Riješeni zadaci iz

matematike
Riješeni zadaci iz «Zbirke zadataka iz više matematike I»

Slaven Vuković

n b
lim
∆xk → 0
∑ f (ξ
k =1
k )∆xk = ∫ f ( x)dx
a
Riješeni zadaci iz matematike

A Uvod

Ova zbirka zadataka iz matematike predstavlja skup riješenih zadataka iz

«Zbirke zadataka iz više matematike I» ([USC88]), autora Pavla Milčića i Momčila
Ušćumlića ili među «rajom» poznata kao «Ušćumlić». Meni je uvijek problem sa
matematikom predstavljalo to da zbirke imaju većinom samo zadatke i rješenja, i
nekad mi je dugo vremena trebalo da spoznam metodu riješavanja datog problema.
Tako sam odlučio da napišem sve one zadatke koje sam izvježbao za pripremu ispita
iz matematike i da ih sažmem u jednu zbirku riješenih zadataka. Pošto ova zbirka
sadrži samo neke zadatke iz gore pomenute zbirke, bilo bi dobro ako neko ima neke
druge zadatke urađene da mi ih pošalje na e-mail, kako bi se ova zbirka upotpunila
(naravno uz navođenje imena autora zadatka).

Svi zadaci su navedeni u obliku (br. strane/br. zadatka), koji predstavlja broj
strane i broj zadatka u zbirci ([USC88]) tako da se lakše snađete. Zbirka je potpuno
«free», tako da je možete slobodno kopirati, štampati, slati....uz to da ostane autorovo
ime (čitaj moje ime) vidljivo.Ukoliko nađete neku grešku ili imate neku sugestiju,
kritiku(samo konstruktivnu molim ; ) ) javite mi na mail.

Nadam se da će ova zbirka pomoći svima onima koji se «muče» sa matematikom da

je polože.

Slaven Vuković, 2005.

slaven.slo@gmail.com

Ova zbirka se može naći na:

http://fajlovi.misljen.org/Rijeseni%20Zadaci%20iz%20Matematike.pdf
http://misljen.org/cs/blogs/matematika_blog/

2
 Riješeni zadaci iz matematke

1 Zadaci iz matematičke indukcije

A mathematician is a machine for turning coffee into theorems.

-Paul Erdős

Princip matematičke indukcije

Ako je tvrdnja τ(n), n∈ N istinita za broj 1 i ako na osnovu predpostavke da je
tvrdnja istinita za broj k, ustanovimo da je istinita i za broj k+1 onda je tvrdnja tačna
za svaki prirodni broj.

1. (30/339.)
Dokazati identitet putem matematičke indukcije
n(n + 1)
1+ 2 + 3 +K+ n =
2
*Provjerimo dali vrijedi jednakost za n=1

1(1 + 1)
1=
2
1 ⋅ (2)
1= (T) *Vidimo da vrijedi jednakost za n=1
2

*Predpostavimo da jednakost vrijedi i za n=k

k (k + 1)
1+ 2 + 3 +K+ k =
2
*Provjerimo vrijedi li jednakost za n = k+1

(k + 1)(k + 2)
1 + 2 + 3 + K + k + (k + 1) =
2
k (k + 1) (k + 1)(k + 2)
+ (k + 1) =
2 2
k (k + 1) + 2(k + 1) (k + 1)(k + 2)
=
2 2
(k + 1)(k + 2) (k + 1)(k + 2)
= (T) Sa ovim je tvrdnja dokazana
2 2

2. (30/340. 1)
Dokazati identitet putem matematičke indukcije:
n(n + 1)(2n + 1)
12 + 2 2 + 3 2 + K + n 2 =
6
* Provjerimo dali vrijedi jednakost za n=1

3
Riješeni zadaci iz matematike

1(1 + 1)(2 ⋅ 1 + 1)
12 =
6
1 ⋅ (2)(3)
1= (T)
6
* Predpostavimo da jednakost vrijedi i za n=k
k (k + 1)(2k + 1)
12 + 2 2 + 3 2 + K + k 2 =
6

*Provjerimo vrijedi li jednakost za n = k+1

(k + 1)(k + 2)(2k + 3)
12 + 2 2 + 3 2 + K + k 2 + (k + 1) 2 =
6
k (k + 1)(2k + 1) (k + 1)(k + 2)(2k + 3)
+ (k + 1) 2 =
6 6
k (k + 1)(2k + 1) + 6(k + 1) 2 (k + 1)(k + 2)(2k + 3)
=
6 6
(k + 1)[(2k + 1)k + 6(k + 1)] (k + 1)(k + 2)(2k + 3)
=
6 6
(k + 1)(2k 2 + k + 6k + 6) (k + 1)(k + 2)(2k + 3)
=
6 6
(k + 1)(2k + 7 k + 6) (k + 1)(k + 2)(2k + 3)
2
=
6 6
(k + 1)(2k + 4k + 3k + 6) (k + 1)(k + 2)(2k + 3)
2
=
6 6
(k + 1)[k (2k + 3) + 2(2k + 3)] (k + 1)(k + 2)(2k + 3)
=
6 6
(k + 1)(k + 2)(2k + 3) (k + 1)(k + 2)(2k + 3)
= (T) Tvrdnja je dokazana
6 6

3. (30/340. 2)
Dokazati identitet putem matematičke indukcije:
n(n + 1)(n + 2)
1 ⋅ 2 + 2 ⋅ 3 + 3 ⋅ 4 + K + n(n + 1) =
3
* Provjerimo dali vrijedi jednakost za n=1
1(1 + 1)(1 + 2)
1(1 + 1) =
3
1(2)(3)
1(2) = (T)
3
* Predpostavimo da jednakost vrijedi i za n=k
k (k + 1)(k + 2)
1 ⋅ 2 + 2 ⋅ 3 + 3 ⋅ 4 + K + k (k + 1) =
3
*Provjerimo vrijedi li jednakost za n = k+1

4
 Riješeni zadaci iz matematke

(k + 1)(k + 2)(k + 3)
k (k + 1) + (k + 1)(k + 1 + 1) =
3
k (k + 1)(k + 2) (k + 1)(k + 2)(k + 3)
+ (k + 1)(k + 2) =
3 3
k (k + 1)(k + 2) + 3(k + 1)(k + 2) (k + 1)(k + 2)(k + 3)
=
3 3
(k + 1)(k + 2)(k + 3) (k + 1)(k + 2)(k + 3)
= (T) Tvrdnja je dokazana
3 3

4. (30/341.)
Dokazati identitet putem matematičke indukcije:
1 1 1 n
+ +K+ =
1⋅ 3 3 ⋅ 5 (2n − 1)(2n + 1) 2n + 1
* Provjerimo dali vrijedi jednakost za n=1
1 1
=
(2 ⋅ 1 − 1)(2 ⋅ 1 + 1) 2 ⋅ 1 + 1
1 1
= (T)
(1)(3) 3

* Predpostavimo da jednakost vrijedi i za n=k

1 1 1 k
+ +K+ =
1⋅ 3 3 ⋅ 5 (2k − 1)(2k + 1) 2k + 1
*Provjerimo vrijedi li jednakost za n = k+1

k 1 k +1
+ =
2k + 1 (2k + 1)(2k + 3) 2k + 3
k (2k + 3) + 1 k +1
=
(2k + 1)(2k + 3) 2k + 3
2k 2 + 3k + 1 k +1
=
(2k + 1)(2k + 3) 2k + 3
2k 2 + 2k + k + 1 k + 1
=
(2k + 1)(2k + 3) 2k + 3
k (2k + 1) + (2k + 1) k +1
=
(2k + 1)(2k + 3) 2k + 3
(2k + 1)(k + 1) k +1
=
(2k + 1)(2k + 3) 2k + 3
k +1 k +1
= (T) Tvrdnja je dokazana
2k + 3 2k + 3

5
Riješeni zadaci iz matematike

5. (30/342.)
Dokazati identitet putem matematičke indukcije:

1
1 ⋅ 2 ⋅ 3 + 2 ⋅ 3 ⋅ 4 + 3 ⋅ 4 ⋅ 5 + K + n(n + 1)(n + 2) = n(n + 1)(n + 2)(n + 3)
4
* Provjerimo dali vrijedi jednakost za n=1
1
1(1 + 1)(1 + 2) = 1(1 + 1)(1 + 2)(1 + 3)
4
1
1(2)(3) = 1(2)(3)(4) (T)
4

* Predpostavimo da jednakost vrijedi i za n=k

1
1 ⋅ 2 ⋅ 3 + 2 ⋅ 3 ⋅ 4 + 3 ⋅ 4 ⋅ 5 + K + k (k + 1)(k + 2) = k (k + 1)(k + 2)(k + 3)
4
*Provjerimo vrijedi li jednakost za n = k+1

1 1
k (k + 1)(k + 2)(k + 3) + (k + 1)(k + 2)(k + 3) = (k + 1)(k + 2)(k + 2)(k + 4)
4 4
k (k + 1)(k + 2)(k + 3) + 4(k + 1)(k + 2)(k + 3) 1
= (k + 1)(k + 2)(k + 3)(k + 4)
4 4
1 1
(k + 1)(k + 2)(k + 3)(k + 4) = (k + 1)(k + 2)(k + 2)(k + 4) (T) Tvrdnja je dokazana
4 4

6. (30/343.)
Dokazati identitet putem matematičke indukcije:

n(n + 1)
12 − 2 2 + 3 2 − K + (−1) n −1 n 2 = (−1) n −1
2
* Provjerimo dali vrijedi jednakost za n=1
1(1 + 1)
(−1) 0 ⋅ 12 = (−1) 0
2
1( 2)
(−1) 0 ⋅ 12 = (−1) 0 (T)
2

* Predpostavimo da jednakost vrijedi i za n=k

k (k + 1)
12 − 2 2 + 3 2 − K + (−1) k −1 k 2 = (−1) k −1
2

*Provjerimo vrijedi li jednakost za n = k+1

k (k + 1) (k + 1)(k + 2)
(−1) k −1 + (−1) k +1−1 (k + 1) 2 = (−1) k +1−1
2 2

6
 Riješeni zadaci iz matematke

k (k + 1) (k + 1)(k + 2)
(−1) k −1 + (−1) k +1−1 (k + 1) 2 = (−1) k +1−1
2 2
k −1
(−1) k (k + 1) + 2(−1) (k + 1) k 2
(k + 1)(k + 2)
= (−1) k
2 2
[ k −1
(k + 1) (−1) k + 2(−1) (k + 1) k
] = (−1) k
(k + 1)(k + 2)
2 2
 (−1) k 
(k + 1)  k + 2(−1) k k + 2(−1) k 
 −1  = (−1) k (k + 1)(k + 2)
2 2
{
(k + 1) (−1) [− k + 2k + 2]
k
} = (−1) k
(k + 1)(k + 2)
2 2
k −1 k ( k + 1)( k + 2) k +1−1 ( k + 1)( k + 2)
(−1) = (−1) (T) Tvrdnja je dokazana
2 2

7. (31/356.)
Dokazati da je zbir kubova tri uzastopna prirodna broja dijeljiv sa 9.

9 | n 3 + (n + 1) 3 + (n + 2) 3
* Provjerimo dali vrijedi jednakost za n=1
9 | 13 + (1 + 1) 3 + (1 + 2) 3
9 | 1 + 8 + 27
9 | 36 (T)

* Predpostavimo da jednakost vrijedi i za n=k

9 | k 3 + (k + 1) 3 + (k + 2) 3
*Provjerimo vrijedi li jednakost za n = k+1
9 | (k + 1) 3 + (k + 2) 3 + (k + 3) 3
9 | (k + 1) 3 + (k + 2) 3 + k 3 + 9k 2 + 9k + 27
9 | ( k + 1) 3 + ( k + 2) 3 + k 3 + 9(k 2 + k + 3)
1444 424444 3 142 4 43 4
T dijeljivo

8. (31/357.)
Dokazati dijeljivost.

3 | 5 n + 2 n +1 (n=0,1, 2,…)

* Provjerimo dali vrijedi jednakost za n=0

3 | 5 0 + 2 0+1
3 | 3 (T)

* Predpostavimo da jednakost vrijedi i za n=k

3 | 5 k + 2 k +1

7
Riješeni zadaci iz matematike

*Provjerimo vrijedi li jednakost za n = k+1

3 | 5 k +1 + 2 k + 2
3 | 5 k ⋅ 5 + 2 k +1 ⋅ 2
3 | (3 + 2)5 k + 2 k +1 ⋅ 2
3 | 3 ⋅ 5 k + 2 ⋅ 5 k + 2 k +1 ⋅ 2
3 | 3 ⋅ 5 k + 2(5 k + 2 k +1 ) (T)

9. (31/360.)
Dokazati dijeljivost.

19 | 5 2 n +1 2 n + 2 + 3 n + 2 2 2 n +1 (n=0,1, 2,…)

* Provjerimo dali vrijedi jednakost za n=0

19 | 51 2 2 + 3 2 21
19 | 5 ⋅ 4 + 9 ⋅ 2
19 | 38 (T)

* Predpostavimo da jednakost vrijedi i za n=k

19 | 5 2 k +1 2 k + 2 + 3 k + 2 2 2 k +1

*Provjerimo vrijedi li jednakost za n = k+1

19 | 52 ( k +1) +12k +1+ 2 + 3k +1+ 2 22 ( k +1) +1
19 | 52 k + 32k + 3 + 3k + 322 k + 3
19 | 25 ⋅ 52 k +12 ⋅ 2k + 2 + 3 ⋅ 3k + 2 4 ⋅ 22 k +1
19 | 50(52 k +12k + 2 ) + 12(3k + 2 22 k +1 )
19 | (38 + 12)(52 k +12k + 2 ) + 12(3k + 2 22 k +1 )
19 | 12(52 k +12k + 2 ) + 12(3k + 2 22 k +1 ) + 38(52 k +12k + 2 )
19 | 12(52 k +12k + 2 + 3k + 2 22 k +1 ) + 38(52 k +12k + 2 ) (T)

10. (31/362.)
Dokazati dijeljivost.
133 | 11n + 2 + 122 n +1 (n = 0,1, 2,…)

* Provjerimo dali vrijedi jednakost za n=0

133 | 110 + 2 + 120 +1
133 | 133 (T)

* Predpostavimo da jednakost vrijedi i za n=k

133 | 11k + 2 + 122 k +1

*Provjerimo vrijedi li jednakost za n = k+1

8
 Riješeni zadaci iz matematke

133 | 11k +1+ 2 + 12 2( k +1) +1

133 | 11k + 3 + 122 k + 3
133 | 11 ⋅ 11k + 2 + 144 ⋅ 122 k +1
133 | 11 ⋅ 11k + 2 + (133 + 11)122 k +1
133 | 11 ⋅ 11k + 2 + 11 ⋅ 122 k +1 + 133 ⋅ 122 k +1
133 | 11(11k + 2 + 122 k +1 ) + 133 ⋅ 12 2 k +1 (T)

9
Riješeni zadaci iz matematike

2 Zadaci iz linearne algebre

...beware of mathematicians, and all those who make empty prophecies. The danger
already exists that the mathematicians have made a covenant with the devil to darken
the spirit and to confine man in the bonds of Hell.

-Saint Augustine, De Genesi ad Litteram

Determinante
Determinanta je kvadratna šema brojeva koja ima svoju vrijednost.

LaPlaceova teorema za izračunavanje determinante n-tog reda

Ako je determinanta n-tog reda, D, proizvoljno odabrano k vrsta (ili k kolona) (1≤ k ≤
n-1) onda je zbir proizvoda svih minora k-tog reda iz izabranih k vrsta (k kolona) sa
njihovim algebarskim kofaktorom jednak vrijednosti determinante.

Osobine determinante:
1)Vrijednost determinante se ne mijenja ako vrste zamijene mijesta sa odgovarajućim
kolonama.
2) Prilikom zamijene dvaju susjednih vrsta (kolona) determinanta mijenja znak.
3) Ako su elementi jedne vrste (kolone) proporcionalni odgovarajućim elementima
druge vrste (kolone), determinanta je jednaka nuli.
4) Zajednički činilac jedne vrste (kolone) može se izdvojiti pred determinantu.
5) Vrijednost determinante se ne mijenja ako se elementima jedne vrste (kolone),
dodaju odgovarajući elementi neke druge vrste ( kolone), umnoženi zajedničkim
faktorom.
6) Ako su svi elementi i-te vrste predstavljeni u obliku
aij= bj+ cj (j=1,2,...,n)
tada je determinanta jednaka zbiru dvije determinante kod kojih su vrste u obje, osim
i-te, jednake vrstama date determinante a i-ta vrsta jedne determinante jednaka je b a
druge cj

11. ( 77/864.)
2 1 3
5 3 2 = 2 ⋅ 3 ⋅ 3 + 1 ⋅ 1 ⋅ 2 + 3 ⋅ 5 ⋅ 4 − 1 ⋅ 3 ⋅ 3 − 4 ⋅ 2 ⋅ 2 − 3 ⋅ 5 ⋅ 1 = 40
1 4 3

Ova determinanta je riješena preko Sarusovog pravila.

- - -
a11 a12 a13 a11 a 12
a 21 a 22 a 23 a 21 a 22
a31 a32 a33 a31 a32
+ + +

10
 Riješeni zadaci iz matematke

a11 a 22 a33 + a12 a 23 a31 + a13 a 21 a32 − a13 a 22 a31 − a11 a 23 a32 − a12 a 21 a33
Sarusovo pravilo vrijedi samo kod determinanti trećeg reda.

12. ( 78/874.)

1 5 25 1 5 25 1 5 25 1 5 25 1 5 25
1 7 49 = 0 2 24 = 0 2 24 = 0 0 −6 = - 0 1 15 = 6
1 8 64 0 3 39 0 1 15 0 1 15 0 0 −6

Ova metoda rješavanja determinante se bazira na «pravljenju nula» na određenim

mijestima. Nule pravimo tako sto jednu vrstu (ili kolonu) pomnožimo sa nekim
brojem i dodamo je nekoj drugoj vrsti (ili koloni). Po pravilima determinante to je
dozvoljen, tj.determinanta neće promijeniti vrijednost. Dakle u ovom slučaju
pomnožimo prvu vrstu sa –1 i dodamo je drugoj i trećoj, tako da dobijemo nule na
pozicijama 2,1 i 3,1. Nakon toga možemo da napravimo nulu na mjestu 2,2 tako što
treću vrstu pomnožimo sa –2 i dodamo je drugoj. Tako smo dobili i nulu na toj
poziciji. Sada mijenjamo mijesto drugoj i trećoj vrsti i tim se determinanti po
pravilima determinante mijenja znak. Sada smo dobili determinantu takvu da njenu
vrijednost dobivamo jednostavno množeći njenu diojagonalu.

Pošto su slijedeći zadaci u zbirci slični i poprilično jednostavni za riješavanje ja ću

navesti kao slijedeće zadatke, one koji imaju težinu ispitnih zadataka.

13. ( 79/890.)

x−3 x+2 x −1
x+2 x−4 x =0
x −1 x + 4 x − 5

x−3 x+2 x −1 x − 3 x + 2 x −1 x−3 5 3x − 7

x+2 x−4 x = 5 −6 1 = 5 − 11 11 =
x −1 x + 4 x − 5 2 2 −4 2 0 0
5 3x − 7
= 2 ⋅ 11 ⋅ = 22(5+3x-7) = 22(3x-2)
−1 1
Ako sada riješimo jednačinu:

22(3x-2) = 0

2
dobit ćemo da je x = .
3

Dakle u ovom primjeru je pomnožena prva vrsta sa –1 i dodana drugoj i trećoj. Nakon
toga pomnožena je prva kolona sa –1 i dodata drugoj i trećoj. Pošto imamo dvije nule
na mijestima 3,2 i 3,3 izdvajamo determinantu 2x2 koja je pomnožena elementom 3,1.

11
Riješeni zadaci iz matematike

Također izdvajamo broj 11 pred determinantu jer je on zajednički druge vrste. Nakon
toga determinantu riješimo po Laplaceovoj teoremi.

14. ( 80/892.)

a b c
b c a = abc + ab + abc − c 3 − a 3 − b 3 = 3abc − (a 3 + b 3 + c 3 )
c a b

Zadatak je jednostavno riješen preko Sarusovog pravila.

15. ( 80/893.)

a x x
x b x = abc + x 3 + x 3 − x 2 b − x 2 a − x 2 c = abc + 2 x 3 − x 2 (a + b + c)
x x c

16. ( 80/895.)
x y x+ y x y 2x + 2 y x y 1
y x+ y x = y x + y 2 x + 2 y = 2( x + y ) y x+ y 1 =
x+ y x y x+ y x 2x + 2 y x+ y x 1

x y 1
y−x x
= 2( x + y ) y − x x 0 = 2( x + y ) = 2( x + y )[( y − x)( x − y ) − xy ] =
y x− y
y x− y 0
[ ] [
= 2( x + y ) xy − y 2 − x 2 + xy − xy = 2( x + y ) − ( x 2 − xy + y 2 ) = ]
= − 2( x + y )( x 2 − xy + y 2 ) = − 2( x − y ) 3

17. ( 80/896.)
(b + c) 2 a2 a2
b2 (c + a ) 2 b2 =
c2 c2 ( a + b) 2

= (b + c) 2 (c + a ) 2 (a + b) 2 + a 2 b 2 c 2 + a 2 b 2 c 2 − a 2 c 2 (c + a ) 2 − b 2 c 2 (b + c) 2 − a 2 b 2 (a + b) 2 =
= (b 2 + 2bc + c 2 )(c 2 + 2ac + a 2 )(a 2 + 2ab + b 2 ) + 2a 2 b 2 c 2 − a 2 c 2 (c 2 + 2ac + a 2 ) −
− b 2 c 2 (b 2 + 2bc + c 2 ) − a 2 b 2 (a 2 + 2ab + b 2 ) =

12
 Riješeni zadaci iz matematke

= (b 2 c 2 + 2bc 3 + c 4 + 2ab 2 c + 4abc 2 + 2ac 3 + a 2 b 2 + 2a 2 bc + a 2 c 2 )(a 2 + 2ab + b 2 ) + 2a 2 b 2 c 2 −

− a 2 c 4 − 2a 3 c 3 − a 4 c 2 − b 4 c 2 − 2b 3 c 3 − b 2 c 4 − a 4 b 2 − 2a 3 b 3 − a 2 b 4 =

= a 2 b 2 c 2 + 2a 2 bc 3 + a 2 c 4 + 2a 3 b 2 c + 4a 3 bc 2 + 2a 3 c 3 + a 4 b 2 + 2a 4 bc + a 4 c 2 + 2ab 3 c 2 + 4ab 2 c 3 +
2abc 4 + 4a 2 b 3 c + 8a 2 b 2 c 2 + 4a 2 bc 3 + 2a 3 b 3 + 4a 3 b 2 c + 2a 3 bc 2 + b 4 c 2 + 2b 3 c 3 + b 2 c 4 + 2ab 4 c +
+ 4ab 3 c 2 + 2ab 2 c 3 + a 2 b 4 + 2a 2 b 3 c + a 2 b 2 c 2 + 2a 2 b 2 c 2 − a 2 c 4 − 2a 3 c 3 − a 4 c 2 − b 4 c 2 − 2b 3 c 3 −
− b 2 c 4 − a 4 b 2 − 2a 3 b 3 − a 2 b 4 =

= 12a 2 b 2 c 2 + 6a 2 bc 3 + 6a 3 b 2 c + 6a 3 bc 2 + 2a 4 bc + 6ab 3 c 2 + 6ab 2 c 3 + 2abc 4 +

+ 6a 2 b 3 c + 2ab 4 c =
= 2abc (6abc + 3ac 2 + 3a 2 b + 6a 2 c + a 3 + 3b 2 c + 3abc 2 + c 3 + 3ab 2 + b 3 =

( a +b+c ) 3
6444444 4 74444444 8
[ ]
2abc (a + b) 3 + (a + b) 2 c + 3c 2 (a + b) + c 3 = 2abc(a + b + c) 3

* (a + b) 3 = a 3 + 3a 2 b + 3ab 2 + b 3
** 3(a + b) 2 c = 3a 2 c + 6abc + 3b 2 c
*** 3c 2 (a + b) = 3ac 2 + 3bc 2

18. ( 80/904.)

1 a bc
1 b ca = (b − c)(b − a )(a − c)
1 c ab
1 a bc 1 a bc 1 a bc
0 b − a ca − bc = 0 b − a c(a − b) = (b − a)(a − c) 0 1 −c =
0 c − a ab − bc 0 c − a b( a − c ) 0 −1 b
1 a bc
= (b − a )(a − c) 0 1 − c = (b − a )(a − c)(b − c)
0 0 b−c

19. ( 80/905.)

1 a a2
1 b b 2 = (b − a )(c − a )(c − b)
1 c c2

13
Riješeni zadaci iz matematike

1 a a2 1 a a2 1 a a2
0 b − a b 2 − a 2 = 0 b − a b 2 − a 2 = 0 b − a (b − a )(b + a) =
0 c − a c2 − a2 0 c − a c2 − a2 0 c − a (c − a )(c + a )
1 a a2 1 a a2
= (b − a)(c − a ) 0 1 b + a = (b − a)(c − a ) 0 1 b + a = (b − a )(c − a )(c − b)
0 1 c+a 0 0 c−b

20. ( 81/906.)

1 1 1
x2 y2 z 2 = ( xy + xz + yz )( y − x)( z − x)( z − y )
x3 y3 z3
1 0 0
( y − x)( y + x ) ( z − x)( z + x )
x 2
y −x2 2
z − x2 =
2
=
( y − x)( y + xy + x ) ( z − x)( z 2 + zx + x 2 )
2 2

x3 y3 − x3 z −x
3 3

y+x z+x
= ( y − x)( z − x) =
y + xy + x
2 2
z + zx + x 2
2

[
= ( y − x)( z − x) ( y + x)( z 2 + zx + x 2 ) − ( z + x)( y 2 + xy + x 2 ) = ]
= ( y − x)( z − x)[( yz + xyz + x y + xz + zx
2 2 2 2 3 2
]
+ x − ( y z + xyz + x 2 z + xy 2 + x 2 y + x 3 ) =
= ( y − x)( z − x)[( yz + xz − y z − xy )] =
2 2 2 2

= ( y − x)( z − x)[( x( z − y ) + y ( z − yz )] =
2 2 2

= ( y − x)( z − x)[( x( z − y )( z + y ) + y ( z ( z − y )] =
= ( y − x)( z − x)( x − y )[( x( z + y ) + yz )] = ( y − x)( z − x)( x − y )( xz + xy + yz )

21. ( 81/909.)

a−b−c 2a 2a
2b b−c−a 2b = (a + b + c) 3
2c 2c c−a−b
a+b+c a+b+c a+b+c 1 1 1
2b b−c−a 2b = (a + b + c) 2b b − c − a 2b =
2c 2c c−a−b 2c 2c c−a−b

14
 Riješeni zadaci iz matematke

1 0 0
= (a + b + c) 2b − a − b − c 2b =
2c 0 −a−b−c
1 0 0
= (a + b + c) 2b − (a + b + c) 2b =
2c 0 − (a + b + c)
= (a + b + c){[− (a + b + c)][− (a + b + c)]} = (a + b + c) 3

22. ( 81/910.)

2a + b + c b c
a a + 2b + c c = 2( a + b + c ) 3
a b a + b + 2c
2a + 2b + 2c b c 1 b c
2a + 2b + 2c a + 2b + c c = 2(a + b + c) 1 a + 2b + c c =
2a + 2b + 2c b a + b + 2c 1 b a + b + 2c
1 b c
= 2( a + b + c ) 0 a + b + c 0 = 2(a + b + c)(a + b + c)(a + b + + c) =
0 0 a+b+c
= 2( a + b + c ) 3

23. ( 82/918.)
1 1 2 3
1 2 − x2
2 3
2
1 5
3
( )(
= −3 x 2 − 1 x 2 − 4 )
2 3 1 9 − x2

1 1 2 3
1− x2 0 0
0 1− x2 0 0
= 1 −3 −1 =
0 1 −3 −1
1 − 3 3 − x2
0 1 − 3 3 − x2

1 0 0
(
= 1− x 1 2
) −3 −1 =
1 −3 3− x 2

15
Riješeni zadaci iz matematike

1 0 0 1 0 0
(
= 1− x 0 − 3
2
)
−1 = − x − 1 0 − 3
2
( −1 = )
0 −3 3− x 2
0 − 3 3 − x2

( ) ( ) ( )( ) ( )(
= − x 2 − 1 (− 3) 4 − x 2 = 3 x 2 − 1 4 − x 2 = −3 x 2 − 1 x 2 − 4 )

16
 Riješeni zadaci iz matematke

Sistemi linernih jednačina

a11 x1 + a12 x2 + L + a1n xn = b1

a x + a x + L + a x = b
 21 1 22 2 2n n 2

LLLLLLLLLLL
a m1 x1 + a m 2 x2 + L + a mn xn = bm

Sistem od m jednačina n nepoznatih.

Cramerovo pravilo
[ ]
Neka je m=n, D=det aij i Dk determinanta koja se dobiva od D kada se umijesto k-te
kolone u D stave slobodni članovi b1 , b2 , K , bn .
1) Ako je D≠0 onda system ima jedinstveno rjsenje

Dk
xk = (k = 1,2, K , n)
D

2) Ako je D=0 I bar jedna Dk≠0 sistem je protivrječan

3) Ako je bk = 0(k = 1,2, K , n), tj ako je system homogen sa n jednačina I n nepoznatih
tada on uvijek ima tz. Trivijalno rješenje x1 = x2 = L = xn = 0.
Da biovaj sistem imao netrivijalnih rješenja potrbno je i dovoljno daje
D=0

24. ( 90/961.)
ax + 4 y = 2
9 x + ay = 3

 a 4 2
 
9 a 3

a 4
D= = a 2 − 36 = (a − 6)(a + 6)
9 a

2 4
Dx = = 2a − 12 = 2(a − 6)
3 a

a 2
Dy = = 3a − 18 = 3(a − 6)
9 3

17
Riješeni zadaci iz matematike

2(a − 6 ) 2
x= =
(a − 6)(a + 6) a + 6
3(a − 6 ) 3
y= =
(a − 6)(a + 6) a + 6
Za a ≠ ±6 sistem je određen, za a = 6 sistem je neodređen, za a = −6 sistem je
protivrječan.

25. ( 90/977.)
2x − 3y + z = 2
3x − 5 y + 5 z = 3
5x − 8 y + 6 z = 5

 2 − 3 1 2
 
 3 − 5 5 3
5 − 8 6 5

2 −3 1
D = 3 − 5 5 = −60 − 75 − 24 + 25 + 80 + 54 = 0
5 −8 6

2 −3 1
Dx = 3 − 5 5 = 0
5 −8 6

2 2 1
D y = 3 3 5 = 36 + 50 + 15 − 15 − 50 − 36 = 0
5 5 6

2 −3 2
Dz = 3 − 5 3 = −50 − 45 − 48 + 50 + 45 = 0
5 −8 5

Sistem je neodređen.

18
 Riješeni zadaci iz matematke

26. ( 90/978.)
3x − y + 3z = 4
6x − 2 y + 6z = 1
5x + 4 y = 2

 3 − 1 3 4
 
6 − 2 6 1 
5 4 0 2

3 −1 3
D = 6 − 2 6 = 0 − 30 + 72 + 30 − 72 − 0 = 0
5 4 0

4 −1 3
Dx = 1 − 2 6 = 0 − 12 + 12 + 12 − 96 = −84
2 4 0

3 4 3
D y = 6 1 6 = 0 + 120 + 36 − 15 − 36 + 0 = 105
5 2 0

3 −1 4
Dz = 5 − 2 1 = −12 − 5 + 96 + 40 − 12 + 12 = 119
6 4 2

Sistem je protivrječan.

27. ( 92/991.)
x+ y+z =6
ax + 4 y + z = 5
6 x + (a + 2) y + 2 z = 13

1 1 1 6
 
0 4 1 5
6 (a + 2) 2 13

19
Riješeni zadaci iz matematike

1 1 1
D= a 4 1 = 8 + 6 + a (a + 2) − 24 − (a + 2) − 2a =
6 ( a + 2) 2
= a 2 + 2a − 10 − 2a − a − 2 = a 2 − a − 12 =
= a 2 − 4a + 3a − 12 = a ( a − 4) + 3( a − 4) = (a − 4)(a + 3)

6 1 1
Dx = 5 4 1 = 48 + 13 + 5(a + 2) − 52 − 6( a + 2) − 10 = − a − 3 = −(a + 3)
13 ( a + 2) 2

1 6 1
Dy = a 5 1 = 10 + 36 − 13 y − 30 − 13 − 12a = a + 3
6 13 2

1 1 6
Dz = a 4 5 = 52 + 30 + 6a (a + 2) − 144 − 5(a + 2) − 13a = 6(a 2 − a − 12) = 6(a − 4)(a + 3)
6 (a + 2) 13

− ( a + 3) a+3 6( a + 3)(a − 4)
x= ,y= ,z =
( a + 3)(a − 4) (a + 3)(a − 4) ( a + 3)(a − 4)

siste je određen za a ≠ −3, a ≠ 4; neodređen za a = −3 ; protivrječan a = 4;

20
 Riješeni zadaci iz matematke

Matrice

Operacije sa matricama:
1)Zbir dvije matrice A i B, istog tipa, je matrica C za koju je
cij=aij+ bij (i=1,2,...,n; j=1,2,...,m)

2) Proizvod skalaraλ∈Φ i matrice A je matrica C za koju

cij=λaij (i=1,2,...,n; j=1,2,...,m)

3) Proizvod AB matrice A = aij [ ] n ,m

i , j =1
i matrice B = bij[ ] m, p
i , j =1
[ ]
je matrica C = cij
n, p
i , j =1
za
koju je
m
cij = ∑ aik bkj , (i = 1,2,..., n; j = 1,2,..., p )
k =1

Neke specijalne matrice:

1) Kvadratna matrica O, čiji su svi elementi jednaki nuli, zove se nula matrica.
2) Kvadratna matrica D, čiji su svi elementi van glavne dijagonale jednaki nuli a
elementi na glavnoj dijagonali različiti od nule, zove se dijagonalna.
3) Dijagonalna matrica E, čiji su svi elemenzi na glavnoj dijagonali jednaki jedinici,
zove se jedinična.
4) Matrica AT, koja se dobiva kada se vrste matrice A uzmu za kolone matrice AT,
zove se transponovana matrica matrice A.
~
5) Matrica A , koja se dobiva kada se elementi matrice AT zamijene sa njihovim
algebarskim komplementima, zove se adjungovana matrica matrice A.
6) Matrica kod koje je detA=0 kaže se da je singularna, ako je detA≠0 kaže se da je
regularna
7) Matrica A −1 , za koju je AA−1 = A−1 A = E , zovemo inverzna matrica matrice A.
Matrica A ima inverznu matricu ako i samo ako je regularna. Tada je

1 ~
A −1 = A
det( A)

28. ( 101/1044.)
3 − 2 3 4
Date su matrice A =   ,B =   . Naći 1) A+B; 2) A-B; 3) AB; 4) BA
5 − 4 2 5 
1)
3 − 2 3 4 6 2
5 − 4 + 2 5 = 7 1 
    

2)
3 − 2 3 4 0 − 6
5 − 4 − 2 5 = 3 − 9
     

21
Riješeni zadaci iz matematike

3)
3 − 2 3 4  9 − 4 12 − 10  5 2
5 − 4 ⋅ 2 5 = 15 − 8 20 − 20 = 7 0
       

4)
3 4 3 − 2 9 + 20 − 6 − 16  29 − 22
2 5 ⋅ 5 − 4 = 6 + 25 − 4 − 20 =  31 − 24
       

29. ( 101/1048.)
1)
3 − 2 3 4 5 2
5 − 4 ⋅ 2 5 = 7 0
     

2)
a b  α β   aα + bγ aβ + bδ 
c d  + γ =
δ  cα + dγ cβ + dδ 
  

30. ( 101/1049.)
1)
3 1
2 1 1    6 + 2 + 1 2 + 1 + 0   9 3
3 0 2 ⋅ 2 1 = 9 + 0 + 1 3 + 0 + 0 = 10 3
  1 0     
 
2)
1 
3 2 1    3 + 4 + 3  10
0 1 2  ⋅  2  = 0 + 2 + 6  =  8 
   3    
 

31. ( 101/1050.)

 2  2 4 6
1  ⋅ [1 2 3] = 4 2 3
   
3 3 6 9

32. ( 101/1051.)

2
[1 2 3] ⋅ 4 = [2 + 8 + 3] = 13
1 

22
 Riješeni zadaci iz matematke

33. ( 102/1052.)

5 8 − 4 3 1 5 15 + 32 − 24 5 − 8 − 36 25 + 24 − 20
6 9 − 5 ⋅ 4 − 1 3 = 18 + 36 − 30 6 − 9 − 45 30 + 27 − 25 =
     
4 7 3  6 9 5 12 + 28 + 12 4 − 7 − 27 20 + 24 + 15 
 23 − 39 29
= 24 − 48 32 
58 24 56 

34. ( 102/1053.)

1 2 3  − 1 − 2 − 4   − 1 − 2 + 3 − 2 − 4 + 6 − 4 − 8 + 12  0 0 0
2 4 6 ⋅ − 1 − 2 − 4 = − 2 − 4 + 6 − 4 − 8 + 12 − 8 − 16 + 24  = 0 0 0
       
3 6 9  1 2 4   − 3 − 6 + 9 − 6 − 12 + 18 − 12 − 24 + 36 0 0 0

35. ( 102/1054.)
1)
1 − 2 1 − 2 1 − 2 1 − 2  1 − 6 − 2 + 8  1 − 2
3

3 − 4 = 3 − 4 ⋅ 3 − 4 ⋅ 3 − 4 = 3 − 12 − 6 + 16 ⋅ 3 − 4 =
           

 − 5 6  1 − 2  − 5 + 18 10 − 24 13 − 14 
= ⋅ = = 
− 9 10 3 − 4 − 9 + 30 18 − 40 21 − 22

2)
n
1 1
0 1 =
 
2
1 1 1 1 1 1 1 2
0 1 = 0 1 ⋅ 0 1 = 0 1  =
       
3 n
1 1 1 2 1 1 1 3 1 1 1 n 
0 1 = 0 1  ⋅ 0 1 = 0 1 K ⇒ 0 1 = 0 1 
           

n
1 1 1 n 
A=  , An =  
0 1 0 1 
*Provjerimo dali tvrdnja vrijedi za n=1.
1 1
0 1 (T)
 

23
Riješeni zadaci iz matematike

* Predpostavimo da je izraz tačan za n=k.

1 k 
Ak =  
0 1 

*Provjerimo vrijedi li izraz za n=k+1

Znamo da vrijedi
A k +1 = A k A ⇒
1 k + 1 1 k  1 1 1 + 0 1 + k  1 k + 1
0 = ⋅ = = (T)
 1  0 1  0 1 0 + 0 0 + 1 0 1 

36. ( 102/1055.)
Izračunati AB-BA ako je:
1)
1 2 2   4 1 1
A = 2 1 2, B = − 4 2 0
 
1 2 3  1 2 1

1 2 2   4 1 1   4 − 8 + 2 1 + 4 + 4 1 + 0 + 2   − 2 9 3 
2 1 2 ⋅ − 4 2 0 = 8 − 4 + 2 2 + 2 + 4 2 + 0 + 2 =  6 8 4
       
1 2 3  1 2 1  4 − 8 + 3 1 + 4 + 6 1 + 0 + 3   − 1 11 4

 4 1 1  1 2 2   4 + 2 + 1 8 +1+ 2 8 + 2 + 3  7 11 3 
 − 4 2 0 ⋅  2 1 2 =  − 4 + 4 + 0 − 8 + 2 + 0 − 8 + 4 + 0 = 0 − 6 − 4
       
 1 2 1 1 2 3  1 + 4 + 1 2+2+2 2 + 4 + 3  6 6 9 

− 2 9 3 7 11 3   − 9 − 2 − 10
AB − BA =  6 8 4 − 0 − 6 − 4 =  6 14 8 
 − 1 11 4 6 6 9  − 7 5 − 5 

2)
 2 1 0 3 1 − 2
A =  1 1 2, B =  3 − 2 4 
  
− 1 2 1  − 3 5 − 1 

 2 1 0  3 1 − 2  6 + 3 + 0 2 − 2 + 0 − 4 + 4 − 0 9 0 0
 1 1 2 ⋅  3 − 2 4  =  3 + 3 − 6 1 − 2 + 10 − 2 + 4 − 2 = 0 9 0
       
− 1 2 1  − 3 5 − 1  − 3 + 6 − 3 − 1 − 4 + 5 + 2 + 8 − 1  0 0 9

24
 Riješeni zadaci iz matematke

3 1 − 2  2 1 0   6 + 1 + 2 3 + 1 − 4 0 + 2 − 2  9 0 0
 3 − 2 4  ⋅  1 1 2 =  6 − 2 − 4 3 − 2 + 8 0 − 4 + 4  = 0 9 0
    
− 3 5 − 1  − 1 2 1  − 6 + 5 + 1 − 3 + 5 − 2 0 + 10 − 1 0 0 9

9 0 0 9 0 0 0 0 0
AB − BA = 0 9 0 − 0 9 0 = 0 0 0
0 0 9 0 0 9 0 0 0

37. ( 102/1057.)
 n(n − 1) 
1 1 0 1 n 2 
Ako je A = 0 1 1 pokazati da je A n = 0 1 n 
 
0 0 1 0 0 1 
 

1) Provjerimo dali važi za n=1

 1 ⋅ (1 − 1) 
1 1 2  
1 1 0
0 1 1  = 0 1 1 (T)
  
0 0 1  0 0 1
 

2) Predpostavimo da vrijedi za n=k

 k ( k − 1) 
1 k
2 
0 1 k  = Ak
 
0 0 1 
 

3) Provjerimo vrijedi li za n=k+1

 (k + 1)(k + 1 − 1)   k (k + 1) 
1 k + 1 2  1 k +1
2 
0 1 k +1  
= 0 1 k + 1  = Ak +1
   
0 0 1  0 0 1 
   

Znamo da važi A k +1 = A k ⋅ A

 k (k − 1)   k (k − 1) 
1 k  1 0 0 1 + 0 + 0 1 + k + 0 0 + k +
2   2 
0 1 k  
= 0 1 1 = 0 + 0 + 0 0 + 1 + 0 0 +1+ k =
    
0 0 1  0 0 1 0 + 0 + 0 0 + 0 + 0 0 + 0 +1 
   

25
Riješeni zadaci iz matematike

 647 *
48 
 k (k − 1)   k (k + 1) 
1 k + 1 k + 2  1 k + 1 2 

= 0 1 k +1  
= 0 1 k + 1  (T) Tvrdnja je ovim dokazana
   
0 0 1  0 0 1 
   
 
k (k − 1) 2k + k 2 − k k 2 + k k (k + 1)
*k + = = =
2 2 2 2

38. ( 104/1068.)
Naći inverznu matricu

1 ~
A −1 = A
det( A)

1)
1 2 1 3 
A=  AT =  
3 4 2 4

1 2
det( A) = = 4 − 6 = −2
3 4

~  4 − 3
A= 
− 2 1 

1  4 − 2  − 2 1 
A −1 = = 3 1
− 2 − 3 1   − 
2 2

1)
1 3 1 4
B=  BT =  
 4 5 3 5

1 3
det( B ) = = 5 − 12 = −7
4 5

~  5 − 3
B= 
− 4 1 

26
 Riješeni zadaci iz matematke

 5 3 
1  5 − 3 − 7 7 
B −1 = =
− 7 − 4 1   4 1
− 
 7 7

3)
1 2  1 2 
C=  CT =  
2 5 2 5

1 2
det(C ) = = 5− 4 =1
2 5

~  5 − 2
C= 
− 2 1 

 5 − 2
C −1 =  
− 2 1 

39. ( 104/1069.)
Naći inverznu matricu

1)
1 2 − 3  1 0 0
A = 0 1 2  A =  2 1 0
T

0 0 1  − 3 2 1

det( A) = 1

 1 0 2 0 2 1
 − 
 2 1 −3 1 −3 2
1 − 2 7 
~  0 0 1 0 1 0 
A = − − = 0 1 − 2
 2 1 −3 1 3 2  
0 0 1 
 0 0 1 0 1 0  
 1 −
 0 2 0 2 1 

1 − 2 7 
A = 0 1 − 2
−1

0 0 1 

2)

27
Riješeni zadaci iz matematike

3 − 4 5   3 2 3
B = 2 − 3 1  B = − 4 − 3 − 5
T 
3 − 5 − 1  5 1 − 1

3 −4 5
det( B ) = 2 − 3 1 = −1
3 − 5 −1

−3 −5 −4 −5 − 4 −3
 − 
 1 −1 5 −1 5 1 
 8 − 29 11 
~  2 3 3 3 3 2  
B = − −  =  5 − 18 7 
 1 −1 5 −1 5 1 
− 1 3 − 1
 2 3 3 3 3 2  
−3 −
 −5 −4 −5 − 4 − 3 

 8 − 29 11   − 8 29 − 11
B = −1 ⋅  5 − 18 7  = − 5 18 − 7 
−1

− 1 3 − 1  1 − 3 1 

40. ( 106/1084.)
Riješi matričnu jednačinu

1 3 3 5
3 4 ⋅ X = 5 9
 23
1  23
1
A B

Def : A −1 A = AA −1 = E ,
A⋅ X = B
1 za i = j
A −1 A ⋅ X = A −1 B Eij = 
0 za i ≠ j
X = A −1 B ili laički rečeno to je matrica čija se dijagonala sastoji
od jedinica dok su svi ostali elementi nule

1 3
AT =  
3 4
det( A) = 4 − 9 = −5

~  4 − 3
A= 
− 3 1 

28
 Riješeni zadaci iz matematke

1 ~
A −1 = A
det( A)

1  4 − 3 3 5 1 12 − 15 20 − 27  1  − 3 − 7   3 5 7 5
X =−   ⋅  =−   =−  =
5 − 3 1  5 9 5  − 9 + 5 − 15 + 9 5 − 4 − 6 4 5 6 5

41. ( 106/1085.)
Riješi matričnu jednačinu

2 1  1 
1 − 1 ⋅ X = 2
1
4243 {
A B

A⋅ X = B
A −1 A ⋅ X = A −1 B
X = A −1 B

2 1 
AT =  
1 − 1
det( A) = −2 − 1 = −3

~ − 1 − 1
A= 
− 1 2 

1 ~
A −1 = A
det( A)

1 − 1 − 1 1  1  − 1 − 2 1 − 3  1 
X =−   ⋅  = −   =−  = 
3 − 1 2   2 3 − 1 + 4 3  3  − 1

42. ( 106/1086.)
Riješi matričnu jednačinu

3 − 1  5 6 14 16
5 − 2 ⋅ X ⋅ =
7 8  9 10
 424
1 3 1 23 1 4243
A B C

29
Riješeni zadaci iz matematike

A⋅ X ⋅ B = C
A −1 A ⋅ X ⋅ B = A −1C
X ⋅ B = A −1C
X ⋅ BB −1 = A −1CB −1
X = A −1CB −1

3 5 
AT =  
 − 1 − 2
det( A) = −6 + 5 = −1

~  − 2 1
A= 
 − 5 3

1 ~
A −1 = A
det( A)

 2 − 1
A −1 =  
5 − 3

5 7 
BT =  
6 8 
det( B) = 40 − 42 = −2

~  8 − 6
B= 
− 7 5 

1 − 8 6 
B −1 =
2  7 − 5

1 2 − 1 14 16 − 8 6  1  28 − 9 32 − 10  − 8 6 
X= ⋅ ⋅ = ⋅ =
2 5 − 3  9 10  7 − 5 2 70 − 27 80 − 30  7 − 5
1 19 22 − 8 6  1  − 152 + 154 114 − 110 
=  ⋅ = =
2 43 50   7 − 5 2 − 344 + 350 258 − 250
1 2 4 1 2
=  =
2 6 8  3 4

30
 Riješeni zadaci iz matematke

43. ( 106/1087.)
Riješi matričnu jednačinu

1 2 − 3   1 − 3 0
3 2 − 4 ⋅ X = 10 2 7 
   
2 − 1 0  10 7 8 
144244 3 14 42443
A B

A⋅ X = B
A −1 A ⋅ X = A −1 B
X = A −1 B

1 3 2

A = 2
T
2 − 1
− 3 − 4 0 

1 2 −3
det( A) = 3 2 − 4 = −4 − 16 + 21 = 1
2 −1 0
 2 −1 2 −1 2 2 
 − 
 −4 0 −3 0 −3 −4 
− 4 3 − 2
~  3 2 1 2 1 3  
A = − − = − 8 6 − 5
 −4 0 −3 0 − 3 − 4  
− 7 5 − 4
 3 2 1 2 1 3  
 2 −1 − −
 2 −1 2 2 

− 4 3 − 2  1 − 3 0 − 4 + 30 − 20 12 + 6 − 14 0 + 21 − 16 
X =  − 8 6 − 5 ⋅ 10 2 7  =  − 8 + 60 − 50 24 + 12 − 35 0 + 42 − 40 =
− 7 5 − 4 10 7 8  − 7 + 50 − 40 21 + 10 − 28 0 + 35 − 32 
6 4 5 
= 2 1 2
3 3 3

31
Riješeni zadaci iz matematike

44. ( 106/1088.)
Riješi matričnu jednačinu

3 − 1 2 3 9 7 
4 − 3 3 ⋅ X = 1 11 7 
   
1 3 0 7 5 7 
14243 14243
A B

A⋅ X = B
A −1 A ⋅ X = A −1 B
X = A −1 B

3 4 1
A = − 1 − 3 3
T 
 2 3 0
3 4 1
det( A) = − 1 − 3 3 = −18 − 3 + 30 = 9
2 3 0
 −3 3 −1 3 −1 −3 
 − 
 3 0 2 0 2 3 
− 9 6 3
~  4 1 3 1 3 4  
A = − −  =  3 − 2 − 1
 3 0 2 0 2 3 
 15 − 10 − 5
 4 1 3 1 3 4  
 −3 − −
 3 −1 3 −1 − 4 

− 9 6 3
A =  3 − 2 − 1
1
−1

9
 15 − 10 − 5

− 9 6 3  3 9 7  − 27 + 6 + 21 − 81 + 66 + 15 − 63 + 42 + 21
X =  3 − 2 − 1 ⋅ 1 11 7  =  9 − 2 − 7
1
27 − 22 − 5 21 − 14 − 7  =
9
 15 − 10 − 5 7 5 7   45 − 10 − 35 135 − 110 − 25 105 − 70 − 35 

0 0 0  0 0 0 
= 0 0 0 = 0 0 0
1
9
0 0 0 0 0 0

32
 Riješeni zadaci iz matematke

3 Zadaci iz uvoda u analizu

Die Mathematiker sind eine Art Franzosen; redet man mit ihnen, so übersetzen sie es
in ihre Sprache, und dann ist es alsobald ganz etwas anderes.

-Johann Wolfgang von Goethe

45. ( 183/1868.)
2 x 7 3x 6 4 x 2 5 x 3
+ 7 + 7 − 7− 7
2 x + 3x + 4 x − 5 x − 3
7 6 2
x7 x x x x =
lim = lim
x →∞ x7 + x 4 − x3 + 2 x →∞ x7 x4 x3 2
+ − +
x7 x7 x7 x7
3 4 5 3
2+ + 5 − 6 − 7
= lim x x x x = 2=2
x →∞ 1 1 2 1
1+ 3 − 4 + 7
x x x

Limes tipa x → ∞ riješavamo tako što razlomak podijelimo sa članom koji ima
najveći eksponent. U ovom slučaju je to x 7 . Kada pokratimo razlomke koje smo
dobili ostaju nam slobodni članovi i razlomci koji u nazivniku imaju x. Kada riješimo
c
limes dobivamo izraze oblika = 0.
∞

46. ( 183/1869.)
3
x3 + 2 x3 + 2 x3 2
lim = lim 3 = lim 3 + =1
x →∞ x x →∞ x3 x →∞ x3 x3

47. ( 183/1872.)
x 3 3x 2 3x 1
− 3 + 3− 3
( x − 1) 3 x 3 − 3x 2 + 3x − 1 x 3
x x x =0
lim 3 = lim = lim
x →∞ 2 x − x + 2 x →∞ 2x − x + 2
3 x → ∞ 2x 3
x 2
3
− 3+ 3
x x x

48. ( 183/1874.)
500 x 10 4
+ 2
500 x + 10 4
x2 x = 0 =0
lim = lim
x →∞ 0,001x + 1
2 x →∞ 0,001x 2
1 0,001
2
+ 2
x x

33
Riješeni zadaci iz matematike

49. ( 183/1876.)
14 x x 2
− 2
14 x − x 2 2 1
lim 2 = lim x 2 x = −
x →∞ 2 x − 7 x →∞ 2 x 7 2
2
− 2
x x

50. ( 183/1877.)
2 x 2 3x 4
− 2+ 2
2 x 2 − 3x + 4 x 2
x x =2
lim = lim
x →∞
x +1
4 x →∞
x 4
1
4
+ 4
x x

51. ( 183/1878.)
x
x x x
lim = lim = lim =1
x →∞
x + x x →∞ x + x x →∞ x
+
x
x x

52. ( 184/1879.)
x 2 + 2x −1 −1
lim = = −1
x →0 2 x 2 − x + 1 1

53. ( 184/1880.)
2x2 − x −1 x2 − 1 − x + x2 x2 − 1 x2 − x
lim = lim = lim 2 + lim 2 =
x →1 x −1
2 x→1 x −1
2 x→1 x − 1 x →1 x − 1

x ( x − 1) x 1 3
= 1 + lim = 1 + lim = 1+ =
x→1 ( x − 1)( x + 1) x →1 x + 1 2 2

54. ( 184/1881.)
′
lim 2
x 2 − 5x + 6
= lim
(
x 2 − 5x + 6 ) = lim
2x − 5 6 − 5
= =−
1
′
x →3 x − 8 x + 15 x →3
(
x 2 − 8 x + 15 ) x → 3 2x − 8 6 − 8 2

Ovaj zadatak je riješen pomoću L'Hopitalovog pravila koje glasi:

Ako su funkcije f ( x) i ϕ ( x) beskonačno male ili beskonačno velike za x → a , tj. ako

f ( x) 0 ∞
je kada x → a neodređen izraz oblika ili tada je
ϕ ( x) 0 ∞

34
 Riješeni zadaci iz matematke

f ( x) f ′( x )
lim = lim =
x →a ϕ ( x ) x →a ϕ ′( x )

55. ( 184/1889.)
x− 2 x− 2 x+ 2 x−2 1 1
lim = lim ⋅ = lim = lim =
x→2 x−2 x → 2 x−2 x+ 2 x → 2 ( x − 2)( x + 2 ) x → 2 x+ 2 2 2

56. ( 184/1890.)
x+h − x x+h − x x+h + x x+h−x
lim = lim ⋅ = lim =
x →0 h x → 0 h x+h + x x → 0 h( x + h + x )
1 1
= lim =
x →0 x+h + x 2 x

57. ( 184/1891.)
x− a x− a x+ a x−a 1 1
lim = lim ⋅ = lim = lim =
x →a x−a x → a x−a x+ a x → a ( x − a )( x + a ) x → a x+ a 2 a

58. ( 184/1892.)
x x 1 + 3x + 1 x( 1 + 3 x + 1) 1 + 3x + 1 2
lim = lim ⋅ = lim = lim =
x →0 1 + 3 x − 1 x →0 1 + 3 x − 1 1 + 3 x + 1 x →0 1 + 3 x − 1 x →0 3 3

59. ( 184/1894.)
3
x −3 4 3
x − 3 4 (3 x ) 2 + 3 x 3 4 + (3 4 ) 2
lim = lim ⋅ =
x →4 x−4 x→4 x − 4 (3 x ) 2 + 3 x 3 4 + (3 4 ) 2
x−4 1 1
= lim = lim = 3 =
[
x → 4 ( x − 4) ( x ) +
3 2 3
x 4 + ( 4)
3 3 2
] x→4 3
x 2 + 3 4 x + 3 16 16 + 16 + 3 16
3

1
=3 =
16

60. ( 184/1896.)
x +1 − x −1 x +1 − x −1 x +1 +1 ( x + 1 + 1)( x + 1 − x − 1)
lim = lim ⋅ = lim =
x →0 x +1 −1 x →0 x +1 −1 x + 1 + 1 x →0 x +1−1

= lim
x →0
x + 1 + x +1 − x x +1 − x − x +1 −1
x
= lim
x → 0
− x x +1
x x →0
(
= lim − x + 1 = −1 )

35
Riješeni zadaci iz matematike

61. ( 185/1913.)
sin 3 x sin 3 x 3 3 sin 3 x  sin 3 x 
lim = lim ⋅ = lim = lim 3 =3
x →0 x x → 0 x 3 x → 0 3x x → 0
 3x 

Ovaj limes je riješen preko limesa:

sin x
lim =1
x →0 x

36
 Riješeni zadaci iz matematke

4 Zadaci iz diferencijalnog računa

Some humans are mathematicians; others aren't
-Jane Goodall

∆y
Granična vrijednost količnika , kada ∆x → 0 (ako postoji), naziva se prvi izvod
∆x
dy
funkcije y = f ( x) u x = x1 , i obilježava se y ′ = . Znači da je
dx
∆y f ( x1 + ∆x) − f ( x1 )
y ′ = lim = lim = f ′( x1 ) . U proizvoljnoj tački prvi izvod je:
∆x →0 ∆x ∆x →0 ∆x

∆y f ( x + ∆x ) − f ( x )
y ′ = lim = lim = f ′( x)
∆x →0 ∆x ∆x → 0 ∆x

Geometrijsko značenje prvog izvoda je: y ′ = tgα = k , gdje je k koeficijent pravca

tangente na krivoj y = f (x) u tački x.

Osnovna pravila izvoda

Neka je c konstanta, u = ϕ ( x) i v = ψ ( x) funkcije koje imaju izvod; tada važi:

1) ( c )′ = 0
2) ( x )′ = 1
3) (cu )′ = cu ′
3) (u ± v)′ = u ′ ± v′
4) (uv)′ = u ′v + v′u
′
 u  u ′v − v ′u
5)   =
v v2

62. ( 197/2068.)
∆y
Naći lim ako je y = kx + n
∆x →0 ∆x

y = kx + n
∆y k ( x + ∆x) + n − kx + n kx + k∆x − kx k∆x
y ′ = lim = lim = lim = lim =k
∆x →0 ∆x ∆x →0 ∆x ∆x → 0 ∆x ∆x → 0 ∆x

37
Riješeni zadaci iz matematike

63. ( 197/2069.)
Naći f ′(1) ako je f ( x) = x

f (1 + ∆x) − f (1) 1 + ∆x − 1 1 + ∆x − 1 1 + ∆x + 1
f ′ = lim = lim = lim ⋅ =
∆x →0 ∆x ∆x →0 ∆x ∆x →0 ∆x 1 + ∆x + 1
1 + ∆x + 1 1 1
= lim = = lim =
∆x →0 ∆x ( 1 + ∆x + 1) ∆x →0 1 + ∆x + 1 2

64. ( 197/2073.)

y = x3
( x + ∆x ) 3 − x 3 x 3 + 3 x 2 ∆x + 3 x(∆x) 2 + (∆x) 3 − x 3
y ′ = lim = lim =
∆x →0 ∆x ∆x →0 ∆x
∆x(3 x 2 + 3 x∆x + ∆x 2 )
= lim
∆x →0 ∆x
(
= = lim 3 x 2 + 3 x∆x + ∆x 2 = 3 x 2
∆x → 0
)

65. ( 197/2074.)

y = 2x4 − 3
*
647 4
8
2 ( x + ∆x ) 4 − 3 − 2 x 4 + 3
y ′ = lim =
∆x →0 ∆x

* ( x + ∆x) 4 = x 4 + 4 x 3 ∆x + 6 x 2 (∆x) 2 + 4 x (∆x) 3 + ∆x 4

2 x 4 + 8 x 3 ∆x + 12 x 2 (∆x) 2 + 8 x(∆x) 3 + 2∆x 4 − 2 x 4

= lim =
∆x →0 ∆x
8 x 3 ∆x + 12 x 2 (∆x) 2 + 8 x(∆x) 3 + 2∆x 4
= lim =
∆x →0 ∆x
= lim
[
∆x 8 x 3 + 12 x 2 ∆x + 8 x(∆x) 2 + 2∆x 3
=
]
∆x →0 ∆x
[
= lim 8 x 3 + 12 x 2 ∆x + 8 x(∆x) 2 + 2∆x 3 = 8 x 3
∆x →0
]

66. ( 197/2075.)

1
y=
x

38
 Riješeni zadaci iz matematke

1 1 x − x − ∆x − ∆x
−
x ( x + ∆x ) x ( x + ∆x ) −1
y ′ = lim x + ∆x x = lim = lim = lim =
∆x →0 ∆x ∆x →0 ∆x ∆x →0 ∆x ∆x →0 x ( x + ∆x )

−1 1
lim =− 2
∆x →0 x 2 + x∆x x

67. ( 197/2076.)

y = 1 + 2x
1 + 2 x + 2∆x − 1 + 2 x
y ′ = lim =
∆x →0 ∆x
1 + 2 x + 2 ∆x − 1 + 2 x 1 + 2 x + 2 ∆x + 1 + 2 x
= lim ⋅ =
∆x →0 ∆x 1 + 2 x + 2 ∆x + 1 + 2 x
1 + 2 x + 2∆x − 1 − 2 x 2∆x
= lim = lim =
(
∆x →0 ∆x 1 + 2 x + 2∆x + 1 + 2 x )
∆x→0 ∆x 1 + 2 x + 2∆x + 1 + 2 x ( )
2 2 1
= lim = =
∆x →0 1 + 2 x + 2∆x + 1 + 2 x 2 1+ 2x 1 + 2x

68. ( 199/2093.)

1
y=
x
1 2
1 − −1 1 − 1
y′ = − x 2 = − x 3 = −
2 2 2 x3

Zadatak je riješen pomoću tabličnog izvoda.

69. ( 199/2094.)
2 4
a b a b − −
y= − = − = ax 3
− bx 3
3
x2 x3 x 3
x2 3
x4
2 4 5 7
2 − 3 −1 4 − 3 −1 2 − 4 − 4b 2a 4b 2a
y′ = − ax + bx = − ax 3 + bx 3 = − = 23 −
3 3 3 3 3
3 x 7 3
3 x 5
3x x 3x3 x 2

39
Riješeni zadaci iz matematike

70. ( 199/2095.)

ax + b ax b
y= = +
c c c
a a
y′ = + 0 =
c c

71. ( 199/2096.)

y= ( a− x )
2
=a−2 a x + x
1
1 2 −1 a a
y′ = 0 − 2 a x +1 = − +1 = 1−
2 x x

72. ( 199/2098.)

y = mx n − nx m
y ′ = mnx n−1 − mnx m−1 = mn( x n −1 − x m−1 )

73. ( 199/2099.)

x
y=
1 − x2
′
 x  x′(1 − x 2 ) − x(1 − x 2 )′ 1 − x 2 − x(−2 x) 1 − x 2 + 2 x 2 x2 +1
y′ =  2 
= = = =
1 − x  (1 − x 2 ) 2 (1 − x 2 ) 2 (1 − x 2 ) 2 (1 − x 2 ) 2

74. ( 199/2100.)

ax + b
y=
cx + d
′
 ax + b  (ax + b)′(cx + d ) − (ax + b)(cx + d )′ a (cx + d ) − (ax + b)c
y′ =   = = =
 cx + d  (cx + d ) 2 (cx + d ) 2
acx + ad − acx − bc ad − bc
= = =
(cx + d ) 2
(cx + d ) 2

40
 Riješeni zadaci iz matematke

75. ( 199/2101.)

x2
y=
x2 + 1
( x 2 )′( x 2 + 1) − x 2 ( x 2 + 1)′ 2 x( x 2 + 1) − x 2 (2 x) 2 x( x 2 + 1 − x 2 ) 2x
y′ = = = = 2
( x + 1)
2 2
( x + 1)
2 2
( x + 1)
2 2
( x + 1) 2

76. ( 199/2102.)

x
y=
x +1
1 1 x +1− x
( x + 1) − x
( x )′( x + 1) − x ( x + 1)′ 2 x 2 x = 2 x
y′ = = =
( x + 1) 2
( x + 1) 2
( x + 1) 2
1
1
= 2 x 2 =
( x + 1) 2 x ( x + 1) 2

77. ( 199/2103.)
y = ( x + 1)( x − 1)
y ′ = ( x + 1)′( x − 1) + ( x + 1)( x − 1)′ = ( x − 1)( x + 1) = 2 x

78. ( 200/2124.)

y = e−x
y ′ = (e − x )′ = t = − x =

y ′ = yt′ ⋅ t ′x

1
y ′ = (e t ) ′ ⋅ ( − x ) ′ = − e t = − e − x = −
ex

U ovom zadatku se radi o složenoj funkciji. Data fukacija nas podsjeća na tablični
izvod (e x )′ = e x . U ovom slučaju imamo –x i ne možemo se okoristiti tabličnim
izvodom. Ako izvršimo smjenu t=-x postupamo na slijedeći način: nađemo izvod od y
po t i pomnožimo ga izvodom od t po x.

y ′ = yt′ ⋅ t ′x

79. ( 200/2125.)

y = e x cos x

41
Riješeni zadaci iz matematike

y ′ = (e x )′ cos x + e x (cos x )′ = e x cos x + e x sin x = e x (cos x + sin x )

80. ( 200/2126.)

ex
y=
x −1
(e x )′( x − 1) − e x ( x − 1)′ e x ( x − 1) − e x e x ( x − 2)
y′ = = = =
( x − 1) 2 ( x − 1) 2 ( x − 1) 2

81. ( 200/2127.)

y = xe − x
*
67 8
y ′ = x′e −x
+ x (e )′ =
−x

* (e − x )′ = t = − x = (e t ) ⋅ ( − x )′ = −e − x

y ′ = e − x − xe − x = e − x (1 − x)

82. ( 200/2128.)

y = e x arctgx
1  1 
y ′ = e x arctgx + e x = e x  arctgx + =
1+ x 2
 1+ x2 

83. ( 200/2129.)

y = 2x + x2
y ′ = 2 x ln 2 + 2 x

84. ( 200/2130.)
x
3x  3 
y= = 
2x  2 
x
3 3
y ′ =   ln
2 2

85. ( 200/2131.)

y = ln x 2 = t = x 2

42
 Riješeni zadaci iz matematke

1 1 2
y ′ = yt′ ⋅ t ′x = 2 x = 2 x 2 =
t x x

43
Riješeni zadaci iz matematike

5 Zadaci iz integralnog računa

Math is like love -- a simple idea but it can get complicated.
-R. Drabek
Neodređeni integral
Za funkciju y = F (x) kažemo da je primitivna funkcija funkcije y = f (x) u oblasti D
ako je njen izvod u D jednak y = f (x) , tj vrijedi

F ′( x) = f ( x)

Skup svih primitivnih funkcija funkcije f u datoj oblasti D naziva se neodređenim

integralom funkcije na D i označava se pomoću simbola

∫ f ( x)dx = F ( x) + C
*

Osnovne osobine neodređenog integrala

1) d [∫ f ( x)dx] = f ( x)dx
2) ∫ dϕ ( x) = ϕ ( x) + c
3) ∫ Af ( x)dx = A∫ f ( x)dx, ( A = const)
4) ∫ [ f ( x) ± g ( x)]dx = ∫ f ( x)dx ± ∫ g ( x)dx

∫ udv = uv − ∫ vdu

86. ( 263/3133.)
x 5+1 x 6
∫ x dx = =
5

5 +1 6

87. ( 263/3134.)

x3
∫ ( x + 2 x − 3)dx =∫ x dx + 2∫ xdx − 3∫ dx = + x 2 + 3x
2 2

88. ( 263/3135.)
1
1 +1
2
x 2 3
∫ x dx = ∫ x dx =
2
1
=
3
x
+1
2

*
Obje definicije su uzete iz knjige «Elementi integralnog računa», Dr. Jovo M. Šarović

44
 Riješeni zadaci iz matematke

89. ( 263/3136.)
4
1 4 +1
x3− 3 3
∫ = ∫ ⋅ = ∫ = = 3 x7 = x2 3 x
3 3 3
x x dx x x dx x dx
4 7 7
+1
3

90. ( 263/3137.)

∫ x x x dx =
1
 1 2
1 2

  
2  
7

* x x x = x x ⋅ x  = x8
 
   

15
7 8
x 8
= ∫ x dx = 8
= 8 x15
15 15
8

91. ( 263/3138.)
dx −1 −1
∫x 3
=
(3 − 1) x 2
= 2
2x

92. ( 263/3139.)
1
1 − +1 2
dx −
x 3 3
∫ 3
x
= ∫ x dx =
1
= x3
3
2
− +1
3

93. ( 263/3140.)
2
3 − +1
dx − x 3
2
∫x x
= ∫ x dx = 2
2
=−
x
− +1
3

94. ( 263/3141.)

∫ (2 + x ) dx = ∫ (2 + 3 ⋅ 2 x + 3 ⋅ 2 x + x )dx =
2 3 3 2 2 4 6

= ∫ (8 + 12 x + 6 x + x )dx = 8∫ dx + 12 ∫ x dx + 6 ∫ x
2 4 6 2 4
dx + ∫ x 6 dx =
12 x 2 6 x 5 x 7 x 7 6 5
= 8x + + + = + x + 4 x 2 + 8x
3 5 7 7 5

95. ( 264/3143.)
u = 1+ x u 7 (1 + x) 7
∫ (1 + x) dx = = ∫ u 6 du = =
6
=
du = dx 7 7

45
Riješeni zadaci iz matematike

96. ( 264/3144.)
3 7
1 1 x5 2 2 3 3 1
∫ (x − x + x x + = ∫ − ∫ + ∫ + ∫ x2 = − x + x −
4 3 4 3
) dx x dx x dx x x dx dx
x2 5 3 7 x

97. ( 264/3145.)
x − 23 x 2 + 1 x 3
x2 1
∫ 4
x
dx = ∫ 4
x
dx − 2 ∫ 4
x
dx + ∫ 4
x
dx =
1 5 1
− 4 4 5 24 12 17 4 4 3
∫ x 4 dx − 2∫ x 12 dx + ∫ x 4 dx = 5
x −
17
x +
3
x =
4 4 24 12 5 4 4 3
= x x− x x + x
5 17 3

98. ( 264/3146.)
x3 − 2x + 4 x3 x dx dx
∫ x = ∫ x dx − 2∫ x dx + 4∫ x = ∫ x dx − 2∫ dx + 4∫ x =
2
dx

x3
= − 2 x + 4 ln x
3

99. (264/3147.)
( x + 1) 2 x 2 + 2x + 1 x2 x dx
∫ x dx = ∫
x
dx = ∫ x
dx + 2 ∫
x
dx + ∫
x
=
3 1 1
− 2 5 4 3
= ∫ x 2 dx + 2 ∫ x 2 dx + ∫ x 2 dx = x + x +2 x =
5 3
2 4 2 4 
= x2 x + x x + 2 x = x x2 + x + 2
5 3 5 3 

100. (264/3149.)
x 2 + 2x + 1 (x + 1)2 x 1
∫ x
dx = ∫
x
dx = ∫ dx + ∫ dx = x + ln x
x x

101. (264/3151.)
x2 x 2 + 1 −1 x2 +1 1
∫ 1 + x2 ∫ 1 + x2
dx = dx = ∫ 1 dx − ∫ 1 + x 2 dx =
dx
∫ dx − ∫ 1 + x 2 = x − arctgx

102. (264/3152.)
x2 x2 +1−1 1− x2 1
∫ 1− x2 ∫ 1− x2
dx = dx = − ∫ 1 − x 2 dx − ∫ 1 − x 2 dx =

46
 Riješeni zadaci iz matematke

1 1 1+ x
= − ∫ dx − ∫ dx = − x + ln
1− x 2
2 1− x

103. (264/3153.)
x2 + 2 x2 +1+1  x2 +1 1 
∫ x2 +1 ∫ x2 +1
dx = dx = ∫  x 2 + 1 + x 2 + 1 dx =
x2 +1 1 1
∫ x 2 + 1 dx + ∫ x 2 + 1 dx = ∫ dx + ∫ x 2 + 1 dx = x + arctgx
104. (264/3155.)
x3 + x − 2 x( x 2 + 1) − 2 x2 +1 1 ( )
∫ x2 +1 dx = ∫ x2 +1 dx = ∫ x 2 + 1 dx − 2∫ x 2 + 1 dx =
x

1 x2
= ∫ xdx − 2 ∫ 2 dx = − 2arctgx
x +1 2

105. (264/3156.)
1+ x2 + 1− x2 1+ x2 1− x2
∫ 1− x4
dx = ∫ 1− x4
dx + ∫
1− x4
dx =

1+ x2 1− x2 1+ x2 1− x2
=∫ dx + ∫ 1− x4 dx = = ∫ (1 − x 2 )(1 + x 2 ) ∫ (1 − x 2 )(1 + x 2 ) dx =
dx +
1 −x4

∫
dx
1− x 2
+∫
dx
1+ x 2
= arcsin x + ln x + 1 + x 2 ( )
106. (264/3157.)

∫ (3 ) 3x 4x
x
− 4 x dx = ∫ 3 x dx − ∫ 4 x dx = −
ln 3 ln 4

107. (264/3159.)
∫ (2 + 5 ) dx = ∫ [( 2 ) + 2 ⋅ 2 5 + ( 5 ) ]dx =
x x 2 x 2 x x x 2

= ∫ 4 dx + 2 ∫ 2 5 dx + ∫ 25 dx = = ∫ 4 dx + 2 ∫ 10 dx + ∫ 25
x x x x x x x
dx =
x x x
4 10 25
= +2 +
ln 4 ln 10 ln 25

108. (264/3162.)
∫ ( 2 x − 3 sin x + cos x ) dx = 2 ∫ xdx − 3 ∫ sin xdx + ∫ cos xdx =
x2
=2 + cos x + sin x = x 2 + 3 cos x + sin x
2

47
Riješeni zadaci iz matematike

109. (264/3164.)
sin 2 x 1 − cos 2 x dx
∫ tg xdx = ∫ dx = ∫ cos 2 dx = ∫ cos 2 x ∫
− dx = tgx − x
2

cos 2 x

110. (264/3165.)
cos 2 x 1 − sin 2 x dx
∫ ctg xdx = ∫ dx = ∫ sin 2 dx = ∫ sin − ∫ dx = − x − ctgx
2

sin 2 x 2
x

111. (264/3169.)
ax + b = t
ax = t − b
1 1 1
∫ f ( ax + b ) dx = adx = dt =
a ∫ f (t )dt = F (t ) + c = F (ax + b) + c
a a
dt
dx =
a

112. (265/3171.)
t 3 = ( x − 2) 3
dx t = x−2
∫ ( x − 2) 2
=
x=t+2
=

dx = dt
dt t −2 1
=∫ = − =−
t 3
2 2( x − 2) 2

113. (265/3172.)
t2 = 2x − 3
t= 2x − 3
∫ 2 x − 3 dx = 2 x = t 2 − 3 =
2 dx = 2 tdt
dx = dt
3
t 3 ( 2 x − 3 )3 (2 x − 3) 2
= ∫ t ⋅ tdt = ∫ t 2 dt = = =
3 3 3

114. (265/3173.)
t= 5
1− x
t =1− x
5

∫ 1 − x dx = =
5

x = 1− t5
dx = − 5 t 4 dt

48
 Riješeni zadaci iz matematke

6
t6 5 5
= − ∫ t ⋅ 5t dt = −5∫ t dt = −5 = − (5 1 − x )6 = − (1 − x) 5
4 5

6 6 6

115. (265/3174.)
t2 = 2 − 5x
t = 2 − 5x
dx
∫ 2 − 5x = 5x = 2 − t =
2

5 dx = − 2 tdt
− 2 tdt
dx =
5
2tdt 2 2 2
= −∫ = − ∫ dt = − t = − 2 − 5x
5t 5 5 5

116. (265/3177.)
t2 = 2x + 5
t= 2x + 5
2x = t2 − 5
x
∫ 2 − 5x
dx = 2 dx = 2 tdt =
dx = tdt
t2 − 5
x=
2

t2 −5
t2 −5 t2 5 1 5 t3 5
= ∫ 2 tdt = ∫ dt = ∫ dt − ∫ dt = ∫ t 2 dt − ∫ dt = − t =
t 2 2 2 2 2 6 2

1 5 2x + 5
= ( 2x + 5)3 −
6 2

117. (265/3185.)
t2 = x
dx
∫ (1 + x) x
=t= x =
dx = 2tdt
2tdt dt
∫ (1 + t 2
)t
= 2∫
(1 + t 2 )
= 2arctgt = 2arctg ( x )

49
Riješeni zadaci iz matematike

118. (265/3186.)
2x2 = t 2
t=x 2
dx
∫ 2x2 +1 = 2dx = dt =
dt
dx =
2
1 dt 1 1
= ∫
2 t +1
2
=
2
arctgt =
2
arctg ( x 2 )

119. (265/3187.)
x2
= t2
9
x 2 = 9t 2
dx dx 1 dx
∫ x 2 + 9 = ∫  x 2  = 9 ∫ x 2 = x = 3t =
9 + 1 +1 x
 9  9 t=
3
dx = 3dt
1 3dt 1 1 x
= ∫ = arctgt = arctg
9 t +1 3
2
3 3

120. (265/3188.)
x2
= t2
3
dx dx 1 dx
∫ x 2 + 3 = ∫  x 2  = 3 ∫ x 2 = x = 3t =
2 2

3 + 1 +1 x = t 3
 3  3
dx = 3dt
3 dt 3 3 x
= ∫ =
3 t +1 3
2
arctgt =
3
arctg
3

121. (265/3189.)
3x 2
= t2
2
2
x2 = t 2
dx dx 1 dx 3
∫ 2 + 3x 2
=∫
 3x 2 
= ∫
2 3x 2
=
2
=
21 +  1+ x= t
 2  2 3
2
dx = dt
3

50
 Riješeni zadaci iz matematke

2
dt 1 1  3
= 3∫ = arctgt = arctg  x 

2 1+ t 2
6 6  2

122. (265/3192.)
dx
∫ x2 + 7
=


(
′
t = x + x 2 + 7 , dt = 1 + x 2 + 7  dx )
 
 2x 
dt = 1 + dx

 2 x 2
+ 7 
 64748 t
 2 
x +7 + x
dt =  dx
 x2 + 7 
 
 
t dt dx
dt = dx ⇒ =
x +7
2 t x2 + 7
dt
= ∫ = ln t = ln x + x 2 + 7
t

123. (265/3197.)
5
t=− x
2
5
− x 2
∫ e 2 dx = x = − 5 t =
2
dx = − dt
5
5
2 2 2 − x
= − ∫ e t dt = − e t = − e 2
5 5 5

124. (265/3198.)
−x
∫ (e + e −2 x )dx = ∫ e − x dx + ∫ e −2 x dx =
123 1 424 3
I1 I2

t = −x
I1 = ∫ e − x dx = =
dx = − dt
= − ∫ e t dt = −e t = −e − x

51
Riješeni zadaci iz matematike

t = −2 x
I 2 = ∫ e −2 x dx = dt =
dx = −
2
1 t 1 t 1
= − ∫ e dt = − e = − e −2 x
2 2 2

1
= −e − x − e − 2 x
2

125. (265/3199.)
2
t= x
3
2 3
∫ sin 3 xdx = x = 2 t =
3
dx = dt
2
3 3 3 2
2 ∫ sin tdt = (− cos t ) = − cos x
2 2 3

126. (265/3200.)
∫ (sin 5 x − sin 5α )dx =
= ∫ sin 5 xdx − ∫ sin 5α dx = ∫ sin 5 xdx − (sin 5α ) ∫ dx =
= − x sin 5α + ∫ sin 5 xdx =

5x = t
1 1
∫ sin 5 xdx = x = 5 = 5 ∫ sin tdt =
1
dx = dt
5
1 1
= − cos t = − cos 5 x
5 5

1
= − x sin 5α − cos 5 x
5

52
 Riješeni zadaci iz matematke

127. (265/3201.)
t = 2x + 3
2x = t − 3
∫ sin(2 x + 3)dx = 2dx = dt =
dt
dx =
2
1 1 1
=
2 ∫ sin tdt = − cos t = − cos(2 x + 3)
2 2

128. (265/3202.)
t = 1 − 3x
3x = 1 − t
∫ cos(1 − 3x)dx = 3dx = −dt =
dt
dx = −
3
1 1 1
=−
3 ∫ cos dt = − sin t = − cos(1 − 3 x)
3 3

129. (265/3203.)
3x + 2 = t
3x = t − 2
dx
∫ cos 2
(3 x + 2)
= 3dx = dt =
dt
dx =
3
1 dt 1 1
= ∫ 2
= tgt = tg (3x + 2)
3 cos t 3 3

130. (265/3204.)
π
2x + =t
4
π
dx 2x = t −
∫ π
= 4 =
sin (2 x + )
2
2dx = dt
4
dt
dx =
2
1 dt 1 1 π
= ∫ 2
= (−ctgt ) = − ctg (2 x + )
2 sin t 2 2 4

53
Riješeni zadaci iz matematike

131. (266/3208.)
1
∫ x( x ∫
− 13) 23 dx =
( x 2 − 13) 23 d ( x 2 − 13) = t = x 2 − 13 =
2

2
1 23 t 24 1
= ∫ t dt = = ( x 2 − 13) 24
2 48 48

132. (266/3209.)
∫ (3x − 2 x + 1)( x − x + x − 9) dx =
2 3 2 7

= ∫ ( x − x + x − 9) d ( x − x + x − 9) = t = x
3 2 7 3 2 3
− x 2 + x − 9 = ∫ t 7 dt =
t 8 ( x 3 − x 2 + x − 9) 8
= =
8 8

133. (266/3210.)
xdx
∫ 3 − 2 x = d (−2 x + 3) = −4 xdx =
2

1 d (−2 x 2 + 3) 1 dt 1 1
=−
4 ∫ 3 − 2x 2
= t = (−2 x 2 + 3 = ∫ = − ln t = − ln 3 − 2 x 2
4 t 4 4

134. (266/3211.)
xdx 1 d ( x 2 + 1)
∫ (1 + x 2 ) 2 = 2 ∫ ( x 2 + 1) 2 = x + 1 = t =
2

1 dt 1 1
= ∫ 2 = − t −1 = −
2 t 2 2( x 2 + 1)

135. (266/3212.)
∫x x 3 − 9dx = d ( x 3 − 9) = 3 x 2 dx
2

1 3
1 2 2
3 ∫ ( x 3 − 9) 2 d ( x 3 − 9) = ( x 3 − 9) 2 =
9 9
( x 3 − 9) 3

136. (266/3214.)
xdx 1 d (1 − x 2 )
∫ 1− x2
= d (1 − x 2 ) = −2 xdx = −
2∫ 1
=
(1 − x )
2 2

1
1 (1 − x ) 2 2
=− = − 1− x2
2 1
2

54
 Riješeni zadaci iz matematke

137. (266/3215.)
(2 x + 3)dx d ( x 2 + 3 x − 10)
∫ x 2 + 3x − 10 = + − = + = ∫ x 2 + 3x − 10 =
2
d ( x 3 x 10 ) ( 2 x 3) dx

= t = x 2 + 3 x − 10 = ln x 2 + 3 x − 10
142 4 43 4
*

* x + 3 x − 10 = x − 2 x + 5 x − 10 = x( x − 2) + 5( x − 2) = ( x + 5)( x − 2)
2 2

= ln ( x + 5)( x − 2) = ln x + 5 + ln x − 2

138. (266/3216.)
( x + 3)dx 1 d ( x 2 + 6 x − 5)
∫ x2 + 6x − 5 = + − = + = + =
2 ∫ x2 + 6x − 5
=
2
d ( x 6 x 5) ( 2 x 6) dx 2( x 6) dx
1
= t = x 2 + 6 x − 5 ln x 2 + 6 x − 5
2

139. (266/3217.)
( x + 1)dx 1 d ( x 2 + 2 x − 9)
∫ = d ( x 2 + 2 x − 9) = (2 x + 2)dx = 2( x + 1)dx =
2∫ 2
=
( )
1
x2 + 2x − 9 x + 2x − 9 2

1
2 1 1
1 dt 1 t
= t = x + 2x − 9 = ∫ 1 =
2
= t 2 = ( x 2 + 2 x − 9) 2 = x 2 + 2 x − 9
2 2 2 1
t
2

140. (266/3218.)
xdx xdx
∫ (x 2
+ 1) x + 12
=∫ 1
= d ( x 2 + 1) = 2 xdx =
( x 2 + 1)( x 2 + 1) 2

1
−
d ( x 2 + 1)
1 d ( x 2 + 1) 1 ( x 2 + 1) 2
1
=∫
2∫ 2
1
= 3
= =−
2 1 x2 + 1
( x + 1)( x + 1)
2 2 2
( x + 1) 2
2

141. (266/3219.)
∫ (x − 3)5 x 3 − 9 x dx = d ( x 3 − 9 x) = (3 x 2 − 9)dx = 3( x 2 − 3)dx =
2

6
1 ( x − 9 x)
1 3 5 6
1 5 5
=
3 ∫ ( x 3 − 9 x) d ( x 3 − 9 x) =
5
3 6
= ( x 3 − 9 x) 5 = 5 ( x 3 − 9 x) 6
18 18
5

142. (267/3267.)
dx
∫ ( x − 1)( x + 3) =

55
Riješeni zadaci iz matematike

1 A B
= + ⋅ ( x − 1)( x + 3)
( x − 1)( x + 3) ( x − 1) ( x + 3)
1 = A( x + 3) + B ( x − 1)
1 = Ax + 3 A + Bx − B
1
A=
4
1
B=−
4
1 1
1 dx 1 dx
= ∫ 4 dx − ∫ 4 dx = ∫
4 1x2−31 4 ∫1x2+33
−
x −1 x+3
I1 I2

dx x −1 = t dt
I1 = ∫ = = ∫ = ln t = ln x − 1
x − 1 dx = dt t
dx x+3=t dt
I2 = ∫ = = ∫ = ln t = ln x + 3
x + 3 dx = dt t

1 1 1 x −1
= ln x − 1 − ln x + 3 = ln
4 4 4 x+3

143. (267/3268.)
xdx
∫ ( x + 2)( x + 3) =
x A B
= + ⋅ ( x + 2)( x + 3)
( x + 2)( x + 3) ( x + 2) ( x + 3)
x = A( x + 3) + B ( x + 1)
x = Ax + 3 A + Bx − 2 B
x = x( A + B) + (3 A + 2 B )
A = −2
B=3

x+3
3
dx dx
= −2 ∫ + 3∫ = −2 ln x + 2 + 3 ln x + 3 = ln
x+2 x+3 ( x + 2) 2

144. (268/3294.)
u = ln x
dv = dx
= ∫ ln xdx = v = dx = x =
∫
1
du = (ln x)′dx = dx
x

56
 Riješeni zadaci iz matematke

∫ udv = uv − ∫ vdu
x
= x ln x − ∫ dx = x ln x − x = x(ln x − 1)
x

145. (268/3295.)
u = ln x
dv = xdx
2
= ∫ x ln xdx = v = dx = x =
∫ 2
1
du = (ln x)′dx =
dx
x
x2 x2 x2 x2 x2 1
= ln x − ∫ dx = ln x − = (ln x − )
2 2x 2 4 2 2

146. (268/3296.)
u = ln 2 x
dv = xdx
2
= ∫ x ln 2 xdx = v = dx = x =
∫ 2
2
du = (ln 2 x)′dx = ln xdx
x
2 2 2
x x 2 ln x x
= ln 2 x − ∫ dx = ln 2 x − ∫ x ln xdx =
2 2x 2 1424 3
I1

u = ln x
dv = xdx
2
I1 = ∫ x ln xdx = v = x =
2
1
du = dx
x
x2 x2 x2 x2
= ln x − ∫ dx = ln x −
2 2x 2 4

x2 2 x2 x2 x2  2 1
= ln x − ln x − =  ln x − ln x + 
2 2 4 2 2

57
Riješeni zadaci iz matematike

147. (268/3304.)
u = ln x
1
dv = 3 dx
ln x x
=∫ dx = 1 =
x3 v = ∫ x −3 dx = − 2
2x
1
du = (ln 2 x)′dx = dx
x
1 dx 1 1
= − 2 ln x + ∫ 2 = − 2 ln x + ∫ x −3 dx =
2x 2x ⋅ x 2x 2
1 1 1  1
= − 2 ln x − 2 = − 2  ln x + 
2x 4x 2x  2

148. (268/3307.)
u = x2
du = 2 xdx
2 −x
∫x e dx = dv = e − x dx =
t = −x
v = ∫ e − x dx = = − ∫ e t dt = −e − x
− dx = dt

= − x 2 e − x + 2 ∫ xe − x dx
1424 3
I1

u=x
du = dx
I1 = ∫ xe − x dx = =
dv = e − x
v = −e − x
= − xe − x + 2 ∫ e − x dx
123
I2

t = −x
I 2 = ∫ e − x dx = = − ∫ e t dt = −e − x
dt = − dx

I1 = − xe − x − e − x

I = − x 2 e − x + 2 I1 = − x 2 e − x − 2 xe − x − 2e − x = e − x (− x 2 − 2 x − 2) = −( x 2 + 2 x + 2)e − x

58
 Riješeni zadaci iz matematke

149. (268/3311.)
u=x
∫ x cos xdx = du = dx =
v = ∫ cos xdx = sin x

= x sin x − ∫ sin xdx = x sin x − (− cos x) = x sin x + cos x

150. (268/3316.)
u = x2
du = 2 xdx

2x = t
∫ = v = ∫ sin 2 xdx = 2dx = dt = =
2
x sin 2 xdx
dt
dx =
2
1 1
= ∫ sin tdt = − cos 2 x
2 2

x2 1 x2
=− cos 2 x + ∫ 2 x cos 2 xdx = − cos 2 x + ∫ x cos 2 xdx
2 2 2 14243
I1

u=x
du = dx

2x = t
I1 = ∫ x cos 2 xdx = v = cos 2 xdx = 2dx = dt = =
∫
dt
dx =
2
1 1
= ∫ cos tdt = sin 2 x
2 2

x x 1
= cos 2 x + sin 2 x − ∫ sin 2 xdx
2 2 2 1424 3
I2

1
I 2 = ∫ sin 2 xdx = cos 2 x
2

59
Riješeni zadaci iz matematike

x2 x 1
I =− cos 2 x + sin 2 x + cos 2 x
2 2 4
− 2x −1
2
x
= cos 2 x + sin 2 x
4 2

151. (268/3317.)
u = x4
∫x sin 2 xdx = du = 4 x 3 dx =
4

v = ∫ cos xdx = sin x

= x 4 sin x − 4 ∫ x 3 sin xdx

14243
I1

u = x3
I1 = ∫ x 3 sin xdx = du = 3 x 2 dx =
v = ∫ sin xdx = − cos x

= − x 3 cos x + 3∫ x 2 cos xdx

14243
I2

u = x2
I 2 = ∫ x 2 cos xdx = du = 2 xdx =
v = ∫ cos xdx = sin x

= x 2 sin x − 2 ∫ x sin xdx

1424 3
I3

u=x
I 3 = ∫ x sin xdx = du = dx =
v = ∫ sin xdx = − cos x

= − x cos x + ∫ cos xdx = − x cos x + sin x

I 2 = x 2 sin x − 2(− x cos x + sin x)

[
I1 = − x 3 cos x + 3 x 2 sin x − 2(− x cos x + sin x) ]

60
 Riješeni zadaci iz matematke

{ [
I = x 4 sin x − 4 − x 3 cos x + 3 x 2 sin x − 2(− x cos x + sin x) = ]}
= x 4 sin x + 4 x 3 cos x − 12 x 2 sin x − 24 x cos x + 24 sin x =
= sin x ( x 4 − 12 x 2 + 24) + cos x(4 x 3 − 24 x)

152. (269/3339.)
dx dx
∫x 2
+ 2x
= ∫ x(x + 2) =
1 A B
= + x( x + 2)
x( x + 2) x x + 2
1 = A( x + 2) + Bx
11=4 Ax4+224A4+ Bx
3
⇓

1 1
A = ,B = −
2 2

1 1
dx dx
1 1 dx
= ∫ 2 −∫ 2 = ln x − ∫ =
x x+2 2 2 1x2+3
2
I1

dx x+2=t dt
I1 = ∫ = = ∫ = ln t = ln x + 2
x + 2 dx = dt t
1 1 1 x
= ln x − ln x + 2 = ln
2 2 2 x+2

153. (269/3340.)
dx dx
∫x 2
+ 3x
= ∫ x(x + 3) =
1 A B
= + x( x + 3)
x( x + 3) x x + 3
1 = A( x + 3) + Bx
11=4 Ax4+234
A+4Bx
3
⇓

1 1
A = ,B = −
3 3

1 1
dx dx
3 3 1 dx 1 dx
=∫ −∫ = ∫ − ∫ =
x x+2 3 x 3 x+3

61
Riješeni zadaci iz matematike

1 1 1 x
= ln x − ln x + 3 = ln
3 3 2 x+3

154. (269/3343.)
dx
∫ 3x 2
− 2x − 1
=

3 x 2 − 2 x − 1 = 3 x 2 − 3 x + x − 1 = 3 x( x − 1) + ( x − 1) = (3 x + 1)( x − 1)

1 A B
= + (3 x + 1)( x − 1)
(3 x + 1)( x − 1) 3 x + 1 x − 1
1 = A( x − 1) + B(3x + 1)
11=4 Ax4−4A 2+4 3Bx
44 +3
B
⇓

3 1
A = − ,B =
4 4

3 1
− dx dx
3 dx 1 dx
=∫ 4 +∫ 4 =− ∫ + ∫ =
3x + 1 x −1 4 3x + 1 4 x − 1

−3 1 1 1 x −1
= ⋅ ln 3x + 1 + ln x − 1 = ln
4 3 4 4 3x + 1

155. (270/3362.)
2x + 7
∫x 2
+ x−2
dx =

x 2 + x − 2 = x 2 + 2 x − x − 2 = x( x + 2) − ( x + 2) = ( x − 1)( x + 2)

2x + 7 A B
= + ( x + 2)( x − 1)
( x + 2)( x − 1) x + 2 x − 1
2 x + 7 = A( x − 1) + B( x + 2)
2 x + 7 = x( A + B ) + (2 B − A)
14444 4244444 3
⇓

A = −1, B = 3

dx dx ( x − 1) 3
= −∫ + 3∫ = − ln x + 2 + 3 ln x − 1 = ln
x+2 x −1 x+2

62
 Riješeni zadaci iz matematke

Određeni integral
b n

∫ f ( x)dx = lim ∑ f (ξ k )∆xk

∆xi →0
a k =1

Važnije osobine određenog integrala

a
1) ∫ f ( x)dx = 0
a
b a
2) ∫ f ( x)dx = −∫ f ( x)dx
a b
b c b
3) ∫
a
f ( x)dx = ∫ f ( x)dx + ∫ f ( x )dx ,
a c
( a < c < b)

Newton-Leibnizova formula

∫ f ( x)dx = F (b) − F (a) = [F ( x)]

b
a
a

Ako su funkcije u (x) i v(x) diferencijabilne na odsječku [a, b ] , tada je

b b b

∫ u ( x)v′( x)dx = u ( x)v( x) − ∫ v( x)u ′( x)dx

a a a

156. (284/3674.)
1
dx
1
π
∫0 1 + x 2 = arctg 0 = arctg1 − arctg 0 = 4

157. (284/3683.)

u = ln x + 1
2
1
∫1 x(ln x + 1) = du = x dx =

x2
v = ∫ xdx =
2
2 2 2 2
x2 2 2 2
x2  1 2
= (ln x + 1) − ∫ x dx = x (ln x + 1) − 1 ⋅ x −= (ln x + 1) − −=
2 1 1
2x 2 1
2 2 1
2  2  1

∫ f ( x)dx = F (b) − F (a) = [F ( x)]

b
a
a

63
Riješeni zadaci iz matematike

22  1  12  1 1 1
=  ln 2 + 1 −  −  ln1 + 1 −  = 2 ln 2 + 2 − 1 − + =
2 2 2  2 2 4
8 − 4 − 2 +1 3
= 2 ln 2 + = 2 ln 2 +
4 4

158. (284/3686.)
1+ x
4 4 4
1 x
∫1 x 2 dx = ∫1 x 2 dx + ∫1 x 2 dx =
x −1
4 4 4
1 1 3
I1 = ∫ x −2 dx = =− = − +1 =
1
−1 1
x 1
4 4
1
−
−2 2
4 1 4 1 4
x 2 −
I 2 = ∫ x −2 x 2 dx = = −2 x 2
= + = 2 −1 = 1
1 4 1
1 − 1 1
2

3 3+ 4 7
I = I1 + I 2 = +1 = =
4 4 4

159. (284/3703.)
2π 2π 2/π
1 1 1 1 1 π
∫π 2
sin dx = − ∫ sin d   = cos = cos − cos π = 1
1/
x x 1/ π
x x x 1/ π 2

64
 Riješeni zadaci iz matematke

65