Professional Documents
Culture Documents
Apendix 2 - Decibel-Sta-Je-To-Novo
Apendix 2 - Decibel-Sta-Je-To-Novo
ELEKTRONSKI FAKULTET
KATEDRA ZA ELEKTRONIKU
SEMINARSKI RAD
Predmet: Računarske mreže i interfejsi
Studenti:
0
Niš, decemdar 2007.
Sadržaj:
1. Sadržaj .......................................................................................................... 1
2. Uvod ............................................................................................................. 2
3. Zašto koristimo decibele pri računanju? ..................................................... 3
4. Šta znači dBm ? ........................................................................................... 4
5. Koja je razlika izmedju decibela napona i decibela snage? ......................... 5
6. Slabljenje i pojačanje ................................................................................... 8
7. Redna veza dvo-ulaznih kola ....................................................................... 9
8. Konverzija iz decibela u procente i obrnuto ................................................ 9
9. Konverzija napona u % u decibele i obrnuto ............................................... 10
10. Konverzija snage u % u decibele i obrnuto ............................................... 11
11. Konvertovanje x % više ili manje od nekog napona u decibele ................ 12
12. Konvertovanje x % više ili manje od neke snage u decibele ..................... 13
13. Korišćenje vrednosti u decibelima u proračunima ......................................13
14. Sabiranje nivoa snaga ................................................................................. 13
15. Merenje signala koji su u granicama šuma ................................................ 14
16. Sabiranje napona ........................................................................................ 15
17. Maksimalni naponi ..................................................................................... 19
18. Šta merimo u decibelima? .......................................................................... 19
19. Šum ........................................................................................................... 21
20. Usrednjavanje signala šuma ...................................................................... 22
21. Faktor šuma, slika šuma ............................................................................ 23
22. Fazni šum ................................................................................................... 24
23. S parametri ................................................................................................. 26
24. Koeficijent stojećeg talasa i koeficijent refleksije ...................................... 27
25. Intenzitet polja ............................................................................................ 29
26. Pojačanje antene ......................................................................................... 30
27. Krest faktor ................................................................................................. 30
28. Snaga kanala i snaga susednog kanala ....................................................... 33
29. Kvalitet modulacije EVM .......................................................................... 35
30. Dinamički opseg A/D i D/A konvertora .................................................... 36
31. dB(FS)(Opseg pune skale) ......................................................................... 37
32. Pritisak nivoa zvuka......................................................... ….....…..........…38
33. Odmereni nivo pritiska zvuka dB(A)............................... ….....…..........…38
34. Nekoliko brojeva koje vedno znati................................... ….....…..........…39
35. Tabela sabiranja vrednosti u decibelima.......................... ….....…..........…41
36. Neke korisne vrednosti..................................................... ….....…..........…42
37. Druge referentne vrednosti............................................... ….....…..........…42
38. Tačnost, broj i decimalna mesta....................................... ….....…..........…43
1
39. O autorima........................................................................ ….....…..........…44
40. Literatura... ...................................................................... ….....…..........…45
UVOD
dB (decibel)
Decibele nalazimo svuda, u nivoima snage, napona, šuma, koeficijenata refleksije, jačini
polja... Decibel se koristi za merenje nivoa zvuka, ali se znatno šire koristi u elektronici,
obradi signala i komunikacijama.
Decibel je logaritamska jedinica koja se koristi da opiše odnos. Taj odnos može biti odnos
snage, pritiska zvuka, napona, ili intenzitet nekih parametera signala.
Osnovna jedinica je Bel i ona prestavlja dekadni logaritam odnosa dva nivoa snage
signala. Ovaj jedinica se koristi jer je praktičnija za račun. Prvobitno je korišćena u
proračunima audio signala, a poznato je da ljudsko uho reaguje logaritamski na promenu
jačine signala.
Pošto je Bel velika jedinica (1 B predstavlja odnos 1:10) , u praksi se koristi decibel (dB)
koji je 10 puta manji.
Decibel je, dakle, jedinica koja prikazuje relativan odnos snage dva signala, u našem
slučaju odnos snage ili jačine polja dva signala. Ona predstavlja neimenovan broj, slično
kao i procenat.
Jedinica Bel je data u čast pronalazača telefona Aleksandra Grema Bel-a. Medjutim, kao
što smo naveli, znatno je pogodnije koristiti decibele (gde skraćenica “deci” znači u
prevodu deseti deo), tako da velike opsege signala koje susrećemo u telekomunikacijama
i elektronici možemo prikazati znatno manjim brojnim vrednostima koje su mnogo
pogodnije za računanje.
2
Ova formula pokazuje način konverzije odnosa snaga P1 i P2 u decibele. Pretpostavimo da
P1 iznosi 200 W, a P2 iznosi 100 mW. Njihov odnos u decibelima možemo izračunati baš
pomoću ove relacije na sledeći način:
Naravno, pre deljenja nivoa snage, moramo konvertovati njihove vrednosti na isti red
veličine (znači P1 je 200 W, a P2 moramo takodje pretvoriti u vate, i ono iznosi 0,1 W).
U praksi se koristi i dBm, a to je jedinica koja pokazuje apsolutan odnos jednog signala
prema referentnom signalu 0.001 W (1 mW). Dakle dB i dBm je ista jedinica, samo što je
dBm izražen u odnosu na poznat nivo snage. Takođe se i osetljivost prijemnika označava
negativnim vrednostima decibela i to u dBm.
Primer 1:
3
Inženjeri rade svakodnevno sa brojevima, neki od njih su jako mali, a neki veoma veliki.
Na primer, mobilna radio stanica može emitovati 80 W snage. Mobilni telefon prima
samo 0,000 000 002 W, što je 0,000 000 0025 % ukupne izračene snage. U ovakvim
slučajevima pogodno je koristiti logaritme ovih brojeva.
Snaga bazne stanice je +49 dBm, mobilni telefon prima snagu od -57 dBm, što daje
razliku nivoa snaga od +49 dBm - ( -57 dBm) = 106 dB.
Primer 2:
Kao što vidimo, kada su vrednosti izražene u decibelima, mnogo je lakše sa njima
manipulisati. Znatno je lakše sabirati i oduzimati vrednosti u decibelima, nego množiti i
deliti vrednosti u linearnoj predstavi.
U skladu sa standardom IEC 27, postoje dva načina pisanja ove formule:
4
Izračunavanjem se dobija vrednost od 7 dB. Medjutim, prema standardu IEC 27, nije
dozvoljeno pisati 7 dB, već je u ovom slučaju jedinica kojom se izražava odnos ove dve
snage dBm.
Opseg izlazne snage signal generatora tipično se kreće od -140 dBm do +20 dBm
ili od 0.01 fW do 0.1 W.
Mobilne radio stanice emituju signal snage od +43 dBm ili 20 W.
Mobilni telefoni emituju signal snage od +10 dBm do +33 dBm, ili od 10 mW do
2 W.
Broadcast predajnici emituju signal snage od +70 dBm do +90 dBm, ili od 10 kW
do 1 MW.
Pre svega, zaboravite sve što ste ikada čuli o decibelima napona i snage. Postoji samo
jedna vrsta decibela i ona predstavlja odnos nivoa snaga P1 i P2.
Naravno, bilo koji nivo snage se može izraziti preko napona ukoliko znamo otpornost:
5
dobijamo:
Poslednje dve formule pokazuju zašto se za odnos snaga koristi 10log, a za odnos napona
20log. Naravno, sve ovo važi ukoliko su otpornosti R 1 i R2 jednake. Medjutim, u
slučajevima da one nisu jednake, moramo uključiti u konačni rezultat i njihov odnos.
Vraćanje u linearne vrednosti je isto kao što smo naveli. Za odnose napona vrši se
deljenje sa 20, a za odnose snaga delimo sa 10:
Iz relativnih vrednosti odnosa nivoa snage P1 (napona U1) i nivoa snage P2 (napona U2),
dobijamo apsolutne vrednosti korišćenjem naznačenih vrednosti (1 V, 1 µV...)
Ove apsolutne vrednosti su takodje poznate kao NIVOI. Nivo od 10 dBm znači
vrednost koja je 10 dB iznad 1 mW, a nivo od -17 dB(µV) znači vrednost koja je 17 dB
ispod 1 µV.
6
Kada računamo ove vrednosti, veoma je važno obratiti pažnju na to da li su one vrednosti
snage ili vrednosti napona.
U vrednosti snage spadaju snaga, energija, otpornost, šum i fluks.
Primer 3:
ili
Primer 4:
7
SLABLJENJE i POJAČANJE
Linearna prenosna funkcija alin dvo-ulaznog kola predstavlja odnos izlazne i ulazne
snage:
Ako je izlazna snaga P2 veća od ulazne snage P1, tada je logaritamski odnos P1 i P2
pozitivan. To je poznato kao POJAČANJE.
Ako je izlazna snaga P2 manja od ulazne snage P1, tada je logaritamski odnos P1 i P2
negativan. To je poznato kao SLABLJENJE.
Računanje odnosa snaga ili odnosa napona iz vrednosti dB u linearne vrednoti se vrši po
sledećim relacijama:
8
da se jave oscilacije u pojačavaču. Medjutim, veće pojačanje se može postići
povezivanjem više pojačavačkih stepena na red. Problem oscilacija može se izbeći preko
odgovarajuće zaštite od oscilacija.
U slučaju redne veze (kaskade) dvo-ulaznih kola, možemo lako izračunati ukupno
pojačanje (ili slabljenje) sabiranjem vrednosti decibela.
Slika 2: Redna veza dvo-ulaznih kola (filter-filter, amplifier – pojačavač, mixer – mešač
frekvencija, IF amplifier – mejdufrekventni pojačavač)
Primer 5:
Termin “procenat” potiče iz Latinskog jezika i ima značenje “po sto”. 1% znači stoti
deo vrednosti.
9
Kada koristimo procente, moramo ispitati dve stvari:
Primer 6:
Primer 7:
10
Izlazni napon koji je za 3 dB manji od ulaznog napona, je prikazan u procentima za 70,8
% manji od ulaznog napona.
Primer 8:
Primer 9:
11
Izlazna snaga koja za tri decibela manja
od ulazne snage, je prikazana u
procentima 50% ulazne snage.
X % više ili manje od neke vrednosti znači da sabiramo ili oduzimamo datih X % od
početne vrednosti. Na primer, ako pretpostavimo da je izlazni napon U2 pojačavača veći
od ulaznog napona U1, onda to računamo na sledeći način:
Ako je izlazni napon manji od ulaznog napona, onda X mora da bude negativna vrednost.
Primer 10:
12
U slučaju da je izlazni napon za 20% veći od ulaznog napona, onda će pojačanje u
decibelima biti +1.58 dB, a za slučaj da je izlazni napon za 20% manji od ulaznog
napona, tada će pojačanje u decibelima biti -1.94 dB.
Analogno formuli koju smo koristili kod konvertovanja napona, kod konvertovanja snage
situacija je sledeća:
Primer 11:
U ovom delu je prikazano kako da sabiramo nivoe snaga i nivoe napona u logaritamskom
obliku, odnosno u decibelima.
Naravno, nije!
13
Ako konvertujemo ove nivoe snaga u linearne vrednosti, očigledno je da je 1 W + 1 W =
2 W. Ovo je 33 dBm, a ne 60 dBm. Ovo je tačno samo ako nivoi snaga koji se sabiraju
nisu u korelaciji, što znači da trenutne vrednosti nivoa snaga nemaju zajedničku fazu.
Napomena: Nivoi snaga u logaritamskim jedinicama trebaju se konvertovati prethodno da
bi ih sabirali, tako da možemo sabirati linearne vrednosti. Ako nam je nakon sabiranja
pogodnije da radimo sa vrednostima u decibelima, možemo konačni zbir konvertovati u
dBm.
Primer 12:
Želimo da sabiramo tri signala P1, P2 i P3 sa nivoima od 0 dBm, +3 dBm i -6 dBm. Kolika
je ukupna snaga?
14
Jedan zajednički proces merenja uključuje i merenje oslabljenih signala, koji su blizu
granice šuma i potiču od test instrumenata kao što su prijemnik ili spektralni analizator.
Test instrument prikazuje zbir svih prisutnih šumova i snage signala, ali bi idealno trebao
da prikaže samo snagu signala.
Preduslov za takav proces je da test instrument mora da prikazuje RMS snagu signala.
Ovo je skoro uvek slučaj kod merača snage, ali kod spektralnih analizatora neophodno je
da uključimo RMS detektor.
Prvo, odredjujemo prisutan šum Pr test instrumenta isključivanjem izvora signala (bez
signala). Zatim, merimo signal sa šumom P tot. Snagu korisnog signala P dobijamo
oduzimanjem linearnih vrednosti snaga.
Primer 13:
Izmereni šum Pr merača snage ima nivo od -70 dBm. Kada se dovede ulazni signal,
izmerena vrednost se povećava na Ptot = -65 dBm. Kolika je snaga korisnog signala P u
dBm?
Vidimo da bez ikakve kompenzacije, šum test instrumenta će izazvati grešku od 1.6 dB,
koja je relativno velika za test instrumente.
SABIRANJE NAPONA
15
Slično, možemo sabirati vrednosti u decibelima za naponske veličine samo ako ih pre
toga konvertujemo iz logaritamskih jedinica. Moramo takodje imati na umu da naponi
mogu biti u korelaciji ili ne. Ako su naponi u korelaciji, moramo onda znati i odnos faza
tih napona.
Signale koji nisu u korelaciji, sabiramo tako što sabiramo njihove kvadrate. Ako je neki
od napona u početku specificiran u dB(V), moramo ga prvo konvertovati u linearnu
vrednost:
Primer 14:
16
Posle konvertovanja ukupnog napona u dB(V), dobijamo:
Slika 4: Sabiranje dva signala u korelaciji koji imaju fazni stav od 0o.
17
Slika 5: Sabiranje dva signala u korelaciji koji imaju fazni stav od 90o.
Slika 6: Sabiranje dva signala u korelaciji koji imaju fazni stav od 180o.
18
Slika 7: Vektorsko sabiranje dva napona
Ako su naponi U1 i U2 u istom obliku, kao što je dB(V) ili dB(µV), moramo ih prvo
konvertovati u linearne vrednosti kao što smo radili sa signalima koji nisu u korelaciji, pri
čemu sada ne sabiramo kvadrate napona, već njihove apsolutne vrednosti, što je
prikazano u narednom poglavlju.
MAKSIMALNI NAPONI
Ako dovodimo signal koji se sastoji od različitih napona na ulaz pojačavača, prijemnika
ili spektralnog analizatora, moramo da znamo njegovu maksimalnu vrednost. Ako
maksimalni napon premaši odredjenu vrednost, pojaviće se efekti odsecanja koji mogu
izazvati neželjene efekte. Maksimalni napon U je:
19
Faktor 103 potiče od konverzije W u mW. Takodje, treba zapaziti da nivo snage ovde
predstavlja trenutnu maksimalnu snagu, a ne RMS vrednost snage.
Jedna od najvažnijih veličina kod merenja nekih parametara signala je odnos signal-šum
(S/N). Merene vrednosti će više varirati ako se odnos S/N smanjuje. Da bi smo odredili
odnos signal-šum, moramo prvo izmeriti signal S a onda snagu šuma N bez signala ili sa
potisnutim signalom korišćenjem filtra. Naravno, nije moguće meriti signal koji
apsolutno ne sadrži šum, što znači da će rezultati biti korektni ukoliko imamo korektan
odnos signal-šum (S/N).
Primer 15:
20
je snaga šuma od 0.1 (µW) na izlazu prijemnika. Odnos signal-šum se tada računa na
sledeći način:
ŠUM
K je Bolcmanova konstanta vrednosti 1,38x10 -23 JK-1 ( Joules per Kelvin, 1 J = 1 W/s), T
je temperatura u K ( Kelvin, 0 K odgovara -273,15 oC ili -459,67 oF) i B je propusni
opseg u Hz.
Na sobnoj temperaturi (20 oC, 68 oF) pri propusnom opsegu od jednog Hz, dobijamo
snagu:
21
Snaga termalnog šuma na ulazu prijemnika je -174 dBm pri propusnom opsegu od 1 Hz.
Vidimo, da ovaj nivo snage nije funkcija ulazne impedanse, što znači da je ista za sisteme
sa impedansama 50 Ω, 60 Ω i 70 Ω.
Primer16:
Snaga šuma koja je prikazana, je pri sobnoj temperaturi i pri propusnom opsegu od 1
MHz, iznosi -114 dBm.
22
ukupnu prikazanu snagu. Bez obzira, brzo ćemo postići maksimalnu rezoluciju test
instrumenta koji se koristi.
Ovo unosi sistematsku grešku merenja, obzirom da male merene vrednosti imaju veliki
uticaj na prikazane merne retultate. Na sledećoj slici je prikazan ovaj efekat na primeru
sinusnog signala sa amplitudskom modulacijom.
23
Slika 8: Amplitudno modulisani signal sa vrednostima amplituda predstavljenih u
logaritamskoj razmeri u funkciji vremena.
Kao što se vidi na slici, sinusni signal je izobličen i dobijen je signal čija je srednja
vrednost ispod 2.5 dB. Rohde & Schwarz spektralni analizatori koriste RMS detektor da
bi se izbegle greške merenja.
Faktor šuma F dvo-ulaznog kola se definiše kao odnos ulaznog odnosa signal-šum SN IN i
izlaznog odnosa signal-šum SNOUT.
FAZNI ŠUM
Idealni oscilator ima beskonačno uski spektar. Usled uticaja fizičkih efekata šuma, fazni
stav signala se menja što izaziva proširenje spektra. Ovo je poznato kao fazni šum.
24
Slika 9: Fazni šum oscilatora
Da di smo merili ovaj fazni šum, moramo odrediti snagu šuma oscilatora P R kao funkciju
ofseta noseće frekvencije fc (poznate kao ofset frekvencija foffset) korišćenjem
uskopropusnog prijemnika ili spektralnog analizatora sa propusnim opsegom B. Onda
smanjujemo propusni opseg na 1 Hz. Sada delimo ovu snagu sa snagom nosioca P c da bi
dobili rezultat u dBc. Parametar c u dBc odnosi se na signal nosilac (carrier).
Zbog toga dobijamo fazni šum sa samo jednim propusnim opsegom:
25
Tabela 1: Fazni šum sa jednim propusnim opsegom pri frekvenciji od 640 MHz.
Na sledećoj slici su prikazane krive za Signal Analizator Rohde & Schwarz FSQ.
26
Slika 10: Krive faznog šuma snimljenog spektralnim analizatorom Rohde & Schwarz
FSQ.
S PARAMETRI
27
S parametri se mogu računati preko talasnih promenjljivih a1, b1 i a2, b2 na sledeći način:
Kao koeficijent refleksije, koeficijent naponskog stojećeg talasa (VSWR) ili koeficijent
stojećeg talasa (SWR) je mera prilagodjenosti izvora signala na referentnu impedansu.
VSWR ima opseg od 1 do beskonačnosti i ne izražava se u decibelima.
28
r predstavlja odnos dve naponske veličine. Kada se r prikazuje u decibelima, tada
koristimo oznaku ar:
Sledeća tabela prikazuje odnos izmedju VSWR, r i a r[dB]. Ako nam treba gruba
aproksimacija r preko VSWR jednostavno podelimo decimalni deo VSWR na pola. Ovo
važi za sve vrednosti VSWR koje su ispod 1,2 uključujući i ovu vrednost.
29
Vidimo da za dvo-ulazna kola, r odgovara ulaznom koeficijentu refleksije S 11 ili izlaznom
koeficijentu refleksije S22.
INTENZITET POLJA
30
Dodatak od 120 dB u formuli odgovara množenju sa 106 u linearnim vrednostima.
1 V = 106 µV.
Primer 17:
Primer 18:
POJAČANJE ANTENE
KREST FAKTOR
Odnos maksimalne snage prema srednjoj termalnoj snazi (RMS vrednost) signala
predstavlja KREST faktor. Sinusni signal ima maksimalnu vrednost koja je duplo veća od
31
RMS vrednosti, što znači da je krest faktor 2, što odgovara vrednosti od 3 dB u
logaritamskoj predstavi.
Ako bi smo sabirali više sinusnih signala, maksimalna vrednost napona može teorijski da
se povećava do zbira amplituda pojedinačnih napona. Maksimalna snaga Ps se računa na
sledeći način:
Ako sabiramo više signala koji nisu u korelaciji, manja je verovatnoća da će se postići
maksimalna amplituda zbira svih pojedinačnih napona zbog toga što su različiti fazni
stavovi. Krest faktor se menja oko nivoa od 11 dB. Signal će imati šum kao što je
prikazano na slici:
32
Slika 12: Šum kao signal sa krest faktorom od 11 dB.
Primer 19:
Krest faktor šuma iznosi približno 11 dB. OFDM signali koji se koriste u DAB, DVB-T i
WLAN takodje imaju krest faktor od 11 dB. CDMA signali koji se razmatraju u okviru
CDMA2000 i UMTS mobilnih radio standarda imaju krest faktore u opsegu do 15 dB, ali
oni mogu biti smanjeni od 9 dB do 7 dB, korišćenjem specijalnih tehnika koje uključuju
modulacione podatke. Osim BURST signala, GSM signali imaju konstantnu anvelopu
zahvaljujući MSK modulaciji i zato im je krest faktor 0 dB. EDGE signali imaju krest
faktor od 3,2 dB zahvaljujući filtarskoj funkciji 8PSK modulacije.
Na sledećoj slici je prikazana takozvana KOMPLEMENTARNA KUMULATIVNA
DISTRIBUCIONA FUNKCIJA (CCDF) šuma kao signala. Krest faktor je ona tačka
krive merenja u kojoj funkcija seče x-osu. Na slici je to tačka od približno 10.5 dB.
Na slici je prikazan krest faktor meren sa signalnim analizerom Rohde & Schwarz FSQ.
33
Slika 13: Krest faktor meren spektralnim analizatorom Rohde & Schwarz FSQ.
U susednim kanalima, snaga ne sme da predje vrednost Padj. Ova vrednost se računa kao
odnos snaga u susednom Padj i korisnom kanalu Pch i označava se sa LACPR i izražava se u
dB:
34
Slika 14: Snaga susednog kanala merena spektralnim analizatorom Rohde & Schwarz
FSQ.
Vrednosti od -40 dB (kod mobilnih uredjaja) pa do -70 dB (kod UMTS baznih stanica) se
zahtevaju u konkretnom susednom kanalu i odgovarajuće veće vrednosti u drugim
susednim kanalima.
Kada merimo nivoe snaga, važno je uzeti u obzir propusni opseg kanala. On može biti
različit za korisni i susedni kanal. Na primer, za CDMA2000 korisni kanal ima propusni
opseg od 1.2288 MHz, a susedni kanal opseg od 30 kHz. Naravno, važan je i tip
modulacije.
Moderni spektralni analizatori imaju ugradjene funkcije merenja koje automatski uzimaju
u obzir propusni opseg korisnog kanala i susednog kanala.
35
Na slici je prikazana snaga susednog kanala za UMTS signal, merena sa signalnim
analizatorom Rohde & Schwarz FSQ.
36
Razmatramo izmedju maksimalne vrednosti EVMpeak koja se dešava tokom odredjenog
vremenskog intervala i RMS vrednosti vektora EVMRMS.
Važne osobine A/D i D/A konvertora podrazumevaju taktnu frekvenciju f clock i broj bitova
podataka n. Svaki bit možemo prikazati duplim naponom. Zbog toga dobijamo dinamički
opseg D od 6 dB po bitu (a kao što znamo 6 dB odgovara faktoru 2 za naponsku
veličinu). Takodje, sistemsko pojačanje je 1.76 dB pri merenju sinusnog signala.
Primer 20:
Praktično, A/D i D/A konvertori imaju odredjenu nelinearnost zbog koje je nemoguće
postići njihove maksimalne teorijske vrednosti. Dodatno, džiter kloka i dinamički efekti
znače da konvertori imaju smanjeni dinamički opseg pri visokim frekvencijama takta.
Tako da se konvertori karakterišu takozvanim prividnim-slobodnim dinamičkim
opsegom ili brojem efektivnih bitova.
Primer 21:
8-bitni A/D konvertor se karakteriše sa 6.3 efektivnih bitova pri frekvenciji takta od 1
GHz. To znači da je dinamički opseg 37.9 dB + 1.76 dB = 40dB.
Pri frekvenicji takta od 1 GHz, A/D konvertor može podržati signal od najviše 500 MHz
(prema Nikvistovoj teoremi). Ako koristimo samo deo ovog propusnog opsega, možemo
povećati dinamički opseg primenom filtra decimacije. Na primer, 8-bitni konvertor može
imati dinamički opseg od 60 dB ili više, pored opsega od 50 dB = (8*6 + 1.76 dB).
Gde je n = log2(2n) i:
37
Dobijamo:
Primer 22:
Proračun je sledeći:
A/D i D/A konvertori imaju maksimalni dinamički opseg koji se odredjuje opsegom
brojeva koji se može obradjivati. Na primer, 8-bitni A/D konvertor može podržati brojeve
od 0 do maksimalno 28-1 = 255. Ovaj broj je takodje poznat kao opseg pune skale (n FS).
Možemo definisati nivo pobude n svakog konvertora u odnosu na opseg pune skale i
prikazujemo ovaj odnos logaritamski.
Primer 23:
38
16-bitni A/D konvertor ima opseg vrednosti od 0 do 216-1 = 65535. Ako pobudimo ovaj
konvertor sa naponom koji je prikazan brojčanom vrednošću 32737, imamo:
Čovekovo uho ima prilično jasan frekvencijski odziv koji takodje zavisi od nivoa pritiska
zvuka. Kada merimo pritisak zvuka, filteri za odmeravanje se koriste da simuliraju ovaj
frekventni odziv. Filteri za odmeravanje nam obezbedjuju približne vrednosti nivoa
zvuka da bi simulirali čovekovu percepciju zvuka u poredjenju sa neodmerenim nivoima.
Različiti tipovi filtera za odmeravanje su poznati kao A,B,C i D.
39
Slika 16: Odmerevanje filtera A, B, C i D na frekvencijama koje čovekovo uho može da
detektuje
Filter A se najviše koristi. Nivo meren na ovaj način je poznat kao L pA i izražava se u
jedinicama dB(A) da bi označili da se radi o filterima za odmeravanje.
Razlika u nivou pritiska zvuka od 10 dB(A) se opaža kao grubo dupliranje jačine zvuka.
Razlika od 3 dB(A) je u potpunosti čujna. Manje razlike u nivou zvuka se obično mogu
prepoznati samo preko direktnog poredjenja.
Primer 24:
Naš opseg čujnosti se proteže od 0 dB(A), što je poznato kao granica čujnosti, pa sve do
granice bola koja je od 120 dB(A) do 134 dB(A). Nivo pritiska zvuka u gluvoj sobi se
kreće od 20 dB(A) do 30 dB(A). Korišćenjem 16-bitnih podataka, dinamički opseg
muzičkog CD-a može dostići vrednost od 98 dB, što je dovoljno da zadovolji dinamički
opseg ljudskog sluha.
40
uradimo je da zapamtimo pojednostavljene vrednosti, na primer ako je odnos snaga 2, to
odgovara vrednosti od 3 dB (pored tačne vrednosti od 3.02 dB koja se redje koristi).
Тabela sadrži neke od najkorisnijih brojeva koje treba zapamtiti. Iz tabele je najvažnije
zapamtiti vrednosti za 3 dB, 6 dB, 10 dB i 20 dB.
41
TABELA SABIRANJA VREDNOSTI U DECIBELIMA
Ako treba da sabiramo dve vrednosti izražene u decibelima, moramo ih prvo konvertovati
u linearne vrednosti, sabrati ih i onda ih konvertovati nazad u logaritamskom obliku.
Sledeća tabela je korisna za brzo sabiranje. Kolona 1 prikazuje razliku izmedju dve
vrednosti u decibelima i označena je sa Delta dB. Kolona 2 prikazuje korektivni faktor za
vrednosti snage. Kolona 3 prikazuje korektivni faktor za vrednosti napona. Dodavanjem
korektivnog faktora na veću vrednost od dve izražene u decibelima, dobijamo ukupnu
vrednost.
42
Primeri 25:
-174 dBm je snaga termalnog šuma pri propusnom opsegu od 1 Hz, pri temperaturi od 20
o
C (68 oF).
43
Tabela 5: Dodatni referentni sistemi
Aко povećamo vrednost X, koji predstavlja snagu izraženu u decibelima, za 0.01 dB,
odgovarajuća linearna vrednost će se promeniti na sledeći način:
Ovo je ekvivalentno promeni snage od 0.23%. Napon se menja za 0.11%. Ove minimalne
promene ne mogu se uočiti iz normalnih promena rezultata merenja.
Prema tome, nije potrebno da izražavamo vrednosti u decibelima sa, recimo 5 ili više
decimalnih mesta, osim u veoma retkim slučajevima.
44
O AUTORIMA
45
LITERATURA
1. Field Strength and Power Estimator, Application Note 1MA85, Rohde & Schwarz
GmbH & Co. KG 1MA85
2. Christoph Rauscher,Fundamentals of Spectrum Analysis, GmbH & Co. KG, PW
0002.6629.00
3. Internet sadržaji sa sledećih web adresa: www.google.com, www.wikipedia.org i
www.rohde-schwarz.com
46