ANTENE

antena = naprava s određenim električnim i magnetskim svojstvima koja služi za pretvaranje

EM energije vezane za liniju ili valovod u prostorni EM val ili obrnuto

funkcija antene je dvojaka – služi kao element za prilagodbu linije ili valovoda s jedne
strane i slobodnog prostora s druge strane i ona zračenu energiju usmjerava po cijelom
prostoru na unaprijed utvrđen način

budući da antena može učinkovito djelovati samo u određenom području frekvencija, gruba
podjela antena je na uskopojasne (rezonantne) i širokopojasne (aperiodske) kojima je omjer
gornje i donje granične frekvencije barem 40:1

antene se također dijele na pasivne i aktivne koje osim pasivnih elemenata (R,L,C komponente)
imaju barem jedan aktivni element najčešće pojačalo

PARAMETRI ANTENA

to su karakteristične veličine koje opisuju glavna svojstva antene i ostaju nepromijenjeni bez
obzira koristi li se antena kao prijemna ili kao odašiljačka

pod parametre antena spadaju:

o dijagram zračenja
o usmjerenost i dobitak
o impedancija antene
o efektivna duljina antene
o efektivna površina
o polarizacija
o frekvencijsko područje

Dijagram zračenja

svako se EM zračenje koje proizvede antena bilo kakvog geometrijskog oblika ponaša kao
kuglasti val ako je udaljenost od antene dovoljno velika

prema tome, za velike udaljenosti svaka se antena može predočiti kao točkasti izvor, a zračenje iz
takvog izvora je radijalno

protok energije u jedinici vremena kroz neku površinu je gustoća snage koja se
prikazuje kao Poyntingov vektor u smjeru širenja

raspodjelu gustoće snage na površini kugle dovoljno velikog polumjera nazivamo

prostornim dijagramom zračenja

antena koja bi jednako zračila u svim smjerovima naziva se izotropni radijator – gustoća
snage na površini kugle kod takve je antene konstantna
 budući da se iz dijagrama zračenja snaga ne vidi polarizacija, najčešće se daje dijagram za
dvije komponente električnog polja E θ i E Φ (polarni i azimutni), zato što je snaga
proporcionalna s kvadratom električnog polja P~E2 pa se iz dijagrama polja može izvesti
dijagram snaga

skica vetrikalnog dijagrama zračenja s karakterističnim veličinama

smjer maksimalnog zračenja – smjer u kojem zračeno polje ima maksimalnu amplitudu

kut usmjerenosti (θD) je kut koji obuhvaća smjerove zračenja oko smjera maksimalnog zračenja
 E
unutar ma
(gustoća snage ne
kojih polje x pada ispod polovice
ne pada za 2 one snage koja se
više od

zrači u
smjeru
maksimalno
g zračenja)
 širina glavne latice (širina snopa) (θn) je kut između prvih nul točaka u dijagramu zračenja oko
smjera maksimalnog zračenja

faktor potiskivanja sekundarnih latica (s) je omjer polja u smjeru maksimalnog zračenja i polja u smjeru
maksimalnog zračenja sekundarne latice (ako je dijagram prikazan u decibelima onda se radi o razlici tih
dviju veličina, a ne o omjeru)

s= Emax/Emaxsek.lat.

o
omjer naprijed-nazad je omjer polja u smjeru maksimalnog zračenja i polja u smjeru 180 u odnosu
na smjer maksimalnog zračenja

Usmjerenost i dobitak

usmjerenost antene je omjer gustoće snage u smjeru maksimalnog zračenja i srednje gustoće snage na
fiksnoj udaljenosti od antene

2
E max
2 2
 S max Z0 E max 4 r
D Z0 = 120 π r = udaljenost od antene
S Pt Z0 Pt
2
4 r

Pt E2
S 2 S Pt = izračena snaga
4 r Z0
za izotropni radijator D = 1
Pt
s obzirom da je 2 gustoća snage izotropnog radijatora, ova usmjerenost je usmjerenost antene u
4 r
odnosu na izotropni radijator

realne antene imaju određene gubitke tako da je zračena snaga nešto manja od snage koja se privodi
anteni

stoga se za realne antene češće koristi dobitak g g=kD

k se naziva faktor korisnosti antene

za antene bez gubitaka g = D

Impedancija antene

u općem slučaju antena ima kompleksnu impedanciju pri čemu je realna komponenta jednaka sumi
otpora zračenja i otpora gubitaka

Pg Pt Rzr
Rg 2
Rzr 2 k I = struja na priključnicama antene
I I Rzr Rg

impedancija antene opterećuje izlazni sklop odašiljača, odnosno predstavlja impedanciju naponskog
izvora u ekvivalentnoj shemi prijemne entene (antena je teret kao odašiljačka antena, a izvor kao
prijemna antena)

ista antene može mijenjati impedanciju ovisno o frekvenciji – bitno zbog prilagoñenja na maksimalnu
snagu

nadomjesna shema prijemne antene

*
ZT=ZA

*
ZT=ZA
Efektivna površina antene

omjer snage apsorbirane na prilagoñenom teretu koji je priključen na antenu i gustoće snage
apsorbiranog EM vala

koeficijent proporcionalnosti izmeñu površinske gustoće snage upadnog vala (S) i raspoložive snage
prijemne antene (snaga na priključenom teretu uz zadovoljen uvjet prilagoñenja na maskimalnu
snagu)
 P E2 2
Ae P Ae Ae D
S Z0 4

(P je direktna snaga na prilagoñenom teretu i nju usporeñujemo sa šumom)

maksimalna moguća snaga dobije se kad je antena opterećena s otporom zračenja (R zr)

2
UA 
 
2  U A2
P
R zr 4R zr

Efektivna duljina antene

efektivna duljina prijemne antene odreñuje se na osnovi činjenice da je napon (UA) na

priključnicama neopterećene antene, kad se ona koristi kao prijemna antena, proporcionalan jakosti
polja (E) na mjestu prijemne antene

UA
le
E

Dodatne formule koje će se korisitit u zadacima

S ,
Pn ,
S , max
A  P n , d d sin d d
4

4 E0 2 r 2 A 2
D zr Ae
A Z0 I 2 A

Pn = normalizirana snaga
ΩA = prostorni kut zračenja

4
Z AD AT AK 1
Izotropna antena zrači polje E 10 I [V/m], gdje je I struja na priključnicama antene. Pronaći otpor zračenja
r
antene.
Z AD AT AK 2
o o o o
Antena ima konstantno polje za zenitne kuteve θ od 30 do 60 , i za azimutne kuteve Φ od 0 do 90 . Ako
je E= 2 V/m, r = 100m, I = 3A odredite usmjerenost, efektivnu površinu i otpor zračenja antene. Frekvencija
zračenja je 900 MHz.

ZADATAK 3(DZ)
o o
Antena ima konusni (stožasti) dijagram zračenja s konstantnim poljem za zenitne kuteve θ od 0 do 45 , a polje
o o
je 0 za kuteve od 45 do 180 . Treba odrediti usmjerenost antene, efektivnu površinu antene i otpor zračenja ako
je E = 5 V/m, r = 50 m, I = 2A. Dijagram zračenja ne ovisi o azimutnom kutu Φ. Frekvencija zračenja je 900
MHz.

ZADATAK 4(DZ)
o o
Zadana je antena koja ima dijagram zračenja sa sporednim laticama: E = 1 V/m za θ (0 -60 ), E = 0 V/m za θ
o o o o
(60 -90 ), E = 1/3 V/m za θ (90 -180 ). Dijagram zračenja ne ovisi o azimutnom kutu Φ. Odredite usmjerenost
o
antene. Nakon toga izračunajte otpor zračenja za θ = 0 , r = 200m, I = 4A.

PRORAČUNAVANJE SNAGE i OSJETLJIVOSTI

osjetljivost prijemnika (minimalno potreban napon, snaga, polje na ulazu u sklopove prijemnika) –
na temelju toga se računa domet veze

PW  U (V ) 2 
P dBW 10 log P P dBm 10 log 3  P dBm 10 log  min 3 
W  10   R0 10 

U min dBV 20 logU min U min dB V 20 logU min V

V

2 U min 2 f 2 480 2
E V E dBV m s dBV 20 log MHz 10 log G dBi 12,8
min
2
m min f R 0
R0 g c

ZADATAK 5

Neka je osjetljivost prijemnika S = -102 dBV. Otpor prilagoñenog prijemnika je 50 Ω. Dobitak antene
prijemnika je 5.3 dB. Frekvencija zračenja je 900 MHz. Odredite minimalno potrebno polje na prijemniku.

5
TANKE LINEARNE ANTENE

jedna dimenzija izražena u odnosu na drugu

za dovoljno daleku točku P može se uzeti da je
 R di z za proračun jakosti polja

 L 
cos  cos
L
c s 
60I m   2   2 
E
r sin

2 L 
le tg  2 

le je efektivna duljina dipola

Poluvalni dipol

2
L= Pt = 73,2 IT IT = struja trbuha R zr = 73.2 Ω Z = 73.2 + j 42.5 Ω D = 1.64
2

ZADATAK 6

Na prijemnik je spojen poluvalni dipol. Izračunati jakost polja za koji će antena osigurati raspoloživu snagu
jednaku osjetljivosti prijemnika. Pretpostaviti idealno prilagoñenje antene na vod i prijemnik. Osjetljivost
prijemnika je -22.45 dBm, a frekvencija zračenja 1 MHz.