Brijanje Oskubiti bradu označavalo je omalovažavanje muškarca, a
njegova je brada bila simbol muškosti, dostojanstva, odraslosti i zrelosti čime se odvajao od raskalašene mladeži (usp Stojan: 2007: 196). Obračuni muškaraca iz prve polovice 16. stoljeća koji su jedan drugome skubli bradu, što je uzrokovalo bol i sram, zabilježeni su u dubrovačkoj sudskoj kronici.
Odnos prema ženama STANAC: Drži ju u strahu. Kobila obijesna bez
uzde pruca se, a žena nesvijesna bez straha osijeca se. U tom prikazu žene kao spoja čovjeka i konja, Držić prikazuje primitivni odnos seljaka prema ženama. Komičnost Sve se odvija jako brzo te se brzinom situacija i dinamičnim izmjenjivanjem dijaloga postiže komika koja se zaokružuje nestankom maškara u noći, baš kao što su se mladići iznenada pojavili na početku djela.
Zašto se Stanac želi pomladiti? Stanac pristaje na Dživovu igru vođen
željom za mladošću, ali ne zato da bi štogod bitno promijenio u svojem životu, nego zato što će se tomu osobito obradovati njegova supruga Miona, kojoj bi Stančeva mladost bila u har, jer više ne bi morala grijati peču leda. Piščeva osjetljivost na društvenu nepravdu ostvarena je jednostavnim prikazom susreta siromašnog Vlaha i mladih bogatih Dubrovčana kojima je primarna zabava poigravanje s umom siromašnog pridošlice.
“Spoj Držića i Cervantesa, iako na prvu nespojiv, zapravo je krajnje
logičan i prirodan. Odrasli boreći se s dugovima, Držić i Cervantes u svojim najpoznatijim djelima obrađuju univerzalnu društveno-socijalnu problematiku. Dok Držić izmišljenim, ali mogućim događajima iz svakodnevnog života tumači društvenu nepravdu i ukazuje na loš položaj i predrasude prema siromasima, Cervantes stvara viteza koji se u svom imaginarnom svijetu bori za pravdu i humanost. Njihova djela karakterizira jednostavan i zdrav humor u svrhu poučavanja čitatelja. Opusi građeni na antitezama usmjereni su na borbu između iluzije i stvarnosti, velikodušnosti i sebičnosti, hrabrosti i inertnosti.“