Professional Documents
Culture Documents
644442.diplomski Rad 2013 Darabo Ines PDF
644442.diplomski Rad 2013 Darabo Ines PDF
Diplomski rad
Ines Daraboš
R - 38
Zagreb, 2013.
Sveučilište u Zagrebu Diplomski rad
Rudarsko - geološko - naftni fakultet
INES DARABOŠ
Sažetak
U radu je opisan značaj GNSS-a pri istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina, osnovni način
rada sustava, segmenti sustava, pogreške te poboljšanje točnosti mjerenja. Prikazane su mogućnosti
i funkcije uređaja Stonex S7G, kao i njegova primjena u kritičnim situacijama gdje tehničke
mogućnosti uređaja dolaze do izražaja. Na kraju je prikazana primjena uređaja na terenu te način
korištenja projektnih rješenja i 3D modela.
Ključne riječi: GPS, primjena uređaja Stonex S7G u rudarstvu, obrada podataka
INES DARABOŠ
Abstract
In this thesis the significance of GNSS in research and mineral exploitation has been described.
System modes, features, errors and accuracy improvements have been discussed. Different
functions and possibilities of the Stonex S7G device are shown, as well as its utilization in
situations where this device can be applied according to its features. The device application in the
field as well as its use for project solutions and 3D modeling is shown.
Thesis deposited in: Library of Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering,
Pierottijeva 6, Zagreb
POPIS TABLICA.................................................................................................................................... II
1. UVOD .................................................................................................................................................. 1
3. OPĆENITO O GPS-U.......................................................................................................................... 7
3.4. CROPOS (CROatian POsitionig System ili Hrvatski pozicijski sustav) ........................................ 13
7. ZAKLJUČAK .................................................................................................................................... 54
8. LITERATURA ................................................................................................................................... 56
I
POPIS TABLICA
II
POPIS SLIKA
Slika 3-1. Navigacijsko-pozicijski sateliti u orbiti oko Zemlje (Škola astronomije 2013) ........ 7
Slika 3-2. Određivanje pozicije točke (Lapaine et al. 2013) ..................................................... 8
Slika 3-3. Određivanje trodimenzionalnih koordinata točke na zemlji (Lapaine et al. 2013) .... 8
Slika 3-4. Segmenti GPS sustava (Lapaine et al. 2013) ............................................................. 9
Slika 3-5. Konstelacija GPS satelita (Lapaine et al. 2013) ...................................................... 10
Slika 3-6. Glavna kontrolna stanica u Coloradu i pet opažačkih stanica raspoređenih
u blizini ekvatora (Dana 2013) ................................................................................................. 11
Slika 3-7. Hrvatski pozicijski sustav (Marjanović 2010) ......................................................... 14
Slika 4-1. GNSS uređaj Stonex S7G (Stonex 2012) ................................................................ 18
Slika 4-2. GeoGis software display .......................................................................................... 21
Slika 4-3. Statusna traka ........................................................................................................... 21
Slika 4-4. Ikone koje se mogu pojaviti na statusnoj traci ......................................................... 22
Slika 4-5. Glavni izbornik ........................................................................................................ 23
Slika 4-6. GPS postavke ........................................................................................................... 24
Slika 4-7. GMS postavke (Stonex 2012) .................................................................................. 25
Slika 4-8. Ntrip postavke – oznaka Internet (Stonex 2012) ..................................................... 25
Slika 4-9. Ntrip postavke – oznaka RCT (Stonex 2012) .......................................................... 26
Slika 4-10. Glavne postavke ..................................................................................................... 28
Slika 4-11. Alatna traka ............................................................................................................ 29
Slika 4-12. Svojstva prijavne točke – Def.točke (Stonex 2012)............................................... 30
Slika 4-13. Spremanje i prikaz informacija o točki (Stonex 2012) .......................................... 31
Slika 4-14. Baza podataka (Stonex 2012) ................................................................................ 32
Slika 4-15. Pregled točaka (Stonex 2012) ................................................................................ 33
Slika 4-16. Udaljenost i azimut odabranih točaka (Stonex 2012) ............................................ 33
Slika 4-17. Grafički prikaz odabrane točke i trenutne GNSS pozicije (Stonex 2012) ............ 34
Slika 4-18. Prikaz odabranog GNSS puta (Stonex 2012)......................................................... 36
Slika 4-19. Prikaz računalnih funkcija (Stonex 2012).............................................................. 34
Slika 5-1. Provjera postavki koordinatnog sustava .................................................................. 39
Slika 5-2. Provjera glavnih postavki ........................................................................................ 40
Slika 5-3. Odabir naziva točke i visine antene ......................................................................... 41
Slika 5-4. Prikaz podataka o točki ............................................................................................ 41
III
Slika 5-5. Spajanje USB kabela na GNSS uređaj Stonex S7G ................................................ 42
Slika 5-6. Prozor Windows Mobile Device Center .................................................................. 42
Slika 5-7. Prebacivanje podataka s GNSS uređaja na računalo i s računala na
GNSS uređaj – USB connection............................................................................................... 43
Slika 5-8. GeoGisOffice: File-Import-File Geogis ................................................................... 44
Slika 5-9. Pohranjivanje podataka u dxf formatu ..................................................................... 44
Slika 5-10. Geokodirana topografska karta .............................................................................. 45
Slika 5-11. Podjela topografske karte Zagreba na devet listova u GeoGisOffice programu.... 46
Slika 5-12. Pohranjeni dijelovi topografske karte Zagreba na uređaju StonexS7G ................. 47
Slika 6-1. Položaj eksploatacijskog polja Pregrada II u mjerilu 1:25 000 (Galić 2011) ......... 48
Slika 6-2. 3D model postojećeg stanja ležišta tehničko-građevnog kamena
“Pregrada II” (Galić 2011) ....................................................................................................... 49
Slika 6-3. Završna faza razvoja površinskog kopa (Galić 2011) .............................................. 50
Slika 6-4. Izmjerene točke na eksploatacijskom polju Lazine (Galić 2013) ............................ 51
Slika 6-5. Izmjerene točke na eksploatacijskom polju Lazine – umetanje podataka
u MicroStation program (Galić 2013) ...................................................................................... 51
Slika 6-6. Lazine-granice istražnog prostora (Galić 2013)....................................................... 52
Slika 6-7. Lazine-obrada podataka u MicroStation programu (Galić 2013) ............................ 52
IV
1. UVOD
1
takvim prijamnicima nalaze i baze podataka gradova, mjesta, ulica, muzeja, bolnica,
restorana, sortirane po određenoj tematici.
2
2. OPĆENITO O RUDARSKIM MJERENJIMA PRI ISTRAŽIVANJU I
EKSPLOATACIJI MINERALNIH SIROVINA
3
Kasnije je primjenom dinamičkih metoda uz mjerenje udaljenosti laserom do umjetnih
Zemljinih satelita, dalo mnogo bolje rezultate. Današnja satelitska geodezija i
pozicioniranje bazirano je na mjerenjima velikog broja satelita koji su stalno u orbiti oko
Zemlje. Prvi sustav satelita namijenjen pozicioniranju bio je TRANSIT, isključivo za
potrebe vojske. Sastojao se od samo šest satelita pa je pokrivenost površine Zemlje bila
slaba. Zamijenjen je sustavom NAVSAT (Marjanović Kavanagh 2008). Ovaj sustav, često
nazivan samo GPS (Global Positioning System ili Globalni pozicijski sustav), omogućuje
određivanje 3D pozicije, brzine i vremena bez obzira na atmosferske prilike, s točnošću
većom od bilo kojeg sustava do sada. Stoga je pronašao široku primjenu u geodeziji i u
svim područjima znanosti i tehnologije koji koriste prostorno definirane informacije.
Rudarska mjerenja izrazito su važna jer se na temelju njih izrađuju svi rudarski
planovi. Prema Zakonu o rudarstvu NN 56/13, članak 140., rudarski gospodarski subjekt
dužan je na osnovi mjerenja izrađivati i dopunjavati planove, odnosno karte iz kojih se
može utvrditi stanje rudarskih radova i rudarskih objekata i njihov međusobni položaj, te
položaj rudarskih radova i rudarskih objekata u odnosu na stare rudarske radove i objekte,
kao i u odnosu na druge objekte na površini. Osim toga, dužan je najmanje jednom
godišnje izraditi situacijsku kartu istražnog prostora/eksploatacijskog polja sa stanjem
rudarskih radova na dan 31. prosinca, o svim obavljenim mjerenjima voditi ovjerene
mjeračke knjige, a položajni nacrt istražnog prostora ili eksploatacijskog polja i rudarska
mjerenja na osnovi kojih se izrađuju rudarski planovi, moraju biti priključeni na sustav
državne izmjere.
4
2.3. Globalni navigacijski satelitski sustavi
5
implementiran do 2012. godine. Namjera je da može pružiti točnost apsolutne pozicije na
manje od 20 metara širom Indije (Bilajbegović 2010).
6
3. OPĆENITO O GPS-U
Slika 3-1. Navigacijsko-pozicijski sateliti u orbiti oko Zemlje (Škola astronomije 2013)
7
od prijamnika. Određivanje pozicije točke najjednostavniji je način korištenja GPS-sustava
(slika 3-2.).
Slika 3-3. Određivanje trodimenzionalnih koordinata točke na zemlji (Lapaine et al. 2013)
8
Kao što je prikazano slikom 3-3., signali odaslani sa dva satelita u istom vremenu
mogu se prikazati s dvije kugle, čiji presjek je krivulja u svemiru, koja dijelom leži na
Zemlji. Tek je sa signalom trećeg satelita moguće utvrditi točan položaj objekta na Zemlji.
Presjek tri kugle su dvije točke, od kojih je jedna na Zemlji, a druga negdje u svemiru.
Uzme li se u obzir i ploha referentnog elipsoida, kao rezultat ostaje točka na Zemlji. Time
je trodimenzionalno određen položaj točke na Zemlji. Prema tome, možemo zaključiti da
udaljenost koja se određuje (od Zemlje do satelita) ovisi o točnosti pozicija satelita,
razmještaju i položaju satelita te točnosti određivanja vremena.
Satelitski sustavi u svojoj osnovnoj konfiguraciji sastoje se od tri segmenta (slika 3-4.):
9
Svemirski segment
Kontrolni segment
10
Slika 3-6. Glavna kontrolna stanica u Coloradu i pet opažačkih stanica raspoređenih u
blizini ekvatora (Dana 2013)
Korisnički segment
11
3.3. Izvori pogrešaka te poboljšanje točnosti
12
Točnost se može poboljšati kombiniranjem GPS-prijamnika s diferencijalnim GPS (ili
DGPS) prijamnikom, s kojim se mogu reducirati neke od gore navedenih pogrešaka (Bačić
Bašić 1999). Diferencijalni GPS radi tako da se GPS-prijamnik koji se naziva referentnom
stanicom stavi na poznati položaj. Budući da referentna stanica kroz duže mjerenje
određuje svoj točni položaj, mogu se odrediti pogreške u satelitskim signalima. U
referentnoj stanici odstupanja se određuju mjerenjem udaljenosti do svakog satelita
koristeći dolazne signale i uspoređujući te mjerene udaljenosti sa udaljenostima
izračunatim iz poznatih položaja. Razlika između mjerene i izračunate udaljenosti za svaki
vidljivi satelit postaje "diferencijalna korekcija". Diferencijalna korekcija za svaki praćeni
satelit se oblikuje u odgovarajuću korektivnu poruku i šalje DGPS-prijamnicima
(Differential Global Positioning System). Te se diferencijalne korekcije primjenjuju u
računanjima koordinata obilaznih GPS-prijamnika koji se nazivaju roveri, uklanjajući
mnoge od uobičajenih pogrešaka i povećavajući točnost.
GPS nudi veliku uštedu smanjenjem vremena potrebnog za geodetsku izmjeru. Točnost
jednostavnih GPS uređaja je bolja od jednog metra, a složeniji i skuplji sustavi mogu dati
točnost reda veličine centimetra.
13
Slika 3-7. Hrvatski pozicijski sustav (Marjanović 2010)
Sustav je pušten u službenu uporabu 9. prosinca 2008. godine i u prvoj godini rada
našao je široku primjenu u obavljanju svakodnevnih geodetskih zadaća.
14
Tablica 3-1. Projekcijski referentni sustav Republike Hrvatske - HTRS96/TM
15
Tablica 3-1. Projekcijski referentni sustav Republike Hrvatske - HTRS96/TM (nastavak)
Danas GNSS-prijamnike osim za vojne potrebe, što je bio izvorni povod izrade
sustava, koriste geodeti, rudari, šumari, geolozi, geofizičari, geografi, hidrografi, agronomi
itd. Osim stručne i profesionalne uporabe u raznim znanostima, GNSS je našao široku
primjenu i u svakidašnjem civilnom životu, na primjer u raznim oblicima transporta
(kamionom, brodom i zrakoplovom), sportu (nautika, padobranstvo, planinarenje) pa sve
do ugrađivanja GNSS sustava za navigaciju, u osobne automobile.
16
Uporaba GNSS-a u civilne svrhe započela je vrlo brzo nakon uspostave sustava i
razvijala se brže no što je itko to očekivao. Danas se GNSS-prijamnici koriste za izvođenje
svih vrsta geodetskih kontrolnih i inženjerskih radova, u fotogrametriji za precizno
pozicioniranje aviokamera kao i za snimanje linijskih objekata, kao što su prometnice.
GNSS se može upotrebljavati svugdje osim na mjestima gdje je nemoguće primiti signal.
17
4. GNSS UREĐAJ STONEX S7G
Stonex S7G je ručni GNSS prijamnik visoke točnosti. Naime, S7G prijemnik ima
internu L1, L2, GPS, GLONASS antenu i prijemnik sa 120 kanala te za rad unutar
CROPOS-a ne treba vanjsku antenu. Ovako ostvarena točnost je 2 cm položajno i 3 cm
visinski. Eliminiranjem štapa i vanjske antene otvorile su se nove mogućnosti i brži način
rada, te praktičan i jednostavan transport i nošenje prijamnika. Naravno, kao dodatna
oprema dostupna je i vanjska L1, L2, GPS, GLONASS antena od svega 0,15 kg. Antena se
samo priključi na prijamnik, te uređaj automatski radi s vanjskom antenom (i obratno,
iskopča se i uređaj koristi internu antenu, bez prekidanja mjerenja). Stonex S7G je malih
dimenzija te ima samo 0,9 kg. Minimaliziranjem dimenzija i težine, olakšava se rukovanje
i unaprjeđuje mjerenje. Kućište od gume omogućava otpornost na vodu i udarce/padove,
dok baterija s jednim ciklusom punjenja traje više od 8 sati. Uređaj je prikazan na slici 4-1.
18
4.1. Tehničke mogućnosti i funkcije uređaja
GNSS prijamnik Stonex S7G ima Bluetooth, Wi-Fi, GSM/GPRS modem, SD slot
za memorijske kartice, USB, Windows Mobile 6.2, kameru za snimanje slika i videa. Osim
toga, izvrsno radi samo s internom GNSS antenom i izuzetno se brzo spaja na mrežu.
U nastavku su prikazane tehničke karakteristike uređaja Stonex S7G (tablica 4-1., tablica
4-2. i tablica 4-3.):
Tablica 4-2. GNSS karakteristike uređaja Stonex S7G, otpornost, napajanje i kamera
(Stonex 2013)
19
Tablica 4-3. Ostale karakteristike uređaja Stonex S7G (Stonex 2013)
20
a. Prikaz karte i pozicije te skala u metrima
Prikaz karte
GNSS pozicija
Skala (m)
Alatna traka
b. Statusna traka
Ikone satelita
Očekivana pogreška
Ikona za spajanje
PODP ikona
Ikona baterije Korekcija na
stvarno vrijeme
21
Statusna traka uvijek je vidljiva, ali se prikazane ikone unutar statusne trake
mijenjaju, odnosno ovise o trenutnom statusu sustava. Na sljedećoj slici (slika 4-4.)
prikazane su ikone koje se mogu pojaviti te je za svaku dan opis, njen naziv i značenje.
c. Glavni izbornik
22
GPS svojstva
Upravitelj zadacima
Postavke programa
Prijenos podataka
23
GPS postavljanje - namjestimo
protokol prijenosa podataka i postavke
serijskog priključka. Sličica na zaslonu
(ikona) Ponovno pokreni (Restart)
omogućuje spremanje GPS postavki ako
je prijamnik ugašen ili je baterija
GPS upravitelj uklonjena na dulje vrijeme.
Dodatna obrada - priprema neobrađene
datoteke za dodatnu obradu
(diferencijalne korekcije).
NAPOMENA – NMEA protokol ne
omogućuje stvaranje datoteke
neobrađenih podataka
GPS usluge - omogućuje unos
Koordinatni sustav postavki/modela antene, PDOP, nagib i
SNR vrijednosti
Odabir koordinatnog sustava -
pojedina zona sadrži određene
kombinacije geodetskih datuma i
izbočina.
Datumi/Izbočine:
promijenite postavke trenutnog
referentnog sustava,
dodajte novi referentne sustave
trenutnoj zoni,
stvorite novu svjetsku zonu.
Obnovi Zadano stanje:
obnavlja zadano stanje
referentnih sustava GeoGis
Stvarno vrijeme - programa (svi referentni sustavi
Omogućuje zadani od korisnika bit će
aktivaciju izbrisani).
korekcija stvarnog GSM postavke - omogućuju
vremena postavljanje veze s ISP-om (davateljem
prenošenog kroz usluga interneta) prema specifikacijama
GPS mrežu. dobivenima od prilagođenog GSM
internet davatelja.
Tipka Uredi služi za odabir ili stvaranje
ISP veze.
NTRIP postavke (Network Transport
of RTCM via Internet Protocol) -
omogućuju postavljanje parametara
Ntrip odašiljača kako bi dobio
razlikovnu korekciju preko GSM mreže.
Tipka Uredi služi za odabir ili stvaranje
nove Ntrip veze.
NAPOMENA – Crvena boja znači da su
Slika 4-6. GPS postavke postavke nedovršene ili nepotpune.
24
GSM postavke (Global System for Mobile Communications, u originalu Groupe Spécial
Mobile, slika 4-7.): Odabiremo postojeću vezu iz izbornika ili koristimo tipku Uredi za
stvaranje nove veze.
Naziv (name): Upisujemo naziv nove veze (vrijednost definirana od strane korisnika).
APN: Upisujemo naziv ulazne točke koju zahtijeva naš davatelj mobilnog interneta (npr.
„mobile.vodafone.it“).
Korisničko ime i lozinka (username and password): Upisujemo korisničko ime i lozinku
ako to zahtijeva davatelj mobilnog interneta.
25
Naziv (name): Upisujemo naziv nove veze (vrijednost definirana od strane
korisnika).
Adresa i ulaz (address and port): Unosimo IP adresu i ulazni broj usluge za Ntrip
internet.
Poslužitelj (server): Odabiremo način poslužitelja: Zadano ili Ntrip (za VRS mreže
se preporuča Ntrip).
Vrsta baza (base type): Odabiremo VRS ako se spajamo na mrežu virtualne
referentne stanice ili pojedinačnu bazu ako se spajamo na neovisnu stanicu.
26
Upravitelj zadacima (job manager):
Sadrži ikonu za novi zadatak (new job), otvaranje već postojećeg (open job) te
ikonu za spremanje podataka (save job). Pri spremanju podataka, možemo birati
format datoteke koji može biti: GeoGis . gps ili ESRI shapefile format. Također,
GeoGis učitava rasterske datoteke kao pozadinske karte (bmp, tif, Geotiff, jpg, gif).
Pritiskom na ikonu za pozadinske karte (background maps) možemo učitati
rasterske, vektorske ili karte sa Google maps. Za pravilan prikaz pozadinskih
karata, moramo pripaziti da koordinatni sustav odabran u GeoGis programu,
odgovara koordinatnom sustavu pozadinskih datoteka.
Prijenos podataka internetom moguć je na dva načina. Prvi je direktan način slanja
datoteka, a drugi način je slanje kompresirane datoteke.
Exit (izlaz):
27
Naljepnica/razina
Naljepnica – služi za stvaranje
kratkih opisa i njihovo povezivanje
sa svojstvima.
Razina (Sloj) - za stvaranje CAD
razina i njihovo povezivanje sa
svojstvima. Kada završimo s radom
u GeoGis-u, rezultat će biti
pripajanje svakog svojstva
pojedinačnoj razini.
28
d. Alatna traka
GeoGis program omogućava prikaz jednostavne alatne trake koju možemo koristiti
prilikom mjerenja (slika 4-11.).
Računalne funkcije
Svojstva prijavne točke
Izbornik Def.Točke (Def. Point) služi za definiranje grafičkih svojstava, svojstava točke te
pohranu GNSS pozicije (slika 4-12.).
29
Slika 4-12. Svojstva prijavne točke – Def.točke (Stonex 2012)
Naziv (name):
Pridružiti ili spojiti s prethodnom točkom (join with the previous point):
Služi za spajanje sljedeće točke (ili točaka) linijom koja počinje od prve točke
nakon aktivacije funkcije.
Nakon što smo podesili svojstva točke i vrijeme pohrane, pritisnemo oznaku OK
čime započinje spremanje zadanih parametara. Nakon toga, na ekranu se pojavljuju
dodatne informacije za spremanje podataka točke (slika 4-13.).
30
Slika 4-13. Spremanje i prikaz informacija o točki (Stonex 2012)
NAPOMENA: ako želimo sačuvati svojstva točke bez čekanja da brojač dođe do
postavljene vrijednosti vremena pohrane, pritisnemo oznaku OK.
31
Prikaz planimetričkih koordinata točke, sukladno s lokalnim koordinatnim
sustavom odabranim u GPS postavkama, odnosno postavkama koordinatnog
sustava ( pojašnjeno na strani 21.).
Sliku možemo dodati na način da odaberemo već neku postojeću sliku (select
pictures) ili pomoću ugrađene kamere možemo snimiti vlastitu sliku (take pictures). Da
bi dobili ispravan prikaz slika u GeoGis programu, rezolucija slika mora biti manja od
1600x1200 piksela.
Pregled (stakeout):
32
Slika 4-15. Pregled točaka (Stonex 2012)
33
Kada dođemo dovoljno blizu, odnosno uđemo u polje neposredne udaljenosti,
GeoGis program upozorava nas zvučnim signalom. Pritiskom na oznaku karta (map),
dobivamo grafički prikaz odabrane točke i trenutne GNSS pozicije, odnosno poziciju
odabrane točke i našu trenutnu GNSS poziciju povezane linijom (slika 4-17.). Pritiskom na
oznaku smjer (direction), vraćamo se natrag na prikaz sa strelicom.
Slika 4-17. Grafički prikaz odabrane točke i trenutne GNNS pozicije (Stonex 2012)
34
Naziv puta (route name):
Sve mogućnosti jednake su onima na stranici 29., Svojstva prijavne točke (log
point feature)/baza podataka (database).
35
Računalne funkcije (calculation functions):
Povezati (link):
Kut/udaljenost (angle/distance):
Azimut/udaljenost (azimuth/distance):
Linija/četverokut (alignment/square):
36
pomoću udaljenosti i kuta). Tako dobijemo prvu liniju. Četverokut je definiran pomoću
linije (koja je pod kutom 90°) udaljene od ruba prve definirane linije, za istu tu duljinu.
37
4.2. Značaj i primjena pri istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina
38
5. PREBACIVANJE IZMJERENIH PODATAKA S UREĐAJA STONEX S7G NA
RAČUNALO I S RAČUNALA NA UREĐAJ TE OBRADA PODATAKA
39
2. Nakon toga, provjeravamo glavne postavke, odnosno informacije koje se odnose na
čekanje na spremanje točke i XY toleranciju na visinu (slika 5-2.). Također, u ovom
izborniku odabiremo i način prikaza točke na ekranu uređaja. U svakom trenutku tijekom
rada, dodirom na oznaku točke, možemo vidjeti podatke o odabranoj točki. Odabrane
postavke prikazane su slikom 5-2.
3. Nakon ovih provjera, možemo pristupiti mjerenju. Prije samog mjerenja potrebno je
još otvoriti novi posao (Open job) te mu dati naziv. Potom postavimo uređaj na
odgovarajući položaj (točku) te započinjemo mjerenje prve odabrane točke. Točki dajemo
ime te određujemo visinu antene pritiskom na oznaku stakeout (pregled) - žuta zastavica
(slika 5-3.). Potom pritisnemo OK te potvrdimo odabrane postavke.
40
točke na ekranu GNSS uređaja. Tijekom mjerenja moguće je u svakom trenutku, pritiskom
na oznaku točke, pregledati informacije o odabranoj točki.
41
Isti postupak radimo za svaku točku koju želimo izmjeriti, a nakon svake izmjere,
potrebno je točku pohraniti, pritiskom na oznaku spremi posao (Save job).
4. Kad su izmjerene sve točke, podatke s GNSS uređaja treba prebaciti u računalo.
Prebacivanje se vrši tako da se uređaj spoji pomoću USB (Universal Serial Bus) kabela na
slobodan port u računalu. Zatim uključujemo GNSS uređaj na način da crveni gumb
držimo pritisnutim toliko dugo dok se na uređaju ne upali zeleno svjetlo (slika 5-5.)
42
Potom možemo pokrenuti aplikaciju GeoGisOffice na računalu. Odaberemo u
aplikaciji oznaku USB connection koja služi za prebacivanje podataka s GNSS uređaja na
računalo, ali i obrnuto, s računala na GNSS uređaj (slika 5-7.). Prebacivanje podataka s
računala na uređaj, bit će objašnjeno kasnije u tekstu.
Slika 5-7. Prebacivanje podataka s GNSS uređaja na računalo i s računala na GNSS uređaj
– USB connection
43
Slika 5-8. GeoGisOffice: File-Import-File Geogis
Iako podatke prenosimo u gps formatu, na kraju je važno pravilno odabirati format
u kojem pohranjujemo podatke. Odabiremo dxf način pohranjivanja podataka (File-Export)
jer nam ovaj format omogućava dodatnu obradu podataka u MicroStation ili AutoCAD
programu (slika 5-9.).
44
Kada smo završili s pohranjivanjem podataka, završimo posao u GeoGisOffice
programu (End job) te izađemo iz programa (Exit). Na ovaj način, prijenos podataka s
GNSS uređaja na računalo je obavljen, a podaci o izmjerenim točkama pohranjeni su u
računalo te ih možemo otvarati u MicroStation ili AutoCAD programu (geokodirani su)..
Za obradu i prikaz podataka dobivenih mjerenjem, potrebne su nam i geokodirane karte
(topografske karte i osnovne geološke karte). Ako je karta geokodirana u službeni sustav
Republike Hrvatske (HRTS/Croatia TM), navedeni programi je prepoznaju i pri njenom
umetanju prikazuju koordinate (kao na primjer na slici 5-10.).
45
podijelila na tri horizontalna i tri vertikalna elementa (slika 5-11.). Na taj način dobila sam
devet listova koje GeoGisOffice automatski pohranjuje.
Slika 5-11. Podjela topografske karte Zagreba na devet listova u GeoGisOffice programu
46
Slika 5-12. Pohranjeni dijelovi topografske karte Zagreba na uređaju StonexS7G
47
6. PRIMJERI ZNAKOVITIH SITUACIJA PRI ISTRAŽNIM I
EKSPLOATACIJSKIM RADOVIMA KAD TEHNIČKE MOGUĆNOSTI GNSS
UREĐAJA STONEX S7G DOLAZE DO IZRAŽAJA
Slika 6-1. Položaj eksploatacijskog polja Pregrada II u mjerilu 1:25 000 (Galić 2011)
48
Na eksploatacijskom polju “Pregrada II” izvodi se eksploatacija površinskim
putem. Na sjeveroistočnoj strani kopa formiran je plato na kotama 203 do 210 m n.m.
neposredno uz cestu. Na platou je smješteno postrojenje za sitnjenje i klasiranje tehničko-
građevnog kamena. Plato predstavlja osnovnu razinu na koju se, u dosadašnjoj
eksploataciji, minirana stijena gravitacijski obarala s visinskih etaža površinskog kopa.
Površinski kop se razvijao od sjeveroistoka ka jugozapadu, s otvaranjem etaža odozgo
prema gore. Na taj način dosegnuta je najviša kota terena 455 m n.m. na jugozapadnoj
strani površinskog kopa. Na prostoru eksploatacijskog polja Pregrada II formiran je niz
neujednačenih etaža kako po visini tako i po širini, neujednačenog nagiba. Nagibi etažnih
kosina se kreću od 60° do 80°, što uz dosta nepravilan raspored bermi i mjestimične
visinske razlike kontinuirane kosine i do 250 m, predstavlja opasnost od nekontroliranog
klizanja i obrušavanja komada stijene. Unutar eksploatacijskog polja “Pregrada II”
smješteno je ležište tehničko-građevnog kamena čija površina iznosi oko 12,47 ha. Na
prostoru ležišta nalaze se eksploatacijske rezerve C1 kategorije (Galić 2011).
Slika 6-2. 3D model postojećeg stanja ležišta tehničko-građevnog kamena “Pregrada II”
(Galić 2011)
49
Stručni tim napravio je detaljan obilazak uže lokacije eksploatacijskog polja
"Pregrada II" u svojstvu prikupljanja potrebnih podataka, nakon čega je uslijedila izrada
projektne dokumentacije u cilju sanacije eksploatacijskog polja Pregrada II. Uređajem
Stonex S7G prikupljeni su podaci, odnosno koordinate točaka potrebne za razvoj završne
konture kopa (tri varijante) kao i koordinate svih potrebnih točaka za prikaz svake pojedine
faze razvoja površinskog kopa. Na temelju prikupljenih podataka odabrana je
najprihvatljivija varijanta završne konture, a vremenski i pozicijski razvoj može biti
definiran kroz 14 faza (slika 5-3.).
50
Slika 6-4. Izmjerene točke na eksploatacijskom polju Lazine (Galić 2013)
51
Granice istražnog prostora dobivene mjerenjem koordinata pet točaka prikazane su
na slici 6-6. U ovom primjeru valja ukazati na izvrsnu točnost podataka dobivenih
mjerenjem GPS uređajem Stonex S7G, odnosno odlično poklapanje s postojećim stanjem
na terenu, što će poslužiti za daljnji razvoj kopa i razradu ležišta.
Slika 6-7. prikazuje konačan izgled kopa nakon obrade podataka u MicroStation
programu, odnosno razradu etaža i formiranje granica kopa.
52
Na primjeru eksploatacijskog polja Pregrada II i ležišta tehničko-građevnog
kamena Lazine, možemo vidjeti kako se podaci dobiveni mjerenjem GNSS uređajem
Stonex S7G mogu koristiti u rudarstvu, za potrebe sanacije eksploatacijskog polja,
odnosno potrebe određivanja granica istražnog prostora. Ovako dobiveni rezultati izuzetno
su točni, te su poslužili kao osnova za razradu ležišta po etažama i formiranje završne
konture kopa.
53
7. ZAKLJUČAK
Svi dobiveni podaci mogu se prebaciti s uređaja Stonex S7G na računalo, ali
podatke možemo prebaciti i s računala na uređaj. Važno je naglasiti da pri prebacivanju
podataka treba odabrati odgovarajući format podataka, i u jednom, i u drugom slučaju.
GNSS uređaj Stonex S7G pohranjuje podatke u gps formatu, koje za obradu u računalnim
programima Microstation ili AutoCAD, moramo prebaciti u dxf format. Svi podaci koji se
prebacuju moraju biti geokodirani. Nadalje, pri prebacivanju karata vrijedi isto. I one
moraju biti geokodirane, a za prebacivanje karata u GNSS uređaj, iste moramo podijeliti u
manje dijelove da bi ih uređaj mogao prihvatiti. Sve karte moraju pri tome biti u tif
formatu, a najčešće se radi o topografskim ili osnovnim geološkim kartama, što se tiče
primjene u rudarstvu.
54
eksploatacijskog polja, pozicije istražnih bušotina, pozicioniranje rudarskih strojeva,
opreme i objekata i tako dalje). Nadalje, gotovo svakodnevno se rađaju nove ideje vezane
za razvoj i usavršavanja GNSS uređaja kako bi se poboljšale njihove performanse ili izašlo
u susret zahtjevima za novim primjenama jer, mišljenje je mnogih stručnjaka da
mogućnosti primjene GNSS tehnologije u rudarstvu nisu u potpunosti istražene i
iskorištene, što otvara nove razvojne horizonte.
55
8. LITERATURA
BAČIĆ, Ž., BAŠIĆ, T., 1999. Satelitska geodezija II (skripta). Zagreb: Sveučilište u
Zagrebu, Geodetski fakultet.
GALIĆ, I., HAJSEK, D., FARKAŠ, B., 2011. Idejni projekt sanacije eksploatacijskog
polja „Pregrada II“. Zagreb: RGNF.
LAPAINE, M., LAPAINE, M., TUTIĆ, D., 2013. GPS za početnike. URL:
http://www.kartografija.hr (13.8.2013.)
MARJANOVIĆ, M., 2010. CROPOS - hrvatski pozicijski sustav. Ekscentar, br. 12, str.
28-34. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet.
NARODNE NOVINE, br. NN 56/13. Zakon o rudarstvu. Zagreb: Narodne novine d.d.
STONEX, 2012. Priručnik za početak upotrebe uređaja Stonex S7G. Monza: Stonex d.o.o.
56
VUJIĆ, S., JOVANOVIĆ, Ž., 1997. GPS u rudarstvu i geologiji, Prvi jugoslovenski
seminar iz primjene GPS tehnologije u rudarstvu i geologiji. Beograd: RGF.
VUJIĆ, S., MILJANOVIĆ, I., PETROVSKI, A., PETROVIĆ, T., 2007. Razvoj GPS
podržanog sistema za nadzor i praćenje energetskih i tehnoloških parametara u
površinskoj eksploataciji i sličnim privrednim celinama. URL:
http://simterm.masfak.ni.ac.rs/proceedings/132007/papers/sessions/7Automatizacija_i_kon
trola_procesa/7-2/S.Vujic_RGH%20Bg.pdf (12.8.2013.)
VUJIĆ, S., ZUNIĆ, M., MAKSIMOVIĆ S., 2000. Basic Design Elements of a
Monitoring-Management System for the "Tamnava Zapadno Polje" Coal Open Pit Mine,
LIFE 2000 - Lignite Innovations for Future in Europe, Freiberg, Germany, (137-140).
57