UNIVERZITET U SARAJEVU

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA HISTORIJU

Ploča Kulina Bana kao izvor za historiju Bosne

(seminarski rad)

Mentor:doc.dr.Emir Filipović Student:Faruk Ramčić

Sarajevo novembar 2019

1
Sadržaj
1.1.Uvod ..................................................................................................................................................3
2.1.Opći podaci o Ploči Bana Kulina .............................................................................................4
2.2.Ploča kao izvor . .........................................................................................................................5

2.3 Čitanje ploče ...........................................................................................................................6

3.Zaključak ....................................................................................................................................9
4.Literatura ...................................................................................................................................10

2
1.1.Uvod

U ovom radu bit će pojašnjena problematika jednog najbitnijeg arheološkog spomenika u

srednjovjekovnoj Bosni a riječ je ploči Bana Kulina o kojoj se malo zna i o kojoj ima
izuzetno malo izvora za razliku od slavne Kulinove povelje o kojoj se puno više za razliku od
ploče.U ovom radu će se jasno pojednostaviti njeno otkriće strukturu te njeno čitanje.Ono što
je najbitnije za navesti je pojašnjenje zašto je Kulinova ploča jedan od najbitnijih izvora za
proučavanje srednjovjekovne Bosne.Ono što je najbitnije da materijala za proučavanje ovog
otkrića iako malo ima opet ne manjka.Uz izvučene resurse upotrebljene iz literature
predodređene za izradu ovog seminarskog rada.Pri izradi ovog seminarskog korištena je
literatura od strane Pave Anđelića,Ćire Truhelke i Vladimira Ćorovića .Dakako je činjenica
da je izuzetno malo podataka o Kulinovoj ploči treba i ono malo podataka je iskorišteno u
svrhu ovog problema.Naravno važno je spomenuti da se u savremenoj Bosni i Hercegovini
jako malo ili skoro nikako ne zna za ovo arheološko otkriće.Naravno važno je istaći činjenicu
da je ovaj rad jako zamršen zbog manjka literature o ovoj tematici.Bitno je naglasiti da ovaj
rad neće biti suhoparan to jeste da će biti navedeno samo viđenje ovog rada je da će se
prikazati anketa istraživanja koliko ljudi znaju o ovom arheološkom otkriću.Dakako je prilika
za spomenuti da je ovaj rad sažet na 10-15 stranica i da je jako malo građe za izradu ovog
rada prikupljeno malo ali dovoljno da se u tih 10 do 15 stranica navede viđenje o otkriću
Kulinove ploče te kao i njeno čitanje.

3
2.1.Opći podaci o Kulinovoj ploči

1
Kada je jednog proljeća ugledni historičar Ćiro Truhelka prolazio kroz Visoko došao je do
saznanja da je na lokalitetu Muhašinovići tačnije na Tuštinoj njivi izorana kamena ploča sa
natpisom te je istog momenta otišao da je vidi .Po dolasku se na veliku radost uvjerio da se
radi o ploči Kulina Bana to jest ustanovio da je Kulin Ban dao ispisati te ju je otpremio u
Sarajevo u Zemaljski muzej.Rađena je od bijele miljevine (vrsta kamena koji je nekad i
žućkaste boje) je široka 66,5 cm i visoka 53 cm također 2Truhelka zabilježava da je jedan dio
ploče okrnjen preciznije desni gornji rub i donji lijevi rub ploče no Truhelka bilježi da je
ploča jako dobro očuvana.Prema Truhelkinim bilješkama je u gornjem dijelu ploče je upisan
natpis u četiri reda širine 9 cm slova su jako pokrupno uklesana mada pri kraju su jako sitna
da se ne mogu vidjeti.3U daljem tekstu Truhelka prezentira opis ploče govoreći da je ispod
natpisa razdijeljena ploča sa izbočenim pločama u šest kola u svakom je urezan krst i svi
krstovi su isti.4Prema Anđeliću krstovi su pretrpjeli oštećenja zbog kako Anđelić navodi da je
prah sa kamenih ploča pomaže u liječenju raznih bolesti te navodi se da je ovo vjerovanje
rašireno u nekim djelovima Bosne.Prema bilješkama koje je sačinjavao Ćiro Truhelka jasno
se može primjetiti da je tekst jako razgovjetno napisan ali se zbog jednog dijela teško može
čitati jer je jedan dio odlomljen.

1
Ćiro Truhelka Natpis Kulina Bana GZM 1903,Sarajevo
2
Ibidem
3
Ibidem
4
Pavao Anđelić Revizija čitanja Kulinove ploče GZM 1961,Sarajevo

4
2.2.Ploča kao izvor

Ploča Bana Kulina je jedno od najstarijih arheoloških otkrića iz srednjovjekovne Bosne.Sva

problematika oko ploče je ta da sva trojica historičara(Truhelka,Anđelić i Čorović) imaju
drugačije prezentirano čitanje ploče.Također iako je ploča Kulina Bana izorana u
Muhašinovićima teško je ustanoviti njenu prvotnu lokaciju i tu dolazi do suprotnih mišljenja i
pretpostavki između historičara jer Truhelka navodi da se radi o jednoj od crkvi koje je za
života dao sazidati Kulin Ban pritom spominjući Kučevsko Zagorje.5Teško bi se bilo sporiti
oko prvotne lokacije ploče mada se prema nekim navodima spominju mjesta Mile i
Brestovsko.Mada po svemu tome postoje pretpostavke odakle je ploča iako je prvotno ploča
pronađena u Biskupićima lokaciji na kojoj je bila sagrađena crkva koja je srušena i koju je
Kulin Ban dao ponovno sagraditi nakon pustošenja Kučevskog Zagorja i da je tim sredstvima
dao da se sagradi crkva i postoji vjerovatnoća da je na tom mjestu bila Crkva Bosanska
.Shodno tome ploča Bana Kulina ima tri verzije priče kada je tačno sazidana crkva i da tome
imaju četiri godine gradnje.6Prve dvije godine izgradnje su između 1203-e i 1204-e godine
kada se zadnji put Kulin Ban spominje te 1185 godine prema pisanjima Vladimira Ćorovića
dok Pavao Anđelić spominje 1194-u godinu u kojoj je izgrađena crkva.Samim time ploča je
svojevrsni izvor za historiju srednjovjekovne Bosanske države,tačnije za njene početke
posebno za vrijeme Kulina koji je osim što je dao u doprinosu razvitka Bosanske države
samim time odigrati ulogu u vjerskom okviru dati da se sagradi crkva iako je sam Kulin Ban
bio prema historijskim izvorima bosanski krstjanin.

5
Crkveno graditeljstvo u vrijeme Bana Kulina
6
Pavao Anđelić Revizija čitanja Kulinove ploče GZM 1961,Sarajevo

5
2.3.Čitanje Kulinove ploče

Ono što je u svemu ovome važno za spomenuti je čitanje ploče ili revizija čitanja spomenute
ploče Kulina Bana.U diobi od 19-og i 20-og stoljeća izvršena su tri čitanja navedene ploče od
strane trojice historičara srednjeg vijeka Ćire Truhelke,Vladimira Ćorovića te Pave Anđelića
koji su na sebi svojstven način prezentovali čitanje natpisa sa ploče Bana Kulina.7Prvi koji je
izvršio čitanje ploče je bio kustos Zemaljskog Muzeja u Sarajevu Ćiro Truhelka u kojem
govori o tome da je Kulin sazidao crkvu na području Kučevskog zagorja i da je kasnije
obnovio tu istu crkvu koju je uništio grom i da je tu svoj obraz položio svoj obraz nad crkvom
i da Bog da zdravlja njemu i njegovoj ženi banici Vojislavi te da se prema ovome došlo do
podataka da se Kulinova žena zvala Vojislava.Mada se prema daljem tekstu može prikazati
dosta toga što je ili nejasno ili se teško čita iz razloga što je jako ne nezgrapno nego teško
vidljivo zbog kamenoreskog nepravilnog graviranja pa zatim oštećivanja čak u svom
izlaganju Truhelka navodi Kulinovo prelaženje na katoličanstvo 1203-e na Bilinopoljskom
saboru iako je bio jednim dijelom pod bogumilskim uticajem pa nije smio graditi crkve.No
Vladimir Ćorović drugačije čita natpis sa Kulinove ploče suprotno onom izvornom
Truhelkinim prvotnim čitanjem u kojem govori da je Kulin Ban sazidao crkvu nakon što je
opustošio Kučevsko Zagorje te da se podizanje crkve i izrada natpisa sudara sa pustošenjem
Kučevskog Zagorja od Kulinove strane.8Opsežnim istraživanjima od strane V.Ćorovića jasno
govore o Kulinovom sudjelovanju u bitkama Ugara protiv Bizanta jer je Ban Kulin bio na
strani Ugara zajedno sa Nemanjom i ugarsko-hrvatskim kraljem Belom III-im 1182-e i 1183-e
godine vjerovatno na području današnje Srbije Kučevo koje je bilo na istoku u dolini rijeke
Peke navodeći da se radi o rudarskom teritoriju.Na kraju sam Anđelić daje svoj doprinos u
cjelokupnom procesu i precizno govori o pisanju na ploči i naravno stavlja doznanja o načinu
pisanja i tumačenju svakog slova uklesanog na ploči Bana Kulina.Sve u svemu Anđelić
stavlja akcent o mogućim geografskim položajima u tom periodu da Kučevo je barem u tom
okviru pripadalo Bosni iako je to teško razjasniti štoviše govori da nema naznaka o
spominjanju Kučeva i njegovog Zagorja u kasnijim godinama mada je Kulin Ban taj prostor
7
Ibidem
8
Ibidem

6
smatrao dijelom svog feuda. Ploča Bana Kulina ima više pogleda u domenu njenog čitanja to
jeste da se tekst sam po sebi interpretira na različite načine čitanja što znači da ima jako dosta
različitosti što Ćorović govori o nadopunjavanju u prvom redu Kulinovog natpisa što govori
dio u gornjem dijelu teksta.Ljubomir Stojanović izrazio je sumnju u jedno i u drugo čitanje te
dopunu prvog reda natpisa govori da je nejasan dio teksta H N~AE N~ NO~.No slaže se
većinom sa čitanjem ploče od strane Vladimira Ćorovića. Prikupljajući orijentacione podatke
za detaljno arheološko rekognosciranje oko'

line Visokog u ljeto 1958 godine, ustanovio sam između ostaloga da se oveće brdo - u

lokalnom pojmu planina -, između sela Porječana, zove Slijepač. U specijalkartama je

to brdo označeno kao kota 724. Njegovi obronci su obrasli hrastovom i bukovom šumom.

t cir Mil. Filipović je zabilježio naziv Slijepče za šumu i ispašu iznad Porječana22 • Naziv

m.e je podsjetio na toponim istoga korijena u Kulinovu natpisu, pa sam pokušao jedno

s drugim dovesti u vezu. Posmatrajući geografski položaj S1ijepča u odnosu na Muha'

šinciviće, gdje je nađena ploča, odmah se vidi da oba mjesta stoje skoro jedan vis-a-vis

-drugoga: Muhašinovići su selo u ravnici - na lijevoj strani, Slijepač planina - na

desnoj strani rijeke Bosne. Njihova međusobna udaljenost iznosi 5 - 6 km zračne linije.

Mislim da nije potrebno posebno dOkazivati mogućnost identifikacije riječi Sle'

pičišt' - Sljepičišć' - Sljepičić sa nazivom Slijepač. Toponim Slijepač je ustvari pridjev,

ska imenica, a sam način formiranja (slijepac t j) govori za njegovu starost. Toponima

Podgorje ili Podgora nisam našao u tome području. Međutim, treba imati u vidu da je ta

riječ još uvijek u upotrebi kao opća imenica. Takav toponim lako nastaje, ali se lako

i gubi; pa je stoga i njegovo značenje sekundarnog a karaktera. Uostalom, na obroncima

Slijepča ima više lokaliteta sa osnovom gora: to su sela: Zagornica i Gora, rječica Go-

7
,ruša i oveći kompleks njiva kod Porječana sa nazivom Svete Gore ili Svetigore.
(Anđelić).Dakle čitanje ploče je izuzetno zahtijevno što govori sam Anđelić sljedećom
izjavom. Imajući u vidu aa zadnja tri slova drugoga reda nesumnjivo glase..rrO, i da

znak 1\ može predstavljati dio slova M ili N, odnosno čitavo slovo 1\, pokušao sam u tome

pravcu izvršiti dopunu oštećenog teksta. Pri tome sam vodio računa o novim topografskim

podacima i logičnom smislu natpisa. (Anđelić).9Ploča Bana Kulina iako se može razgovjetno
čitati ujedno je i teško iz razloga zbog toga što je prilikom klesanja napravljeno dosta
tehničkih grešaka pa neka slova su i spojena ili teško čitljiva.Iako je ploča isklesana u
potpunosti to jest ispisana navodi se da je i godinama kasnije bilo zapisa na njoj i opet su i
Truhelka i Ćorović vršili čitanja na Kulinovoj ploči.Prvotno je Truhelka naveo da se radi o
gospodi koja su se potpisivala na dan kad je Kulin svečano položio obraz nad pragom dok
Ćorović govori o Desivoju misleći na Desoja gramatika Bana Mateja Ninoslava. Revizija
čitanja dala je više važnih podataka u pogledu sadržaja, o datiranja i

paleografskih osobina zapisa. Da izlaganje bude jasnije, na prvom mjestu navešću čitanje

Cire Truhelke i Vladimira Corovića, zatim izvršiti čitanje i analizu teksta na svakom polju

zasebnd i, konačno, dati pregled svih zapisa prema logičnom smislu i sadržajnim cjelinama.
(Anđelić).

9
Ibidem

8
3.3.Zaključak

Na kraju ovog izlaganja važno je napomenuti svrhu ovog rada kojim se jasno prikazuje čitava
problematika vezana za Ploču Bana Kulina koja je jedna od najstarijih arheoloških otkrića u
Srednjovjekovnoj Bosanskoj državi i njenoj temeljnoj osnovi tačnije nastanku i čitanju koje
su izvršili Ćiro Truhelka kustos Zemaljskog Muzeja pa zatim dr.Vladimir Ćorović i na kraju
Pavao Anđelić.Jasno je to da je u reviziji čitanja ploče većinom pominjanje prostora
Srednjovjekovne Bosne pod vladavinom Bana Kulina i prostorima na kojima je Kulin
vladao.Isprva važno je to da sama revizija čitanja govori o proučavanju historije Bosne njenog
postojanja i pored Porfirogenetovog De administrando imperio čime se nameće jasnost i
prezentiranje činjenica o granicama Bosne i samim time potvrđivanje njenog postojanja što je
za činjenično stanje da je Bosna tada u Kulinovo doba i prije izdavanja slavne Povelje Bana
Kulina i time jasno dala doznanja o Kulinovoj vlasti njegovom upravljanju i shodno tome
jasno se ogleda u tome da je imao razvijenu djelatnost u građevini gradeći crkvu koja je
prethodno bila srušena te govoreći da je podigao obraz nad tim pragom svjesno govori o svom
doprinosu kako vjerskom tako i građevinskom jer po religiji kao što je navedeno bio krstjanin
dok nije prije smrti prešao na katoličanstvo odnosno da se pokaluđerio.Svojim postojanjem i
svojom vlašću Ban Kulin je dokazao da je bio jedan od najslavnijih vladara Srednjovjekovne
Bosne i jasno se postavio u političkom stajalištu tačnije u ratu protiv Bizanta što je rezultiralo
pobjedom na strani Ugarsko-hrvatske vlasti.Kulinova ploča jasno razmatra sve ono što se
dogodilo za njegovo vrijeme i time je jasno zaokružena čitava diskusija o njemu kao vladaru i
naravno ogledajući se na to da je svojom superiornošću ostao upamćen kao velika ličnost u
historiji Bosne ali jako sse malo zna o njegovoj ploči koja je isklesana za vrijeme njegovog
života.

9
4.Literatura

1.Ćiro Truhelka „Natpis Kulina Bana“ Glasnik zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini,
XV, 1903 Sarajevo.

2.Pavao Anđelić „Revizija čitanja Kulinove ploče“ Glasnik zemaljskog muzeja u Bosni i
Hercegovini,1961,Sarajevo.

10