PANEVROPSKI UNIVERZITET

"APEIRON", Banja Luka

Fakultet zdravstvenih nauka

ESEJ
Kako efikasno slušati

Student: Paolo Šorić

Broj indeksa: 253-15/VFT
Smjer: Fizioterapija i radna terapija

PREDMET: Osnovi komunikologije

Profesor: prof. dr. Larisa Čović

Rijeka, lipanj, 2016.

 Vještina komuniciranja omogućava i podržava sve odnose. Kako bi ona bila što
uspješnija, treba razviti i vještine produkcije i vještine primanja poruka. Nije važno samo ono
o čemu se govori već je uvelike važan i sam način komuniciranja. Trebamo promišljati o
načinu na koji iznosimo stavove, razmišljanja, zahtjeve i očekivanja svojim sugovornicima, a
samim time od njih zahtijevati isto. Kvalitetnom komunikacijom utječemo na odnose s
ljudima u svakodnevnom životu.
Komunikacija se razlikuje obzirom na osobe s kojima komuniciramo. Također, ovisi i
o situacijama u kojima se odvija. Međutim, ona je uvijek interakcija između najmanje dva
sugovornika. Neophodno je naglasiti da moramo paziti, kako na verbalnu, tako i na
neverbalnu komunikaciju jer one često ne odašilju jednaku poruku. Mišljenja sam da je
upravo to problem shvaćanja poslane poruke i/ ili primljene poruke. Primjerice, poznatu
latinsku uzrečicu „šutnja je zlato“ smatram dvosmislenom. Osobe mogu šutjeti ako nemaju
svoj stav, ili ako ga zbog nekoga ili nečega ne žele izreći, ili smatraju da je u određenom
trenutku razboritije šutjeti. Međutim, neverbalna komunikacija osobe koja šuti može odaslati
razne poruke.
Preduvjet dobre komunikacije je slušanje. Potrebno je čuti što nam sugovornik govori
jer u svakoj komunikaciji govornik želi da slušatelj čuje i pritom razumije što mu je rečeno.
On želi drugu osobu učiniti svjesnom nečega. Međutim, mnogi ljudi su uvjereni da znaju
dobro saslušati, a malo tko provjeri je li dobro čuo i shvatio poslanu mu poruku. Često ono što
čujemo objasnimo si na neki svoj način, a kontekst poruke se može uvelike razlikovati između
primatelja i davatelja poruke. Kako bismo to izbjegli potrebno je pozorno slušati, ne prekidati
bespotrebno sugovornika, znati postavljati pitanja i učiniti regresiju onoga što smo čuli kako
bismo provjerili jesmo li dobro shvatili poruku. Davatelju informacije to je od iznimne
važnosti.
Ključ kvalitetne komunikacije je razumjeti informaciju koja je poslana. Siguran sam
da mi kad želimo poslati neku poruku želimo i da nas sugovornik shvati onako kako smo
mislili. Upravo zbog toga, trebamo se truditi i mi biti ti koji će druge slušati i pravilno
razumjeti. Komunikacija je vrlo složen i dinamičan proces u kojem su moguće brojne
prepreke i prekidi, kao što su naprimjer gubitak informacije pri prijenosu, nepažljivo slušanje,
preuranjeno zaključivanje ili preopterećenost informacijama. Za kvalitetnu komunikaciju te
prepreke i prekide koji se mogu pojaviti treba svesti na minimum što je više moguće.
Efikasno slušanje čini komunikaciju uspješnom što sugovornike čini zadovoljnima.
Kako bismo efikasno slušali moramo željeti čuti osobu koja nam nešto govori, mora nam biti
važno što ona misli i osjeća. Tijekom razgovora svakoj osobi je potrebna potvrda da ju se
aktivno sluša. Povremeno je potrebno napraviti regresiju potpitanjima kojima će osoba koja
sluša provjeriti je li razumjela poruku, a govorniku će to ujedno biti potvrda da ga se sluša i
želi razumjeti te mu služi kao dodatna motivacija u razgovoru. Primjerice, ukoliko nam netko
kaže: „Danas se jako loše osjećam“ sigurno želi da mi nešto učinimo u vezi toga, da budemo
empatični, da pokušamo saznati razlog zašto se loše osjeća, a možda i savjetovati ju i utješiti.
Vjerujem da nam je pri svakoj komunikaciji cilj da je ona kvalitetna inače je to
izgubljeno vrijeme. Komuniciramo s osobama s kojima želimo s namjerom da ona bude
uspješna i na obostrano zadovoljstvo, razumijevanje, donošenje zaključaka i/ ili odluka i sl.
Efikasnim slušanjem otvaramo mogućnost kvalitetne komunikacije koja utječe na svakog
čovjeka jer sve što činimo, radimo i jesmo odašilje poruku, htjeli mi to ili ne.
Zbog svega navedenog smatram da bi svi ljudi trebali u životu učiti kako komunicirati.
Čovjek je bez primjene naučenih vještina dobrog komuniciranja sklon donositi vlastite
pretpostavke i zaključke, izložen je razočaranjima, povrijeđenim osjećajima, nezadovoljstvu i
sl. Komunikacija stoga mora biti stvarna i dinamična izmjena mišljenja svih sudionika u kojoj
je sudionicima razumljiva poruka koju odašilju/ primaju. Život svakog živog bića se sastoji od
odašiljanja i primanja poruka, a kvaliteta komunikacija vodi ka unaprjeđenju kvalitete
ljudskog života.