00 (dužina
noža 80 mm), nazivnog napona 500V AC,
isklopne moći 120 kA, karakteristike gl-gG,
nazivne struje 35 A 3 5 15

90
 Nabavka i ugradnja finožičnog instalacijskog
voda od bakra presjeka 16 mm2 s izolacijom od
PVC mase-crni. Nazivni napon: 450/750 V.
Ispitni napon: 2500 V. Oznaka po JUS-u P/F.
6 3 18

Nabavka i ugradnja kablovskih stopica Cu

vijčanih, za bakarne vodiče. Nazivni presjek
vodiča:16 mm2 promjer priključnog vijka 8
mm.Materijal: stopica bakar; vijci čelik ili
mesing.Vanjska površina: galvanski pokositrena
14 3 42
Ugradnja kondenzator Qc= 12,5 kVAr, 50 Hz,
suhi (dry), trofazni u spoju trokut. Tip završni
blok/terminal blok. Unutarnji dielektrik
polipropilenski film. Prigrađen otpor za
pražnjenje. Trajnost 120000 sati. Odgovaraju
propisima IEC 60831 – 1+2, odnosno VDE 0560
– 46 + 47 1 120 120

Ukupno TS 3:
220

4.2.4 Transformatorska stanica TS 4, 10/0,4, 250 kVA

Na Slici 4.57 prikazan je dijagram opterećenja za dan kad se vršilo mjerenje (24.11.2014.), i
to za TS 4 čija je nazivna snaga 250 kVAr. Ova očitanja snage trebaju se uporediti sa
prosječnim godišnjim podacima o reaktivnoj snazi iz Tabele 4.21, zbog mogućeg odstupanja.
U tom slučaju potrebno je provjeriti realiziranu energiju.

91
 Slika 4.57 Dijagram opterećenja za TS 4

Tabela 4.21 Mjerene vrijednosti za TS 4 u toku jedne godine

Broj
Inst.
Naziv Broj 𝑊𝑑𝑜𝑚 ostalih 𝑊𝑂𝑃 UKUPNO P Q
snaga
TS domaćinstava (kWh) potrošača (kWh) (kWh) (kW) (kVAr)
(kVA)
(OP)
TS 4 250 176 597.216 7 20.848 618.065 98,10 55,78

Prosječna godišnja vrijednost reaktivne snage bila je 55,78 kVAr, što je mnogo više u odnosu
na vršnu reaktivnu snagu za dan mjerenja. Proračun potrebne snage kompenzacije, ako se
uzme prosječna maksimalna snaga jednaka snaga 𝑃𝑚𝑎𝑥 = 19, 81𝑘𝑊 i faktor snage iz noćnog
dijela dijagrama opterećenja 𝑐𝑜𝑠𝜑1 = 0,915, što je prikazano proračunom u Tabeli 4.22.

Tabela 4.22 Proračun snage kondenzatorske baterije za TS 4

P(kV) 19,81 𝑄 = 𝑃 · (𝑡𝑔𝜑1 − 𝑡𝑔𝜑2 )

𝑐𝑜𝑠𝜑1 0,915 𝑡𝑔𝜑1 0,441

𝑐𝑜𝑠𝜑2 0,990 𝑡𝑔𝜑2 0,142
𝑄 = 5.91 𝑘𝑉𝐴𝑟

Preporučena snaga kondenzatora je Qc=5 kVAr, jer proračun potrebne snage kondenzatora
daje vrijednost od 5,91 kVAr.

Povećanje napona uzrokovano gradnjom kondenzatorske baterije izračunato je u Tabeli 4.23.

92
Tabela 4.23 Proračun povećanja napona uslijed kompenzacije za TS 4

Uk(%) 4

𝑄𝐶 (kVAr) 5

𝑆𝑛 (kVA) 250
𝑈𝑘 (%) · 𝑄𝐶
𝛥𝑈(%) = 0,08
𝑆𝑛

Za odabranu snagu kondenzatora 5 kVAr, izračunato je povećanje napona od 0,08%.

Poređenjem vrijednosti aktivne snage na 10 kV dalekovodu prije i poslije kompenzacije može
se dobiti njihova razlika, što je prikazano Tabelom 4.24.

Tabela 4.24 Izmjereni gubitak snage na 10 kV dalekovodu iz TS 4

Aktivna snaga
Prije Nakon
Naziv 10 kV odlaza Razlika
kompenzacije kompenzacije
ΔPg (%)=
P1 (kW) P2 (kW) ΔPg (kW)
(ΔPg⁄P1 )100%
DV 4 26,80 26,63 0,17 0,63

Razlika napona sa 10 kV izvoda dalekovoda iz TS 4 iznosi 0.17 kW.

Način ugradnje i predmjer radova i opreme za TS 4

Preporučena snaga kondenzatora za kompenzaciju je 5 kVAr. Potrebno je u postojeću
tropolnu osiguračku prugu ugraditi osiguračke patrone, nominalne struje 20 A. Veza između
osigurača i kondenzatorske baterije je kablom P/F 1 x 16 mm2. Dimenzije kondenzatorske
baterije je 70 mm x 215 mm. Pored toga treba ugraditi glavni prekidač 400 A, prije postojećih
glavnih osigurača. Predmjer radova i potrebne opreme za ugradnju prikazan je u Tabeli 4.25.

Tabela 4.25 Predmjer radova i potrebne opreme za ugradnju u TS 4 [15]

Ukupna
Količina Cijena
cijena
TS 4 (komad) (KM)
(KM)
Nabavka i ugradnja topljivih uložaka visokoučinskog
osigurača veličine 00 (dužina noža 80 mm), nazivnog
napona 500V AC, isklopne moći 120 kA,
karakteristike gl-gG, nazivne struje 20 A 3 5 15

93
 Nabavka i ugradnja finožičnog instalacijskog voda od
bakra presjeka 16 mm2 s izolacijom od PVC mase-
crni. Nazivni napon: 450/750 V. Ispitni napon: 2500
V. Oznaka po JUS-u P/F. 6 3 18
Nabavka i ugradnja kablovskih stopica Cu vijčanih,
za bakarne vodiče. Nazivni presjek vodiča:16 mm2
promjer priključnog vijka 8 mm.Mateijal: stopica
bakar; vijci čelik ili mesing.Vanjska površina:
galvanski pokositrena 8 3 24

Nabavka i ugradnja kondenzatora Qc= 5 kVAr, 50

Hz, suhi (dry), trofazni u spoju trokut. Tip završni
blok/terminal blok. Unutarnji dielektrik
polipropilenski film. Prigrađen otpor za pražnjenje.
Trajnost 120000 sati. Odgovaraju propisima IEC
1 100 100
60831–1+2, odnosno VDE 0560 – 46 + 47

Ukupno TS 4 157

4.2.5 Tehno-ekonomska analiza izvršene kompenzacije

Proračunata je razlika gubitaka snage prije i poslije kompenzacije. Na osnovu razlike gubitaka
snage proračunato je godišnje smanjenje gubitaka električne energije koje množenjem sa
vrijemenom trajanja gubitaka od 4500 sati daje vrijednost godišnjeg smanjenja gubitaka
energije. Množenjem ove vrijednosti godišnjeg smanjenja gubitaka sa prosječnom cijenom
električne energije u EP BiH od 0,1346 KM/KWh dobija se godišnja ušteda u finansijskom
smislu, što je osnovni parametar tehno-ekonomske analize. Ukupna cijena izgradnje za
pojedine TS uzeta je iz prethodnih Tabela 4.10, 4.15, 4.20 i 4.25.

Za ocjenu tehno-ekonomske isplativosti projekta računata su dva parametra:

• Godina isplativosti projekta,

• Neto sadašnja vrijednost (eng. Net Present Value - NPV) – na osnovu formule:
1−(1+𝑟)−𝑡
𝑁𝑃𝑉 = 𝐶 ( )−𝐼 (4.10)
𝑟

94
gdje je:

o C- ukupni godišnji prihod,

o r- kamatna stopa,
o t- razmatrani period,
o I- ukupni investicioni trošak

Pri proračunima je odabrana kamatna stopa od 8%, kao realna procijenjena stopa kredita.
Uzeti su u obzir novčani tokovi za period od 120000 sati, odnosno 13,69 godina koliko iznosi
deklarisani životni vijek kondenzatora prema podacima proizvođača. Tehno-ekonomska
analiza isplativosti ugradnje kondenzatora u navedene TS 10/0.4 kV na 10 kV naponu
prikazana je u Tabeli 4.26.

Tabela 4.26 Tehno-ekonomska analiza isplativosti ugradnje kondenzatora u TS 10/0,4 kV na

10 kV naponu

TS 1 (50 kVA) TS 2 (100 kVA) TS 3 (160 kVA) TS 4 (250 kVA)

Gubici snage prije
40,76 233,8 91,37 26,80
kompenzacije (kW)
Gubici snage poslije
40,56 233,3 90,69 26,63
kompenzacije (kW)
Razlika gubitaka (kW) 0,20 0,50 0,68 0,17
Godišnje smanjenje
900 2250 3060 765
gubitaka energije (kWh)
Prosječna cijena električne
0,1346 0,1346 0,1346 0,1346
energije (KM/kWh)
Godišnja ušteda u
121,14 302,85 411,876 102,969
finansijskom smislu (KM)

Ukupna cijena ugradnje

200 205 220 157
kondenzatora (KM)

Godina u kojoj se isplati

2.godina 1.godina 1.godina 2.godina
projekat
NPV – Neto sadašnja
786,259 2260,647 3133,281 681,320
vrijednost (KM)

95
Uporedi li se ukupna cijena ugradnje sa godišnjom uštedom, može se zaključiti koliko je
potrebno godina da se projekat ugradnje kondenzatorskih baterija isplati.

Tehno-ekonomska analiza kompenzacije reaktivne snage transformatora ugradnjom

kondenzatora na nivou NN sabirnica u TS 10(20)/0,4 kV, provedena na primjerima u modelu,
pokazala je da se ovakva kompenzacija isplati za vrlo kratak period (1-2 godine) samo na
osnovu uštede gubitaka električne energije u SN mrežama, nakon čega se u preostalom
periodu rada kondenzatorskih baterija ostvaruje profit, uz godišnje troškove održavanja
baterije koji se pojavljuju u svakoj godini, a nastaju zbog mjerenja struje opterećenja baterije,
ocjene kapaciteta, vođenja tehničke dokumentacije, a koji su neznatni naspram ostvarenog
profita.

S obzirom na to da je smanjenje gubitaka električne energije jedan od najvećih poslovnih

interesa svakog elektroprivrednog preduzeća, prikazana analiza ukazuje na činjenicu da bi
bilo dobro da se pokrenu projekti sistemske ugradnje kondenzatora u sve distributivne mreže.

96
ZAKLJUČAK

Reaktivna snaga ne obavlja koristan rad u elektroenergetskom sistemu izmjenične struje, nego
se troši na uspostavljanje i održavanje magnetskog polja u prijenosnim vodovima i
električnim mašinama (generatori, transformatori, motori). Međutim, količinu reaktivne snage
u sistemu je potrebno optimizirati, budući da njen prekomjeran tok izaziva nepovoljne
posljedice kao što su povećanje aktivnih gubitaka energije i smanjenje napona, ali se
istovremeno ne smije dozvoliti da padne ispod potrebne vrijednosti koju zahtijevaju elementi
sistema. Stoga se kompenzuje višak ili manjak reaktivne snage u sistemu, u svrhu njegovog
optimalnog rada i postizanja idealnog faktora snage na određenom mjestu u sistemu.

Kompenzacija reaktivne snage vrši se pomoću posebnih uređaja za to namijenjenih. Najčešće

korišten uređaj jesu kondenzatorske baterije koje se spajaju paralelno potrošaču u svrhu
povećanja faktora snage na mjestu priključku, budući da distributer električne energije
naplaćuje potrošnju reaktivne snage onim potrošačima koji na mjestu potrošnje ne ostvaruju
faktor snage cosφ = 0,95 ili veći. U tu kategoriju potrošača ne spadaju domaćinstva, za koja
obavezu kompenzacije reaktivne snage preuzima distributer električne energije koji također, u
svrhu smanjenja gubitaka, ima motiv kompenzacije reaktivne snage na transformatorskim
stanicama 10/0.4 kV.

U ovom radu, na osnovu mjerenje aktivne i reaktivne snage za period od jedne godine,
izvršena je analiza potrošnje jednog kupca, priključenog na vlastitu TS 10/0.4 kV. Faktor
snage, izračunat na osnovu izmjerenih vrijednosti aktivne i reaktivne snage varira na dnevnoj
i mjesečnoj osnovi. S obzirom da cosφ varira, ali je u svakom slučaju niži od 0,95, potrebna je
kompenzacija reaktivne snage, odnosno paralelna ugradnja kondenzatorskih baterija. Da ne bi
došlo do prekompenzacije na osnovu najveće vrijednosti cosφ izabrana je kondenzatorska
baterija, te je ugrubo pokazan pozitivan efekat kompenzacije. Pored ove analize, urađena je i
analiza ugradnje kondenzatorskih baterija u 4 distributivne TS snage 50, 100, 160 i 250 kVA.
Opisan je postupak koji prethodi odabiru kondenzatorskih baterija i njihovog stavljanja u
pogon sa svim pratećim elementima, te izvršena tehno-ekonomska analiza priključenja istih.
Na taj način je, pored vidljivog smanjenja gubitaka na osnovu mjerenja na 10 kV dalekovodu
prije i poslije kompenzacije, pokazana i ekonomska valorizacija, odnosno ušteda koju sa
sobom nosi izvršena kompenzacija za svaki TS pojedinačno. Navedena analiza ukazuje na
korist vršenja kompenzacije reaktivne snage u TS 10/0.4 kV i upućuje na potrebu sistemskog
pristupa predstavljenoj analizi u svim elektrodistributivnim preduzećima.
97
LITERATURA

[1] Preuzeto sa: http://www.ferk.ba/_ba/index.php/tarife/informacije-o-cijenama/152

trziste/18383-otvaranje-trzista-elektricne-energije-u-bih [6. augusta 2019.g,]

[2] Preuzeto sa: https://circuitglobe.com/wp-content/uploads/2016/08/generation-of-

equation-alternating-emf.jpg [8. augusta 2019.g,]

[3] Ž. Despotović, Načini kompenzacije reaktivne energije (predavanja)

www2.viser.edu.rs/download.php?id=14995 [9. augusta 2019.g]

[4] Faktor snage i njegova kompenzacija u električnim mrežama

http://tehnika.lzmk.hr/tehnickaenciklopedija/faktor_snage_i_njegova_kompenzacija_u
_energetskim_postrojenjima_i_mrezama.pdf [24. August 2019. g.]

[5] Nikola Rajaković: “Analiza elektroenergetskih sistema 1“, Beograd 2002

[6] M. Ožegović, K. Ožegović, Električne energetske mreže IV, FESB Split i OPAL
COMPUTING d.o.o. Split, Split, 1999.

[7] B.M. Weedy, B.J. Cory,N. Jenkins,J.B. Ekanayake, G. Štrbac, Electric Power
Systems, Fifth Edition, United Kingdom, 2012.g.

[8] S. Ćurlin, Naponska stabilnost elektroenergetskog sustava, Zagreb, 2003.g.

[9] Identifikacija nedozvoljenih napona na prenosnoj mreži BiH (elaborat), NOS BiH,
2010.g.

[10] Upravljanje elektroenergetskog sistema-predavanja, prof. dr. Suad Halilčević, 2018.g.

[11] Katalog ERG ( Niskonaponski uređaji za kompenzaciju reaktivne snage)

https://www.erg.hr/slike/Katalog-ERG-2010.pdf [11. oktobar 2019.g.]

[12] Preuzeto sa: http://www.alfa-elektro.com/files/Kompenzacija%20Schneider.pdf

[16. 10. 2019.g.]

[13] „TP-3 - Tehnička preporuka za transformatorsku stanicu 10(20)/0,4 kV – stubna

izvedba“, JP Elektroptivreda BiH d.d. - Sarajevo, 2011

98
[14] „TP-2 - Tehnička preporuka za kablovsku transformatorsku stanicu 10(20)/0,4 kV“,
JP Elektroptivreda BiH d.d. - Sarajevo, 2013

[15] JP Elektroptivreda BiH d.d. – podružnica „Elektodistribucija“ Tuzla, Kompenzacija

reaktivne energije na TS 10/0,4 kV, 2015.g.

99