Professional Documents
Culture Documents
Nub
Nub
Nub
1
Što je ISBN
ISBN je međunarodni sistem brojčanog označavanja publikacija sa svrhom jednokratne
identifikacije svih omeđenih publikacija. To je jedinstven i nezamjenjiv broj za samo jedan
naslov ili izdanje knjige (tj. omeđene publikacije), samo jedan svezak i samo jedno
neizmijenjeno izdanje istog izdavača.
2
• prodajni katalozi,
• katalozi knjiga,
• umjetnički katalozi bez bibliografske vrijednosti,
• proizvodni programi,
• cjenovnici,
• prospekti,
• uputstva za upotrebu,
• tehnička uputstva,
• pozivi,
• plakati,
• zidne novine,
• leci,
• pozorišni i koncertni programi priredbi,
• katalozi izložbi bez dužeg teksta (obično presavijeni na jednom listu),
• nastavni programi i planovi rada za škole i druge obrazovne ustanove,
• izvještaji i drugi materijali škola u obliku rukopisa/tiskopisa, radne bilježnice i listovi,
• bojanke bez teksta, materijali za izrezivanje,
• razglednice,
• različiti džepni kalendari, rokovnici,
• obrasci, formulari, upisni listovi,
• muzičke kasete i CD-ovi
• igračke
Publikacije sa dvostrukim obilježavanjem (ISBN i ISSN)
Neke publikacije imaju dva međunarodna sistema obilježavanja:
ISSN (International Standard Serial Number) za serijske publikacije i
ISBN (International Standard Book Number) za monografske publikacije.
Publikacije koje dobivaju oba sistema obilježavanja su:
posebna izdanja,
radovi,
djela naučnih i sličnih institucija.
Najčešće publikacije koje imaju dvostruko obilježavanje su izdanja akademija nauka i
nekih instituta. Te publikacije imaju serijski karakter, ali svaka se može posmatrati i kao
monografska publikacija jer ona ima svoj stvarni naslov, a često i autora.
Dvostrukim obilježavanjem monografskih serija omogućeno je njihovo praćenje i kao
serijskih i kao monografskih publikacija.
3
ISBN i elektronska građa
ISBN se dodjeljuje knjigama i drugim omeđenim publikacijama na različitim elektronskim
medijima (disketa, CD-ROM, mrežna knjige i programska podrška)
4
na dnu naslovne strane,
na zadnjoj strani korica,
na zadnjoj strani omota i na zadnjoj strani zaštitne kutije ili omota.
Za elektronske publikacije ISBN broj se navodi:
na naljepnici diskete, CD-ROM-a,
na ambalaži,
na naslovnom zaslonu diskete, CD-ROM-a ili mrežne publikacije,
u uvodnim špicama (film, video).
Ispred brojeva mora obavezno stajati međunarodna kratica ISBN. Broj mora da bude
uočljiv za ljudsko oko.
Prednosti ISBN-a
ISBN prati proizvod od trenutka proizvodnje,
predstavlja suvremeno i značajno sredstvo racionalizacije,
pruža mogućnost lakše i bolje identifikacije publikacija.
5
Npr: ISBN 9958-40-000-6 ISBN bez kontrolnog broja 9958-40-00
Dodaje se EAN kōd za knjige 978
978995840000 EAN sa kontrolnim brojem (izračunat po pravilima EAN)
978995840001
EAN prugasti kōd na knjizi je optički čitljiv prikaz njezinog ISBN-a. Pošto ISBN centar
dodijeli ISBN broj publikaciji, izdavač je dužan da ISBN broj dostavi štampariji koja će na
osnovu njega izraditi EAN kōd na zadnjem koričnom listu. Prelaskom optičkog čitača preko
EAN koda dobije se niz stručnih, naučnih, poslovnih podataka o knjizi.
6
Šta je ISSN?
ISSN (International Standard Serial Number = Međunarodni standardni broj za serijske
publikacije) je kratak, jedinstven, jasan i međunarodno prihvatljiv kôd, koji omogućava
identifikaciju svake serijske publikacije neovisno o jeziku ili zemlji u kojoj je publikacija
objavljena. Svaki ISSN je jedinstven identifikator za građu koja je u nastavcima.
Međunarodni standardni brojevi su prikladni za većinu građe koja se nastavlja, bez obzira
da li su nastali u prošlosti, sadašnjosti ili skoroj budućnosti i na bilo kojem mediju
produkcije, te se dodjeljuju čitavoj populaciji serijskih publikacija i većini integrirajuće
građe.
ISSN mreža
ISSN mreža (osnovana 1971. godine, a do 1993. godine poznata kao ISDS (International
Serials Data System) je svjetski sistem za identifikaciju serijskih publikacija u okviru
univerzalne bibliografske kontrole. Mreža se sastoji od Međunarodnog centra,
Regionalnog centra i 88. Nacionalnih centara. Uspješno funkcionisanje ISSN sistema
(mreže) zavisi od jedinstvene primjene zajedničkih pravila i standarda za registrovanje
građe u nastavcima (građe koja se nastavlja) i za pripremanje ISSN zapisâ zbog
uključivanja u ISSN registar. U pravilima i standardima koji se razvijaju vodi se računa da
se osigura što je moguće veća kompatibilnost i harmonizacija sa međunarodnim
standardima, kao što su Međunarodni standardni bibliografski opis građe u nastavcima
(građe koja se nastavlja) (ISBD(CR)) i prakse drugih međunarodnih sistema, kao što su
Anglo-američka kataloška pravila (AACR2)
7
Nacionalni ISSN Centri svoj doprinos daju identifikacijom novih online izdanja kada se
ISSN dodjeljuje, te se u zapise dodaje poseban kod za serijske publikacije otvorenog
pristupa.
8
Dodjela ISSN-a digitalnim reprodukcijama ugašenih štampanih publikacija
ISSN Nacionalni centari dodjeljuju ISSN digitanlnim reprodukcijama kada:
a. Trenutni izdavač posjeduje digitalnu reprodukciju ugašene štampane serijske
publikacije.
U ovom slučaju Nacionalni Centar zemlje iz koje je izdavač, dodjeljuje ISSN. Ovo pravilo
se koristi i kad:
1. Institucija poput biblioteke ili arhivskog providera (archives provider) daje na korištenje
digitalnu verziju, a drugi izdavač je posjeduje
2. Kada je digitalna verzija paralelno dana od strane trenutnog izdavača (vlasnika) i
biblioteke / arhivskog providera
1. Ako trenutni izdavač ne posjeduje publikaciju ili ako se ne može utvrditi ko je odgovoran
za nju, Nacionalni centar koji dodjeljuje ISSN, Centar u zemlji u kojoj se nalazi institucija
je odgovorn za digitalizaciju (npr. biblioteka / arhivski provider). U ovom slučaju se ne
uzima u obzir zemlja iz koje je izdavač štampane verzije.
2. Ako trenutni izdavač ne posjeduje publikaciju, te je ona dostupna u više institucija u
različitim zemljama, odgovorni Nacionalni Centar je onaj koji je dobio zahtjev (za dodjelu)
od izdavača iz svoje zemlje. Centri surađuju,te tako nema “duple” dodjele.
9
5. Izvor ima tematski povezan sadržaj, kao i svoje čitatelje.
10
zajedno sa ključnim naslovom, podatak potreban za identifikaciju publikacije. Za svaku
serijsku publikaciju sa ISSN oznakom postoji odgovarajući ključni naslov, standardizirani
oblik naslova koji se uvodi u vrijeme registracije ISSN-a.
ISSN treba navoditi na istaknutu mjestu na svakom broju publikacije:
štampane publikacije - u gornjem desnom uglu, ili zajedno s bar kodom u donjem lijevom
uglu korica elektronske publikacije - na naslovnici ili njezinom ekvivalentu
Napomena:
Elektronska verzija može biti urađena na dva načina:
Časopisu je posvećena potpuna web stranica ;
Časopis je dio stranice.
Ako je na stranici samo časopis, mora imati header na kojem je naznačen naslov koji se
grafički ističe. I taj header mora biti prisutan bez obzira da li gledate arhivu, najnoviji broj
publikacije ili impressum.
Važno je da časopis ima i arhivu starijih brojeva (kada je u pitanju novi časopis, arhivi se
poslije dodaju stariji brojevi, a npr. na naslovnoj stranici se nalazi najnoviji broj).
Ako serijska publikacija nosi i ISSN i ISBN oznaku, što je slučaj sa monografskim serijama,
obje oznake se trebaju pojaviti zajedno, svaka sa svojim prefiskom (ISSN ili ISBN). Kada
publikacija sadrži naslove glavne zbirke i podzbirke, ISSN oznaka se treba odštampati na
publikaciji, a trebala bi se razlikovati ili dodavanjem ključnog ili skraćenog ključnog naslova
nakon relevantnog broja ili štampanjem iste što je moguće bliže aktualnim naslovima.
Kada se publikacija objavljuje na različitim medijima za koje se dodjeljuju različiti ISSN-i,
na publikaciji se štampaju ISSN-ovi svih izdanja, svaki sa dodatnim podacima.
Primjer 1:
ISSN 1986-6135 (Print)
ISSN 1986-6135 (Online)
Primjer 2:
Online publikacija: ISSN 1986-6135
Print publikacija: ISSN 1986-6135
11
Za publikacije koje još ne izlaze (štampane publikacije i publikacije na CD-ROM-u, DVD-u
itd.) uz ispunjeni obrazac dostaviti radnu verziju naslovne stranice, impresuma i sadržaja
prvog broja, te poslati elektronskom poštom ili telefaksom.
Za online građu dovoljno je ispuniti obrazac (građa mora biti postavljena na stranice, tj.
publikacija mora imati najmanje pet članaka u jednom broju).
Za digitalne reprodukcije ugašenih štampanih publikacija dovoljno je ispuniti obrazac, te
na njega dodati:
Mjesto reprodukcije
Ko je odgovoran za reprodukciju
Datumi kada se publikacija reprodukovala
Datumi ili dosljedne oznake reproduciranih brojeva
Napomena: ako se obrazac šalje putem elektronske pošte, mora biti skeniran.
Preuzmi - Obrazac za dodjelu ISSN broja
12
Prednosti upotrebe
ISSN omogućava ekonomičnu metodu komunikacije između dostavljača i izdavača što
olakšava distribuciju;
precizno navođenje serijskih publikacija;
ISSN se u automatizovanim sistemima koristi u svrhu pretraživanja, pohranjivanja i
slanja podataka
13
ŠTO JE ISMN?
ISMN (International Standard Music Number = Međunarodni standardni broj muzikalija)
predstavlja jedinstveni identifikacijski broj za štampane muzikalije. Pojam štampana/tiskana
muzikalija obuhvata partiture, dionice ili sastavne dijelove multimedijskog kompleta. ISMN se
ne dodjeljuje samostalno objavljenim zvučnim zapisima, videozapisima ili zapisima na
računalnom mediju.
KAKO JE SASTAVLJEN ISMN?
ISMN je sastavljen od oznake ISMN iza koje slijedi slovna oznaka M i devet brojeva
raspoređenih u tri skupine, međusobno odvojene crticom ili razmakom.
Npr.
Zbirka kompozicija za gitaru, Vjekoslava Andreea, u izdanju izadavača Vrijeme, Zenica,
ima slijedeći ISMN:
ISMN M-802150-00-3
Gdje je:
ISMN - akronim engleskog naziva International Standard Book Number
M - slovna oznaka sistema ISMN
802150 - oznaka izdavača (Vrijeme, Zenica)
0 - kontrolni broj
KOJIM PUBLIKACIJAMA SE DODJELJUJE ISMN?
• partiture
• džepne partiture
• vokalne partiture
• skupovi dionica
• dionice koje se mogu kupiti pojedinačno
• zbirke pop i rok kompozicija
• drugi mediji koji čine sastavni dio cjeline (npr. zvučni zapisi sa štampanom muzikalijom)
• tekstovi pjesama koji se objavljuju s štampanim muzikalijama (ako se prodaju odvojeno)
• muzikalije u mikroobliku
• muzikalije na Brailleovu pismu
• elektronska izdanja muzikalija
KOJIM PUBLIKACIJAMA SE NE DODJELJUJE ISMN?
• knjige o muzici/glazbi (nose ISBN)
• tonski zapisi i videozapisi, uključujući i zapise na računarskom mediju
• serijske publikacije (nose ISSN)
COBISS (engl. Co-operative Online Bibliographic System & Services — Zadružni internetski
bibliografski sistem i usluge; izgovor kobis) organizacioni je model koji se koristi da
14
pridruži biblioteke u jedinstven bibliotečko-informacioni sistem sa uzajamnom katalogizacijom.
Ovaj sistem ima mnogo funkcija tzv. virtuelne biblioteke. Trenutno je u upotrebi
u Sloveniji (COBISS.SI), Bosni i
Hercegovini (COBISS.BH), Makedoniji (COBISS.MK), Srbiji (COBISS.SR) i Crnoj
Gori (COBISS.CG). Ovi informacioni sistemi su autonomni, ali dele platformu. Preko 350
biblioteka koristi COBISS za automatizaciju svog poslovanja. COBISS.Net je naziv mreže koja
povezuje COBISS kooperativne bibliografske sisteme različitih zemalja.
COBISS je razvijen od strane slovenačkog Instituta za informatiku (slov. Institut informacijskih
znanosti, IZUM) iz Maribora. Marta 2011. godine, rukovodstvo IZUM-a odlučilo je da se povuče
sa položaja. Kao razlog naveli su prezriv stav (slovenačkog) Ministarstva za visoko obrazovanje,
nauku i tehnologiju (koji je vodio Gregor Golobič) ka IZUM-u.
15