UNIVERZITET U ZENICI

MAŠINSKI FAKULTET

Prvi program iz Proizvodnih

tehnologija I
--Ukovno kovanje--

Laris Hrustanović
06.12.2011
 Prvi program iz Proizvodnih tehnologija I

1 IZRADA
1.1 KOVAČKI CRTEŽ OTKIVKA
(crtež 1)
Crtež otkivka se izrađuje na osnovu radioničkog crteža mašinskog dijela uzimajući u obzir:
a) Ravan podjele;
b) Dodatke za obradu;
c) Kovačke tolerancije;
d) Kovačke nagibe;
e) Radijuse zaobljenja; Slijepa udubljenja
f) Slijepa udubljenja;
1.1.1 RAVAN PODJELE
Za ovaj zadatak položaj ravni podjele će biti na polovini otkivka gledajući ga u nacrtu, tj.
Presjek otkivka u podijonoj ravni će biti identičaj tlocrtu (slika 1).

Slika 1. – mogući položaji podione ravni

1.1.2 DODACI ZA OBRADU

Dodatak za obradu je sloj materijala koji se skida naknadnom mašinskom obradom. Kovačke
mjere određuju se na osnovu dimenzija obrađenog komada po obrascu (slika 2.):
DK  D  D, mm 

dK  d   d , mm 

HK  H  H, mm 

Student: Hrustanović Laris Strana 1

 Prvi program iz Proizvodnih tehnologija I

D D
2 D
2
d
d d
2 2
H
2

k
H

H
H
2

d
k

D k

Slika 2. Dodaci za obradu

Da bi se odredila vrijednost dodatka za naknadnu obradu mašinsku obradu potrebno je
odrediti težinu otkivka.
G m  Vm   , gdje su:
Gm – težina ukupnog dijela,
Vm – zapremina dijela i
 - specifična težina,
Dio je potrebno podijeliti na elementarnedijelove, te za svaki od tih dijelova izračunati
zapreminu. Zbir svih tih zapremina će biti ukupna zapremina otkivka.
Vm  V1  V2  V3  V4

V1  h2  b  ( L 
D1 D3
2
45 45
 )  15 18  (113   )  18360 mm3 ;
2 2 2
 
D12   d12   (452  182 )  
V2  (
4

4
)  H1 
4
 30  40058,55 mm3  
D32   d 22   (452  182 )  
V3  (
4

4
) H2 
4
 30  40058,55 mm3  
D22   d12   (36 2  182 )  
V4  (
4

4
)  2h1 
4

12  9156,24 mm3 
Ukupna zapremina otivka Vm je:
Vm  V1  V2  V3  V4  18360  40058,55  40058,55  9156,24  107633,34 mm3  
 
Vm  107633,34 mm3  0,10763334 dm 3  
Student: Hrustanović Laris Strana 2
 Prvi program iz Proizvodnih tehnologija I

 N 
Specifična težina je:   78  ,
 dm 3 

Pa je težina gotovog dijela :

Gm  Vm    0,10763334  78  8,3954N 

Otkivak ćemo povećati za 25-30%, zbog predviđanja rubnog vijenaca i

vrijednosti dodataka za obradu.
GOTK  1,25  Gm  1,25  8,3954  10,5N  ,

Na osnovu težine otkivka , a za II klasu tačnosti (velikoserijska

proizvodnja) i za pojedine dimenzije otkivka, iz naredne tabele 1.
(tabela 9. iz skripte), biraju se dodaci za obradu saglasno sa slikom 3.

Tabela 1. Dodaci za obradu

 za dimenziju H1  30mm   H  2  (1,4  0,5)  3,8mm

1

H 1K  H 1   H1  30  3,8  33,8mm ,

Student: Hrustanović Laris Strana 3

 Prvi program iz Proizvodnih tehnologija I

 za dimenziju H 2  30mm   H  2  (1,4  0,5)  3,8mm

2

H 2 K  H 2   H 2  30  3,8  33,8mm ,
 za dimeziju H  H1  2h1  42mm   H  2  (1,4  0,5)  3,8mm ,
1

H k  ( H1  2h1 ) K  42  3,8  45,8mm ,

 za dimenziju d1  18mm   d  2  (1,4  0,5)  3,8mm
1

d1K  d1   d1  18  3,8  14,2mm ,

 za dimenziju d 2  18mm   d  2  (1,4  0,5)  3,8mm
2

d 2 K  d 2   d 2  18  3,8  14,2mm,
 za dimenziju D  45  2,1 2  49, 2 mm   D  0 mm , (nema dorade),
1

DK  D  49, 2  mm ,
 za dimenziju D1  30mm   D  0mm , (nema dorade),
1

D1K  D1   D1  D1  30mm ,
 za dimenziju D3  30mm   D3  0mm , (nema dorade),
D2 K  D2   D2  D2  30mm ,
 za dimenziju D2  36mm   D3  2  1,4  0,5  3,8mm ,
D2 K  D2   D2  39,8mm ,
 za dimenziju h2  15mm   h  0mm, (nema dorade),
hK  h   h1  h  15mm ,
 za dimenziju b  18mm   b  0mm , (nema dorade),
bK  b   b1  b  18mm ,
 za dimenziju l  113mm   l  0mm , (nema dorade),
l K  l   l1  b  113mm ,

1.1.3 KOVAČKE TOLERANCIJE

Prema standardu CT 7505-55 dozvoljeno odstupanje iz nominalne mjere sastoji se iz dva
dijela (slika 4.): gornjeg (x) i donjeg (y).
x  a  c i y  b  c
Ovdje a i b definišu zavisnost tolerancije od kvaliteta površine i težine otkivka (tabela 2. tj.
tabela 10. iz skripte) i za drugu klasu tačnosti će biti:

Student: Hrustanović Laris Strana 4

 Prvi program iz Proizvodnih tehnologija I

X

DK  (D  D )  Y , za vanjske promjereotkivka,
X
Y
HK  (H  H ) , za visine otkivka,
X

dK  (d   d )  Y , za unutrašnje promjere otkivka.

-y/2 +x/2 -x/2 +y/2

+x +x
D -y d-y

Slika 4. Kovačke tolerancije

Tabela 2. (tabela 10. iz skripte) – tolerancije (, mm) i vanjski radijusi zaobljenja (R, mm)
prema CT 7505-55.

a [mm] b [mm] R [mm] c [mm]

Težina Dimenzije
otkovka KLASA
KLASA TAČNOSTI otkovka
TAČNOSTI
[N] [mm]
1 2 3 1 2 3 1 2 3 1 2 3
Do 2,5 0,4 0,6 1,0 0,2 0,3 0,5 0,8 1,0 1,0 Do 50 0,05 0,1 0,15

2,5-6,3 0,5 0,8 1,5 0,25 0,4 0,7 1,0 1,5 1,5 50-120 0,12 1,24 0,36
6,3-16 0,63 1,2 2,0 0,32 0,5 1,0 1,5 2,0 2,0 120-180 0,18 0,36 0,54

16-25 0,8 1,4 2,5 0,4 0,6 1,3 1,5 2,5 2,5 180-260 0,26 0,52 0,78

25-40 0,9 1,6 2,7 0,45 0,7 1,4 2,0 3,0 3,0 260-360 0,36 0,72 1,08

40-63 1,0 1,7 3,0 0,5 0,8 1,6 2,5 3,0 3,0 360-500 0,5 1,0 1,5

63-100 1,1 1,8 3,5 0,55 0,9 1,9 2,5 3,5 3,5 500-630 0,63 1,26 1,8

100-160 1,2 2,0 3,7 0,6 1,0 2,0 2,5 3,5 3,5 630-800 0,8 1,6 2,4

160-250 1,4 2,2 3,9 0,65 1,1 2,3 3,0 4,0 4,0

250-400 1,6 2,4 4,1 0,7 1,2 2,5 3,0 4,0 4,0

Prema tome na osnovu tabele će biti:

Student: Hrustanović Laris Strana 5

 Prvi program iz Proizvodnih tehnologija I

 Za dimenziju H1K  H1   H  30  3,8  33,8mm ,

1

Gornje odstupanje : x  a  c  1,2  0,1  1,3mm

Donje odstupanje : y  b  c  0,5  0,1  0,6mm
H1K  33,810,,36 mm

 Za dimenziju H 2 K  H 2   H 2  30  3,8  33,8mm ,

Gornje odstupanje : x  a  c  1,2  0,1  1,3mm
Donje odstupanje : y  b  c  0,5  0,1  0,6mm
H 2 K  33,810,,36 mm

 Za dimenziju H k  ( H1  2h1 ) K  42  3,8  45,8mm ,

Gornje odstupanje : x  a  c  1,2  0,1  1,3mm
Donje odstupanje : y  b  c  0,5  0,1  0,6mm
H k  45,810,,36 mm

 Za dimenziju d1K  d1   d  18  3,8  14,2mm ,

1

Gornje odstupanje : x  a  c  1,2  0,1  1,3mm

Donje odstupanje : y  b  c  0,5  0,1  0,6mm
d1K  14,210,,36 mm

 Za dimenziju d 2 K  d 2   d  18  3,8  14,2mm,

2

Gornje odstupanje : x  a  c  1,2  0,1  1,3mm

Donje odstupanje : y  b  c  0,5  0,1  0,6mm
d 2 K  14,210,,36 mm

 Za dimenziju DK  D  49, 2 mm ,

Gornje odstupanje : x  a  c  1,2  0,1  1,3mm
Donje odstupanje : y  b  c  0,5  0,1  0,6mm
0,6  mm
DK  49, 21,3

Student: Hrustanović Laris Strana 6

 Prvi program iz Proizvodnih tehnologija I

 Za dimenziju D1K  D1  45mm ,

Gornje odstupanje : x  a  c  1,2  0,1  1,3mm
Donje odstupanje : y  b  c  0,5  0,1  0,6mm
D1K  4510,,36 mm

 Za dimenziju D2K  D2   D2  39,8mm ,

Gornje odstupanje : x  a  c  1,2  0,1  1,3mm
Donje odstupanje : y  b  c  0,5  0,1  0,6mm
D2 K  39,810,,36 mm

 Za dimenziju D3K  D3  45mm ,

Gornje odstupanje : x  a  c  1,2  0,1  1,3mm
Donje odstupanje : y  b  c  0,5  0,1  0,6mm
D3K  4510,,36 mm
 Za dimenziju h2K  h2  15mm ,
Gornje odstupanje : x  a  c  1,2  0,1  1,3mm
Donje odstupanje : y  b  c  0,5  0,1  0,6mm
h2 K  1510,,36 mm

Za dimenziju LK  L  113mm,
Gornje odstupanje : x  a  c  1,2  0,24  1,44mm
Donje odstupanje : y  b  c  0,5  0,24  0,74mm
74 mm
LK  11310,,44

 Za dimenziju bK  b  18mm ,
Gornje odstupanje : x  a  c  1,2  0,1  1,3mm
Donje odstupanje : y  b  c  0,5  0,1  0,6mm
bK  1210,,36 mm

Radi preglednosti sve mjere sa pregledom dodataka I tolerancija dajemo tabelarno u

narednoj tabeli:
Tabela 3. Proračunska tabela

Student: Hrustanović Laris Strana 7

 Prvi program iz Proizvodnih tehnologija I

H,D,d,L L D1 D2 D3 H1 H2 H h2 b d1 d2
[mm] 113 45 36 45 30 30 42 15 18 18 18
Klasa
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
tačnosti
D,H,d
0 0 3,8 0 3,8 3,8 3,8 0 0 3,8 3,8
[mm]
HK,DK,dK,LK
113 45 39,8 45 33,8 33,8 45,8 15 18 14,2 14,2
[mm]
a
1,2 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2
[mm]
b
0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5
Tolerancije

[mm]
c
0,24 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1
[mm]
x
1,44 1,3 1,3 1,3 1,3 1,3 1,3 1,3 1,3 1,3 1,3
[mm]
y
0,74 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6
[mm]

Prema tome kovačke mjere uzimajući u obzir dodatke I kovačke tolerancije su:

H1K  33,810,,36 mm H 2 K  33,810,,36 mm H k  45,810,,36 mm d1K  14,210,,36 mm
, , , ,
d 2 K  14,2 mm , D1K  45 mm , D2K  39,8 mm , D3K
1,3
0, 6
1,3
0, 6
1,3
0, 6  45 1,3
0 , 6 mm ,
74 mm bK  12 0, 6 mm
h2 K  1510,,36 mm LK  11310,,44 1,3
, , .
1.1.4 KOVAČKI NAGIBI
Da bi se omogućilo vađenje otkivka iz alata potrebno je da sve površine, otkovka, a time i
gravure, koje su paralelne sa pravcem kretanja gornjeg ukovnja, budu pod izvjesnim
nagibom kao na slici 5

U tabeli 4.(tabela 12. iz skripte) date su preporučene vrijednosti vanjskih i unutrašnjih uglova
nagiba:

MAŠINA ZA KOVANJE  [o]  [o]

Kovački čekić (bez izbijača) 7 10

sa izbijačem 3-5 7
Krivajna presa
bez izbijača 7 10

Horizontalna kovačka mašina 5 7

Vidi se da su uglovi nagiba unutrašnjih površina otkivkaveći od vanjskih, da bi se umanjila

opasnost od pojave zaglavljivanja otkovka na odgovarajućem ispustu u gravuri.
Kako je za ovaj primjer predviđena obrada na kovačkom čekiću (bez izbijača), vrijednosti
uglova su:

Student: Hrustanović Laris Strana 8

 Prvi program iz Proizvodnih tehnologija I

 za unutrašnje površine =10o;

 za vanjske površine =7o;

1.1.5 KOVAČKI RADIJUSI

Unutrašnji radijusi zaobljenja r i vanjski radijusi zaobljenja R (slika 5.) su vrlo važne veličine
jer se njihovim povećanjem olakšava tečenje metala i bolje popunjavanje gravure.
Vrijednosti vanjskih radijusa R se biraju iz tabele 2. (tabela 10. iz skripte) u zavisnosti od
težine otkovka GOTK [N] i klase tačnosti, dok se unutrašnji r, računaju po obrascu:
r  (2,5  3,5)  R  0,5mm  .

Za težinu otkovka GOTK=14,478 [N] i drugu klasu tačnosti iz tabele 2. vrijednost vanjskog
radijusa je R=2 [mm].

Na osnovu dobijene vrijednosti vanjskog radijusa R, unutrašnji radijus se izračuna pa je:

r  3  R  0,5  3  2  0,5  6,5 mm .

1.1.6 SLIJEPA UDUBLJENJA I PLOČICE ZA PROBIJANJE

U kovačkoj gravuri konstruišu se posebna ispupčenja koja odgovaraju profilu utisnute

šupljine.
Ove šupljine se nazivaju slijepa udubljenja i mogu se utiskvati sa jedne ili obje strane
otkovka.
Materijal koji razdvaja gornju i donju šupljinu naziva se pločica za probijaje, pregradni zid ili
dance.
U primjeni je nekoliko vrsta pločica za koje su konstruktivne karateristike date u tabeli 5.
(tabela 13. iz skripte). Na slici 5. prikazan je oblik broj 1. u saglasnosti sa tabelom 5.
Primjenjuje se u slučaju kada je : d-1,25r1<26.

Tabela 5. Oblici, karakteristike i oblasti primjene pločica

Student: Hrustanović Laris Strana 9

 Prvi program iz Proizvodnih tehnologija I

Debljina pločice se računa po obrascu:

S1  0,45 d1k  0,25

Hk
 5  0,6
Hk
mm,
2 2

S1  0,45 d 2k  0,25
H 2k
 5  0,6
H 2k
mm
2 2
Debljina pločice: S1  0,45 14,2  0.25  22,9  5  0,6 22,9  3,71mm
S 2  0,45 14,2  0,25  16,9  5  0,6 16,9  3,47mm

Radijusi zaobljenja u slijepim udubljenjima će biti:

 2mm , r2  r  0,1 2 K  2mm

HK H
r1  r  0,1 
2 2
r1  6,5  2,29  2  10,79mm, r2  6,5  1,69  2  10,19mm ,

Dobijeni radijusi zaobljenja su realni te usvajam r=11 [mm] za veću glavu te r=10mm za
manju glavu, a ostatak otvora će se izvesti bušenjem na bušilici.

Student: Hrustanović Laris Strana 10

 Prvi program iz Proizvodnih tehnologija I

h
r
r

s
r

karakteristike pločice
r
1.1.7 HLADNE I VRUĆE KOTE

Pri konstruisanju završne gravure neophodno je znati koeficijent linearnog širenja koji zavisi od vrste
materijala otkovka i temperature kovanja. (crtež2)
Prema tome kovačke mjere dobivene u tački 1.1.3 treba povećati radi širenja materijala
otkovka na temperaturi kovanja.
Vruća kota se računa: D V  (1   t )  DK  n  DK mm  , gdje su:
 DV – vruće kote;
 DK – hladna kovačka kota;
 t – koeficijent linearnog širenja;
 n – faktor povećanja dimenzija;

Iz tabele 6. (tabela 15. u skripti)za nehrđajući čelik i temperaturu 1100 °C, biramo faktor
povećanja dimenzija n=1,022.
Tabela 6. Faktor povećanja dimenzija
Temperatura [°C]
MATERIJAL
800 900 1100
Čelik sa 0,35% C 1,0084 1,0116 1,0148
Čelik sa 0,45% C 1,0088 1,0122 1,0160
Čelik sa 0,9% C 1,0124 1,0162 1,0203
Nehrđajući čelik 1,0150 1,0185 1,0220

Student: Hrustanović Laris Strana 11

 Prvi program iz Proizvodnih tehnologija I

Vruće kote su:

 H1V  n  H1K  1,016  33,8  34,34mm;

 H 2V  n  H 2 K  1,016  33,8  34,34mm ;

 H V  n  H K  1,016  45,8  46,53mm;
 d1V  n  d1K  1,016  14,2  14,42mm ;
 d 2V  n  d 2 K  1,016  14,2  14,42mm ;
 DV  n  DK  1,016  49, 2  49,98mm
 D1V  n  D1K  1,016  45  45,72mm ;
 D2V  n  D2 K  1,016  39,8  40,43mm ;
 D3V  n  D3K  1,016  45  45,72mm ;
 h2V  n  h2 K  1,016  15  15,24mm ;
 LV  n  LK  1,016  113  114,8mm;
 bV  n  bK  1,016  18  18,28mm ;
Nakon izračunavnja vrućih kota moguće je nacrtati crtež otkovka za dati mašinski dio (slika

1.2 KONSTRUKCIJA KANALA ZA VIJENAC

Kanal za vijenac se izvodi oko konture završne gravure i u njega utiče višak materijala pri
završnom kovanju, formirajući na taj način vijenac.
Kanal za vijenac (slika 7.) se sastoji iz dva dijela i to: mosta manje visine i magacina veće
visine.
bm bM
R
R1
M
m

R2
Slika 7. Kanal za vijenac

Vrijednost visine mosta kanala za vijenac se određuje po izrazu: m  0,015 A , mm  ; gdje je:
 A, [mm2] – površina otkovka u ravni podjele,
Broj širine kanala određuje se pomoću koeficijenta , kojim se uzima u obzir način
popunjavanja gravure:

Student: Hrustanović Laris Strana 12

 Prvi program iz Proizvodnih tehnologija I

H
K  1,5  0,3( ), gdje je:
B sr
 H, [mm] – dubina gravure,
 Bsr, [mm] – srednja širina gravure na dotičnom mjestu, Bsr=0,5(B1+B2), [mm].
Zapremina vijenca se računa prema izrazu: VV  k p  A K  O o  q  (b m  b M ), mm ; gdje je:

 kp – koeficijent popunjavanja kanala za vijenac;

 Ak , [mm2] – površina poprečnog presjeka kanala;
 Oo, [mm] – obim otkovka po podionoj ravni;
 bm i bM , [mm] – širine mosta i magacima kanala;
 q – koeficijent kojim se uzima u obzir oblik otkovka;
Na osnovu ovoga određujemo dimenzije kanala za dati otkovak.
Površina otkovka u ravni podjele prema dimenzijama na slici 6. je:

Ravan podjele

Pa je površina otkovka u ravni raspodjele:

pa je visina mosta: m  0,015 A  0,015  5024.4  1.063 mm ,

Dp –prećnik na podionoj ravni

Dp  D3k  2  x  45  2  2,1  49, 2  mm 2 

H 2k 33,8
x  tg   tg 70   2,1 mm
2 2

Student: Hrustanović Laris Strana 13

 Prvi program iz Proizvodnih tehnologija I

Koeficijent
D p2   D p2   49.22   49.22  
za A  (lk  D p )  b    (113  45) 18   5024, 4  mm 2 
4 4 4 4
određivanje širine kanala:

Za veću glavu:

H K 45,8
H   22,9  mm  ;
2 2
B sr  0,5  (39,8  49, 2)  44.5 mm
Pa je odnos:
H 22,9
  0,514 ;
Bsr 44,5
Za manju glavu:
H 2 K 33,8
H   16,9  mm ;
2 2
B sr  0,5  (45  49, 2)  47,1 mm ;

H 16,9
Pa je odnos:   0,3588 ;
Bsr 47, 01

H 
Dalje se računa sa većim odnosom. K  1,5  0,3    1,5  0,3  0,514  1,6542 .
 Bsr 
Kako se vrijednost K koju smo dobili nalazi u intervalu K=1,6-2,5 te iz tabele 7. (tabela 16. iz
skripte) odgovara kanal srednje širine (broj 2.), pa usvojivši m=3[mm] iz iste tabele imamo i
ostale konstruktivne mjere rubnog rubnog kanala:

bm=12[mm]; bM=32[mm]; bsr=5,3[mm]; VK=201[mm2]; M=R1=5[mm];R2=[mm];

Dalje se može izračunati zapremina vijenca prema već datom obrascu:

VV  k p  AK  Oo  q  (bm  bM )  0, 7  201 400,576  4  (12  32)   81124, 24  mm3  ; gdje su:

 kp=0,7 – za otkivke I grupe;

 AK=201 [mm2];

Student: Hrustanović Laris Strana 14

 Prvi program iz Proizvodnih tehnologija I

 OO  2    49, 2  2 18  2  113 

49, 2 49, 2 
   400,576  mm  ,
 2 2 
 q=4, prema tabeli 8. (tabela 17. iz skripte);
 bm=12[mm] , bM=32[mm] ;

B2
H

B1

Slika 8. Nacin popunjavanja gravure

Tabela 7. dimenzije kanala za vijenac (tip I)

Broj 1 Broj 2 Broj 3
R. m M R
br. [mm] [mm] [mm] bm bM bsr Ak2 bm bM bsr Ak2 bm bM bsr Ak2
[mm] [mm] [mm] [mm] [mm] [mm] [mm] [mm] [mm] [mm] [mm] [mm]

1 0,6 3 1 6 18 2,1 52 6 20 2,5 61 8 22 2,5 74

2 0,8 3 1 6 20 2,6 69 7 22 2,6 77 9 25 2,6 88

3 1,0 3 1 7 22 2,7 80 8 25 2,7 91 10 28 2,64 104

4 1,6 3,5 1 8 22 3,4 102 9 25 3,3 113 11 30 3,8 155

5 2 4 1,5 9 25 4,0 136 10 28 4,0 153 12 32 4,0 177

6 3 5 1,5 10 28 5,3 201 12 32 5,3 201 14 38 5,3 278

7 4 6 2 11 30 6,5 268 14 38 6,6 344 14 42 6,8 385

8 5 7 2 12 32 7,8 343 15 40 7,9 434 18 46 7,9 506

9 6 8 2,5 13 35 9,7 435 16 42 9,14 530 20 50 9,2 642

10 8 10 3 14 38 11,6 601 18 46 11,6 745 22 55 11,7 903

11 10 12 3 15 40 14,0 768 20 50 14,1 988 25 60 14,2 1208

Napomena Bsr=Ak/bm+bM

Student: Hrustanović Laris Strana 15

 Prvi program iz Proizvodnih tehnologija I

Tabela 8. vrijednosti koeficijenta q

GRUPA I II III

PODGRUPA 1 2 3 4 1 2 3 1,2,3

q 4 4-5 5-6 4-6 2 4 6-8 4-9

Zavisno
Zavisno od Zavisno od
Zavisno od
Zavisno od stepena stepena
od dužine dužine
PRIMJEDBA približavanja približavanja približavanja
izdanka izdanka
podgrupi 1. podgrupama predhodnim
i otkovka (krsta) i
2 i 3. grupama
otkovka

1.3 KONSTRUKCIJA REDUCIRANOG OTKOVKA

Reducirani otkovak je komad okruglog poprečnog presjeka čija je površina jednaka zbiru
površine poprečnog presjeka otkovka i vijenca na dotičnom mjestu, a iste je dužine i kao
zadani otkivak, tj:  
A r  A o  2k p  A k , mm2 , gdje su:

 Ar – površina poprečnog presjeka reduciranog otkovka;

 Ao – površina poprečnog presjeka otkovka;
 Ak – površina poprečnog presjeka kanala za vijenac;
 Kp – koeficijent popunjavanja kanala (kp=0,7za otkovke I grupe);


A r  A o  1,4  A k , mm2 
Ako površina poprečnog presjeka reduciranog otkovka, odgovara površini kruga, tada je
promjer reduciranog otkovka: dr  1,13 A r , mm ;

Površina srednjeg presjeka reduciranog otkovka: A sr 

VO  VV
lO
 
, mm2 ; a srednji promjer:

dsr  1,13 A sr , mm , gdje je:

 lO - dužina otkovka (odgovara dužini reduciranog);

Student: Hrustanović Laris Strana 16

 Prvi program iz Proizvodnih tehnologija I

Reducirani otkovak koji se sastoji samo iz jedne glave i jednog kraka naziva se elementarni
reducirani otkovak.

Reducirani otkovak sa jednom glavom i dva kraka ili jednim krakom i dvije glave označava se
kao složeni reducirani otkovak.

Na osnovu izoženog slijedi konstrukcija reduciranog otkovka za ovaj zadatak. Posmatamo 27

presjeka prema crtežu 3.(u prilogu)

Radi preglednosti sve izračunate vrijednosti su predstavljene u narednoj tabeli:

Tabela 9. Proračunska tabela za reducirani otkivak:

A0 , Ak, Ar dr =
Presjek
mm^2 mm^2 =A0+1,4Ak 1,13sqrt(Ar)
1 0 201 281.4 18.95572895
2 570 201 851.4 32.97199812
3 1230 201 1511.4 43.93070293
4 1610 201 1891.4 49.14395853
5 1886 201 2167.4 52.60753805
6 1968 201 2249.4 53.59345912
7 1862 201 2143.4 52.315461
8 1968 201 2249.4 53.59345912
9 1886 201 2167.4 52.60753805
10 1610 201 1891.4 49.14395853
11 1230 201 1511.4 43.93070293
12 620 201 901.4 33.92635642
13 300 201 581.4 27.24682844
14 270 201 551.4 26.53455596
15 270 201 551.4 26.53455596
16 630 201 911.4 34.11402439
17 1020 201 1301.4 40.7646619
18 1394 201 1675.4 46.25276489
19 1296 201 1577.4 44.8796397
20 1176 201 1457.4 43.13877676
21 1296 201 1577.4 44.8796397
22 1394 201 1675.4 46.25276489
23 1020 201 1301.4 40.7646619
24 570 201 851.4 32.97199812
25 0 201 281.4 18.95572895

Student: Hrustanović Laris Strana 17

 Prvi program iz Proizvodnih tehnologija I

Srednja reducirana površina je: A sr 

VO  VV
l0
 
, mm 2 ; gdje je:

GOTK 10,5  N 
 VO    0,13461538  dm3   134615,38  mm3  ;
 78  N / dm3 
 VV  81124.24  mm3  ;(iz tačke 1.2.)
 l0  2  24.5  113  162mm ;
134615,38  mm3   81124, 24  mm3 
 Asr   1331, 726  mm 2 
162  mm 

Srednji reducirani promjer: d sr  1,13 Asr  1,13 1331,726  41, 23 mm .

Dužinu kraka prvog reduciranog otkovka ćemo odrediti iz uslova da nedostajuća zapremina
glave mora biti jednaka suvišnoj zapremini kraka.
Vn1  Vs1  An1  As1

An1  9  6  2  9  8  4 10  54  144  40  249  mm 2 

18  lk1 26  5
As1    lk1  45  65  mm 2 
2 2
249  65
 lk1   4,1mm
45
Znači složeni reducirani otkovak je podjeljen na dva prosta otkovka geometrijskih
karakteristika:
lK1=4.1 [mm]; lg1=44.9 [mm]; lO1=49 [mm]; lg2=45 [mm]; lK2=68 [mm];
lO2=112 [mm];
pri čemu je: lO=lO1+lO2=162[mm], a linija podjele je C-C.

1.4 ODREĐIVANJE POTREBNIH GRAVURA

Sve vrste kovačkih gravura zavisno od svog mjesta u procesu deformacije se mogu podjeliti
u tri osnovne grupe:
1) Završno – kovačke gravure;
2) Pripremno – kovačke gravure;
3) Gravure za odsjecanje;
Ima više vrsta pripremnih gravura, a za njihovo određivanje služi reducirani otkivak i dijagram
na slici 31. iz skripte.
Za korištenje dijagrama potrebno je odrediti sljedeće koeficijente;
dr max lo dK  dr min
 ;  ; K ; gdje je:
dsr dsr lk

 - predstavlja odnos maksimalnog i srednjeg reduciranog promjera;

Student: Hrustanović Laris Strana 18

 Prvi program iz Proizvodnih tehnologija I

 -predstavlja odnos dužine i srednjeg promjera reduciranog otkovka;

K – koeficijent koji se uzima u obzir ako otkovak ima konusne krakove (karakteriše krutost);
Pošto je reducirani otkovak složen, nakon podjele na proste reducirane otkovake
izačunaćemo  i  za oba prosta reducirana otkovka.

Za prvi prosti reducirani otkovak su:

d r1 max 54 lo1 112
1    1,317 ; 1    2, 73 ; što u dijagramu za težinu prvog prostog
d sr 41 d sr 41
d sr2  
reduciranog otkovka: G01   lo1    11,52  N  , što daje gravuru za uvaljivanje oblika
4
(otvorena).
Za drugi prosti reducirani otkovaksu:
d r 2max 47 lo2 127, 23
2    1,146 ; 2    3,305 ;
d sr 41 d sr 38,5
pa je:
d sr2  
G02   lo 2    5, 04  N 
4
što u dijagramu takođe daje gravuru za uvaljavanje oblika – zatvorena
pošto je gravura za drugi prosti otkovak složenija od gravure za prvi, to će se za pripremno
kovanje koristiti gravura za uvaljavanje oblika (zatvorena).

1.5 ODREĐIVANJE DIMENZIJA I TEŽINE POLAZNOG PRIPREMKA

Dimenzije i težina polazbog pripremka određuju se na osnovu zapremina otkovka i vijenca
uvećanih za dodatak  za odgor tj.:

Vp  ( VO  VV )  (1  ), mm3 ; gdje je:

 =0,02-0,03 – u slučaju zagrijavanja u plamenim pećima;

 =0,005-0,01 – u slučaju zagrijavanja u pećima sa zaštitnom atmosferom;
 Usvajam =0,025 za slučaj zagrijavanja u plamenim pećima.
Površina poprečnog presjeka pri pripremnom kovanju u gravurama za savijaje, utiskivanje
oblika, smanjenje presjeka i uvaljavanje oblika:
 
A p  C  A sr , mm2 ; gdje je:

 Asr – srednja reducirana površina;

 C – koeficijent prema tabeli 10 (tabela 19. iz skripte).
 Usvajam C=1,1

Student: Hrustanović Laris Strana 19

 Prvi program iz Proizvodnih tehnologija I

Tabela 10. Vrijednosti koeficijenta C

VRSTA PRIPREMNE GRAVURE C

Bez pripremne gravure ili samo gravure za savijanje 1,02 – 1,05

Gravura za utiskivanje oblika ili smanjenje presjeka 1,05 – 1,3

Gravura za uvaljivanje oblika (otvorena i zatvorena) 1,02 – 1,2

NAPOMENA: veće vrijednosti za C se uzimaju za otkovke manje dužine, a manje vrijednosti

za otkovke srednje i velike dužine.

Površina poprečnog presjeka pripremka za pripremno kovanje u gravuri za izduživanje:

Ap 
Vg (1  )
lg
 
, mm2 ; gdje je:

 Vg i lg – zapremina I dužina glave reduciranog otkovka.

Vp
Dužina pripremka za jedan otkovak u oba slučaja je: lp  ,mm ;
Ap

Oblik poprečnog presjeka treba da bude sličan poprečnom presjeku otkovka.

Na osnovu ovog za dati zadatak če biti:

 Zapremna pripremka:
V p  (VO  VV )  (1  )  (134615,38  81124, 24)(1  0, 025)  217539, 62  mm3   0, 21753962  dm3 

 Težina pripremka:
Gp  Vp    0, 217539  78  16,96 N  ,
 Površina poprečnog presjeka pripremka:
Ap  C  Asr  1,11331, 7  1464,8  mm 2 

Usvajam kvadratni poprečni presjek pa je:

ap  Ap  1464,87  38, 27  mm ;

Usvajam standardnu vrijednost iz tabele 11. (tabela 20 iz skripte) aps=36 [mm].

Student: Hrustanović Laris Strana 20

 Prvi program iz Proizvodnih tehnologija I

Tabela 11. Čelik u šipkama.

d a s

Promjer d, [mm] Širina a, [mm] Širina s, [mm]

6 38 8 (65) 10 75
(7) 40 9 70 11 80
8 42 10 75 12
(9) 45 11 80 13
10 48 12 (85) 14
(11) 50 13 90 15
12 55 14 (95) 17
(13) 60 15 100 19
14 63 16 110 22
15 (65) 18 125 24
16 70 20 27
18 (75) 22 30
(19) 80 25 32
20 (85) 28 36
22 (90) 32 41
25 (95) 36 46
28 100 40 50
(30) (110) 45 55
(32) 120 50 60
(34) 125 55 65
(36) 60 70
Napomena:
Čelik u šipkama kružnog i kvadratnog presjeka isporučuje se u dimanzijama od 3000 mm do
15000 mm.Ovaj čelik je obuhvaćen je standardom JUS.C.B3.021 i JUS.C.B3:024.
Čelik u šipkama šestougaonog presjeka isporučuje se u dužinama od 3000 mm do 4000
mm. Ovaj čelik obuhvaćen je standardom JUS.C:B3:026.
Vrijednosti u zagradama po mogućnosti izbjegavati.
Sada je stvarni presjek Apst=ap2=402=1600 [mm2].
Vp 217539, 6
Dužina pripremka je: l p    135,96  mm ; tj. lp=136 [mm].
Apst 1600
Kao polazni komad odnosno pripremak koristiće se kvadratna šipka prema JUS.C.B3.024
stranice 40 [mm] i dužine 136 [mm].

Student: Hrustanović Laris Strana 21

 Prvi program iz Proizvodnih tehnologija I

1.6 TEHNOLOŠKA KARTA KOVANJA

Tehnološka karta ukovnog kovanja treba da sadrži redoslijed operacija, zagrijavanje uloška,
termičku obradu (ako je predviđena), kontrole i sl. Takva jedna karta za naš konkretan
primjer je data na crtežu 4 ( u prilogu ).

1.7 CRTEŽ ZAVRŠNE GRAVURE

Dimenzije završne gravure se određuju na osnovu crteža otkovka i to na osnovu vrućih kota i
negativnih tolerancija (za vanjske mjere) i pozitivnih tolerancija (za unutrašnje mjere).
Nagibi površina bočnih i ivica kao i radijusi zaobljenja se uzimaju sa crteža otkovka.
Sa završnom gravurom povezana su tri važna konstruktivna elementa ukovnja:
1) Kanal za vijenac;
2) Otvor za kliješta,
3) Ulivni kanal;
Otvor za kovačka kliješta se nalazi kod svih vrsta gravura, a potreban je posebno kod
kovanja iz komadnih pripremaka, kada ih je utoku kovanja potrebno pridržavati kliještima.
Kroz udubljenje za kovačka kliješta kod završne gravure postavlja se tzv. ulivni kanal koji se
koristi za ulivanje u gravuru lako topljivih materijala u cilju provjere tačnosti izrade gravure.
Koristeći navedene upute može se nacrtati crtež završne gravure (crtež 5, u prilogu.)

1.8 KONSTRUKCIJA UKOVNJA

Na crtežu 6 ( u prilogu ) prikazan je alat za kovanje koji se sastoji iz gornjeg (1) i donjeg (2)
ukovnja u kojima je izrađena gravura (3).
Na crtežu 7 ( u prilogu ) prikazan je presjek pripremne gravure sa crteža 6

Veza sa maljem čekića, odnosno sa donjim dijelom alata ostvaruje se preko završetka u
obliku lastinog repa (4) i pomoću uzdužnih klinova.
U lastinom repu i gornjeg i donjeg ukovnja izrađena su gnijezda (5) u koja se uglavljuju bočni
centrirači.
Najmanja širina ukovnja Bu se određuje iz izraza: B u  C B  B, mm  ; gdje je:
 B, [mm] – najveća širina gravure;
 CB, - koeficijentkoji se bira na osnovu širine gravure;
Bu  CB  B  2,8  54  151, 2  mm ;
Za B=54CB=2,8.
Visina ukovnja Hu se u zavisnosti od dubine gravure h određuje se po sljedećem obrascu:
H u  C H  h, mm , pri čemu se koeficijent CB bira zavisno od h.

 h=20÷30, usvajam h=23

Za h=27CH=6
Hu  CH  h  6  27  162 mm ;

Student: Hrustanović Laris Strana 22

 Prvi program iz Proizvodnih tehnologija I

Dužina ukovnja Lu se određuje na osnovu dužone L i dubine gravure h po obrascu:

Lu  l  3  h  162  3  27  243mm ;
Ovako proračunate dimenzije ukovnja (BuxHuxLu), zaokružujemo na prve veće standardne
vrijednosti dimenzija blokova koje isporučuje željezare. Te dimenzije se u intervalu B uxHu =
100x100 do 300x300 povećavaju po 25 mm, a iznad toga po 50 mm. Isto tako i za dužine
blokova do 500 mm vrijednosti se povećavaju za 50 mm, a iznad 500 mm za 100mm.
Dimenzije ukovnja su: 160x300x200.Na crtežu če biti dimenzije uvečane za tri put,uz jos
neke korekcije dimenzija,sto i znosi 450x1000x700,zbog toga sto se u ukovnju nalaze 3
gravure,a proracunate dimenzije 160x300x200 su za ukovanj sa jednom gravurom.
Centar ukovnja se nalazi u presjeku ose lastinog repa i ose bočnog centrirača. Centar bloka
BuxHuxLu je u odnosu na centar ukovnja pomjeren:
 od ose lastinog repa za veličinu C1≤0,1∙Bu=15,12
 od ose bočnog centrirača za veličinu C2≤0,1∙Lu, C2≤24,3

Neophodno je takođe provjeriti i veličinu površine sudara gornjeg i donjeg ukovnja. Površina
ukovnja u kojoj nije napravljena gravura je površina sudara, pa da nebi došlo do gnječenja
iste mora biti zadovoljen uslov:
Amin≥4,5 ∙ G
Gdje je :
 A , cm2 - površina sudara
 G , MN - težina padajućih dijelova kovačkog čekića

1.9 DEFORMACIONI RAD I SILA KOVANJA

Ukupan deformacioni rad posljednjeg udara čekića sastoji se iz deformacionog rada za
kovanje otkovka i deformacionograda za kovanje vijenca:
2 2
W  18(1  0,005D)  (1,1  )  (0,75  0,001  D 2 )  D   m , Nm(J); gdje je:
D
 m [N/m2] – čvrstoća materijala u krajnjoj fazi procesa kovanja.
 D, [cm] – najveći promjer otkovka u horizontalnoj ravni.
D  1,13 A , cm ; gdje je: A [cm2] – površina presjeka otkovka u horizontalnoj ravni.

D  1,13 49.58  7,95  cm

Vrijednosti m za razne vrste čelika i u zavisnosti od mašina u kojoj se vrši kovanje date su u
tabeli 12 (tabela 22 iz skripte).

Student: Hrustanović Laris Strana 23

 Prvi program iz Proizvodnih tehnologija I

Tabela 12. Čvrstoća čelika (m , [mm]) pri temperaturama na završetku kovanja

VRSTE ČELIKA KČ KP HKM KV

Ugljenični konstrukcioni čelik sa sadržajem ugljika do 0,25% 55 60 70 80
Ugljenični konstrukcioni čelik sa sadržajem ugljika iznad 0,25%
60 65 80 120
i niskolegirani konstrukcioni čelik sadržajem ugljika do 0,25%
Niskolegirani konstrukcioni čelik sadržajem ugljika iznad 0,25% 65 70 90 150
Visokolegirani konstrukcioni čelik 75 80 100 200
900- 100- 120-
Legirani alatni čelik 250
100 120 140
KČ – kovanje kovačkim čekićima;
KP – kovanje na krivajnim kovačkim presama;
HKM – kovanje na horizontalnim kovačkim mašinama ;
KV – krzanje vijenca u vrućem stanju;

Kod kovanja na parnozračnim čekićima dvostrukog dejstva, veza između deformacionog

rada i težine padajućih djelova čekića je: W  1,44  G max , J ; gdje je:
 G, [N] – težina padajućih djelova čekića;
 hmax, [m] – najveća visina pada malja čekića (prosječno hmax=1,25 [m]);
W
Težina padajućih djelova čekića: G  , N ;
1,8
Uvrstivši izraz za deformacioni rad dobije se izraz za računanje padajućih djelova čekića
2
 2
dvostrukog dejstva: G  10(1  0, 005D)   1,1    (0, 75  0, 001 D 2 )  D   m ,  N  ;
 D
Za otkovke koji u horizontalnoj ravni nemaju okrugli presjek, težina padajućih djelova čekića
 L 
dvostrukog dejstva se računa po obrascu: G1  G 1  0,1
  ,  N  ; gdje je:
 Bsr 
 G, [N] – težina padajućih djelova određena po gornjoj formuli;
 L, [cm] – dužina otkovka,
 B sr  A - srednja širina otkovka;
L
Uzevši u obzir navedeno za svoj zadatak može se izračunati deformacioni rad:
2
 2
W  18(1  0, 005D)  1,1    (0, 75  0, 001 D 2 )  D   m 
 D
2
 2 
 18(1  0, 005  7,95)   1,1    (0, 75  0, 001 7,952 )  7,95  60  7565,57  J 
 7,95 

Težina dijelova čekića:

Student: Hrustanović Laris Strana 24

 Prvi program iz Proizvodnih tehnologija I

2
 2
G  10(1  0, 005D )  1,1    (0, 75  0, 001 D 2 )  D   m 
 D
2
 2 
 10(1  0, 005  7,95)   1,1    (0, 75  0, 001 7,952 )  7,95  60  4202,98  N 
 7,95 
 N 
 m  60  ; za Č.1530 (tabela 12.)
 mm 

Pošto za dati otkovak u horizontalnoj ravni u horizontalnoj ravni nema okrugli poprečni
presjek to je:

 L   16.2 
G1  G  1  0,1   4202,98  1  0,1   5172,5  N 
 Bsr   3, 06  ;
49,58
Bsr   3, 06
16, 2
Usvaja se čekić dvostrukog dejstva sa težinom padajućih djelova: G1  6000  N  .

Student: Hrustanović Laris Strana 25