14) PRIMJENA DIDAKTIČKIH SUSTAVA U NASTAVI ( HEURISTIČKA,

EGZEMPLARNA, PROGRAMIRANA I PROBLEMSKA NASTAVA )

POLJAK:

Didaktički sistemi nastave određuju strukturu rada u nastavi. Neki nastavni sistemi su danas
ukinuti kao: katehetička nastava, majeutička nastava, a paralelno s time se uvode suvremeni
sistemi nastave. Osnovne razlike među raznim sistemima nastave nalazimo u različitom
interpretiranju odnosa između tri faktora didaktičkog trokuta: nastavnika, učenika i nastavnih
sadržaja.

Povijesni sistemi nastave:

1. Katehetska nastava
2. Majeutička nastava
3. Predavačka nastava

1) Katehetska nastava

-Nastala je u crkvenim srednovijekovnim školama za "učenje" crkvenih dogmi iz katekizma.

Nastavno poučavanje nije bilo orijentirano na čovjeka-pojedinca, već na upozavanje i
mehaničko usvajanje "božjih zakona" koje se nije smjelo postavljati u pitanje ili o njima
diskutirati. Krajnji cilj nastave bio je poslušan i bogobojažljiv pojedinac u službi društvenih
institucija i hijerarhijsko-autoritarnih odnosa. Sav se odgoj osnivao na negaciji pojedinca.

2)Majeutička nastava

-Potječe od Sokrata, a osnovna pretpostavka je da se istina već nalazi u čovjeku, samo ju treba
dovest na svijesnu razinu. Majeutiku zanima istina, ali samo istina nastavnika.

3)Predavačka nastava

-Nastala je pojavom razreda i razrednosatne organizacije nastave. Nastavni sadržaji su

didaktički oblikovani.

Suvremeni sistemi nastave:

1. Heuristička nastava
2. Programirana nastava
3. Egzemplarna nastava
4. Problemska nastava
5. Timska nastava
6. Mentorska nastava

1. Heuristička nastava (heureka=nalazim)

-Heuristika je jedna posebna znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem metoda

pravilnog upravljanja umom radi otkrivanja novih spoznaja. Osnovna pretpostavka - je da
obrazovnu važnost imaju samo oni nastavni sadržaji koje učenici potpuno razumiju, pa je
najvažnije obilježje heurističke nastave da nastavnici svojim načinom poučavanja misaono
vode učenike do shvaćanja sadržaja. (zbog toga se ona još naziva: razvojna, genetička,
induktivna nastava). Nastavnik znaći potiće one aktivnosti učenika koje mu omogučuju da
spozna bit u pojavi. Prema tome težište nije na već nađenim "istinama", tj. sadržaju
obrazovanja,već na trenutku "spoznajnog otkriča", i procesu koji vodi do njega. Cilj dakako je
stjecanje znanja, ali i učenje spoznavanja.

2. Programirana nastava

-Cilj programirane nastave je povečanje njezine efikasnosti i racionalizacije, što se postiže

povečanjem intenziteta i individualizacije poučavanja i učenja. Učenici samostalno koriste tzv
programirani materijal, tj. pismene tekst sastavljen do većeg broja tzv. članaka, kao
relativno nezavisnih sadržajnih jedinica.
- Programirano učenje sadrži u osnovi ideje heurističke nastave: smišljeno vođenje procesa
učenja, pri čemu to vođenje ne čini nastavnik, već programirani materijali.
Umjesto s nastavnikom, učenik komunicira sa programom (apersonalna komunikacija /
apersonalna heuristika)

3. Egzemplarna nastava

Povodi za pojavu ideje egzemplarne nastave bila su: a) opširni nastavni planovi i programi,
kao posljeca nagle progresije u znanosti, a time broja znanstvenih informacija, i b)
prevladavanje shvačanja učenika kao pasivnog primatelja informacija. Naziv je izveden
prema latinskoj rječi exemplum, što znači ograničenje na bitno, ili iz mnoštva izuzeto bitno.

4. Problemska nastava

Osnovni cilj problemske nastave je osposobljavljanje učenika za rješavanje brojnih životnih i

radnih problema. Pa tako je osnovno obilježje problemske nastave da učenik samostalno
rješava probleme, tj osniva se na koncepciji "iskustvenog učenja".

5. Timska nastava

Timska nastava 60-tih godina prelazi iz SAD u Evropu. Osnovno obilježje da se nastava
shvača kao timski rad, tj. rad u kojemu vlada duh suradjne i nadopunjavanja, a ne kompeticije,
gdje svi članovi prema mogučnostima imaju svoj udio. Osnovu timskog rada čine projekti, pa
se ova nastava naziva još i "projekt metoda"

6. Programirana nastava

Cilj programirane nastave je povečanje njezine efikasnosti i racionalizacije, što se postiže

povečanjem intenziteta i individualizacije poučavanja i učenja. Učenici samostalno koriste tzv
programirani materijal, tj. pismene tekst sastavljen do većeg broja tzv. članaka, kao relativno
nezavisnih sadržajnih jedinica.
- Programirano učenje sasdrži u osnovi ideje heurističk nastave: smišljeno vođenje procesa
učenja, pri čemu to vođenje ne čini nastavnik, već programirani materijali. Umjesto s
nastavnikom, učenik komunicira sa programom (apersonalna komunikacija / apersonalna
heuristika).

7. Mentorska nastava

-Mentorska nastava prilično je slična problemskoj nastavi, ali ovdje učenik radi još
samostalnije, a uloganastavnika se svodi na davanje povremenih konzultacija. Mentorska
nastava je prikladna pri izradi referata ili izradi doplomske radnje na završetku školovanja,
kao i za uključivanje učenika u društvene prakse. Odvija se pod nadzorom odabranih mentora.