NY PITANJA | ODGOVORI A © primjent propisa tz oblast! obrazovanja | odgoja za polaganje steuénog: Ispita |. Kojim je zakonima regulisan sistem odgoja | obrazovanja? + Ustavom Federacie, Zakonom 0 osnovno| Skoli, Zakonom 0 srednjoj Skol Zakonom o univerztetu i Pedagoskim standardima. Ko moze osnovati osnovnu Skolu, a ko- srednju Skolu? + Osnovnu skolu moze osnovati: domace drustveno pravno i fiziéko fice, kao strano pravno i fizitko lice. Redovnu, specijainu, baletsku i muzicku osnovnu skolu, kao javnu ustanovy sno} svojini moze osnovati samo Opéina (Opdinsko vijeée}. + Sredaju skolu moze osnovall: domace drustveno pravno, gradansko pravno fiziéko ice, strano pravno i fizitko lice u skladu sa Zakonom i dugorotnin Programom iz élana 10. Zakona o srednjoj skoli. + Srednjur Skolu za vjerske sluzbenike moze osnovali verska zajednica. + Stednja skola moze se osnovati u svim oblicima svojine. Kofi su uslovi za osnivanje osnovne, srednje Skole? + Osnovna_skola_moze_se_osnovati_ako_ima: > dovoljan broj usenika. za formiranje 18* odjeljenja redovne, 8 specijaine, 12 za muzicky, baletsku osnovnt Skolu, = odgovarajuci nastani kadar u skladu sa Nastavnim planovima 1 programime za odgoj i obrazovanje, ~ odgovarajuce Skolaske ‘prosttorije, opremu i nastevna sredstva u skladu sa, rocmativima, — wslove za mad altace 6a n siandardima, + Osnivaé formira komisju koja izvréavapripreme za potetak rada i izbo Prin nastavnika. Skola moze poSeti_ sa radom nakon upisa u Rogista Osnovnih skola to posetkom skolske godine. > dovoljan broj odjelenja u skladu sa Pedagoskim standardima, > odgovarajuct nastavni kadar u skladu sa Nastavnim planovima i programima, ~ adgovarajuse Skolske prostorije, oprema i nastavna sredsiva u skladu sa ommativima, Na osnovu Sega se obavija odgojno - obrazovni rad u skoll? + Na osnovw Nastavnog plana i programa, kojim se utvduju zadaci, cijevi. SRuZal- obim it eblei edgoino - obrazomog rada. Isto vati i za’ sredni Kako se donos! Nastavnl plan i program 1 éime su proplsena nastavna stedstva za realizaclju nastavnih_ programa? * Na osnovu prijedioga Kantonalnog Pedago’kog zavoda, struéna _komisija fazmatra i nacrt prolazi javnu raspravu, Nakon toga Ministarstvo 7a ebrazovanje i nadlezni ministar donose Nastavni plan i program. Kojim aktom se utvrduje broj uéenika u_odjeljenju? + Pedagoskim standardima i za osnomnu i za stednju Skolu Kolika je nastavna norme nastavnika? Gime je propisana?i do kada traje? Kako” se dijeli? s + 1. seplembra tekuée do 31, avgusta naredne godine. 38 radnin i 36 hastayrin sedmica u dva polugodista. U Nacrtu: 37 - 95. Zimski_raspust traje '3 sedmice. U Nacrtu 5. Vadi i za srednju Skolu, 9.)Sta_se deSava ako se “ne ostvarl Nastavni plan i program? + Skola ja duzna produziti nastavnu godinu, najvige do 2 sedmice. Nac: dok ne ostvari planirano, Srednja Skola: kao u Nacrtu, a ako ne ostvaii ne moze izdali svjedodabu. 10.’ Koliko traje nastavni Gas, koliki je dnevni broj satl, a koliki_nedjetjni? + Nastavai éas traje 45 minuta, dnevnibroj sati: od I do il éetii asa (20 sati sedmiéno), od IV do Vill pet Gasova (25 sali sedmitno). Nac: broj sedmigwih sati' utviduje se Nastavnim planom i programom. U srednjoj 35 Easova sedmigno i samo je odreden sedmigni fond sat. 11, Na osnovu Gega se izvodi odgojno - obrazovni rad u toku Skolske godine? Sta se regulige tim aktom? + Odgojno - obrazovni rad se izvodi (pored Nastavnog plana i programa) na osnovu Godignjeg programa rada &kole i njim se reguliSu: nastavne obaveze, obim, sadréaj i oblici aktivnosti, slobodne aktivnosti, protesionalna orjentacija, Profesionalna orjentacija i sliéno. Donosi ga Upravni odbor skole na osnovu Prijedioga Nastavnickog vijeéa, a do 30. septembra tekuce godine. (Vaii i za srednju &kolu.) - 12, Kole stobodne aktivnosti se mogu organizovati u &koli? + Slobodne aktivnosti uéenika se ostvaruju putem drusiava, sekelja, Hubova Gruzina, grupa, udeniih zadruga i na debrevelino) osnovi usenika, s cljem razvijanja i produbljivanja uéeniékih stvaralackih sposobnosti, sticanja_pozitvnih navika i vjetina, u skladu sa Programima i Stalutom’ Skole ma osnovwy Podagoskin standarda. (Vazi i za srednju $kolu) 13. Kojl se udibenici mogu upotrebljavati_u Skoli? + U_ &koli se mogu upotrebljavati udibenici koje je odobrilo F . -alno ministarstvo obrazovanja. (Vazi i za srednju Skolu) 14. Kojim aktom se ureduje Zivot i rad Skole? + Praviima skole (Vazi.i za srednju) 15. Upis uéenika u 1 razred osnovne Skole. Sta se poduzima, ako ué ne ide u Skolu? + U aprilu, na osnovu spiska uéenika doraslin za Skolu (dostaviia ga a), odnog ‘lista, fjekarskog uvjerenja_i obavijanog psihologkog testi od strane komisije (pedagog-psiholog, nastavnik i ljekar) usenik se up v I fazred. Ukoliko usenik ne ide u skolu, obavjedtava se nadiezni ski organ, koji prijevjuje rodteja cud) za. prekrSaje + 6. Upis udenika w 1 razred stednje kote. + Na osnovy Konkursa objaviienog u stedstvima javnog_informisanja,nujmnunie {ii mjeseca pre poéetka Sskolske godine. Nagin upisautvrden je = «om (Pravilma) &kole wu skiady sa Zakonom. ‘Status redovnog usenika + maze steci samo u jedaoj sfedojoi hol, a vanredan ucenik moze bili 2 akoj sted} Skol, sem u_gimmazit.‘se utvrduje uspjeh. U_nizim razredima uéitelj, a u visim odjeljensko vijece (49) va se" ott osname stoi aevedst vas TSW regedes ala MECN TS edau situ mote s6. prot u Seiad pe, od 6) Woe pan Bae REE Pen A as dlreet nuawice vols Sa penta wa 20. Ko moze izvoditi nastavu u osnovnoj i stednjoj Skoli? + Nastavnici predmotne i razredne nastave sa visokom, vigom i srednjom Skolom. Za stednju kolu Vil stopen steudne spreme. Nac: nema SSS u ‘esnovnoj Stoll. Steuéna zastuplienost je definisana Nastavnim —planom i programom, 2 u skladu sa Pedagoskim standardima. Za prijem nastavnika Upravni odbor raspisuje konkurs, nastavnik ima obavezan ljekarskipregied svake Skolske godine i ne smije raditi ukolike ima zaraznu ii dusevnu bolest. Gt Koll su steutni organi Skole? = (ati i za + Nastavnitko vijage, odjoljenska vijeéa i Skolski srednju Solu) (22/ Organ upravijani. Upravni_ odbor 23. Ko wri strugni nadzor uSkoll? + Opéi struéni nadzor vedi PPZ. U starom zakonu to je Republicki, a sada Federalni, odnosno kantonaini. (Nacrt: uZi_strugni nadzor vise direktor, Pedagog i savjetnicl Zavoda, Vai i za srednjo Skole) 24. Kako se finansira obrazovanic? + 2 stedstava Republike, a moze i od prodaje intolektualnin i kultuenih dobara i usluga, iz tegata, poklona, zavjeilanja i sliéno. Ukinut Republicki javni fond. Nacr: Kanton. Vazi i za’ srednju skolu 25. Na kojem jeziku se izvodi nastava u Skoll? + Standaréni kniizevni jezik jekavskog izgovora konstitutvrih naroda RBI bosanski, sipski, hrvatski. Ravnopravna zastupljenost oba pisma (u prva_ ti razteda i latinica i cirlica).Prvo pismo utvrduje Upravni'odbor skole. wazavajuéi midenje roditelja_i sredine. 20 uGenika, Kojima jezik nije maternji, mora imati_ obezbjedenu nastayvu na maternjem jeziku. Jedna Narodnost - astava na njihovom jeziku, ali obaveza saviadavanja prvog jezika sredine, + Nacrt: bosanski ii hrvatski jezik ijekavskog izgovora, i pro se usi latinica Stednja: kao i za osnovnu, ali je pottebna “30 udenika da bi seregionalne jezike i jezike manjina iz 1992. godine. 26/ Koje vrste srednjih skola postoje kod nas? * Gimnazije, tehnicka i srodne, umjetnicka, uditelska, struéna i specijaina, © 27. Kako se ocjenjuje viadanje uéenika? kraju razreda ina kraju ékolovanja. Javna je isprava, Ga /Prevodnica / + Qbrazac 27. Salje se sluzbeno skoli u koju usenik prelazi Nakon upisa Skola vraéa odrezak (potvrdu) yu stary ékolu, kao dokaz da je ueenik upisan i da ée se brisali iz stare Matiéne kniige i Odjeljenske kniige. 41. Sta treba da sadréi zapisnik sa sjednice Odjelienskog vijeca? + Datum, odsulni, dnevni red, realizacija zakjuéaka sa predhodne sjednice, tok diskusije, zakjuéci, polpis zapisnicara i direktora Skole. pesat (2 Oputstve © odgoino - obrazovnom radu predskolskih ustanova osnovnih i ednjih Skola za vrijeme ratnog stanja Ovim Uputsivom je regulsana organizacija nastave sa posebnim osvitom na bezbijednost ucenika, vodenje i Cuvanje dokumeniacije, saradnja. sa. svim faltorima u oblasti obrazovania i sliéno, 8. Upis Skola u Registar. Ko vod! Registar? * Upisule Ministarstvo, provjerava komisija osnivaa (Opéina), prilaze se nazi esnivaéa Zapisnik Komisije, imenovanja direktora. izbor Upravnog odbora, odjeljenja i ueenikU. odies obrazovanja nadlezni su Kantoni - Zupanije. Sistemski i ez propisi doneseni prije stupanja na snagu Ustava Federacije. primjeniuju st U dijelu koji nije regulisan novim propisom iu dijelu koji je u skladu ,s, Ustavom Federacje Bosne i Hercegovine, 45, Koko je razradena u Uslavu Federacije BiH struktura federaine vlasti? @ USTIV NI z a ZEversounr sup (yerount E77 Sun Bet + Usiar Federacije je stupio na snagu 30. marta 1994. godine i voden jc ra principima Povelje Ujedinjenih naroda, Univerzalne dekleracije 0 lludskir pravima, izjavor | principina Wedunarodne Konterencije © bivSo} Jugoslavil odiukama Savjeta siguisosti UN. Ustroj_Federalne vi 1. ZAKONODAVNA YLAST - PARLAMENT = PREDSTAVRISK! DOM - Sastaji se od 140 predstavnika (zastupnika koji st wabrani neposredaim, tai, demokraiskim izborima i predstavijaj Kandidato poligkia stranaka ~ DOM NARODA = sestoi se o¢ 39 BoSnjaka, 30 Hrvata i ostall narods. Obezbjeduje. zaitiu interesa narccla. \zaslanici se biraju “posrednin izborom’. Kod donasenja sdluke, ako jo vedire preostalh naroda protiv, neke odiuke Za koju se BoSnject i Hevat, tormira se komisija Boérjaka | Hrvata Tako i oni u roku od 7 dana ne tije’e to pitanje Ustavai sud donos odiuku po ailnom postupku 2. IZVRSNA_VLAS’ x PREDSJEDNIK | DOPREDSJEDN:X FEDERACIE = VLADA (PREMIER (predsjednik Vlade), ZAMJENIK PREMIJERA MINISTAL (6a svojim zamjenicima). PARLAMENT: % rad domova je javan i oni donose zakone 22 odluke Parlamenta neophodna su odotrenja oba coma, osim pravilnike | dekleracije m nadleénosti Parlamenta: izbor Predsjednika Federacije i Podredsjednik: Federacije, potvedivanje imenovanja Viade Federacije, donogenje zakone davanje Saglasnosti za upotrebu voine ile, davanje ovlasti kantonima d: zakjuéuju sporazume sa dréavama_ i _medunarodnim —organizacijame finansiranje Armije Federacije, donosenje budzeta Federacije i sliéno. * uw nadleznosti Federacije su: vanjski poslovi, odbrana i zailita Federacije drzavijansivo, ekonomska politika, tgovina, carina, finansje, energetike orbaprotv medunarodnog kriminala, finansiranje institucija i ustanove Roje Federaine viasti osnivaju oporezivanjem, zaduzivanjem, _zdravstve ekologiia, Komunikacije i transport, sojalna ‘politika, imigracija. + zi turizam i koriStenje prirodnin bogatstava. =u nadiednosti_ kantona su: policija, obrazovanje, kultura, javne_sluzbe stambena politixa, donogenje propisa 0 koriétenju lokalnog zemijiste Uunapredenju tokalnog posiovania i dobrotvornih aktivoost, 0 tokalnir postiojenjima za proizvodnju, kantonalni turizam, osiguranjem rada izgradnje ATV-a, SubStA vi AS supe Sx oe J CO Tg er dun beh sAaHed ) mew pecnsern ARAVA [RSD Sr