SOCIOLOGIJA MODUL 2

1. Objasniti pojam kulture.

-Riječ kultura dolazi od latinske riječi cultus, koja znači gajenje, njegovanje,
oplemenjivanje.

2. Šta je civilizacija?

-Riječ civilizacija, latinskog je porijekla, a potječe od riječi civilitas, što znači uljudnost,
uglađenost, oplemenjenost.

3. Zašto je Adelong značajan za kulturu?

-Praktična primjena, riječi kultura na europskim prostorima vezana je za XVIII. stoljeće,

kada je njemački kulturolog Adelung tiska svoju knjihu „Povijest kulture“ (1782. godine) i
nakon čega ta riječ ulazi u europske rječnike.

4. Navesti i objasniti podjelu kulture?

-Podjela kulture : materijalna kultura i duhovna kultura.

-Materijalna kultura, pri čemu se podrazumijevaju svi materijalni
proizvodi koje je čovjek stvorio svojom rukom, dakle alati, naprave, strojevi, zdanja, ceste,
mostovi, odjeća, namještaj, vozila, hrana, lijekovi, tehnologije.
-Duhovna kultura, koja uključuje ukupnost ideja, normi i vrijednosti,
dakle život, misli i osjećaje ljudi – moral, umjetnost, pravo i običaje, jezik, znanja, vjerovanja i
filozofske sustave, društveni život, zabavu i sport.

5. Objasniti sledeća svojstva kulture : proces učenja, proces zajedništva i proces

dinamičnosti.

-Proces učenja – kultura nema nikakvu genetsku pozadinu, ona ne ovisi o biološkom
naslijeđu, ona je rezultat učenja. Učenje, koje rezultira kulturom, ima obilježje procesa,
poznatog kao socijalizacija, a ona se realizira kroz najraznovrsnije oblike.

-Proces zajedništva – kultura je zajednička. Dakle, iste kulturne kodove, iste ideje, norme
i vrijednosti, ali i načine ponašanja prihvaća najveći broj članova nekog društva. To nikako ne
znači da će oni biti prihvaćeni od svih članova, ili, pak, u istoj mjeri od svih članova.

-Proces dinamičnosti – kultura nije statična, nego je podložna stalnim promjenama.

6. Objasniti pojam simbola.

-Simbol nije samo znak s posebnim značenjem. Simbol je fenomen kojem je društveno,
odnosno kulturno, pripisano određeno značenje. On je, drugim riječima, svojevrsni
reprezentant u psihološkom smislu. On se uvijek pojavljuje umjesto nečega drugog. Zastava
ili grb su, primjerice, simboliziraju državu, njezin su reprezentant, pojavljuju se umjesto nje.

7. Navesti razliku između simbola i znaka, te navesti konkretno primjer simbola.

-Odnos između znaka i značenja koje on prenosi je strogo fiksiran. Značenje koje
proizvodi znak je stogo određeno i ne ovisi ni o kulturi, ni o prostoru ni o vremenu. Prometni
znak ima tačno određeno značenje. Povišena temperatura je uvijek, u svim kulturama , znak
određene bolesti.
 -Za razliku od toga, odnos između simbola i značenja koje on prenosi nije fiksiran, strogo
utvrđen. Naprotiv, ako za to postoje društvene, odnosno kulturne pretpostavke, simbol može
poprimiti novo, ili više novih značenja u odnosu na ono koje je imao. Svojstven je isključivo
čovjeku. Simbol je bitno obilježje jedne kulture. Kulturu, recimo, bitno obilježava jezik kao
najznačajniji skup simbola.

8. Šta je jezik?
-Jezik je sistem govorne simboličke komunikacije koji je sastavljen od riječi i rečenica. On
je i sredstvo izražavanja mišljenja, ali i sredstvo za izražavanje emocija.

9. Na koji način se može manipulisati jezikom u političke svrhe?

10. Zašto je bitan jezik za jedan narod?

-Jezik je, jedno od karakterističnijih obilježja kulture, ali često i sredstvo međusobnog
razlikovanja pojedinih kultura. Moguće su i situacije u kojima to nije slučaj. Moguće je,
primjerice, da pripadnici različitih kultura govore istim jezikom. Kao i obrnuta situacija.

11. Šta su norme i kako ih dijelimo?

-Norme su pravila koja postavlja samo društvo, a koja određuju ponašanje ljudi u društvu,
neovisno o tome radi li se o međusobnim odnosima pojedinaca, pojedinca prema društvenoj
grupi ili između društvenih grupa. Norme su upućene na volju i svijest čovjeka. Djelimo ih na :
običajne,moralne norme i pravne norme.

12. Pojam i podjela vrijednosti.

-Vrijednosti su apstraktne ideje o tome šta je dobro, ispravno, poželjno. Vrijednosti

postavljaju kriterije za ono što će, putem normi, biti propisano. One su, temelj na kojem
nastaju određene društvene norme. Među najopćim društvenim vrijednostima svakako se
ističu istina, dobro, lijepo, dostojanstvo, pravednost, humanost itd.

-Podjela vrijednosti :

 spoznajne vrijednosti koje se temelje na razlikovanju istinitog i lažnog,

 moralne vrijednosti koje se temlje na razlikovanju dobra i zla,
 estetske vrijednosti koje počivaju na razlikovanju lijepog i ružnog,
 utilitarne vrijednosti koje se zasnivaju na pravljenju razlike između korisnog i
nekorisnog
 pravno-političke vrijednosti koje polaze od razlikovanja na pravedno i
nepravedno

13. Šta su antipodi?

-Antipodi su „niže“ vrijednosti, one nasuprot „višim“ vrijednostima, a to su : laž, zlo,

ružno, nedostojanstvo, nepravednost, nehumanost itd.

14. Šta je akseologija?

-Akseologija je nauka o vrijednostima, nastala iz velikog interesa filozofa i naučnika.

15. Objasniti pojmove : multikulturizam i interkulturizam.

-Multikulturalizam se može definisati kao kulturna politika koja teži ravnopravnom

koegzistiranju kultura.

-Interkulturalizam predstavlja kulturnu politiku čiju bit čini uzajamnost, ravnopravna i

punopravna razmjena, prožimanje i povezivanje među različitim kulturama jednog društva.

16. Na konkretnom primjeru objasniti bh. kulturni kod?

-Sociokulturni ambijent BiH je stoljećima karakterizirala interkulturalnost. To, dakle,

nikada u historiji nije bio život jednih pored drugih, život koji je ispunjen napetostima i
netrepljivošću. Naprotiv, to je bio suživot u svom najizvornijem značenju, život jednih s
drugima u mikrozajednici, u naselju, stambenom bloku, kvartu. Taj se suživot izražavao na
različite načine – kroz odnose susjeda, kroz međusobnu toleranciju. Prema tome, on nije
namtetnut nego je nastao najnormalnijim prirodnim putem, životom samim.