KONAČNI PROGRAM

I KNJIGA SAŽETAKA
6NUDÉHQDLQIRUPDFLMDROLMHNX
2. hrvatski kongres
psihosomatske medicine i psihoterapije
s međunarodnim sudjelovanjemLiječi više
Naziv lijeka: %ULQWHOOL[PJƓOPRPREORĻHQHWDEOHWH%ULQWHOOL[PJƓOPRPREORĻHQHWDEOHWH od raspoloženja
Sastav:%ULQWHOOL[PJVYDNDILOPRPREORĻHQDWDEOHWDVDGUĻLYRUWLRNVHWLQEURPLGXNROLÏLQLNRMDRGJRYDUDbPJYRUWLRNVHWLQD
„ZAJEDNO U RATU – ZAJEDNO U ZDRAVLJU“
YRUWLR[HWLQXP%ULQWHOOL[PJVYDNDƓOPRPREORĻHQDWDEOHWDVDGUĻLYRUWLRNVHWLQEURPLGXNROLÏLQLNRMDRGJRYDUDbPJYRUWLRNVHWLQD
YRUWLR[HWLQXP
19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska
Indikacija:/LMHÏHQMHYHOLNLKGHSUHVLYQLKHSL]RGDXRGUDVOLK
'R]LUDQMHLQDÏLQXSRUDEHOdrasli: 3RÏHWQDLSUHSRUXÏHQDGR]D%ULQWHOOL[DMHPJYRUWLRNVHWLQDMHGQRPGQHYQRXRGUDVOLKRVRED
XGRELPDQMRMRGJRGLQD2YLVQRRLQGLYLGXDOQRPRGJRYRUXEROHVQLNDGR]XVHPRĻHSRYHÉDWLGRPDNVLPDOQRPJYRUWLRNVHWLQD
2nd Croatian Congress on bolesnici:1DMQLĻDXÏLQNRYLWDGR]DRGPJ
MHGQRPGQHYQRLOLVPDQMLWLQDPLQLPDOQRPJYRUWLRNVHWLQDMHGQRPGQHYQRStariji
YRUWLRNVHWLQDMHGQRPGQHYQRVHXYLMHNPRUDNRULVWLWLNDRSRÏHWQDGR]DNRGEROHVQLNDXGRELŰJRGLQD
Kontraindikacije:Psychosomatic Medicine and Psychotherapy
3UHRVMHWOMLYRVWQDGMHODWQXWYDULOLQHNXRGSRPRÉQLKWYDULLVWRGREQDSULPMHQDVQHVHOHNWLYQLPLQKLELWRULPD
PRQRDPLQRRNVLGD]H0$2,LOLVDVHOHNWLYQLP0$2$LQKLELWRULPD
with international participation
3RVHEQDXSR]RUHQMDLPMHUHRSUH]DSULXSRUDEL1HSUHSRUXÏXMHVHSULPMHQD%ULQWHOOL[D]DOLMHÏHQMHGHSUHVLMHXEROHVQLNDX
GRELPDQMRMRGJRGLQDVRE]LURPGDVLJXUQRVWLGMHORWYRUQRVWYRUWLRNVHWLQDQLVXXVWDQRYOMHQHXRYRMGREQRMVNXSLQL/LMHÏHQMH
„TOGETHER IN WAR - TOGETHER IN HEALTH“
YRUWLRNVHWLQRPWUHED]DSRÏHWLRSUH]QRXEROHVQLNDVDQDPQH]RPQDSDGDMDLOLXEROHVQLNDVQHVWDELOQRPHSLOHSVLMRPLSUHNLQXWLDNR
VHQDSDGDMLSRMDYHSUYLSXWLOLDNRSRVWDQXXÏHVWDOLML$NRVHSRMDYHVLPSWRPLVHURWRQLQVNRJVLQGURPDLOLQHXUROHSWLÏQRJPDOLJQRJ
September 19 - 21, 2019 • Karlovac, Croatia
VLQGURPDOLMHÏHQMHYRUWLRNVHWLQRPWUHEDRGPDKSUHNLQXWLWH]DSRÏHWLVLPSWRPDWVNROLMHÏHQMH2SUH]MHSRWUHEDQSULOLNRPOLMHÏHQMD
EROHVQLNDVYLVRNLPUL]LNRPRGVXLFLGDOQLKPLVOLVDQDPQH]RPPDQLMHKLSRPDQLMHEROHVQLNDNRMLX]LPDMXDQWLNRDJXODQVHLLOLOLMHNRYH
]DNRMHMHSR]QDWRGDXWMHÏXQDIXQNFLMXWURPERFLWDEROHVQLNDUL]LÏQLK]DSRMDYXKLSRQDWUHPLMHEROHVQLNDVWHĞNLPRĞWHÉHQMHPMHWUH
LOLEXEUHJD
Interakcije: =ERJUL]LNDRGVHURWRQLQVNRJVLQGURPD%ULQWHOOL[MHNRQWUDLQGLFLUDQXNRPELQDFLMLVLUHYHU]LELOQLPUHYHU]LELOQLP
QHVHOHNWLYQLP0$2,PDLXNRPELQDFLMLVUHYHU]LELOQLPVHOHNWLYQLP0$2$LQKLELWRULPD%ULQWHOOL[WUHEDRSUH]QRSULPMHQMLYDWLX
NRPELQDFLMLVLUHYHU]LELOQLP0$2%LQKLELWRULPDVOLMHNRYLPDVDVHURWRQHUJLÏNLPXÏLQNRPVOLMHNRYLPDNRMLPRJXVQL]LWLSUDJQDSDGDMD
VVQDĻQLPLQKLELWRULPD&<3'L&<3$VDQWLNRDJXODQVLPDLOLDQWLWURPERFLWQLPOLMHNRYLPD8RYLPVOXÏDMHYLPDÉHPRĻGDELWL
SRWUHEQDSULODJRGEDGR]H
7UXGQRÉDGRMHQMHLSORGQRVW%ULQWHOOL[WUHEDSULPMHQMLYDWLNRGWUXGQLFDVDPRDNRRÏHNLYDQHNRULVWLQDGPDĞXMXSRWHQFLMDOQLUL]LN]D
IHWXV3RWUHEQRMHRGOXÏLWLGDOLSUHNLQXWLGRMHQMHLOLSUHNLQXWLOLMHÏHQMHVX]GUĻDWLVHRGOLMHÏHQMDYRUWLRNVHWLQRPX]LPDMXÉLXRE]LUNRULVW
GRMHQMD]DGLMHWHLNRULVWOLMHÏHQMD]DĻHQX8WMHFDMQDSORGQRVWXOMXGLGRVDGDQLMHRSDĻHQ
8ÏHVWDOHQXVSRMDYHPXÏQLQDQHXRELÏDMHQLVQRYLRPDJOLFDSUROMHYNRQVWLSDFLMDSRYUDÉDQMHSUXULWXVXNOMXÏXMXÉLJHQHUDOL]LUDQL
SUXULWXVPrijavljivanje sumnji na nuspojavu:1DNRQGRELYDQMDRGREUHQMDOLMHNDYDĻQRMHSULMDYOMLYDQMHVXPQMLQDQMHJRYHQXVSRMDYH
7LPHVHRPRJXÉXMHNRQWLQXLUDQRSUDÉHQMHRPMHUDNRULVWLLUL]LNDOLMHND2G]GUDYVWYHQLKUDGQLNDVHWUDĻLGDSULMDYHVYDNXVXPQMXQD
QXVSRMDYXOLMHNDSXWHP$JHQFLMD]DOLMHNRYHLPHGLFLQVNHSURL]YRGH+$/0(',QWHUQHWVNDVWUDQLFDZZZKDOPHGKULOLSRWUDĻLWH
+$/0('DSOLNDFLMXSXWHP*RRJOH3OD\LOL$SSOH$SS6WRUHWUJRYLQH
%URMRGREUHQMD]DVWDYOMDQMHOLMHNDXSURPHW%ULQWHOOL[PJƓOPRPREORĻHQHWDEOHWHRGNRPDGD(8%ULQWHOOL[
PJƓOPRPREORĻHQHWDEOHWHRGNRPDGD(8
1DÏLQL]GDYDQMD/LMHNVHL]GDMHQDUHFHSW
KONAČNI PROGRAM I KNJIGA SAŽETAKA
,PHLDGUHVDQRVLWHOMDRGREUHQMD+ /XQGEHFN$62WWLOLDYHM9DOE\'DQVND
3UHGVWDYQLNQRVLWHOMDRGREUHQMD/XQGEHFN&URDWLDGRR+HNWRURYLÉHYDXOLFD=DJUHE
FINAL PROGRAM AND BOOK OF ABSTRACTS
3ULMHSURSLVLYDQMDPROLPRSURÏLWDMWH]DGQMLRGREUHQL6DĻHWDNRSLVDVYRMVWDYDOLMHNDL8SXWXROLMHNX
'DWXPUHYL]LMHWHNVWD
'DWXPVNUDÉHQHLQIRUPDFLMHROLMHNX

Reference:
1. Alvarez E et al. lnt J Neuropsychpharmacol 2012;15(15):589-600; 2. McIntyre R, et al. Int J
Neuropsychopharmacol 2014;17(10):1557-1567; 3. Christensen MC, et al. J Psychopharmacol
2018;32(10):1086-1097; 4. Mahableshwarkar AR, et al. Neuropsychopharmacology 2015;40:
www.psihosomatika2019.com
2025-2037; 5. Chokka PR et al. CNS Spectr 2018.

Datum pripreme materijala: rujan 2019.

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE
 DOBRODOŠLICA ORGANIZATOR
Poštovane kolegice i kolege, • Zagrebački institut za kulturu zdravlja (ZIKZ)
zadovoljstvo nam je pozdraviti vas na 2. hrvatskom kongresu psihosomatske
medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom SUORGANIZATORI
„Zajedno u ratu, zajedno u zdravlju“, koji se održava u Karlovcu, od 19. do 21. • Opća bolnica Karlovac
rujna 2019. godine, u organizaciji Zagrebačkog instituta za kulturu zdravlja (ZIKZ)
• Klinika za psihijatriju i psihološku medicinu KBC Zagreb
i glavnog suorganizatora Opće bolnice Karlovac te niza drugih suorganizatora,
pokrovitelja i podržavatelja. • Hrvatsko psihijatrijsko društvo
• Hrvatski liječnički zbor - podružnica Karlovac
Na prvom kongresu, koji je prije dvije godine održan u Rabu, okupilo se više od
250 sudionika iz Hrvatske i inozemstva, koji su interdisciplinarno i iznimno stručno • Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske
izlagali i raspravljali o psihološkim aspektima medicine 21. stoljeća. Ovim putem vještine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (CEPAMET)
zahvaljujemo svima koji su nam pomogli u uspješnoj organizaciji kongresa i • Veleučilište u Karlovcu
zajedničkom zaključku kako svaki zdravstveni profesionalac mora prepoznati • Hrvatska Alzheimer alijansa
psihološke aspekte u prevenciji, liječenju i palijativnoj skrbi somatskih bolesnika te
• Hrvatski časnički zbor Grada Osijeka
prepoznati somatske bolesti kod psihijatrijskih bolesnika.
• Hrvatski časnički zbor Grada Karlovca
Obzirom na činjenicu da su zaštita i unapređenje zdravlja hrvatskih branitelja
• Udruga specijalne policije “Grom“, Karlovac
i članova njihovih obitelji iznimno važan javnozdravstveni problem te da smo
već nekoliko godina okupljeni u zajedničkom projektu pod nazivom „Na prvoj • Udruga pripadnika 110. brigade Karlovac
crti zdravlja“, odlučili smo da vodeća tema 2. hrvatskog kongresa psihosomatske
medicine i psihoterapije bude posvećena međupovezanosti tjelesnog, psihološkog, PODRŽAVATELJ
socijalnog i duhovnog u zdravlju i bolesti kod ove populacije. Cilj nam je okupiti • Zagrebačka zaklada za pomoć osobama oboljelima od
vodeće stručnjake koji se bave preventivnim programima, različitim terapijskim cerebrovaskularnih bolesti
i rehabilitacijskim programima kao i palijativnom skrbi za veteransku populaciju
te kroz razmjenu spoznaja i konstruktivni dijalog donijeti stručne zaključke koji bi
trebali pomoći boljem razumijevanju i usmjeravanju veće pozornosti prema zaštiti
POKROVITELJI
i unaprjeđenju zdravlja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. • Ministarstvo hrvatskih branitelja
Očekujemo da će na kongresu zajednički sudjelovati liječnici specijalisti iz svih grana • Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske
medicine, medicinske sestre, psiholozi, socijalni radnici, fizioterapeuti, duhovnici, • Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske
nutricionisti, umjetnici te predstavnici civilnog društva, medija i vladinih institucija, • Grad Zagreb
uz predavače iz inozemstva. • Grad Karlovac
Pridružite nam se i na ovom zajedničkom putovanju u kojem želimo i dalje
promovirati važnost medicine usmjerene prema osobi, interdisciplinarnu suradnju MJESTA ODRŽAVANJA
i kulturu zdravlja pojedinca i zajednice.
GK „Zorin dom“
Dobrodošli u Karlovac! Domobranska ul. 1, 47000 Karlovac
www.zorin-dom.hr
Prof. dr. sc. Veljko Đorđević, dr. med. Prof. dr. sc. Marijana Braš, dr. med.
Predsjednik Kongresa Predsjednica Organizacijskog odbora
Prim. dr. sc. Ervin Jančić, dr. med. Prim. mr. sc. Hrvoje Cvitanović, dr. med.
Predsjednik Lokalnog organizacijskog odbora Član Lokalnog organizacijskog odbora

2 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem 19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 3
 PREDSJEDNIK KONGRESA
Veljko Đorđević
ORGANIZACIJSKI ODBOR
Predsjednica: Marijana Braš
Članovi: Ervin Jančić, Hrvoje Cvitanović, Igor Salopek, Davor Horvat, Jasminka
Oštrek, Kata Dujam Vine, Lea Hrvat, Ines Galetić Žagar, Ivana Španić, Vanja Pranjić,
Sandra Bićanić Dobrinić, Sandra Šućurović, Neda Pjevač, Bernarda Braš
ZNANSTVENI ODBOR
Predsjednik: Veljko Đorđević
Članovi: Miro Samaržija, Davor Miličić, Mirna Šitum, Marina Šagud, Alma Mihaljević-
Peleš, Miro Jakovljević, Drago Prgomet, Miroslav Bekavac-Bešlin, Ninoslav Mimica,
Petrana Brečić, Lovorka Brajković, Jelena Maričić, Marijana Braš, Tomislav Benjak,
Ranko Stevanović, Ervin Jančić, Hrvoje Cvitanović, Roberto Casale, Latinka Basara,
Srđana Telarović, Domagoj Vidović, Marko Ćurković, Tihana Jendričko, Vesna
Šendula Jengić, Marina Kovač, Liborija Lugović, Nevenka Benić, Neda Pjevač, Sandra
Šućurović, Vjekoslav Jeleč, Miroslav Samardžija, Ines Galešić, Liborija Lugović Mihić,
Hrvoje Jakovac, Bojan Jelaković, Jasenka Broz Frajtag, Davor Šušković, Lana Kovač-
Bilić, Branka Kandić-Splavski, Slađana Zlatarević Stanić
TEME
I. ZAŠTITA I UNAPREĐENJE ZDRAVLJA HRVATSKIH BRANITELJA I ČLANOVA
NJIHOVIH OBITELJI
1. Preventivne mjere u zaštiti i unapređenju zdravlja hrvatskih branitelja
2. Palijativna skrb hrvatskih branitelja
3. Psihološki aspekti i psihijatrijski poremećaji hrvatskih branitelja i članova
njihovih obitelji
4. Tjelesne bolesti hrvatskih branitelja (hipertenzija, dijabetes, kardiovaskularne
bolesti, cerebrovaskularne i druge neurološke bolesti, onkološke bolesti,
dermatološke bolesti, respiratorne bolesti, demencija, debljina, kronična bol)
5. Posttraumatski rast nakon krize
6. Primjeri dobre prakse zaštite i unapređenja zdravlja hrvatskih branitelja
7. Edukacije i istraživanja o zaštiti zdravlja hrvatskih branitelja
8. Uloga lokalne i nacionalne zajednice u zaštiti zdravlja hrvatskih branitelja
4 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem
II. PREVENCIJA KRONIČNIH NEZARAZNIH BOLESTI
1. Smanjivanje čimbenika rizika
2. Promoviranje zdravih stilova življenja
3. Uloga lokalne i nacionalne zajednice u prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti
III. PALIJATIVA I PSIHOSOMATSKA MEDICINA – DODIRNE TOČKE
IV. SLOBODNE TEME
KOTIZACIJE
Sudionici Plaćeno do Plaćeno nakon
06/09/2019 06/09/2019
Doktori medicine, specijalisti 1.700,00 kn 1.900,00 kn
Doktori medicine, specijalizanti 1.000,00 kn 1.200,00 kn
Ostali zdravstveni djelatnici i suradnici u
zdravstvu (psiholozi, socijalni radnici, 800,00 kn 1.000,00 kn
radni terapeuti, medicinske sestre/tehničari)
Studenti* (preddiplomskih studija) 200,00 kn 300,00 kn
Jednodnevna kotizacija 900,00 kn 1.000,00 kn
Umirovljeni doktori medicine GRATIS GRATIS
Predstavnici tvrtki na izlagačkom štandu 700,00 kn 700,00 kn
*ne uključuje studije magisterijskih i doktorskih programa; u iznose je uključen PDV.
Kotizacija za doktore medicine, specijaliste, specijalizante, ostale zdravstvene
djelatnike i suradnike u zdravstvu, studente, predstavnike tvrtke na
izlagačkom štandu uključuje:
• nazočnost na stručnom i društvenom programu Kongresa na mjestima
usmenih izlaganja, poster prezentacija i izlagačkih prostora
• kongresne materijale (Konačni program i Knjiga sažetaka, kongresna torba,
potvrdnica za sudjelovanje)
*Napomena / Note: Uz prijavu za sudjelovanje, studenti moraju priložiti potvrdu ili
pismo koje potvrđuje njihov status. Pismo mora biti napisano na memorandumu
fakulteta i naslovljeno na Kongresnu agenciju BTravel d.o.o.
19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 5
 Jednodnevna kotizacija uključuje:
• nazočnost stručnom i društvenom programu Kongresa za taj dan na mjestima
usmenih izlaganja, poster prezentacija i izlagačkih prostora
• kongresne materijale (Konačni program i Knjiga sažetaka, kongresna torba,
potvrdnica za sudjelovanje)
DRUŠTVENI PROGRAM
MJEŠOVITI PJEVAČKI ZBOR UMIROVLJENIKA „VID RUKAVINA“, KARLOVAC
Mješoviti pjevački zbor umirovljenika „Vid Rukavina“,Karlovac je osnovan 1971.
godine i uskoro će slaviti 50 godina rada. U bogatoj prošlosti Zbor je imao bezbroj
nastupa u Karlovcu, Hrvatskoj i izvan zemlje. Za svoje uspješno glazbeno djelovanje
Zbor je primio brojna priznanja i nagrade, a zahvaljujući vrsnim izvedbama uvršten
je na listu Zborova umirovljenika Europe. Repertoar sadrži brojna djela ozbiljne,
strane i domaće,sakralne, zabavno-popularne i autorske pjesme. Od kada zborom
ravna prof. Ratko Pogačić, on se omasovljuje. Ono čime se, u zadnje vrijeme, Zbor
jako ponosi je izdavanje prvog samostalnog CD-a koji sadrži pjesme o Karlovcu i
zavičaju, pod nazivom „Ja volim ovaj grad“.
ROCK BAND SUBKULTURA
Rock band SUBKULTURA – Cerić, Vukovar je u instrumentalnom sastavu sastavljen
od dvije gitare, bass gitare i bubnjeva i karakterističnog muškog vokala. Rock klasici
koji se sviraju su prepoznatljivi, ali s blagim obradama i posebne emotivne izvedbe.
Band čine sljedeći članovi: lead guitar- Domagoj Matić, mag. phil. (magistar
filozofije), rhytm guitar-Jožef Belović, mag.el. (magistar elektrotehnike), drumms-
Dean Cikovac, mag.paed., mag.edu.phil. (magistar pedagogije, magistar edukacije
filozofije), bass guitar-Darko Krajinović, mag. airtraff. (magistar zračnog prometa)
i vocal-Mario Krajinović, mag.psych. (magistar psihologije). Band u ovom sastavu
egzistira od ožujka 2018.godine, uz naporna vježbanja specifičnog repertoara prva
svirka bila je u Vinkovcima, koncert na Vinkovačkom ljetu-2018. Od tog nastupa
redaju se svirke u raznim klubovima u Vinkovcima i Vukovaru. Također ove godine
band je imao značajan nastup ponovo na Vinkovačkom ljetu-2019. te na ROCK
MARATONU u Ceriću, gdje je SUBKULTURA bila glavni nositelj aktivnosti, a nastupilo
je sedam bandova iz Vinkovaca i okolice.
1. BROTHER IN ARMS - Dire Straits
2. TEŠKE BOJE - Bare i Majke
3. NOTHING ELSE MATTERS - Metallica
4. BUDI PONOSAN - Bare i Majke
6 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem
5. A TI JOŠ PLAČEŠ - Bare i Majke
6. BORN TO BE WILD - Steppenwolf
7. THE ONE I LOVE - R.E.M.
8. POMORAC SAM MAJKO - Atomsko sklonište
9. TREBA IMAT DUŠU - Atomsko skloništ
10. MAMA SAID - Metallica
PREDSTAVA NUSPOJAVUS
Predstava ‘Karlovačke plesne reprezentacije’ imena ‘Nuspojavus’ uvest će nas u
svijet medicine i terapije plesom.
Svaki čovjek ima potrebu pripadati. Bez tog „plemenskog“ nagona, civilizacija kakva
je danas bila bi znatno drugačija. Bajke i priče oduvijek su pripremale djecu na život,
pomagale im da se uklope, služile za određivanje moralnog kompasa - dobra i zla.
Ali što kada bi ti likovi zaista postojali u stvarnosti? Većina ih se ne bi tako dobro
uklopila, bili bi neprilagođeni, nesretni, izolirani, možda završili na terapiji?
Bez ulaženja u razloge njihovih trauma, uz napomenu da su svi likovi i njihova
povezanost sa psihičkim poremećajima stvar naše osobne interpretacije i
umjetničkog doživljaja, podvrgli smo naše dječje heroje i zlikovce posebnoj vrsti
magične psihoterapije – Nuspojavusu.
‘Nuspojavus’ nastaje kad sve ostalo zakaže. To je čarolija, tajanstvena terapija
pokretom, terapija plesom. Oduvijek je kretanje lijek koji mijenja fizičko,
emocionalno i mentalno stanje osobe, utječući na temeljno psihofizičko stanje
pojedinca, poboljšavajući ga. Svi prikazani likovi imaju neki oblik problema,
anksioznost, narcisoidnost, manjak samopouzdanja, napadaje panike... Realne
probleme s kojim su se suočavali ljudi kroz povijest i s kojima se svi ponekad
susrećemo. Nuspojavus nam pomaže da se suočimo s njima.
Definicija mentalnog zdravlja često se mijenjala kroz godine, ali time se nismo
mnogo bavili u ovoj predstavi. Postavili smo više pitanja nego dali odgovora,
fokusirali se na emocije, energiju, jer čvrste tvrdnje o jednoj od najkompleksnijih
i najmisterioznijih stvari, ljudskom mozgu, su suviše ambiciozne. Svi ponekad
osjetimo da smo udarili u zid, nemamo energije, nezadovoljni smo, čak i kad taj
osjećaj nije na svjesnoj razini, podsvjesno znamo da smo na granici. Nuspojavus je
naš lijek, i pokušali smo ga podijeliti s vama putem likova koje ćete lako prepoznati.
Zapravo prepoznat ćete sebe u pojedinim likovima, a možda... i sve njih u sebi?
Izvođači: Petar Bijelić, Azra Gorić, Katarina Jelenčić, Goran Koprenica, Željka
Kostanjšek, Lucija Majetić, Viktorija Paljug, Jasna Pribanić, Ivana Rumenović-
Novinić, Petra Sanković
19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 7
 KONAČNI PROGRAM ERVIN JANČIĆ: Iskustva i rezultati preventivnih pregleda
branitelja u OB Karlovac
MIROSLAV SAMARŽIJA, GZIM REDŽEPI: Prezentacija programa
Četvrtak, 19. rujna 2019. screeninga za rak pluća
LATINKA BASARA: Uloga psihologa u tretmanu
15:00 - 19:00 Registracija sudionika
pulmoloških bolesnika
16:00 - 17:00 Svečano otvorenje Kongresa i pozdravi uzvanika uz prigodni
10:00 - 12:30 Zaštita i unaprjeđenja zdravlja hrvatskih branitelja
program (Mješoviti pjevački zbor umirovljenika „Vid Rukavina“,
i članova njihovih obitelji
Karlovac, Rock bend Subkultura, Cerić, Vukovar)
PLENARNA PREDAVANJA
17:00 - 17:15 Akademkinja MIRNA ŠITUM: Nedirnuta sjećanja jednog
Moderatori: Petrana Brečić, Anamarija Milun
veterana IV. gardijske brigade HV
(iz zbirke novela „Naranče i mrtve ribe”) MARIJA JANJUŠEVIĆ, Melita Lauš:
Dvadeset godina provedbe Nacionalnog programa psihosocijalne
17:15 - 19:00 PLENARNA PREDAVANJA i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima Domovinskog rata
ZLATKICA MARINKOVIĆ DANILOVIĆ I NEVENKA MIŠIĆ: PETRANA BREČIĆ, Jakša Vukojević, Domagoj Vidović,
Programi i mjere Ministarstva hrvatskih branitelja u cilju zaštite, Ivan Ćelić, Tihana Jendričko, Marko Ćurković: Uloga Klinike za
očuvanja i unaprjeđenja zdravlja hrvatskih branitelja i članova psihijatriju Vrapče u zbrinjavanju i unaprjeđenju zdravlja hrvatskih
njihovih obitelji branitelja
ALMA MIHALJEVIĆ-PELEŠ: MARINA KOVAČ, Anamarija Milun: Ruku pod ruku u ratu i miru –
Uloga Nacionalnog centra za psihotraumu tretman i integracija veterana u NPB “Dr. Ivan Barbot” Popovača
MARINA ŠAGUD, Bjanka Vuksan Ćusa, Nenad Jakšić, Alma DOMAGOJ VIDOVIĆ, Petrana Brečić, Ivan Ćelić,
Mihaljević-Peleš: Biologija posttraumatskog stresnog poremećaja Tihana Jendričko, Marko Ćurković: Poremećaji spavanja i PTSP
MARIJANA BRAŠ, VELJKO ĐORĐEVIĆ: Na prvoj crti zdravlja MARKO ĆURKOVIĆ, Domagoj Vidović, Petrana Brečić:
SRĐANA TELAROVIĆ: Značaj otpornosti (resilience) u odgovoru na traumatski događaj
Neurodegenerativne bolesti: psihosomatika i uloga art terapije INES GELEŠIĆ, Maristela Šakić, Kristijan Sinković:
19:00 - 19:45 VELJKO ĐORĐEVIĆ, DARKO KRAJINOVIĆ, BRANKO IŠTVANČIĆ, Održivi kontinuitet skrbi za bolesnike u Specijalnoj bolnici
NIKŠA KUŠELJ Sveti Rafael Strmac
Okrugli stol: Umjetnost i mentalno zdravlje LIBORIJA LUGOVIĆ MIHIĆ: Psihoneuroimunološki pristup
dermatološkim bolestima
19:45 - 20:30 Koktel dobrodošlice
HRVOJE JAKOVAC: Neurobiologijska podloga duhovnosti
20:30 Predstava Nuspojavus
12.:30 - 13:30 Stanka za ručak
13:30 - 15:00 Kratka usmena izlaganja I
Petak, 20. rujna 2019.
Moderatori: Igor Salopek, Sonja Gažan
09:00 - 10:00 Preventivni programi DARIJA SALOPEK-ŽIHA: Evaluacija primjene vježbi pozitivne
PLENARNA PREDAVANJA psihologije hrvatskih branitelja u Dnevnoj bolnici OŽB Našice
Moderatori: Ervin Jančić, Neda Pjevač INES GALETIĆ-ŽAGAR: Prisutnost tjelesnih senzacija kod osoba
RANKO STEVANOVIĆ: Od preventive do aktivne skrbi s PTSP-om
TOMISLAV BENJAK: Rezultati sistematskih pregleda hrvatskih SMILJA RADAUŠ: Pristup oboljelima od PTSP-a u Dnevnoj bolnici
branitelja iz Domovinskog rata za psihoterapiju OB Karlovac

8 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem 19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 9
 ANAMARIJA MILUN: Preventivni projekt NPB „Dr. Ivan Barbot“ LANA KOVAČ BILIĆ: Kronični tinnitus
Popovača: „Osnažimo branitelje grada Novske“ DAVOR ŠUŠKOVIĆ: Gubitak sluha uzrokovan bukom
MATEJ JOSIĆ: Tretman i integracija veterana kroz radno- JASENKA BROZ FRAJTAG: Kvaliteta života radno aktivne populacije
okupacione aktivnosti u NPB “Dr. Ivan Barbot Popovača
ROBERTO CASALE: The absence and vanishing of phantom limb
DRAŽENKA DROBEC: Psihoterapija i socioterapija veterana u in amputees
ambulanti Sisak, NPB “Dr. Ivan Barbot” Popovača
18:30 Posjet Muzeju Domovinskog rata Karlovac-Turanj
VANJA PRANJIĆ: Destigmatizacijske intervencije u zajednici – Predstavljanje Muzeja
karlovačka iskustva
IVANKA BUŠIĆ, BRANKO IŠTVANČIĆ, NIKŠA KUŠELJ,
ALEKSANDRA BREČEK: Rehabilitacija hrvatskih branitelja VELJKO ĐORĐEVIĆ, JOZO MILIČEVIĆ
temeljena na usredotočenoj svjesnosti i mindfulness
Okrugli stol: Film i zdravlje branitelja
SONJA GAŽAN, Boris Bronić: Progresija psihičkih smetnji kod
osobe s PTSP-om - prikaz slučaja 19:30 - 20:15 Domjenak

SUZANA JONOVSKA, Tom Sugnet, Vesna Šendula-Jengić:
Terapijske mogućnosti psihosomatskih simptoma kod pacijenata
s PTSP-om - pregled literature i naša iskustva
GORDAN BOŠKOVIĆ: Tretman PTSP-a – integrativni pristup u
Psihijatrijskoj bolnici Rab
IVAN IVANKOVIĆ: Uloga kinestetike u pokretu oboljelih osoba
15:00 - 18:00 Psihosomatska medicina I
PLENARNA IZLAGANJA
Moderatori: Miroslav Bekavac Bešlin, Lovorka Brajković
VESNA ŠENDULA JENGIĆ: Kompleskna psihotrauma od
dijagnoze do oporavka model tretmana u Psihijatrijskoj bolnici Rab
NINOSLAV MIMICA: Kako hrvatski branitelji mogu smanjiti rizik
razboljevanja od demencije
ALEN PAJTAK: Vojni veterani i pretilost
MIROSLAV BEKAVAC BEŠLIN: Komplikacije kirurgije debljine –
primjer posljedica ranjavanja hrvatskog branitelja na ishod
naknadnog liječenja debljine
BOJAN JELAKOVIĆ, EDINA ĆATIĆ ĆUTI: Arterijska hipertenzija u
hrvatskih branitelja -Projekt kardiovaskularnog zdravlja hrvatskih
branitelja - EHUH 2 (Projekt hrvatske zaklade za znanost)
LOVORKA BRAJKOVIĆ: Od traume do posttraumatskog rasta
JELENA MARIČIĆ: Priznanje, podrška, smisao - čimbenici
posttraumatskog rasta branitelja i njihovih obitelji
HRVOJE CVITANOVIĆ: Dermatoze kod bolesnika sa post
traumatskim stresnim poremećajem
20:15 Projekcija filma Branka Ištvančića: “Pouke o čovječnosti”
Subota, 21. rujna 2019.
09:00 - 11:00 Psihosomatska medicina II
PLENARNA IZLAGANJA
Moderatori: Branka Kandić-Splavski, Slađana Zlatarević-Stanić
IGOR FILIPČIĆ: Kronične tjelesne bolesti i njihov učinak na
zdravlje duševnih bolesnika
IGOR SALOPEK, Josipa Rožman, Anamaria Ožura,
Kata Dujam Vine: Trebamo li mobilne psihijatrijske timove -
lokalna perspektiva uz prikaz slučaja
DUBRAVKA KALINIĆ:
PTSP i depresivni poremećaj kod veteranske populacije
– aktualna saznanja o povezanosti s demencijom
NEVENKA BENIĆ, SANDRA ŠUĆUROVIĆ: Zašto istraživati
veterane?
BRANKA KANDIĆ-SPLAVSKI: Uloga savjetovališta za psihološku
pomoć i Savjetovališta za žalovanje Doma zdravlja Zagreb - Centar
SLAĐANA ZLATAREVIĆ STANIĆ, Katija Ćulav, Ivančica Peček,
Miroslav Hanževački: Važnost interdisciplinarnog pristupa u
olakšavanju totalne boli palijativnog bolesnika u izvanbolničkoj
palijativnoj skrbi
11:00 - 11:30 Projekt „Snaga ljudi – činiti dobro“
Moderator: Marijana Braš

10 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem 19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 11
 11:30 - 13:30 Uloga civilnog društva
Moderatori: Marijana Braš, Sandra Šućurović
KATICA PERKOVIĆ I JELENA PERKOVIĆ: “Pustolovine jednog
anđela” - Udruga Jelenini anđeli dobrih želja i ZIKZ
VESNA KLJAIĆ, Ljerka Pavković: Društvo medicinskih sestara i
tehničara Domovinskog rata
ŽELJKO MIŠKULIN: Branitelj pomaže branitelju – Humanitarna
udruga Branitelj za branitelja
IVAN SOLDO, Matea Pandurić: Otklonimo prepreke na putu do
kvalitetnog života hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji -
Humanitarna udruga Fra Mladen Hrkač
KREŠIMIR MARETIĆ: Projekt „Budi svoj” - Zbor udruga veterana
hrvatskih gardijskih postrojbi, predsjednik Krešimir Maretić
SANDRA ŠUĆUROVIĆ: “Zajedno do sebe” - Udruga Rast SAŽECI / ABSTRACTS
JADRANKA VLATKO, Kate Bendeviš Kate, Mira Šejtanić:
„S nama niste sami“ - Udruga za zaštitu prava psihijatrijskih pacijenata
i unaprjeđenje duševnog zdravlja i kvalitete života Lukjernica
USMENA IZLAGANJA / ORAL PRESENTATIONS
13:30 - 14:30 Kratka usmena izlaganja II
ZDENKA AURER, TIHANA BEINRAUCH, MATE JUREŠKO, ANDREJ
PROŠEV: Iskustva u radu Dnevne bolnice za psihoonkologiju I. ZAŠTITA I UNAPREĐENJE ZDRAVLJA
ILIJANA BRKANOVIĆ: Integracija zaštite i promocije zdravlja u HRVATSKIH BRANITELJA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI
društvima INA grupe
VLADIMIR HOBLAJ: Biblijska duhovnost kao temelj
posttraumatskog rasta nakon krize
LEA MILUTINOVIĆ: Komunikacija o egzistencijalnim pitanjima u
palijativnoj skrbi
ANTONIJA FERENČABA: Tjelesno zdravlje kod osoba oboljelih od PTSP-a
LAURA LUKIN: Parkinsonova bolest i umjetnost
MISLAV ŠELENDIĆ: Poboljšanje kvalitete komunikacije kroz
mentalizaciju
14:30 Zaključci i izrada Karlovačke deklaracije o zaštiti i unaprjeđenju
zdravlja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, zatvaranje
Kongresa

12 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem 19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 13
 REZULTATI SISTEMATSKIH PREGLEDA HRVATSKIH Varaždin 1072
BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA Virovitica 1234
Vukovar/Vinkovci 945
BENJAK T Zadar 3704
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
Ukupno 41.877
tomislav.benjak@hzjz.hr
Od navedenog broja branitelja pregledano je 39.816 (95,1 %) osoba muškog spola
U studenom 2016. godine započela je provedba sistematskih pregleda hrvatskih te 2061 (4,9 %) žena. Prema dobnim skupinama zabilježena je slijedeća raspodjela:
branitelja iz Domovinskog rata. Do 11.09.2019. u bazu sistematskih pregleda • Starijih od 50 godina = 35.024 (83,6 %)
upisani su podaci za 41877 branitelja, sa slijedećom raspodjelom po bolnicama u • Mlađih od 50 godina = 6844 (16,4 %)
kojima je pregled izvršen:
• Kod 9 branitelja nije navedena u povijesti bolesti godina rođenja,
Opća bolnica/ kliničko bolnički centar Broj pregledanih branitelja a ni OIB.
Bjelovar 2133 Ovom analizom obrađeni su podaci sa povijesti bolesti i to:
Čakovec 516 a) obiteljska anamneza
Dubrovnik 682 b) osobna anamneza
Gospić 2297 c) navike (pušenje i konzumacija alkohola)
Karlovac 2073 d) zdravstveni status uključujući tjelesnu težinu, puls i tlak
KBC Rijeka 807 e) nalaze u okviru učinjenih pretraga ( EKG; RTG srca i pluća; UZV abdomena;
KBC Split 2040 UZV dojki, ginekološki pregled; ergometrija)
KBC Zagreb 3320 f ) morbiditet naveden u povijesti bolesti
KBC Sestre Milosrdnice 2291 g) rezultati psiholoških testiranja
KBC Osijek 3185 h) preporuke date braniteljima nakon provedenog sistematskog pregleda
KB Sveti Duh Zagreb 1035 Ad a) Obiteljska anamneza
Knin 665 Kod 12.717 (30,4 % branitelja koji se odazvao na sistematski pregled)branitelja
Koprivnica 843 u povijesti bolesti nisu navedeni podaci o obiteljskoj anamnezi tj. bolestima
Našice 1976 zabilježenim u obitelji branitelja. Kod 11.536 (39,6 % od broja branitelja kod
kojih je specificiran podatak o obiteljskoj anamnezi) branitelja nema ozbiljnijih
Nova Gradiška 646
bolesti u obiteljskoj anamnezi dok kod 17.624 (60,4 % od broja branitelja kod kojih
Ogulin 1078 je specificiran podatak o obiteljskoj anamnezi) branitelja u obiteljskoj anamnezi
Pakrac 275 imaju određene ozbiljniju patologiju, pri čemu su najčešće navedene bolesti
Popovača 1412 kardiovaskularnog sustava i maligne bolesti.
Požega 1036 Ad b) Osobna anamneza
Pula 1051 Kod 19.971 (47,7 %) branitelja u osobnoj anamnezi postoje određene bolesti, pri
Sisak 1431 čemu su najčešće navedene bolesti kardiovaskularnog sustava. Među bolestima
kardiovaskularnog sustava najčešća je hipertenzija (I10-I15) koja je zabilježena
Slavonski Brod 2408 kod 8882 branitelja (21,2 %), dok su ishemične bolesti srca (I20-I25) navedene u
ŠIbenik 1722 osobnoj anamnezi 1095 (2,6 %) branitelja koji su se odazvali na sistematski pregled.

14 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem 19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 15
 Postraumatski stresni poremećaj (F43.1, F62.0) zabilježen je kod 2215 branitelja (5,3
% branitelja koji su se odazvali na sistematski pregled). Malignu bolest u osobnoj
anamnezi ima 955 branitelja (2,3 % branitelja koji su se odazvali na sistematski
pregled).
Ad c) Navike
Od životnih navike u povijestima bolesti navodili su se podaci o pušenju i
konzumaciji alkohola.
Među braniteljima koji su se odazvali na sistematski pregled puši njih 13.623 (33,7
% branitelja kod koji je specificiran podatak o pušenju), dok njih 26.386 ne puši
(65,4 % branitelja kod koji je specificiran podatak o pušenju) od čega je 360 bivših
pušača. Podatak o pušenju nije naveden u 1508 (3,6 %) povijesti bolesti.
Alkohol ne konzumira 29.164 branitelja (73 % branitelja kod koji je specificiran
podatak o konzumaciji alkohola), od čega je 31 apstinent, dok 10.765 (27 %
branitelja kod koji je specificiran podatak o konzumaciji alkohola) konzumira
alkohol u različitim količinama i učestalosti. Podatak o konzumaciji alkohola nije
naveden u 1917 (4,8 %) povijesti bolesti.
Ad d) Zabilježeni status presens
Kod 12.956 (30,9 %) branitelja nisu zabilježena neka odstupanja u status presensu.
Određena odstupanja u statusu zabilježena su kod 4074 (9,7 %) branitelja, pri čemu
je na vodećem mjestu zabilježenih odstupanja pretilost. Kod 6434 branitelja (17,7
% branitelja kod kojih je mjerena visina i težina) zabilježen je indeks tjelesne mase
(ITM) do 25 (idealna tjelesna težina); kod 16.692 branitelja (45,9 % branitelja kod
kojih je mjerena visina i težina) je ITM od 25-30 (prekomjerna tjelesna težina), dok je
13.258 branitelja (36,4 % branitelja kod kojih je mjerena visina i težina) pretilo i ITM
je veći od 30. Kod 5493 branitelja (13,1 %) nisu navedeni podaci o tjelesnoj težini i
visini i ITM-u.
Od statusa se u povijesti bolesti navode podaci o pulsu i krvnom tlaku. Kod 7301
branitelja (47,8 % branitelja kojima je mjeren puls) zabilježeni je puls od 60-70
otkucaja u minuti; kod 4833 (31,7 % branitelja kojima je mjeren puls) puls je bio
od 71-80; kod 2765 (18,1 % branitelja kojima je mjeren puls) puls je bio od 81-100,
dok kod 360 (2,4 % branitelja kojima je mjeren puls) zabilježeni je puls veći od 101
otkucaj u minuti. Podatak o pulsu nije naveden kod 26.618 branitelja/povijesti
bolesti (63,6 %).
Kod 12.961 branitelja (79,6 % branitelja kod kojih je mjeren tlak) sistolički tlak je od
100-140, dok je kod 3318 (20,4 % branitelja kod kojih je mjeren tlak) viši od 140 mm/
Hg. Kod 11282 branitelja (69,6 % branitelja kod kojih je mjeren tlak) dijastolički tlak
je 60-80; kod 3476 (21,4 % branitelja kod kojih je mjeren tlak) je od 81-90; kod 1220
(7,5 % branitelja kod kojih je mjeren tlak) je od 91-100 dok je kod 247 branitelja (1,5
% branitelja kod kojih je mjeren tlak) dijastolički tlak viši od 100 mm/Hg. Podatak o
tlaku nije naveden u 25.652 (61,3 %) povijesti bolesti.
16 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem
Ad e) Pretrage
Na sistematskom pregledu rađene su slijedeće pretrage: EKG, RTG srca i pluća, UZV
abdomena, ergometrija, laboratorijske pretrage, dok je kod žena uz navedeno
rađen UZV dojki te ginekološki pregled, s napomenom da sve bolnice nisu radile
sve od navedenih pretraga.
EKG – Kod 33.337 (82,2 % branitelja kod kojih je rađen EKG) branitelja nema
odstupanja u EKG-u; određena odstupanja zabilježena su kod 7205 branitelja (17,8
% branitelja kod kojih je rađen EKG) dok podatak o EKG-u nije naveden u 1335 (3,2
%) povijesti bolesti.
RTG srca i pluća – Kod 34.919 branitelja (86,8 % branitelja kod kojih je rađen rtg)
nema odstupanja u RTG nalazu srca i pluća; određena odstupanja postoje kod 5290
(13,2 % branitelja kod kojih je rađen rtg) branitelja dok podatak o RTG srca i pluća
nije naveden u 1668 (4 %) povijesti bolesti.
UZV abdomena – Kod 25.495 branitelja (63 % branitelja kod kojih je rađen uzv)
nema odstupanja u nalaz UZV abdomena; određena odstupanja postoje kod 14.944
(37 % branitelja kod kojih je rađen uzv) branitelja, dok podatak o UZV abdomena
nije naveden u 1438 povijesti bolesti (3,4 %).
Ergometrija – Ergometrija je rađena do sada samo u OB Vukovar/Vinkovci, pa stoga
podaci samo za jednu ustanovu nisu statistički relevantni za prikaz nalaza ove
pretrage.
UZV prostate - Kod 24.924 (80 % branitelja kod kojih je rađena ova pretraga)
branitelja nalaz je bio uredan, dok kod 6241 (20 % branitelja kod kojih je rađena
ova pretraga) branitelja postoji patološki nalaz.
UZV dojke – kod 1179 braniteljice (81,1 % braniteljica kod kojih je rađen UZV dojke)
bio je uredan nalaz; dok je kod 274 (18,9 % braniteljica kod kojih je rađen UZV
dojke) bilo određenih odstupanja od normalnog nalaza.
Ginekološki nalaz – Uredan nalaz ginekološkog pregleda bio je kod 974 (85,7 %
braniteljica kod kojih je rađen ginekološki pregled) braniteljice, dok su kod njih 162
(14,3 %) utvrđena određena odstupanja.
Laboratorijski nalazi –
Ovi nalazi sustavno se prate od trenutka uvođenja obrasca za izvještavanje o
provedenom sistematskom pregledu.
a) Enzimi – Uredne nalaze enzima ima 25.336 (80,2 % branitelja kod kojih je
rađena ova pretraga), dok određena odstupanja/patološki nalaz postoje kod
6269 (19,8 % branitelja kod kojih je rađena ova pretraga) branitelja.
b) Jetrene probe - Uredne jetrene probe ima 31.962 (89,7 % branitelja kod kojih
je rađena ova pretraga) , dok određena odstupanja/patološki nalaz postoje
kod 3683 (10,3% branitelja kod kojih je rađena ova pretraga) branitelja.
19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 17
 c) Kompletna krvna slika – Urednu kompletnu krvnu sliku ima 3.2430 (90,6 Napomena:
% branitelja kod kojih je rađena ova pretraga), dok određena odstupanja/
*S obzirom da se ovaj podatak nije bilježio od početka sistematskih pregleda na
patološki nalaz postoje kod 3363 (9,4% branitelja kod kojih je rađena ova
način da se to može utvrditi, postotak je mogućno i veći.
pretraga) branitelja.
Ad g) Psihološka testiranja
d) Sedimentacija – Urednu sedimentaciju ima 32.988 (94,8 % branitelja kod kojih
Psihološka testiranja su rađena u manjem broju bolnica, pa u skladu s time
je rađena ova pretraga), dok određena odstupanja/patološki nalaz postoje
pokazatelji o ovoj vrsti testiranja nisu relevantni za ukupnu populaciju branitelja
kod 1797 (5,2 % branitelja kod kojih je rađena ova pretraga) branitelja.
koji su se odazvali na sistematske preglede.
e) Glukoza u krvi – Urednu razinu glukoze u krvi ima 27.003 (76,4 % branitelja
Ad h) Preporuke
kod kojih je rađena ova pretraga), dok su određena odstupanja/patološki
Po završenom sistematskom pregledu branitelji su dobili određene preporuke.
nalaz zabilježena kod 8350 (23,6 % branitelja kod kojih je rađena ova
18.645 branitelja (44,5 % branitelja koji su se odazvali na sistematski pregled)
pretraga) branitelja.
dobilo je preporuku provođenja dodatnih dijagnostičkih pretraga. Preporuka
Ad f) Dijagnoze utvrđene ili je postavljena sumnja na sistematskom pregleda/kontrole/daljnjeg tretmana specijaliste dobilo je 21.099 branitelja (50,4
pregledu % branitelja koji su se odazvali na sistematski pregled ), preporuke o promijeni
Tijekom sistematskih pregleda postavljena je sumnja ili je utvrđeno slijedeći broj životnog stila dobilo je 21.772 branitelja (52 % branitelja koji su se odazvali na
novootkrivenih bolesti i stanja, prema skupinama bolesti u skladu s Međunarodnom sistematski pregled), dok je kod 3226 (7,7 % branitelja koji su se odazvali na
klasifikacijom bolesti (MKB-10)*: sistematski pregled ) branitelja utvrđeno da nije potreban daljnji dijagnostički
postupak.
MKB šifra MKB naziv skupine bolesti Broj osoba
A00-B99 Zarazne i parazitarne bolesti 21
C00-D48 Novotvorine 763
D50-D89 Bolesti krvi, krvotvornog sustava te određene
bolesti imunološkog sustava 462
E00-E90 Endokrine bolesti, bolesti prehrane
i bolesti metabolizma 10460
F00-F99 Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja 697
G00-G99 Bolesti živčanog sustava 102
H00-H59 Bolesti oka i očnih adneksa 15
H60-H95 Bolesti uha i mastoidnog nastavka 21
I00-I99 Bolesti cirkulacijskog sustava 4765
J00-J99 Bolesti dišnog sustava 579
K00-K93 Bolesti probavnog sustava 4339
L00-L99 Bolesti kože i potkožnog tkiva 45
M00-M99 Bolesti mišićno koštanog sustava i vezivnog tkiva 706
N00-N99 Bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa 3187
R00-R99 Simptomi, znakovi te abnormalni klinički
i laboratorijski nalazi nesvrstani drugamo 1415

Ukupno 27577

18 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem 19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 19
 TRETMAN PTSP-A – INTEGRATIVNI PRISTUP U
PSIHIJATRIJSKOJ BOLNICI RAB
BOŠKOVIĆ G
Psihijatrijska bolnica Rab, Rab, Hrvatska
gordan_boskovic@yahoo.com
Dijagnostički kriteriji i simptomi posttraumatskog stresnog poremećaja relativno
su dobro operacionalizirani u međunarodnim klasifikacijama bolesti DSM, ICD,
PDM i drugima. Dok jedni pridaju važnost statističkim pokazateljima npr. broj dana,
broj mjeseci, itd. drugi pridaju veću važnost kliničkim znakovima i simptomima,
treći naglašavaju važnost dinamičke konceptualizacije poremećaja kao živućeg,
promjenjivog, fluktuirajućeg stanja. Model liječenja i oporavka koji se koristi u PB
Rab, nastoji polazište smjestiti na čovjeka s određenim simptomima, sindromom,
verificiranom bolešću, odnosno uzrokuje odmak od fokusa na model bolesti prema
modelu funkcionalne nesposobnosti. Kako se kod traumatiziranih osoba, u pravilu,
javljaju i primarni odgovori na traumatsko iskustvo kao izravni učinci traumatizacije
(ponovno proživljavanje, psihološka reaktivnost, izbjegavanje, ali i sekundarni
odgovori (socijalna izolacija, depresivnost, maritalni sukobi, konfliktuoznost,
zloporaba alkohola ili drugih psihoaktivnih tvari, kao i ovisnička problematika
nefarmakogene prirode, zakazivanje u obiteljskim i socijalnim kontaktima, gubitak
posla, egzistencijalna ugroženost i sl. ), a koji nisu manje važni od primarnih i koji se
razvijaju kada se ljudi pokušavaju nositi s razarajućim primarnim učincima, model
liječenja i oporavka koji se primjenjuje u PB Rab je konceptualiziran kao integrativni
model oporavka utemeljen na dokazima s ciljem redukcije simptoma i psihičke
patnje, ali ne s manje važnim ciljevima samoprihvaćanja, osobnog rasta i razvoja,
razvoja neovisnosti, kvalitetnih odnosa s drugima, učenja prevladavanja zapreka
u životu što sve su cjelini utječe na povećanje kvalitete života i generiranje novog
značenja i smisla kako bi se pojedinac mogao što učinkovitije uklopiti u zajednicu.
20 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem
OD TRAUME DO POSTTRAUMATSKOG RASTA
BRAJKOVIĆ L1,2
1
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu Odsjek za psihologiju, Zagreb, Hrvatska
2
Sirius – Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje, Zagreb, Hrvatska
lbrajkov1@hrstud.hr lovorka@centar-sirius.hr
Ključne riječi: trauma, posttraumatski stresni poremećaj, psihološka dobrobit,
posttraumatski rast
Svaki onaj događaj i situacija u kojoj je osoba izložena stvarnoj ili prijetećoj smrti,
ozljeđivanju ili seksualnom nasilju odnosno ugroženosti tjelesnog integriteta
predstavlja traumatski događaj. U velikoj većini slučajeva izloženost traumatskim
događajima dovodi do razvoja niza negativnih emocija, psiholoških odgovora u
smjeru razvoja depresije, anksioznosti, brojnih psihosomatskih odgovora kao
i posttraumatskog stresnog poremećaja. Klinička zapažanja kao i znanstvene
spoznaje govore u prilog postojanja tzv. otpornosti na traumu koja ublažava
negativno djelovanje traumatskog događaja i iskustva na psihološku dobrobit.
Otpornost na traumu je konceptualizirana u pojmu posttraumatskog rasta koji
je rezultat kognitivnog restrukturiranja osjećaja vezanih uz traumu i obradu
ruminirajućih misli uslijed preispitivanja temeljnih vjerovanja o svijetu a u cilju
prihvaćanja traumatskog iskustva kao dijela života. Posttraumatski rast je ujedno
i proces i ishod. Prihvaćanje traume odnosi se na pokušaj davanja osobnog
smisla proživljenom iskustvu, odnosno pronalasku smisla u vlastitom postojanju.
Pronalazak osobnog smisla u proživljenoj traumi doprinosi boljoj subjektivnoj
evaluaciji vlastitog života te doprinosi porastu psihološke dobrobiti pojedinca.
Posttraumatski rast ne predstavlja samo otpornost na traumu, već uključuje novu
perspektivu i drugačiji način funkcioniranja – transformativni odgovor na traumu.
Dosadašnja istraživanja ukazuju da se dobiti i koristi posttraumatskog rasta mogu
svrstati u nekoliko kategorija: emocionalni i psihološki rast; razvijanje postojećih
snaga i otkrivanje skrivenih sposobnosti koje mijenjaju vlastiti koncept i sliku
o sebi; jačanje kvalitetnih odnosa i napuštanje opterećujućih; davanje prioriteta
svim onim događajima u kojima osoba može rast i razvijati se, živeći i uživajući
u trenutku; uspostava bolje životne perspektive. Koncept posttraumatskog rasta
je izrazito složen i brojne medijatorne varijable igraju značajnu ulogu na putu od
traume do posttraumatskog rasta i psihološke dobrobiti. Posttraumatski rast ne
isključuje posttraumatski stresni poremećaj, a vrijedi i obratno. U izlaganju ćemo
prikazati recentnije nalaze koji se odnose važnost jačanja i razvoja posttraumatskog
rasta kod hrvatskih branitelja oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja.
19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 21
 SKIN DISEASES IN PATIENTS WITH POSTTRAUMATIC ZNAČAJ OTPORNOSTI (RESILIENCE) U ODGOVORU NA
STRESS DISEASE – TREND OF CHANGING OF PATIENT’ TRAUMATSKI DOGAĐAJ
CLINICAL MANIFESTATIONS
ĆURKOVIĆ M, Vidović D, Brečić P
CVITANOVIĆ H , Braš M , Lugović Mihić L , Milošević M , Jančić E
1 2 3 4 5
Klinika za psihijatriju Vrapče, Zagreb, Hrvatska
1
Department of Dermatovenerology, General hospital Karlovac, Hrvatska markocurak@gmail.com
2
Department for Psychologic medicine, University Hospital Center Zagreb, Hrvatska
3
Clinical Department of Dermatovenereology, Sestre milosrdnice University Hospital Ključne riječi: otpornost, trauma, neurobiologija, posttraumatski stresni poremećaj
Center, Zagreb,Hrvatska
4
Department of Environmental and Occupational Health and Sports, Andrija Štampar
School of Public Health, Zagreb, Hrvatska Autor nije poslao svoj sažetak do trenutka kada je ova publikacija tiskana.
5
Department of Neurology, General hospital Karlovac, Karlovac, Hrvatska
hrvoje.cvitanovic@bolnica-karlovac.hr

Key words: pcychodermatology, skin manifestations, posttraumatic stress disease,

postwar and late postwar period, Karlovac
Aim of this paper is to establish incidence of skin manifestations in specific
population of patients with posttraumatic stress disease with the comparation of
immediate postwar and late postwar period.
We used electronic data base (General hospital Karlovac) regarding data on patients
with posttraumatic stress disease and their skin diseases.
The average number of patients with posttraumatic stress disease (PTSD) in the
period 2011-2018 was 192 (0,13 %) of overall 144.496 patients in our Dermatology
departement. There were 104 (54.17 %) men and 88 (45.83 %) women.
The most common dermatologic disease was contact dermatitis recorded in 72
(28.13 %) patients, followed by psoriasis found in 48 (18.75 %) patients.
Incidence of patients with posttraumatic stress disease with various dermatoses
(1996-2005) was 0.28 %. It is statistically significant higher than incidence of 0.13 %
in the period 2011-2018.
According our data, gender (male/female) ratio changed form 9:1 (in 1996-2005) to
1.18:1-(in 2011-2018).
The most common dermatologic diseases of posttraumatic stress disease patients,
comparing two periods were the same: contact dermatitis, followed by psoriasis.
Trends in incidence of skin changes in patients with PTSD show changes from
diseases caused by war posttraumatic stress disease to disorders caused by major
life stress events etiology. There is a statistically significant fall in incidence of skin
diseaes of patients with posttraumatic stress disease.

22 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem 19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 23
 TJELESNO ZDRAVLJE KOD OSOBA OBOLJELIH OD
POSTTRAUMATSKOG STRESNOG PORMEĆAJA
FERENČABA A
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
antonia.ferencaba@gmail.com
Ključne riječi: PTSP, patofiziologija PTSP-a, genomsko starenje, stanično starenje,
somatski komorbiditeti
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je stanje karakterizirano razvojem
simptoma nakon izlaganja traumatizirajućem događaju u obliku recidivirajućih,
nametljivih sjećanja na traumatični događaj. Izrazito negativno utječe na kvalitetu
života, a težina simptoma korelira sa intenzitetom i trajanjem traume. U ovom radu
osvrnut ću se na etiološke modele razvoja PTSP-a s naglaskom na biološki model,
usporedbu dijagnostičkih kriterija iz DSM-a i MKB-a, aktualne terapijske metode,
najčešće psihičke komorbiditete PTSP-a i analizu dosadašnjih studija o somatskim
komorbiditetima uzrokovanih PTSP-om. Naime, simptomi PTSP-a pretjerano
aktiviraju neurobiološke putove povezane sa stresom. Molekularne promjene
nastale tom hiperaktivacijom djeluju na ubrzano starenje u epigenomu, stanično
starenje, povećanje upalnih procesa i posljedično slabiju aktivnost imunološkog
sustava. Kroz sistematičnu analizu patofizioloških procesa ključnih u nastanku
somatskih komorbiditeta, cilj je ovog rada ukazati na potrebu za dodatnim
istraživanjima promijenjenih bioloških mehanizama koji utječu na prerano i
ubrzano starenje organizma oboljelih te primjenu rezultata istih na unaprjeđenje
terapijskih metoda. Na samom kraju osvrnut ću se na epidemiološke podatke o
zdravstvenom stanju hrvatskih branitelja kao predstavnika izravno ugrožene,
vulnerabilne skupine ljudi s visokom mogućnošću postojanja PTSP-a i svih pratećih
komorbiditeta.
24 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem
PRISUTNOST TJELESNIH SENZACIJA KOD OSOBA S
POSTTRAUMATSKIM STRESNIM POREMEĆAJEM
GALETIĆ ŽAGAR I1, Hrvat L1,2, Španić I1,3 , Salopek I1,2
1
Integrativni centar mentalnog zdravlja, Karlovac, Hrvatska
2
Opća bolnica Karlovac, Karlovac, Hrvatska
3
Klinika za psihijatriju Vrapče, Zagreb, Hrvatska
inesgaletic@gmail.com
Ključne riječi: posttraumatski stresni poremećaj, tjelesne senzacije, ratni veterani,
tretman, somatizacija
Posttraumatski stresni poremećaj prolongirana je reakcija na intenzivnu stresogenu
situaciju. Karakteriziraju ga tri skupine smetnji u vidu ponovnog proživljavanja
traumatskog događaja, izbjegavanja podražaja povezanih s događajem ili
otupljivanje reaktivnosti te pojačane pobuđenosti. U novoj, DSM V klasifikaciji
uvedena je i dodatna skupina simptoma: negativne kognitivne promjene i
promjene raspoloženja. Kod osoba s postraumatskim stresnim poremećajem česte
su pritužbe na tjelesnu bol i somatske senzacije.
Kako bismo ispitali postoji li razlika u doživljavanju tjelesnih senzacija između
osoba s posttraumatskim stresnim poremećajem i onih koje ga nemaju, ispitano
je ukupno 86 osoba muškog spola, pri čemu su 43 ispitanika bile dio kliničke
skupine, odnosno ratni veterani Domovinskog rata s posttraumatskim stresnim
poremećajem te 43 ispitanika koje su bile dio, njima odgovarajuće, kontrolne
skupine. Pomoću Bolničke skale anksioznosti i depresivnosti (Hospital Anxiety and
Depression Scale (HADS); Zigmond i Snaith, 1983) analizirana je razlika između
navedenih grupa na jednoj njenoj čestici koja se odnosi na tjelesne senzacije.
Rezultati ukazuju da osobe s posttraumatskim stresnim poremećajem značajno
više doživljavaju ispitane tjelesne senzacije u odnosu na kontrolnu skupinu.
Zaključno, implikacija istraživanja može predstavljati korist u svakodnevnom
kliničkom terapijskom radu, pri čemu je važan sustavan pristup oboljelima, ne
izostavljajući somatske tegobe kao dio psihičkog poremećaja.
19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 25
 PROGRESIJA PSIHIČKIH SMETNJI KOD OSOBE S PTSP-
OM - PRIKAZ SLUČAJA
GAŽAN S, Bronić B, Matovina K
Psihijatrijska bolnica Rab, Rab, Hrvatska
sonja.gazan@gmail.com
Ključne riječi: PTSP, depresija, psihoza, konverzivni poremećaj
J.K., rođena 1961. godine, umirovljena medicinska sestra, HRVI, neudata, nema
djece, živi sama.
U Psihijatrijsku bolnicu Rab dolazi kao nastavno liječenje s Klinike za psihijatriju
KBC Split gdje je primljena zbog psihotične dekompenzacije. Liječi se ambulantno
od organskog sumanutog poremećaja, PTSP-a, konverzivnog poremećaja i KOPB-a.
Prve psihičke smetnje se javljaju u vidu anksiozno-depresivnog sindroma nakon
sudjelovanja u Domovinskom ratu u kojem je prilikom eksplozije potezne mine
zadobila ozljedu abdomena. CT mozga snimljen 1995. godine već tada ukazuje na
početnu kortikalnu atrofiju hemisfera malog i velikog mozga. Unatrag tri godine
se počinje dezorganizirano ponašati, a pred prijem u KBC Split je nađena kako luta
gradom noseći velike vreće sa smećem, vrši nuždu na javnim površinama i govori
izmišljenim jezikom.
Pacijentica je pri dolasku na odjel preplavljena sumanutostima kronificiranog
karaktera, no uspije se inicijalno stabilizirati titracijom psihofarmaka, nakon čega
se postepeno uključuje u individualnu i grupnu suportivnu psihoterapiju, terapiju
psom i terapiju glazbom. Tijekom boravka dolazi do nekoliko egzacerbacija KOPB-a
koje pokazuju zadovoljavajuću regresiju na primijenjenu antibiotsku terapiju, no
pacijentica je i u periodima remisije učestalo tahikardna i tahidispnoična u sklopu
konverzivnog poremećaja nadograđenog na KOPB-a. Korekcijom terapije i uz
adekvatan suport u nastavku liječenja subjektivne respiratorne tegobe poprimaju
blaži oblik. Pacijentica se otpušta u stabilnoj remisiji bez psihotičnosti i obmana
osjetila. Po otpustu skrb o njoj preuzima obitelj te ona uz njihovu asistenciju i
nadzor zadovoljavajuće funkcionira u domicilnom okruženju.
26 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem
BIBLIJSKA DUHOVNOST KAO TEMELJ
POSTTRAUMATSKOGA RASTA NAKON KRIZE
HOBLAJ V, Hrženjak D
Udruga veterana, vojnika i domoljuba, Zagreb, Hrvatska
vlado.hoblaj@gmail.com
Ključne riječi: biblija, duhovnost, psihoterapija, kriza, oporavak
Udrugu veterana, vojnika i domoljuba osnovali su branitelji koji su traumu ratne
agonije prevladali duhovnim iskustvom proizašlim iz osobnog doživljaja susreta
s povijesnom osobom Isusa Krista, njegovim djelom i naučavanjem na način na
koji je ono predstavljeno u Bibliji, napose u Evanđeljima i Poslanicama Novoga
zavjeta. Zbog njihovog uspješnog posttraumatskog oporavka i rasta na temelju
tog duhovnog iskustva, smatramo korisnim njihove slučajeve istaknuti ispred
stručnog auditorija terapeuta kao pozitivne primjere koji mogu pomoći oporavku
i drugih branitelja.
Jedan od ključnih pozitivnih utjecaja biblijske duhovnosti u oporavku branitelja
prepoznajemo u novom gledištu na vlastite nepovoljne okolnosti. Naime,
duhovnim obraćenjem osoba postaje sposobna sve posljedice ratnog i poratnog
iskustva (u vidu narušenog zdravlja, poremećenih odnosa, financijskih gubitaka,
izgubljenog vremena i nekih zauvijek izgubljenih prilika) razumjeti kao prednost
bez koje vjerojatno ne bi bila zainteresirana istinski upoznati svog Stvoritelja, iskusiti
njegovu ljubav i utjehu, primiti potpuno oproštenje, steći nove odnose podrške,
te napose, zadobiti transcedentnu sigurnost koja nadilazi sve što je prolazno.
Iscjeljujuće djelovanje biblijske duhovnosti moguće je primijeniti na razne načine
– od jednostavnih osobnih svjedočanstava, motivirajućih socijalnih odnosa, raznih
vidova praktične pomoći, ali svakako i osmišljenim psihoterapeutskim modelima
koji mogu uspješno objediniti neke od tradicionalnih psihoterapijskih pristupa
s teološkim smjernicama duhovnosti koja proizlazi iz fenomena Isusa Krista kao
jedinstvenog i razlikovnog doživljaja Boga između ostalih izraza duhovnosti i
religioznosti.
Tri su metode kojima se u toj prezentaciji želimo poslužiti: (1) komparativnom
analizom mogućih primjena i ograničenja pojedinih psihoterapijskih modela u
kontekstu novozavjetne biblijske teologije, (2) anketnog istraživanja subjektivnih
iskustava branitelja kojima je kršćanska duhovnost novozavjetnog izraza bila
temelj posttraumatskog rasta te (3) snimanjem dokumentarnog filma “Bura duše”
u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja kao autentične ispovijesti trojice
branitelja koji su ovim duhovnim iskustvom prevladali ratnu agoniju i doživjeli
očigledan i nedvosmislen posttraumatski oporavak i rast nakon ili kroz svoju ratnu
i poratnu krizu.
19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 27
 Iako se radi o relativno malom uzorku, vjerujemo da su očigledna i anketno mjerljiva EXPIRIENCE AND RESULTS OF PREVENTIVE MEASURES
iskustva spomenutih branitelja relevantni i vjerodostojni rezultati na temelju kojih
vjerujemo u opravdanost ovog vida pomoći braniteljima koji se još uvijek bore s
IN WAR VETERANS POPULATION – GENERAL HOSPITAL
posttraumatskim stresnim poremećajima. KARLOVAC
Kao zaključak želimo zapaziti da postoji nedovoljno iskorišteno područje sinergije JANČIĆ E, Cvitanović H, Bauer V
biblijske teologije i psihoterapije koje može biti značajan doprinos u pomoći
hrvatskim braniteljima, naročito onima kod kojih nije evidentiran napredak nekim General Hospital Karlovac, Karlovac, Croatia
drugim načinom. ravnateljstvo@bolnica-karlovac.hr

Key words: war veterans, prevention, somatization, The Homeland War in Croatia,
Karlovac
Objectives: Every war including The Homeland War in Croatia (1991-1995) sets
into motion an expanding legacy of medical and social consequences that affect
not only war veterans but the larger society as well. Interest has focused on post-
traumatic stress disorder (PTSD) and somatization, cancers, cardiovascular diseases
and immunologic abnormalities.
There is particular need for modern and comprehensive healthcare strategies that
can better address war-related conditions.
Aims of this study was to determine which prevention strategies can be used in war
veteran patients
Methods: Study is based on war veteran patients who were admitted for preventive
health examination over a period 2017-2019 in General hospital Karlovac.
Socio-demographic and clinical data were recorded from electronic data base of
General hospital Karlovac.
Findings: Out of the total number of veterans (2139) men were 2037, and women 102.
The average age of veterans was 51 years.
In 2017 preventive health examination was done in 55.31 % of the total number and
89.46 % came to an exact schedule appointment. In 2019 respond rate was 90 %.
The most commonly reported symptoms and disaeses included: hypertension,
obesity, liver steatosis, joint pains, skin rash, shortness of breath, sleep disturbances
and posttraumatic stress diseases. Malignant cancer was diagnosed in 11 patients.
Considering organization the biggest problem was inaccurate contact number and
wrong address of veterans. To prevent dropouts, we organized official meeting with
various war veteran organizations. There are huge problems to obtain additional
diagnostic procedures for war veterans with low socio-economic status.
Conclusion: It is important to have knowledge concerning the use of prevention
strategies among war veteran patients.
There are needs for integrating prevention intervention into standard care protocol
of war veteran patients.

28 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem 19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 29
 TERAPIJSKE MOGUĆNOSTI LIJEČENJA PSIHOSOMATSKIH
SIMPTOMA KOD PACIJENATA S POSTTRAUMATSKIM
STRESNIM POREMEĆAJEM – PREGLED LITERATURE I
NAŠA ISKUSTVA
JONOVSKA S, Sugnet T, Šendula Jengić V
Psihijatrijska bolnica Rab, Rab, Hrvatska
vesna.sendula@gmail.com
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) povezan je s povećanom incidencijom
brojnih objektivnih promjena somatskog stanja koje se mogu objektivno
dijagnosticirati i liječiti, kao što su gastrointestinalni, mišićno-koštani,
kardiovaskularni, imunološki i neurološki poremećaji (uključujući poremećaje
spavanja), ali postoje i simptomi koje je teško medicinski objasniti i koji su teže
dohvatni dijagnostici i farmakoterapijskim intervencijama. Takvi psihosomatski
simptomi mogu se ubrojiti u somatoformne sindrome. Pregledom relevantne
literature pokušat ćemo prikazati moderne metode liječenja psihosomatskih
simptoma u osoba oboljelih od PTSP-a, posebice u kontekstu disocijativnog podtipa
PTSP-a. Osvrnut ćemo se i na naša iskustva liječenja (psihoterapija, farmakoterapija,
socioterapija) psihosomatskih simptoma u osoba oboljelih od PTSP-a liječenih u
Psihijatrijskoj bolnici Rab.
30 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem
PTSP I DEPRESIVNI POREMEĆAJ KOD VETERANSKE
POPULCIJE: AKTUALNA SAZNANJA O POVEZANOSTI S
DEMENCIJOM
KALINIĆ D1,2, Nejašmić D3, Minarik L3, Mimica N1,2
1
Klinika za psihijatriju Vrapče, Zavod za biologijsku psihijatriju i psihogerijatriju,
Zagreb, Hrvatska
2
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za psihijatriju i psihološku medicinu,
Zagreb, Hrvatska
3
Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska
dubravka.kalinic@gmail.com
Ključne riječi: PTSP, veterani, depresija, demencija
Kod vojnih osoba prevalencija post-traumatskog stresnog poremećaja (PTSP) i
depresivnog poremećaja značajno je veća u odnosu na civilnu populaciju. PTSP
per se i depresivni poremećaj predstavljaju čimbenike rizika za razvoj demencije,
što implicira da vojne osobe predstavljaju populaciju s povećanom osjetljivošću/
rizikom za razvoj demencije.
Odavno je kliničko iskustvo pokazalo učestalu pojavu PTSP-a s ostalim psihijatrijskim
entitetima, te se navedeno područje intenzivno znanstveno istraživalo. No, relativno
nedavno uočeno je kako veterani oboljeli od PTSP-a imaju znatno povećan rizik
oboljevanja od demencije u odnosu na ostalu populaciju.
Demencija je kronična i progresivna bolest, što znači da se simptomi pogoršavaju
tijekom života. Uzrokovana je degenerativnim procesima mozga, a karakteriziraju
je simptomi kao što su gubitak pamćenja, smanjena sposobnost rješavanja
problema, jezične poteškoće.
Na znanstvenoj razini, još uvijek, nije u potpunosti razjašnjen odnos PTSP-a
i demencije, no sve veći je broj empirijskih dokaza o njihovoj međusobnoj
povezanosti, što apostrofira važnost daljnjih istraživanja na tom području. Nedavna
istraživanja utvrdila su dvostruko veće kognitivno oštećenje kod osoba aktualno
oboljelih od PTSP ili depresivnog poremećaja u odnosu na osobe bez navedenih
poremećaja.
Meziab i sur. istraživali su odnos između PTSP-a i demencije, te je nađeno kako je
kod ratnih zarobljenika oboljelih od PTSP-a, za više od 50 % povećani rizik za razvoj
demencije u odnosu na populaciju bez PTSP-a.
Do sada dostupni dokazi ukazuju kako je veteranska populacija pod povećanim
rizikom od razvoja demencije, što implicira potrebu intenzivnijeg zdravstvenog
praćenja te pružanja sveobuhvatne zdravstvene skrbi cjelokupnoj vojnoj populaciji,
19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 31
 posebno vojnim veteranima oboljelima od PTSP-a, te civilnim osoba oboljelima od
PTSP-a.
Nužna su daljnja istraživanja na hrvatskim vojnicima, sudionicima Domovinskog
rata. Ukoliko se potvrde povezanost PTSP-a i demencije, potrebno je poduzeti
konkretne mjere na više razina u smislu intenzivnijeg suzbijanja poznatih
rizničnih čimbenika razvoja demencije (metabolički sindrom, tjelesna neaktivnost,
traumatska ozljeda mozga, pušenje i alkohol, dodatni životni stresori, korištenje
benzodiazepina te smanjena učestalost socijalnih kontakata), a koji su ujedno
popratne karakteristike PTSP-a. Sukladno rezultatima istraživanja bit će moguće
izraditi smjernice zdravstvene skrbi budući je poznato kako su terapijski rezultati
najučinkovitiji ukoliko se primjene u ranim fazama razvoja demencije.
32 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem
PRIZNANJE, PODRŠKA, SMISAO – ČIMBENICI
POSTTRAUMATSKOG RASTA BRANITELJA I NJIHOVIH
OBITELJI
MARIČIĆ J
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
jmaricic@hrstud.hr
Ključne riječi: trauma, posttraumatski rast, socijalna podrška, smisao, obitelj
Cilj istraživanja bio je opisati, na temelju intervjua branitelja, njihovih supruga i djece,
posttraumatski rast koji su doživjeli neki od njih, kao i čimbenike koji mu doprinose.
U istraživanju su sudjelovali članovi 11 obitelji, s područja Zagreba i Lipika. U većini
slučajeva, provođeni su intervjui s tri člana iste obitelji, kako bi se upoznale različite
perspektive unutar iste obitelji. Svi intervjuirani branitelji imaju dijagnozu PTSP-a, a i
dvije supruge/majke imaju status braniteljica. Svi bračni parovi proživjeli su zajedno
vrijeme rata ili započeli vezu neposredno nakon rata. Najstarija od intervjuirane
djece tijekom rata su bila već u ranoj adolescenciji, dok su najmlađa rođena pet
godina nakon njegovog završetka. Pitanja u intervjuu odnosila su se na iskustvo/
znanje o ratnom iskustvu, zdravstvene posljedice, obiteljske odnose, odnos okoline
i šireg društva te percepciju društva, te naposljetku, na podršku i doživljaj smisla.
Mnogi sudionici, posebice sami branitelji, pokazuju elemente posttraumatskog
rasta, čiji ključan čimbenik je prepoznavanje smisla u proživljenom iskustvu i u
današnjem životu, a čemu doprinose priznavanje vrijednosti njihove žrtve, kao
i socijalna podrška. Prema logoterapijskom poimanju Viktora Frankla, postoje
tri načina otkrivanja smisla: kroz vlastiti aktivan doprinos, poput sudjelovanja u
Domovinskom ratu; kroz prepoznavanje pozitivnih aspekata različitih iskustava
kojima je osoba bila ili jest izložena, te kroz prihvaćanje nepromjenjive patnje
na dostojanstven način. Priznanje unutar obitelji najčešće postoji te je u pravilu
više prisutno kod djece koja imaju sjećanja na to razdoblje, no priznanje unutar
šire zajednice se češće opisuje kao nedostatno, pri čemu većina sudionika navodi
i suprotna iskustva, poput omalovažavanja. Oblik priznanja koji je braniteljima
posebno bitan jest pružanje mogućnosti da djeci u školama prenesu svoja
iskustva, na djeci primjeren način. Intervjuirani branitelji kao značajan element
u svome životu navode podršku, pri čemu se u najvećoj mjeri radi o uzajamnoj
podršci članova obitelji, koju nazivaju „najboljom terapijom“ i „zdravom jezgrom“,
te o uzajamnoj podršci suboraca. Neki od sudionika smisao nalaze i u vjeri, kao i u
činjenici da ih je rat naučio da se usmjere na ono što je zaista bitno. Pri razmatranju
ovih nalaza trebamo imati na umu da su u intervjuima vjerojatno pristale sudjelovati
obitelji čiji su članovi u većoj mjeri doživjeli posttraumatski rast, te u kojima postoje
natprosječno pozitivna iskustva s priznanjem i međusobnom podrškom, no takvi,
donekle sretniji sudionici su vrijedan izvor informacija i o životima onih koji nisu bili
u mogućnosti postići posttraumatski rast.
19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 33
 PREVENTIVNI PROJEKT NEUROPSIHIJATRIJSKE BOLNICE
DR. IVAN BARBOT POPOVAČA “OSNAŽIMO BRANITELJE
GRADA NOVSKE”
MILUN A, Kovač M, Borko-Ivandić Z, Matušin A, Breček A
Neuropsihijatrijska bolnica „Dr. Ivan Barbot“, Popovača, Hrvatska
ana.milun72@gmail.com
Ključne riječi: prevencija, tjelesne bolesti, PTSP, branitelji, biopsihosocijalni okvir,
asertivnost, tehnike relaksacije
Neuropsihijatrijska bolnica „Dr Ivan Barbot“ Popovača od početka Domovinskog
rata je bila u neposrednom kontaktu sa žrtvama i braniteljima pripadajuće
županije, ali i šire regije zahvaćene ratnim zbivanjima i stradanjima u kurativnim i
preventivnim programima.
U poslijeratnom periodu branitelji i stradalnici te njihove obitelji kontinuirano
su usmjereni na našu ustanovu u smislu psihosocijalne podrške, psihoterapije te
psihijatrijskog liječenja – ambulantnog i hospitalnog. Kroz niz godina praćenja,
potvrdile su se činjenice o postojanju veće incidencije, ali i rizika za brojne somatske
bolesti kod veterana, ali i drugih stradalnika Domovinskog rata. U suradnji s
gradom Novska, HVIDRA Novska, Ministarstvom hrvatskih branitelja te Udrugama
proizašlim iz Domovinskog rata s područja Novske, razvili smo i proveli preventivni
program, javno-zdravstvene akcije, edukacije o rizičnim faktorima najučestalijih
tjelesnih bolesti kod branitelja, “screening” testove (EKG, kolesterol, krvni tlak, GUK,
spirometrija), edukacije o prevenciji i zdravim stilovima života.
Ujedno je veliki dio programa bio usmjeren na edukacije o psihičkim smetnjama
veterana Domovinskog rata i drugih stradalnika, brojne radionice praktičnog
učenja tehnika samopomoći (abdominalno disanje, duboka mišićna relaksacija,
mindfullness tehnika, vođene imaginacije, trening asertivnosti), a koje su ostale kao
trajne vještine u održavanju psihičke stabilnosti i prevenciji pogoršanja psihičkih
poremećaja.
34 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem
KAKO HRVATSKI BRANITELJI MOGU SMANJITI RIZIK
RAZBOLJEVANJA OD DEMENCIJE
MIMICA N
Klinika za psihijatriju Vrapče, Zagreb, Hrvatska
ninoslav.mimica@bolnica-vrapce.hr
Ključne riječi: demencija, Alzheimerova bolest, rizik, branitelji, Hrvatska
Danas, 24 godine nakon završetka Domovinskog rata, skrbeći se za zdravlje hrvatskih
branitelja sve se više susrećemo s osobama koje kao jedan od komorbiditeta imaju i
neki od neurokognitivnih poremećaja. Iako su neurokognitivni poremećaji, odnosno
demencije, tipične bolesti III. životne dobi, doimlje se da se populacija branitelja,
prosječno čak desetak i više godina ranije razbolijeva od opće populacije. Koji su za
to razlozi, možemo još uvijek samo spekulirati, no teze koje treba potvrditi, odnosno
prikazi slučaja koji tome govore u prilog, ističu: kumulirani ratni stres, PTSP, traumu
glave, komorbiditetne tjelesne i psihičke bolesti, štetne navike (pušenje, alkohol,
droge, pretilost), rani odlazak u mirovinu i shodno tome smanjene svakodnevne
fizičke i psihičke aktivnosti te socijalnu izolaciju. Iz dosadašnjih kliničkih opservacija,
čini se da se blagi, ali i veliki neurokognitivni poremećaj tj. demencije češće i
ranije javljaju u braniteljskoj populaciji nego što se to u literaturi navodi za opću
populaciju. Ove opservacije valjalo bi sustavno testirati, a dok se kroz određene
projekte, koji bi uključivali registre i sistematsku zdravstvenu obradu braniteljske
populacije ne pokažu točne, brojke osoba koje obolijevaju od neurokognitivnih
poremećaja, preporuča se na svim nivoima, poglavito kroz primarnu zdravstvenu
zaštitu, pozornije pratiti braniteljsku populaciju glede kognitivnog funkcioniranja,
jer ćemo samo na taj način biti u prilici ranije terapijski intervenirati.
Unutar populacije hrvatskih branitelja indicirano je provoditi preventivne mjere
smanjenja rizika razboljevanja od demencije. Postoji više rizika na koje se može
bitno utjecati. Primijećeno je da osobe koje su imale težu povredu glave, poglavito
ako su pri tom ostali i bez svijesti, češće razviju AB — stoga nošenje zaštitne kacige
i vezivanje pojasa u automobilu je protektivno glede AB. Nedavno učinjena studija
potvrdila je da oboljeli od dijabetesa (posebno tipa 2), a stariji od 60 godina,
dvostruko češće razviju AB. Smatra se da 80 % osoba s AB također boluje i od
kardiovaskularnih bolesti, a visoki kolesterol se smatra rizičnim faktorom, pa je i to
razlog zašto su mnogim osobama kod kojih je dijagnosticirana AB propisani statini.
Visoki krvni tlak također pogoduje nastanku AB, ali i svi drugi rizici za nastanak
srčanih bolesti (kao što je nekvalitetna prehrana, nedostatna fizička aktivnost).
19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 35
 PRISTUP OBOLJELIMA OD PTSP-A U DNEVNOJ BOLNICI
ZA PSIHOTERAPIJU OB KARLOVAC
RADAUŠ S, Hrvat L, Bićanić Dobrinić S, Lulić M, Tuškan N, Oštrek J
OB Karlovac, Odjel za psihijatriju, Karlovac, Hrvatska
sradaus@gmail.com
Ključne riječi: posttraumatski stresni poremećaj, psihosomatika, Dnevna bolnica,
grupna psihoterapija, rehabilitacija
Rad s pacijentima oboljelima od PTSP-a u OB Karlovac provodi se kroz grupnu
psihoterapiju za produženo liječenje. Grupna psihoterapija odvija se u settingu
male grupe koja broji od 8 do 10 članova. Homogenog je i otvorenog tipa, a svi
pacijenti su ratni veterani. Liječenje putem Dnevne bolnice traje tri mjeseca, a
pacijenti dolaze četiri puta tjedno. Tijekom boravka u Dnevnoj bolnici pacijenti
sudjeluju u grupnoj psihoterapiji koju vodi liječnik psihijatar te u sociodinamskoj
grupi koju vodi medicinska sestra. Jednom tjedno u rad grupe uključen je socijalni
radnik i psiholog. Ujedno su pacijenti uključeni i u program radne i rekreacijske
terapije, fizikalne terapije dva puta tjedno, filmoterapije, a sve u okviru kognitivno
bihevioralnog programa liječenja. Pacijenti oboljeli od PTSP-a često podliježu
razvoju psihosomatskih bolesti među kojima su najčešće kronična (dugotrajna)
mišično-koštana bol, šećerna bolest, hipertenzija, hiperlipidemija, pretilost, te druge
kardiovaskularne, metaboličke i autoimune bolesti uzrokovane neuroendokrino
– imunološkim poremećajem. Prema našim iskustvima grupna psihoterapija je u
kombinaciji sa suportivnim ozračjem Dnevne bolnice za većinu traumatiziranih
bolesnika dovela do poboljšanja psihičkog stanja, jačanja zrelijih mehanizama
obrane i smanjenja psihosomatskih smetnji. Liječenjem u Dnevnoj bolnici za
psihoterapiju reducira se izraženi osjećaj bespomoćnosti uz rast samopouzdanja,
osjećaja povjerenja, integracije i socijalizacije u realne životne okolnosti.
36 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem
TREBAMO LI MOBILNE PSIHIJATRIJSKE TIMOVE –
LOKALNA PERSPEKTIVA UZ PRIKAZ SLUČAJA
SALOPEK I, Rožman J, Ožura A, Dujam Vine K
Odjel za psihijatriju Opće bolnice Karlovac, Karlovac, Hrvatska
igor.salopek@gmail.com
Ključne riječi: psihijatrija u zajednici, mobilni tim, somatizacije, inovativnost
Pregledom terapijskih intervencija kod 35-godišnjeg pacijenta s anksioznim
poremećajem uz naglašene somatizacijske smetnje, prezentirat će se pilot projekt
“Pokretanje timova za zaštitu mentalnog zdravlja u zajednici”. Projekt je provodilo
Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske tijekom 2017. i 2018. godine, a Odjel za
psihijatriju Opće bolnice Karlovac organizirao je jedan od tri mobilna psihijatrijska
tima uz realizaciju više od dvije stotine kućnih posjeta. Provođenjem intervencija
(psihosuport, psihoedukacija, korekcija i/ili aplikacija psihofarmakoterapije) dan je
značajan obol remisiji, oporavku, poboljšanju kvalitete života te destigmatizaciji
osoba s psihičkim smetnjama. Stjecanjem neprocjenjivih iskustava rada u okvirima
mobilnog psihijatrijskog tima, kao i razumijevanjem realitetnih ograničenja lokalne
i regionalne perspektive, nameće se zaključak o potrebi razvijanja koncepta
psihijatrije u zajednici. Pritom se radi o mogućem inovativnom iskoraku u pristupu
osobama sa psihičkim smetnjama, kako u kontekstu specifičnosti raspodjele u
urbanim i ruralnim područjima, tako i u okviru braniteljske podskupine.
19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 37
 EVALUACIJA PRIMJENE VJEŽBI POZITIVNE PSIHOLOGIJE
HRVATSKIH BRANITELJA U DNEVNOJ BOLNICI OŽB
NAŠICE
SALOPEK-ŽIHA D, Gvozdanović Z
OŽB Našice, Našice, Hrvatska
dasalope@gmail.com
Ključne riječi: hrvatski branitelji, pozitivna psihologija, evaluacija, zaštita zdravlja
Cilj: Prikazati kvalitativnu i kvantitativnu analizu rada psihologa s hrvatskim
braniteljima u dnevnoj bolnici OŽB Našice.
Ispitanici: Hrvatski branitelji (N=54) koji su dolazili u dnevnu bolnicu OŽB Našice u
periodu od veljače do srpnja 2019. godine. Kao instrument istraživanja uporabljen
je anketni upitnik kreiran za potrebe ovog istraživanja. Primijenjena je deskriptivna
i neparametrijska statistička obrada, a razina značajnosti postavljena je na 0.05.
Rezultati: U sastavu stručnog tima dnevne bolnice psiholog od prosinca 2018.
godine pruža psihološku podršku veteranima Domovinskog rata putem odabranih
vježbi pozitivne psihologije. Obveza je svih stručnjaka uključenih u zaštitu i
unaprjeđenje zdravlja hrvatskih branitelja osigurati i praćenje učinka različitih svih
vrsta terapija na mentalno zdravlje branitelja. U svrhu evaluacije rada psihologa
konstruiran je upitnik kojeg je anonimno ispunilo 53 branitelja i 1 braniteljica od
ukupno 67 korisnika dnevne bolnice u periodu od veljače do srpnja 2019. godine.
Kvalitativni dio upitnika je analizirao osjećaje branitelja u radu s psihologom te
procjenu dobrobiti za njihovo mentalno zdravlje koje su im dale pojedine vježbe
pozitivne psihologije. Utvrđen je set pozitivnih doživljaja koje su izazvale vježbe
pozitivne psihologije kao i ljestvica svih 28 primijenjenih vježbi. Najpozitivnijim
branitelji su procijenili slijedeće vježbe: „lepeza pozitive“ (prosječna ocjena
4,65), „kupujem-prodajem“ (prosječna ocjena 4,54), „dobri ljudi za dobre ljude“
(prosječna ocjena 4,52) i „Moj grb“ (prosječna ocjena 4,50). Za 22 vježbe branitelji
daju prosječnu ocjenu vrlo dobar, dok su dvije vježbe dobile ocjenu dobar (vježba
„bračni kviz“ i „bingo“).
Zaključak: Ispitanici su brojčano procijenili zanimljivost vježbi (prosječno 4,43 –
vrlo dobar), mogućnost primjene vježbi u svakodnevnom životu (prosječno 4,13
– vrlo dobar), kvalitetu načina vođenja i pripremljenost psihologa (prosječno 4,73
– odličan) te ukupnu ocjenu rada psihologa (prosječno 4,82 – odličan). Potrebno je
nastaviti s praćenjem doprinosa rada stručnjaka psihičkom zdravlju branitelja kao
posebno vulnerabilne populacije.
38 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem
KOMPLEKSNI POSTTRAUMATSKI STRESNI POREMEĆAJ -
OD DIJAGNOZE DO OPORAVKA
ŠENDULA JENGIĆ V
Psihijatrijska bolnica Rab, Rab, Hrvatska
vesna.sendula@gmail.com
Posttraumatski stresni poremećaj relativno je dobro opisan u psihijatrijskoj literaturi
u kontekstu stanja koja nastaju kao rezultat ekstremnih i neobičnih vanjskih
stresora. Međunarodne klasifikacije bolesti i stanja uglavnom su u skladu s opisom
i dijagnostičkim kriterijima ovog poremećaja.
Složeni post-traumatski stresni poremećaj opisan je u ICD-11 kao poseban entitet,
dok stručnjaci DSM-V nisu uspjeli postići konsenzus o samoj dijagnozi C-PTSD s
obzirom da između ova dva poremećaja postoje mnogi preklapajući simptomi.
Dugotrajna izloženost stresu s iskustvima ponavljanja viktimizacije može imati
snažan utjecaj na kogniciju i emocionalno stanje žrtve. Složeni posttraumatski
poremećaj može biti povezan s velikim brojem tjelesnih bolesti, a također i
njihov glavni uzrok. Stoga je izuzetno važna dobra dijagnoza i terapija Predstavit
će se etiopatogeneza, modaliteti poremećaja i specifičnost terapije. Kao i kod
ostalih poremećaja, pravi izbor terapije treba temeljiti na dobro definiranim
pretraumatskim, peritraumatskim i posttraumatskim momentima , emocionalnom
odgovoru, kao i osobnosti pogođene osobe.
Dugotrajna izloženost simptomima, refrakternost na terapiju i retraumatizacija
čine ljude vrlo ranjivim i, usprkos njihovoj psihološkoj patnji, često im je potrebna
dodatna motivacija za ostanak na terapiji. Proces liječenja relativno je dug, što
može izazvati terapijski pesimizam. Osim smanjenja simptoma, kvaliteta života
nakon provedene terapije uključuje i takozvani posttraumatski rast kao jedan od
ključnih ciljeva terapije. Izložiti će se osnovna struktura tretmana koja se za ovaj tip
poremećaja provodi u Psihijatrijskoj bolnici Rab.
19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 39
 POREMEĆAJI SPAVANJA I PTSP
VIDOVIĆ D, Brečić P, Ćelić I, Jendričko T, Ćurković M
Klinika za psihijatriju Vrapče, Zagreb, Hrvatska
domagoj.vidovic@bolnica-vrapce.hr
Autor nije poslao svoj sažetak do trenutka kada je ova publikacija tiskana.
40 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem
VAŽNOST INTERDISCIPLINARNOG PRISTUPA U
OLAKŠAVANJU TOTALNE BOLI PALIJATIVNOG
BOLESNIKA U IZVANBOLNIČKOJ PALIJATIVNOJ SKRBI
ZLATAREVIĆ STANIĆ S, Ćulav K, Peček I, Hanževački M
Dom zdravlja Zagreb-Zapad, Zagreb. Hrvatska
palijativa@dzz-zapad.hr
Ključne riječi: totalna bol, izvanbolnička palijativna skrb, mobilni palijativni tim,
primarna zdravstvena zaštita
Bol je jedan od najčešćih simptoma kod palijativnih bolesnika. Ujedno je i
kompleksno i vrlo individualizirano iskustvo određeno i afektivnim, senzoričkim
i kognitivnim iskustvima pojedinca. U palijativnoj skrbi uz subjektivno iskustvo
boli samoga bolesnika, koje je često vrlo traumatizirajuće, imamo obitelj, odnosno
njegovatelje, koji empatijom - koja je u svojoj srži intersubjektivna - dijele iskustvo
te patnje. U suvremenom palijativnom pristupu, skrbiti o bolesniku i njegovoj
obitelji znači obuhvatiti fizičku, psihološku, socijalnu i spiritualnu komponentu
tog multidimenzionalnog kompleksa. Sve ove navedene komponente definiraju
i iskustvo “totalne boli”, koncepta kojim je Cicely Saunders opisala individualno
iskustvo boli kod palijativnog bolesnika u specifičnim okolnostima.
Ovdje ćemo prikazati važnost interdisciplinarnog pristupa u olakšavanju totalne
boli kod palijativnog bolesnika, hrvatskog branitelja, koji je nakon ratne politraume
bio suočen s nizom vitalno ugrožavajućih komplikacija te stečenih komorbiditeta.
Patio je od sindroma kronične boli s elementima kompleksnog regionalnog
bolnog sindroma, fantomske boli, nociceptivne fiziološke, ali i patološke boli, koja
se isprepliće s neuropatskom boli perifernog i centralnog tipa. Značajno je bila
narušena i razina psihičkog i socijalnog funkcioniranja. Skrb o bolesniku se odvijala
na svim razinama zdravstvene zaštite, te je stoga važnost međusobne komunikacije
bila ključna u zbrinjavanju bolesnikovih potreba. Uz liječnika obiteljske medicine bili
su uključeni svi članovi specijalističkog mobilnog palijativnog tima Doma zdravlja
Zagreb-Zapad: anesteziolog, psihijatar te prvostupnice sestrinstva s dodatnom
edukacijom iz palijativne skrbi. U liječenju smo se vodili načelima neodvojivosti
tjelesnog i psihičkog. Tretiranje totalne boli u praktičnoj provedbi nailazi na brojne
izazove, stoga je nužno uvažavanje bolesnikovih individualnih potreba na svim
razinama zdravstvene skrbi kako bi tretman bio što uspješniji.
19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 41
 SAŽECI / ABSTRACTS
USMENA IZLAGANJA / ORAL PRESENTATIONS

II. PREVENCIJA KRONIČNIH NEZARAZNIH BOLESTI

42 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem 19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 43
 KVALITETA ŽIVOTA RADNO AKTIVNE POPULACIJE
BROZ FRAJTAG J, Kovač Bilić L
Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata, KBC Zagreb, Zagreb, Hrvatska
brozfrajtag@gmail.com
Ključne riječi: kvaliteta života, oštećenje sluha, audiometrija, buka
Uvod: Buka je važan čimbenik ne samo životnog već i radnog okoliša sa značajnim
utjecajem na zdravlje i radnu sposobnost djelatnika. Pretjerano izlaganje buci
dovodi do privremenih i/ili trajnih promjena sluha.
Ciljevi istraživanja: Ispitati postotak ispitanika s oštećenjem sluha izloženih buci
na radnom mjestu.
Metode istraživanja: Istraživanje uključuje 1000 ispitanika, velika većina muških
ispitanika s prosječnom dobi 45 godina. Dijagnostički postupak uključuje tonalnu
audiometriju, govornu audiometriju, HHIA upitnik za ispitivanje socijalnih i
emocionalnih teškoća i SF- 36 upitnik.
Rezultati: Zamjedbeno oštećenje sluha prisutno je kod svih ispitanika koji su
izloženi visokim razinama buke. Većina ispitanika obostrano slabije čuje visoke
frekvencije, manji broj ispitanika (oko 10 % ) ima jednostrano oštećenje sluha.
Bolji rezultati na ispitivanju ponavljanja riječi u balansiranim i otežanim uvjetima
(oko 20 %) postignuti su kod ispitanika koji su korisnici slušnog pomagala. Prema
akustičkoj energiji glasova takvi ispitanici su postigli slabije rezultate slušanja
okluziva (p, t, k, b, d, g), frikativa (z, ž) i afrikata (s, š, c, č, ć) koje karakterizira šum na
višim frekvencijama. Rezultati popunjavanja upitnika ukazuju da je kod oko 70 %
ispitanika emocionalne teškoće su prisutne u blažoj, umjerenoj mjeri, kod starijih
osoba od 45 godina u značajnoj mjeri.
Zaključak: Oštećenja sluha izravno utječu na kvalitetu života. Temeljem dobivenih
rezultata istraživanja o kvaliteti života osoba s oštećenjem sluha pokazalo se da
nižu kvalitetu života imaju osobe s oštećenjem sluha koji nisu korisnici slušnih
pomagala. Kontinuirana izloženost buci u psihološkom aspektu ometa primjerenu
ljudsku komunikaciju te ima dugotrajne posljedice koje se očituju smanjenom
tolerancijom frustracija, povišenim pragom reagiranja.
44 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem
KRONIČNI TINITUS
KOVAČ BILIĆ L, Broz Frajtag J
Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata, KBC Zagreb, Zagreb, Hrvatska
lana.k.bilic@gmail.com
Ključne riječi: šum, gubitak sluha
Šum je često banalni simptom, ali svojim karakterom i nedodirljivošću vrlo često
postaje frustrirajući problem i za bolesnika i za liječnika. Incidencija šuma varira od 10
do 15 % u općoj populaciji, a 20 % tih bolesnika šum izrazito smeta u svakodnevnom
životu. Točna patofiziologija većine šumova i dalje nije potpuno objašnjiva iako se
najvećim djelom smatra posljedicom senzorineuralne patologije. Aberantni signal,
najčešće se manifestira kao pokušaj kompenzacije posljedica minornih perifernih
disfunkcija ili gubitka sluha i dostiže slušnu koru gdje se interpretira kao pravi zvuk.
Moždane strukture koje nisu dio slušnog sustava, kao limbički sustav odgovoran
za naše emocije i autonomni živčani sustav koji kontrolira vegetativne funkcije,
određuju centralne živčane aktivnosti vezane uz šum. Uz okolinu i psihičko stanje
bolesnika kontinuirana prisutnost aberantnog signala ili kronični šum provodi se
kroz plastične modifikacije unutar slušnog sustava. Upravo na toj teoriji zasnivaju
se i najčešći oblici terapije šuma: habituacija i kondicioniranje. Kad govorimo o
uzrocima šuma prvenstveno se moraju uzeti u obzir čimbenici važni u nastanku
šuma te njihova tolerancija; okolnosti nastanka šuma, stanje sluha, psihičko stanje
i otpornost na stresne situacije. U pristupu bolesniku često se miješaju okolnosti
nastanka i etiologija šuma, naime šum kao simptom je jedinstven i monomorfan
iako se može polimorfno opisivati, a u samoj etiologiji najšire su okolnosti nastanka
i patološke asocijacije, dobro definirani uzroci šuma su nešto rjeđi, a mehanizmi
koji decidirano objašnjavaju nastanak šuma još rjeđi. Još uvijek ne postoji
objektivna metoda identificiranja šumova te se identifikacija bazira na izvještaju
bolesnika. Zbog povezanosti šuma i gubitka sluha potrebna je audiološka procjena
te intervencija vezana uz percepciju šuma i/ili reakciju na šum.
19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 45
 PSYCHONEUROIMMUNOLOGIC APPROACH TO
DERMATOLOGIC DISEASES
LUGOVIĆ MIHIĆ L1, Pap N1, Cvitanović H2
1
Clinical Department of Dermatovenereology, Sestre milosrdnice University Hospital
Center, Zagreb, Croatia
2
Department of Dermatovenereology, General Hospital Karlovac, Karlovac, Croatia
liborija@gmail.com

Key words: psychoneuroimmunology, dermatologic diseases, emotional stressors,

psoriasis, atopic dermatitis
Communication between the mind and the skin involves complex psycho-immuno-
endocrine-cutaneous communitation, encompassing the activities of the brain,
the immune system and the skin, with participation of different neuropeptides,
interleukins, and immune system messengers. Psychoneuroimmunology (PNI) is a SAŽECI / ABSTRACTS
discipline that has evolved in the last 40 years to study the relationship between
immunity, the endocrine system, and the central and peripheral nervous systems.
Many common dermatologic diseases have some form of psychomediated USMENA IZLAGANJA / ORAL PRESENTATIONS
pathogenesis that partially accounts for the development of skin lesions. There
is a link between emotional stressors (acute or chronic), psychiatric diseases,
and dermatoses (e.g., psoriasis, atopic dermatitis, urticaria, viral warts and HPV
infections, herpes simplex, vitiligo, acnes, alopecia, prurigo, etc.) and different
III. PALIJATIVA I PSIHOSOMATSKA MEDICINA
cytokines and mediators produced in the skin and involved in their pathogenesis.
A prominent role is played by those agents that belong to the hypothalamic- – DODORNE TOČKE
pituitary-adrenal axis.

46 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem 19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 47
 COMMUNICATION ABOUT EXISTENTIAL CONCERNS IN
PALLIATIVE CARE
MILUTINOVIĆ L1, Braš M2
Dom zdravlja Zagreb - Centar, Zagreb, Hrvatska
1
Klinika za psihijatriju i psihološku medicinu, KBC Zagreb, Zagreb, Hrvatska
2
lea.milutinovic@gmail.com
Key words: palliative care, communication, existenstial approach, meaning,
distress
AIM: Existential concerns in palliative care are receiving increasing attention and are
established as the most common burdens of terminally ill patients. Saunder’s work
on the idea of “total pain” established that suffering is not only caused by physical
symptoms but also results from psychological, social, and existential aspects, that are
explained in Frankl’s work as resulting from a lack of meaning. Some research even
suggests that psychosocial and existential issues may be of even greater concern to
patients than pain and physical symptoms. When existential distress is not addressed,
the patients may experience threats to their core self and also the desire for hastened
death, which would compel health-care professionals to strive to address existential
suffering. That implied that a person’s entire being is affected by a life-threatening
disease, and to treat pain effectively one must treat the whole person. One aim of this
research is to provide practical tips that can be used in communication for addressing
existential suffering and examine how individual healthcare professionals can be
prepared to enter advanced practice and engage in treating existential distress.
METHOD: Review of the literature on existential distress and communication in
palliative care.
RESULTS: Most of the interventions targeting existential concerns are
psychological interventions with some form of therapy. Such designs are often
too time-consuming in daily health-care practice. However, some studies suggest
that health-care professionals can perform existential interventions without a lot
of material resources or time, through communication that addresses emerging
questions about meaning.
CONCLUSION: Supportive communication that addresses existential questions is
important at the end of life because many medical decisions are determined by
emotional consideration and personal values. Patients with the severe disease
sometimes long for a hastened death, and some suggest that acknowledging
existential issues may increase their sense of hope and meaning in the situation.
The knowledge of existential approach and etymology of existential distress can
strengthen the caregivers’ capability to understand a patient’s suffering, provide
explanations that can be used to support the patient, and guide therapeutic
interventions that alleviate the patient’s angst.
48 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem
ULOGA SAVJETOVALIŠTA ZA PSIHOLOŠKU POMOĆ I
SAVJETOVALIŠTA ZA ŽALOVANJE DOMA ZDRAVLJA
ZAGREB - CENTAR U PREVENCIJI PSIHIJATRIJSKIH
POREMEĆAJA POPULACIJE BRANITELJA I ČLANOVA
NJIHOVIH OBITELJI
KANDIĆ-SPLAVSKI B1, Brajković L2, Balenović A1, Tenšek D1, Kustura A1,
Šafranec M1, Sever K1
1
Dom zdravlja Zagreb - Centar, Zagreb, Hrvatska
2
Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska, ZIKZ
brana.amb@gmail.com
Ključne riječi: dom zdravlja Zagreb centar, služba palijativne skrbi, savjetovalište
za psihološku pomoć, savjetovalište za žalovanje
U Domu zdravlja Zageb – Centar, pri Službi palijativne skrbi Osnovana su dva
savjetovališta:
Savjetovalište za psihološku pomoć (pacijentima, članovima obitelji, njegovateljima)
tijekom potrebe za palijativnom skrbi pacijenta (Dg Z51.5) te Savjetovalište za
psihološku pomoć tijekom procesa žalovanja (skraćeno: Savjetovalište za žalovanje)
namijenjeno članovima obitelji, prijateljima pacijenta.
Oba su vođena od strane stručno educirane osobe, licenciranog terapeuta
bihevioralno-kognitivne terapije (BKT-a).
Sam proces tugovanja, je uvijek rezultat nekog gubitka zdravlja, statusa, imovine, a
u slučaju tugovanja za gubitkom voljene osobe, to tugovanje naziva se žalovanjem.
Faze tog prolaska (4 Bowlby) do postizanja psihosocijalnog prijelaza su individualno
dugog trajanja i slijeda, ali su neophodne za prijeći ih do oporavka tugujuće/
žalujuće osobe tj. do njenog uključivanja u život.
Zapinjanje u kojoj od faza vodi ka patološkim oblicima žalovanja (kronično,
odgođeno, pretjerano, prikriveno tugovanje) te pravodobno prepoznavanje
znakova i psihoterapija istih spriječit će produbljivanje i proširivanje problematike
u smjeru psihijatrijskih bolesti što ,prema podacima ,iznosi čak 17 % ! (A. Lazare).
Braniteljska populacija i članovi njihovih obitelji posebno su ranjiv dio zajednice,
s nadprosječnim pobolom širokog spektra bolesti, te iziskuju pomnu pažnju i
medicinske i psihološke struke kao i uključivanje svih ostalih struka i institucija.
Cilj oba Savjetovališta u sklopu Službe palijativne skrbi u Domu zdravlja Zagreb
- Centar jest pružanje što stručnije psihološke pomoći tijekom i poslije perioda
palijativne potrebe, svim potrebitima, a nažalost, mnogo ih je baš iz ove ranjive
populacije.
19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 49
 Metoda rada jest bihevioralno-kognitivna terapija u individualnom i grupnom
radu.
Korisnost i mogućnosti implementacije bihevioralno-kognitivne terapije u rad
djelatnosti palijativne skrbi su velike, ali još neiskorištene u cijelosti.
Primjer rada dobre prakse Doma zdravlja Zagreb - Centar, nadamo se, bit će od
korsiti ostalim dionicima palijativne skrbi, kao ideja i potvrđena mogućnost.

SAŽECI / ABSTRACTS
USMENA IZLAGANJA / ORAL PRESENTATIONS

IV. SLOBODNE TEME

50 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem 19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 51
 KOMPLIKACIJE KIRURGIJE DEBLJINE: PRIMJER
POSLJEDICA RANJAVANJA HRVATSKOG BRANITELJA NA
ISHOD NAKNADNOG LIJEČENJA DEBLJINE
BEKAVAC-BEŠLIN M
Klinički bolnički centar „Sestre milosrdnice“, Zagreb, Hrvatska
mbbeslin@gmail.com
Ključne riječi: komplikacije, debljina, hrvatski branitelj, kirurgija, liječenje
Kirurško liječenje bolesne debljine jedino je dugoročno uspješno liječenje kako
debljine tako i teških bolesti vezanih s debljinom (komorbiditet). Komplikacije
operacijskog liječenja debljine pratimo i liječimo tijekom samog zahvata ili u
ranom i kasnom postoperacijskom periodu.
Postoje specifičnosti koje komplikacije kirurgije pretilosti značajno razlikuju od
ostalih kirurških zahvata u digestivnoj kirurgiji. Komplikacije koje vidimo kod
operacije debljine laparoskopskim umetanjem podesive silikonske vrpce razlikuju
se od onih nakon sleeve resekcije ili bypass-a. Važno je na vrijeme uočiti neželjeno
događanje i vladati kirurškim tehnikama rješavanja takvih incidenata.
Informiranost bolesnika i njihovih obitelji o mogućim komplikacijama i načinu
njihovog liječenja je veoma važna i obavezna.
U radu je prikazano vlastito iskustvo u liječenju komplikacija kirurškog liječenja
debljine. Prikazan je i slučaj hrvatskog branitelja Ž.D. koji je operacijskom liječenju
debljine pristupio 2007. godine sa 174 kilograma tjelesne težine. Operaciji pretilosti
je prethodilo teško ranjavanje u Domovinskom ratu i hitna operacija kojom mu
je spašen život. Sam tijek liječenja i komplikacije nakon operacijskog liječenja
debljine rijetkost su u kirurgiji pretilosti i s vremenskom distancom od ratnih i
civilnih događanja imaju svakako stručno opravdanje za kongresni prikaz.
52 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem
ZAŠTO ISTRAŽIVATI VETERANE?
BENIĆ N, Šućurović S
Ministarstvo hrvatskih branitelja i Udruga Rast, Zagreb, Hrvatska
sandra.sucurovic@gmail.com, nevenka.benic@branitelji.hr
Ključne riječi: veterani, znanstvena istraživanja, mentalno zdravlje, resocijalizacija,
inkluzija veterana, identitet
Na području Republike Hrvatske primijećen je nedostatak znanstvenih radova,
naputaka i preporuka koje bi koristile institucijama, koje se aktivno bave veteranima
i povratnicima iz misija, u pristupu ovim posebnim društvenim zajednicama. Cilj
izlaganja jest osvijestiti potrebu za znanstvenim istraživanjem u svrhu poboljšanja
društvenih, socijalnih i ostalih čimbenika koji utječu na poboljšanje kvalitete života
veterana i povratnika iz misija.
Izlaganje će pokazati kako se u znanstvenoj zajednici globalno više pažnje
posvećuje aspektima mentalnih bolesti uzrokovanih ratnim djelovanjem poput:
ispitivanja utjecaja borbenog djelovanja na mentalno zdravlje, faktore rizika i
otpora te određivanje bioloških, psiholoških i okolinskih uzroka. Istovremeno
se zanemaruju drugi čimbenici, kao što su: resocijalizacija, vraćanje u identitet
civila iz identiteta vojnika, kvaliteta života veteransko-stradalničke populacije, te
aspekti sekundarnih traumatizacija. Također postoji manjak preventivnih i trijažnih
istraživanja usmjerenih na rano otkrivanje simptoma koji još nisu jasno izraženi, a
koji će potencijalno zahtijevati intervenciju kasnije.
Prikazat će se važnost provođenja znanstvenih istraživanja na veteranima u razvoju
kvalitetnih i inkluzivnih programa koji će biti primjenjivi na osobama koje su
sudjelovale u ratom uvjetovanim misijama i operacijama. Objasnit će se važnost
istraživanja pozitivnih vrijednosti veteranske populacije koje oni mogu prenijeti
na širu društvenu zajednicu te njihovog uključenja u društveno korisne projekte,
istraživanje stavova o braniteljskoj populaciji i utjecaju medijskog izvještavanja
o braniteljima na stvaranje stavova, koheziju, transgeneracijsko epigenetsko
nasljeđivanje te utjecaj traume na opće zdravstveno stanje branitelja.
Jedan od problema prilikom istraživanja može biti veliki broj odbijanja sudjelovanja
u istraživanju stoga je pozitivno u istraživačke procese uključiti znanstvenike koji
su i sami veterani. Na taj način lakše se razvija potrebno povjerenje, a veterani
uključeni u proces istraživanja ostvaruju svoje potencijale kroz društveno i
intelektualno djelovanje, čime se postiže resocijalizacija.
19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 53
 PROJEKT SNAGA LJUDI – ČINITI DOBRO
BRAŠ M1,2
1
Zagrebački institut za kulturu zdravlja, Zagreb, Hrvatska
2
KBC Zagreb, Klinika za psihijatriju i psihološku medicinu, Zagreb, Hrvatska
m.bras@kbc-zagreb.hr
Zagrebački institut za kulturu zdravlja (ZIKZ), koji od svog osnutka promiče
važnost kulture zdravlja ali i umijeća medicine (preventivne, kurativne i palijativne)
pokrenuo je u listopadu 2018. godine i projekt pod nazivom Snaga ljudi – činiti
dobro, koji traje od 1.12.2018.- 1.12. 2019. Godine. Cilj ovog projekta je senzibilizirati
i educirati zdravstvene profesionalce ali i cjelokupnu hrvatsku javnost o sadašnjem
stanju i perspektivama vezanima uz razvoj palijativne medicine u Hrvatskoj, ali i
važnosti medicine usmjerene prema osobi i u svim drugim područjima medicine
te promovirati primjere dobre prakse u kojima se snagom ljudi činilo i čini dobro
u skrbi prema potrebitima! U sklopu ovo projekta izdana je knjiga Služiti čovjeku-
putokaz humanosti u medicini, čiji je suizdavač Medicinski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu, a pokrovitelji Grad Zagreb, Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu HLZ
i Zagrebačka zaklada za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti.
Ovo je prva knjiga u poznatoj nam literaturi (hrvatskoj i međunarodnoj) koja
opisuje osobna iskustva više od 150 zdravstvenih profesionalaca, 20 bolesnika i
članova njihovih obitelji, 50 studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
i 25 institucija i organizacija, a vezano uz pristup teško oboljeloj osobi i članovima
obitelji. Prva promocija knjige bila je 7.12.2018. godine na Medicinskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu, a nakon toga su do danas održane promocije knjige i
predstavlajnje projekta u više od 20 gradova, a na kojima je sudjelovalo nekoliko
tisuća ljudi. U sklopu projekta održali smo i edukaciju pod nazivom Branitelj za
branitelja, tijekom koje smo educirali 120 hrvatskih branitelja za volontiranje u
palijativnoj skrbi. Trenutno je u izradi zadnji dio mutimedijalne izložbe kojom
želimo javno predstaviti i pokazati ove institucije i pojedince koji su svjetionici i
putokaz humanosti i promicanja kulture zdravlja i kulture života u našoj zajednici.
54 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem
REHABILITACIJA HRVATSKIH BRANITELJA TEMELJENA
NA USREDOTOČENOJ SVJESNOSTI (MINDFULNESS)
BREČEK A, Milun A
Neuropsihijatrijska bolnica “Dr. Ivan Barbot “, Odjelu za psihoterapiju, Popovača,
Hrvatska
aleksandracigrovski@yahoo.co.uk
Ključne riječi: mindfulness, hrvatski branitelji, rehabilitacija, PTSP, bivajući mob
Mindfulness tj. usredotočena svjesnost je namjerno obraćanje pozornosti na
sadašnji trenutak i na stvari onakve kakve jesu u svakom pojedinom trenutku i to
bez prosudbe.
Ona uključuje otvoreni pristup životu, onako kako se stvari događaju u svakom
trenutku., tj. prihvaća stvari onako kako se one događaju i pojavljuju bez inzistiranja
da bi morale biti drugačije.
Na Odjelu za psihoterapiju NPB „ Dr. Ivan Barbot “ mindfulness se primjenjuje kao
metoda u rehabilitaciji hrvatskih branitelja u protekle dvije godine.
Usredotočena svjesnost zasnovana je na kognitivnoj terapiji, a pomaže upravo
zato što je suprotnost ruminativnog tipa razmišljanja, koji je redovito prisutan u
populaciji oboljelih od PTSP-a.
U punoj svjesnosti više postajemo svjesni sami sebe, svjesniji smo svojih negativnih
misli te napetosti koja se javlja. Mi promatramo i prihvaćamo, ne inzistiramo da bi se
morali osjećati drugačije. Pacijenti se odmah neće osjećati sretnije, ali će spriječiti
okidanje automatskog obrasca koji odvlači u začarani krug depresije, tjeskobe,
agresivnosti i drugih kroničnih negativnih stanja.
Pacijentima oboljelima od PTSP-a usredotočena svjesnost pomaže kako bi riješili
svoju subjektivnu patnju kroz bivajući mod – stanje našeg bivanja, postojanja.
19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 55
 ULOGA KLINIKE ZA PSIHIJATRIJU VRAPČE U INTEGRACIJA ZAŠTITE I PROMOCIJE ZDRAVLJA U
ZBRINJAVANJU I UNAPRJEĐENJU ZDRAVLJA HRVATSKIH DRUŠTVIMA INA GRUPE
BRANITELJA
BRKANOVIĆ I
BREČIĆ P, Vukojević J, Vidović D, Ćelić I, Jendričko T, Ćurković M INA d.d., Zagreb, Hrvatska
Klinika za psihijatriju Vrapče ilijana.brkanovic@ina.hr
petrana.brecic@bolnica-vrapce.hr
Ključne riječi: zaštita zdravlja, promocija zdravlja, ZDRAVLJE+, INA Grupa
Integracija zaštite zdravlja i promocije zdravlja na radnom mjestu područje je
Autor nije poslao svoj sažetak do trenutka kada je ova publikacija tiskana. od sve veće važnosti. U INA Grupi ovim aktivnostima se pristupa proaktivno,
one su iznad zakonske usklađenosti i provode se kroz projekt ZDRAVLJE+ čije
mnogobrojne kampanje imaju za cilj promoviranje i usvajanje zdravih stilova
življenja od strane zaposlenika kao i pozitivan utjecaj na obitelji zaposlenika te širu
društvenu zajednicu. Provođenje projekta ZDRAVLJE+ podržano je od nadležnih
rukovoditelja i stručnjaka zaštite na radu te zaposlenika i obuhvaća široki opseg i
područja djelovanja što je rezultiralo pozitivnim promjenama na području kulture
življenja i zdravstvenog statusa zaposlenika INA Grupe.
Od navedenih aktivnosti u ovoj prezentaciji poseban naglasak je stavljen na
slijedeće kampanje:
– Desetodnevni medicinski programirani aktivni odmor (MPAO) te petodnevni
Zdravstveni programirani aktivni odmor (ZPAO), koji se provode u specijalnim
bolnicama za medicinsku rehabilitaciju. Rezultati dobiveni praćenjem kroz
višegodišnje razdoblje upućuju na pozitivne promjene osobito vezano za
zdravstveni status, radnu sposobnost i psihičko zadovoljstvo radnika
– „Ritam srca-glazba života“ vodeću kampanju 2018. godine usmjerenu na
kardiovaskularno zdravlje. Pored aktivnosti poput vježbanja i edukacija zaposlenika,
kampanja je imala altruističku dimenziju što je bilo vrlo simbolično jer su humanitarne
akcije često povezane s aktivnostima iz dubine ljudskog srca. Mehanizam
humanitarne akcije bio je inovativan – svaki od 430 zaposlenika koji je sudjelovao
u akciji prikupljanja koraka u jednom je mjesecu hodajući prešlo 92 kilometra. INA
je ukupno prešla 39.560 kilometara, a za svaki prijeđeni kilometar donirala je 1
HRK zakladi Hrvatska kuća srca i tako pomogla u kupnji automatiziranog vanjskog
defibrilatora, koji je postavljen u jednoj osnovnoj školi, koju pohađa djevojčica sa
sindromom Brugada. U prvoj polovici 2019. godine sudjelovali smo u humanitarnim
utrkama udruge „Sve za nju“ te donacijom podržali žene oboljele i liječene od raka.
– Intranet stranicu ZDRAVLJE+ koja je izrađena je s namjerom kontinuiranog
informiranja radnika te brze dostupnosti edukacijskih materijala vezano za
provedene kampanje. Zaposlenici INA-e na ovoj stranici imaju pristup usluzi
“Pitajte naše liječnike” radi stručnog savjeta i konzultacija s ugovorenim liječnicima
specijalistima medicine rada putem e-maila ili osobno te im je dostupan sažetak
najčešće postavljenih pitanja s odgovorima.

56 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem 19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 57
 NA PRVOJ CRTI ZDRAVLJA
ĐORĐEVIĆ V, Braš M
Zagrebački institut za kulturu zdravlja (ZIKZ), Zagreb, Hrvatska
veljko.djordjevic1609@gmail.com
Zagrebački institut za kulturu zdravlja je 11. veljače 2015. godine započeo
sa javno-zdravstvenom akcijom pod nazivom Na prvoj crti zdravlja, koja je
prvi puta predstavljena na okruglom stolu u sklopu IV hrvatskog kongresa o
prevenciji i rehabilitaciji u psihijatriji s međunarodnim sudjelovanjem (Zagreb,
26-28. veljače 2015.) Tada je zaključeno da će se u sklopu ove akcije pokrenuti
brojne znanstvene, stručne, edukativne i javnozdravstvene aktivnosti posvećene
zdravstvenom stanju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih
obitelji kao i drugih stradalnika Domovinskog rata. Zaključeno je i da će naglasak
biti stavljen na istraživanja kao i na psihoedukativne aktivnosti, te da će se uz bogat
program radionica i tribina pokrenuti i niz drugih multimedijalnih oblika edukacije
za zdravstvene profesionalce i širu javnost. Ovoj su se inicijativi ubrzo priključile
i druge organizacije i institucije iz Hrvatske i inozemstva, pa je ova akcija do sada
okupila više od 300 stručnjaka kao i preko 100 udruga, od kojih je većina proisteklih
iz Domovinskog rata. ZIKZ je od početka ove incijative organizirao dvije nacionalne
konferencije posvećene ovoj temi (prosinac 2015. i siječanj 2016. godine), hrvatski
kongres s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom „Na prvoj crti zdravlja“
(Osijek, rujan 2016.), povezao stručnjake iz Hrvatske i svijeta, organizirao brojne
druge psihoedukativne aktivnosti za stručnjake, hrvatske branitelje i članove
njihovih obitelji kao i širu javnost, pokrenuo niz znanstvenih istraživanja, izdao
više znanstvenih i umjetničkih publikacija te aktivno medijski promovirao sve
svoje aktivnosti. Mislimo da je danas izrazito važno kvalitetno i sveobuhvatno
komunicirati o zdravlju ove populacije te da pitanje zdravlja mora biti prioritetno
u svim razmišljanjima vezanim uz hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji.
Nemamo puno vremena i trebamo pokušati spriječiti sve daljnje posljedice koje
ugrožavaju zdravlje i živote ovih ljudi koji su bili spremni dati svoj život za domovinu
u ratu, a sada zaslužuju pravo na zdravlje i dostojanstvo u miru.
58 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem
NEUROBIOLOGIJSKA PODLOGA DUHOVNOSTI
JAKOVAC H1, Jančić E2, Kralj M2
1
Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Rijeka, Hrvatska
2
Opća bolnica Karlovac, Karlovac, Hrvatska
hrvoje.jakovac@medri.uniri.hr
Ključne riječi: duhovnost, neurobiologija, neuroteologija, funkcijsko ispitivanje,
moždani centri
Duhovnost podrazumijeva raznovrsna subjektivna iskustva, doživljaje, stanja
svijesti i aktivnosti, neovisna o religiji, no često antropokulturološki “usmjerena”
i uvjetovana vjerovanjima, a koja u konačnici dovode do specifičnog odnosa
pojedinca prema temeljnim, nematerijalnim aspektima postojanja i do
transcedencije sebstva. Tradicijski, duhovni su se fenomeni dugo smatrali
nevezanima za fizičko tijelo i potpuno neovisnima o njemu, uz strogo naglašenu
dihotomiju tijela i duha. U posljednjih nekoliko godina brojne studije potvrdile su
ulogu mozga u različitim duhovnim iskustvima. Takve studije, koje predstavljaju
novu znanstvenu granu nazvanu neurotelogija, uglavnom se temelje na funkcijskim
slikovnim ispitivanjima mozga (fMRI, PET i SPECT analize), te metodama kojima
se detektiraju elektrofiziološke i neurokemijske promjene u mozgu tijekom
određenih duhovnih doživljavanja. Iako postoje pojedine razlike s obzirom na
aspekte duhovnih aktivnosti, funkcijske slikovne studije ukazuju na aktivaciju
prefrontalnog i cingulatnog korteksa, prolaznu hipoaktivnost frontalnog korteksa,
smanjenu aktivnost parijetalnog lobusa i deaferencijaciju njegova posteriornog
dijela, te smanjenu talamičku aktivnost.
S elektrofiziološkog gledišta najviše pažnje zaokuplja lijevi temporalni režanj,
u kojemu se tijekom duhovnih doživljaja mogu zabilježiti intenzivna električna
izbijanja u obliku šiljaka.
Nadalje, bolesnici sa temporalnom epilepsijom nerijetko doživljavaju trenutke
dubokog zanosa, spokoja i “sveukupne jasnoće”. Ova zapažanja navela su pojedine
istraživače da se fokusiraju na traženje tzv. “Božjeg centra” unutar temporalnih
režnjeva mozga. Neurotransmisijska podloga duhovnih iskustava uglavnom je
istraživana pomoću obilježenih agonista neurotransmiterskih receptora. Takve
studije pokazale su pojačanu dopaminergičku i serotoninergičku aktivnost tijekom
duhovnih doživljaja, poglavito u limbičkom sustavu.
Otkako je Dean Hamer predložio VMAT2 gen kao ključni gen koji određuje sklonost
prema duhovnim i mističnim doživljajima, nekoliko studija pokušalo je dovesti u
vezu određene varijante gena sa tendencijom ka duhovnošću. Do sada je takva
povezanost utvrđena za pojedine polimorfizme gena za serotoninski transporter
19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 59
 (SLC6A4), gena za dopaminski D4 receptor (DRD4) i gena za arginin-vazopresinski DRUŠTVO MEDICINSKIH SESTARA I TEHNIČARA
1A receptor (AVPR1a).
DOMOVINSKOG RATA
Unatoč brojnim podacima o ulogama neurobiologijskih procesa u duhovnim
iskustvima, uzročno-posljedični odnosi su nejasni i ključno pitanje još uvijek ostaje KLJAIĆ V1, Pavković Lj2
otvoreno – da li je naš mozak “ožičen” da stvara duhovne doživljaje per se , ili je naš 1
KBC Zagreb, Zagreb, Hrvatska
mozak “ožičen” da prima određene izvantjelesne, nemjerljive “božanske” podstreke,
koji zatim induciraju “neuronski duhovni odgovor”.
2
Specijalna bolnica Lipik, Lipik, Hrvatska
vesna.kljaic@gmail.com

Ključne riječi: Društvo medicinskih sestara i tehničara Domovinskog rata

U listopadu 2015. na 5. kongresu Hrvatske udruge medicinskih sestara (HUMS)
„Sestrinstvo bez granica“ u Opatiji, održan je simpozij Društva za povijest HUMS- a
na kojem su izloženi posteri na temu hrvatskog sestrinstva u Domovinskom ratu.
Prikazan je i film „ Svjedočanstva medicinskih sestara i tehničara Bolnice Lipik“.
Inicijativa za osnivanjem Društva medicinskih sestara i tehničara Domovinskog rata
(DMSTDR) nastavlja se u Lipiku u listopadu 2016. na prvom simpoziju „Da se ne
zaborave devedesete“. 12. studenog 2016. održana je osnivačka skupština DMSTDR
HUMS-a u muzeju „Mjesto sjećanja Vukovar 1991.“ gdje se okupilo 120 sestara iz
cijele Hrvatske. Glavni ciljevi Društva su: postaviti spomen ploče u svim bolnicama i
zdravstvenim ustanovama diljem Lijepe naše u zahvalu svim medicinskim sestrama
i tehničarima koji su dali svoj život za našu Domovinu i sudjelovali u obrambenom
Domovinskom ratu, pomoći kolegicama koje nisu ostvarile Status hrvatskog
branitelja da ga ostvare, organizirati svake godine u drugom gradu simpozij
„Da se ne zaborave devedesete“, potaknuti sestre da pišu svoja svjedočanstva
iz Domovinskog rata. Društvo aktivno surađuje s Ministarstvom hrvatskih
branitelja, Ministarstvom zdravstva, Ministarstvom obrane, udrugama proizašlim
iz Domovinskog rata. Svoje aktivnosti članovi Društva predstavljaju na domaćim i
međunarodnim skupovima. Rad Društva prisutan je u medijima, posebice emisija
Veterani mira i časopis Hrvatski vojnik.

60 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem 19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 61
 PARKINSONOVA BOLEST I UMJETNOST
LUKIN L, Braš M
KBC Zagreb, Zagreb, Hrvatska
lukinlaura@gmail.com
Ključne riječi: Parkinsonova bolest, terapija, umjetnost, glazba,
Parkinsonova bolest (PB) jedan je od najčešćih kroničnih neurodegenerativnih
poremećaja čije kliničke manifestacije uključuju brojne motorne i nemotorne
simptome koji s progresijom bolesti sve više narušavaju kvalitetu života.
Budući da je uzrok i dalje nedovoljno jasan, pristup terapiji je i dalje simptomatološke
naravi. Kako bi se zaustavio tijek razvoja simptoma kroz godine otkriveni su brojni
pristupi liječenju uključujući farmakološke, kirurške, psihološke i dr. Dosadašnja
istraživanja su pokazala da održavanje visoke kvalitete života (QOL) može biti
ključni čimbenik tijekom rehabilitacije osoba s Parkinsonovom bolešću.
U današnje doba svjedoci smo prednosti i značaja no isto tako i manjkavosti
farmakološke i kirurške terapije u liječenju brojnih simptoma i bolesti. Interes se sve
više okreće sagledavanju čovjeka u cijelosti uz sve njegove komponente – fizičku,
mentalnu i duhovnu. Od 2013. godine brojna su istraživanja unaprijedila literaturu i
usmjerila kliničare na održive intervencije liječenja izvan farmakoterapije i kirurgije.
Iako promatranje umjetnosti i njezine povezanosti s procesima u ljudskom
organizmu seže još u davnu prošlost, upravo zbog svoje sveprisutnosti i prepoznatih
pozitivnih bioloških dobrobiti umjetnost će ostati neiscrpan izvor istraživačke
znatiželje. Kroz ovaj rad razmotrit ću današnje terapijske mogućnosti u još uvijek
izazovnoj Parkinsonovoj bolesti s posebnim osvrtom na umjetnost, ponajviše
glazbenu.
62 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem
BRANITELJ POMAŽE BRANITELJU
MIŠKULIN Ž
Humanitarna udruga „Branitelj pomaže branitelju“, Ivankovo, Hrvatska
Ono što smo mislili da je neostvarivo i nedostižno, ipak je dostižno i ostvarivo. I
ostvarilo se!
Rad volonterskog tima „Branitelj pomaže branitelju“ u suradnji sa Domom zdravlja
Vukovar privukao je pozornost Ministarstava branitelja i zdravstva, gradova
Zagreba, Vukovara , Vinkovaca, Osijeka, Velike Gorice, Našica, Pakraca, nekoliko
općina, branitelja i braniteljskih udruga, zdravstvenih ustanova i medicinskog
osoblja, humanitarnih i udruga osoba sa invaliditetom, te volonterskih timova iz
cijele Hrvatske, a dobivši njihovu podršku napravio je korak dalje.
Uz veliku pomoć i podršku Humanitarne udruge „Fra Mladen Hrkać“ iz Zagreba,
udruge „Bubamara“ iz Vinkovaca i Zagrebačkog instituta za kulturu zdravlja, odlučio
se na osnivanje Humanitarne udruge „Branitelj pomaže branitelju“ koja je počela
svoj rad 15.08. na blagdan Velike Gospe .
Posebno smo ponosni na dobivanje pozivnica za sudjelovanje na međunarodnim
kongresima i simpozijima o palijativnoj skrbi u Našicama, Karlovcu i Vukovaru, te
mogućnosti javnog predstavljanja svog rada, kao i na veliku zainteresiranost za
članstvo i volontiranje u našem timu, a sada u udruzi, iz gradova Osijeka i Velike
Gorice.
Prvo uspješno javno predstavljanje imali smo 12. 9. na Međunarodnom simpoziju
o palijativnoj skrbi u Našicama i to uz veliku pomoć Doma zdravlja Vukovar i
organizatora Simpozija, kojima se ovim putem zahvaljujemo. Udruga je osnovana
sa ciljem pružanja psihološke, zdravstvene i palijativne pomoći hrvatskim
braniteljima i članovima njihove obitelji, na volonterskoj osnovi, te poticanja i
razvijanja suradnje od općeg humanitarnog interesa i promicanja općih ljudskih
vrijednosti u vidu:
• pomoći oboljelim hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji u teškom
zdravstvenom ipalijativnom stanju i pružanju psihološke i druge pomoći u
suradnji sa zdravstvenim djelatnicima;
• zaštite interesa branitelja i invalida Domovinskog rata i članova njihovih obitelji;
• psihološke, duhovne, informacijske i materijalne pomoći oboljelim braniteljima
i članovima njihovih obitelji, s ciljem pomoći pri liječenju i podizanju kvalitete
života oboljelih i liječenih osoba i članova njihovih obitelji;
• promicanje ljudskih vrijednosti naročito kroz zdravstveni sustav;
19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 63
 • promicanje životnih kvaliteta i senzibiliziranje civilnog društva na važnost VOJNI VETERANI I PRETILOST
uključivanja i pružanja sveobuhvatne pomoći oboljelim i liječenim osobama
i članovima njihovih obitelji, kroz razna humanitarna, športska , kulturna, PAJTAK A
kreativna i druga javna događanja;
OB Varaždin, Varaždin, Hrvatska
• promicanje volonterstva i organizacije volonterskih programa. Udruga
sukladno ciljevima djeluje na području braniteljske i stradalničke populacije, alen@dvasadva.net
osoba sa invaliditetom, zaštite zdravlja, socijalnih djelatnosti, duhovnosti,
ljudskih prava, demokratske političke kulture i međunarodne suradnje. Udruga Ključne riječi: veterani, vojni, pretilost, liječenje, program
djeluje na području Republike Hrvatske.
CILJ: Brojne zemlje Svijeta vode posebnu brigu o svojim vojnim veteranima.
Ciljane skupine Udruge s obzirom na članstvo i korisnike prema kojima je udruga Naročito se vodi briga o njihovom zdravstvenom stanju. Posljednjih desetljeća
usmjerena su: veliki zdravstveni problem vojnih veterana predstavlja pretilost čija incidencija je
• dragovoljci, branitelji i stradalnici Domovinskog rata viša u komparaciji s općom populacijom.

• članovi obitelji dragovoljaca, branitelja i stradalnika Domovinskog rata
• prijatelji i osobe koje su pomagale ili pomažu dragovoljce, branitelje i stradalnike
Domovinskog rata
• osobe oboljele od svih vrsta bolesti koje se mogu povezati kao uzročni ili
posljedično vezane za Domovinski rat
• HRVI-i i članovi njihovih obitelji
METODE: U ovom izlaganju napravljena je analiza problema pretilosti i zdravstvene
skrbi o vojnim veteranima u Sjedinjenim Američkim Državama, Ujedinjenom
Kraljevstvu, Njemačkoj i Hrvatskoj s naglaskom na rješavanje problema pretilosti.
REZULTATI: U Sjedinjenim Američkim Državama postoji napredni program
liječenja pretilosti vojnih veterana, dok u Ujedinjenom Kraljevstvu i Njemačkoj,
unatoč naprednim oblicima pružanja brige i zdravstvene pomoći, nema programa
za liječenja pretilosti vojnih veterana.

• braniteljske udruge i koordinacije udruga, te udruge invalida Domovinskog ZAKLJUČAK: U Hrvatskoj do sada, prema dostupnoj literaturi, nema ni podataka o
rata problemu pretilosti u vojnih veterana, kao ni oformljenih oblika pružanja potpore
i zdravstvene pomoći u njihovoj borbi s pretilošću. Stoga bi ovo predavanje moglo
• stradalničke i ostale invalidske udruge biti poticaj ponajprije za izradu istraživanja i analizu podataka o incidenciji pretilosti
• osobe s invaliditetom u vojnih veterana, a potom i za formiranje oblika potpore i zdravstvene pomoći.
• sportaši s invaliditetom
• osobe s Multipla sklerozom
• zdravstvene ustanove i djelatnike
• tijela državne uprave i samouprave
• udruge i građanske inicijative
• ustanove socijalne skrbi
• volonteri i ostali zainteresirani.
Naša vodilja u radu su riječi sv. Ivana Pavla 2.
„Vaša je radost u dobru koje činite, u veselju koje širite, u smiješku koji će oko vas
procvasti, u suzama koje će te obrisati“.

64 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem 19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 65
 DESTIGMATIZACIJSKE INTERVENCIJE U ZAJEDNICI -
KARLOVAČKA ISKUSTVA
PRANJIĆ V1,3, Salopek I2,3
1
Medicinska škola Karlovac, Karlovac, Hrvatska
2
Opća bolnica Karlovac, Odjel za psihijatriju, Karlovac, Hrvatska
3
Integrativni centar mentalnog zdravlja, Karlovac, Hrvatska
vanja.pranjic@yahoo.com
Ključne riječi: antistigma, mentalno zdravlje, intervencije, prevencija, senzibilizacija
Stigma psihijatrijskih smetnji negativno obilježava, marginalizira i diskriminira
osobe sa psihičkim tegobama koje se, nerijetko i krivo, percipira opasnima,
manje vrijednima, nesposobnima ili neodgovornima. Zato je potrebno realizirati
aktivnosti prevencije psihičkih smetnji te afirmacije mentalnog zdravlja. S ciljem
destigmatizacije osoba s duševnim smetnjama, njihovim oporavkom i društvenim
inkluzijom, u Karlovcu je 2017. godine osnovan Integrativni centar mentalnog
zdravlja. Uz više preventivnih i javnozdravstvenih aktivnosti, članovi Centra su
u protekle dvije godine proveli niz destigmatizacijskih intervencija, educirajući i
senzibilizirajući sugrađane o psihičkim smetnjama. Pritom se naša, karlovačka
iskustva, posebno odnose na obilježavanje Nacionalnog dana prava osoba
s duševnim smetnjama (2017. godine projekt „Antistigma šećeri – „Mentalni
poremećaj ne diskriminira, a ti?“, 2018. godine „Prihvati različitost“ te 2019. godine
„Riječi su važne“). Destigmatizacijski doprinosi realizirani su i organizacijom Foto
izložbe F20.5 umjetnice Glorije Lizde, foto-natječajem „Objektivom kroz psihu“,
sudjelovanjem u Inkluzivnoj međunarodnoj utrci „Run of heart“, obilježavanjem
Tjedna mozga, Svjetskog dana mentalnog zdravlja, kao i pripremom kratkog
autorskog preventivno-edukativnog filma „Digitalna demencija“ u suradnji s
učenicima Medicinske škole Karlovac. Reakcijom javnosti, kao i medijskim napisima,
pružen je značajan obol redukciji stigme psihičkih oboljenja u lokalnoj sredini.
66 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem
BIOLOGIJA POSTTRAUMATSKOG STRESNOG
POREMEĆAJA
ŠAGUD M1,2, Vuksan Ćusa B1,2, Jakšić N2, Mihaljević-Peleš A1,2
1
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
2
KBC Zagreb, Klinika za psihijatriju i psihološku medicinu, Zagreb, Hrvatska
marinasagud@mail.com
Ključne riječi: PTSP, Hipotalamo-hipofizna os, hipokampus, proupalni citokini, stres
Traumatski događaji u životu pojedinca su učestali i često nepredvidivi. Životno
ugrožavajuće situacije imaju dugotrajne posljedice na ponašanje, strukturu i
funkciju mozga, te tjelesno zdravlje općenito. Stresni događaji se povezuju s
nastankom brojnih psihijatrijskih i somatskih poremećaja. Kada količina oterećenja
stresom nadilazi mogućnosti prilagodbe organizma, daljnje izlaganje nepovoljnim
okolnostima dovodi do poremećaja funkcioniranja. Ove promjene najbolje
su istražene kod posttraumatskog poremećaja (PTSP). Kroničan tijek PTSP-a
povezan je i sa značajnim biološkim promjenama. Moždane strukture najviše
zahvaćene kod PTSP-a su amigdala i hipokampus. Utvrđena je povećana aktivnost i
reaktivnost amigdala, kao i inzule, prednjeg cingularnog korteksa, te hipoaktivnost
ventromedjalnnog prefrontalnog korteksa. Oštećena je funkcija hipokampusa, čija
atrofija je jedno od najčešće utvrđenih obilježja kod osoba s PTSP-om. Zahvaćen je
i autonomni živčani sustav, u smislu povećane aktivnosti simpatikusa i smanjene
aktivnosti parasimpatikusa. Odavno su poznate promjene hipotalamo-hipofizne
osi (HHA), obzirom glukokortikoidi imaju ključnu ulogu u oblikovanju odgovora
na stres, te utječu na imunološki sustav i na monoamine. Vulnerabinost ovisi,
s jedne strane, o vrsti, intenzitetu i trajanju stresa, a s druge strane o osobinama
zahvaćene individue. Najnovija istraživanja ukazuju i na genetsku predispoziciju
za obolijevanje od PTSP-a, pri čemu se, npr. simptomi ponovnog proživljavanja
povezuju s genima koji utječu na funkcioniranje HHA. Slično ostalim psihijatrijskim
poremećajima, etiologija PTSP-a (vjerojatnost nastanka simptoma nakon
traumatskog događaja) izrazito je poligenska. To znači da mnogo polimorfizama
može pridonijeti ovakvim učincima tek s malim udjelom, te ne postoji niti jedan
koji ima veći učinak. Epigenetika ima bitnu ulogu, te su pronađene promjene u
metilaciji DNK.
Dosadašnja istraživanja sve više ukazuju da je PTSP bolest čitavog organizma.
Posebice, brojna istraživanja pokazuju snažnu povezanost između PTSP-a i
povećanog rizika obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti (KVB). Povezanost
PTSP-a i povećanog rizika od KVB je vrlo složena i još uvijek nedovoljno poznata,
no kao glavni razlozi ističu se međusobno ispreplitanje bioloških i psiholoških
čimbenika te životnih navika.
19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 67
 Unatoč velikom napretku na ovom području, još uvijek ne postoje pouzdani biološki IMPROVING THE QUALITY OF COMMUNICATION
pokazatelji koji bi pomogli u postavljanju dijagnoze PTSP, ali i imali prognostičku
vrijednost, u smislu predviđanja daljnjeg tijeka poremećaja te razvoja somatskih
THROUGH MENTALIZING
komorbiditeta. Utvrđivanje ovakvih pokazatelja je jedno od prioriteta budućih
ŠELENDIĆ M
istraživanja.
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

mislav.selendic@gmail.com

Key words: mentalizing, communication, psychotherapy, interpersonal

relationships, psychiatry
Communication is an inescapable factor of everyday life. Without it, the complex
interactions which are needed to regulate a society would be impossible. People
communicate non-stop, be it through words, actions or lack thereof.
Communication can be broadly defined as a process through which messages
are transferred between two or more individuals. The success of the exchange is
determined by the amount of overlap between the sent and received message.
The process can be disrupted in various ways which we are not always aware
of. Examples include cultural differences, prejudice, strong emotions etc. These
disruptions can have a very strong impact on the quality of everyday interactions
and interpersonal relationships. A great deal of those disruptions come from
different perspectives, values, expectations etc. and our own inability to grasp
these differences. We argue that adequate mentalizing skills and using a proper
mentalizing stance are the key to overcoming those hurdles.
Mentalizing is a procces through which we are able to interpret our own behavior
and the behavior of others as based on various mental states (e.g., thoughts,
beliefs, feelings, needs etc.). It is an innate skill which develops through the early
relationship between mother and child, but it can also be practiced and improved
upon. The ability to have insight into one’s own inner mental state and that of
others plays a significant role in the ability to regulate one’s emotions and to
have functional interpersonal relationships. Peter Fonagy and Anthony Bateman
discovered a link between insecure attachment styles and the inhibition of
mentalization in patients suffering from borderline personality disorder. Based on
those findings they developed a new form of psychotherapy called Mentalization
based therapy (MBT).
A proper mentalizing stance is needed in order to achieve optimal mentalization
capabilities. It requires the ability to focus on the present, “here and now”, to
keep an open mind, to actively try to understand oneself and others without
prejudice. This process enhances the capacity to listen, helps regulate emotions
and provides insight into the mental states of others, thus significantly enhancing
the communication process.

68 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem 19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 69
 GUBITAK SLUHA UZROKOVAN BUKOM
ŠUŠKOVIĆ D1, Fajt S2, Obradović T2
MICROTON d.o.o., Zagreb, Hrvatska
1
Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb, Hrvatska
2 kvalitete života Lukjernica, Dubrovnik, Hrvatska
davor.suskovic@microton.hr
Ključne riječi: gubitak sluha uzrokovan bukom , slušna pomagala, sluh, buka,
obrada zvuka
Jedan od najčešćih tipova gubitka sluha je gubitak sluha uzrokovan bukom.
Ovakav gubitak sluha prepoznatljiv je po karakterističnoj audiogramskoj krivulji
na kojoj je jasno vidljiv dominantan gubitak sluha u okolišu frekvencije od 4 kHz.
Gubitak sluha uzrokovan bukom posljedica je konstantnog izlaganja buci, radom
u bučnim uvjetima, čestom slušanju glasne glazbe i sl. Kako je oštećenje sluha
trajno, sluh se može nadomjestiti odgovarajućim slušnim pomagalima. Današnja
digitalna tehnologija obrade zvuka omogućuje mogućnosti koje mogu izvršiti
zahtjeve ovakvog gubitka sluha. Uz FM tehnologiju moguće je čuti i u najtežim
slušnim situacijama.
70 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem
S NAMA NISTE SAMI
VLATKO J, Bendeviš K, Šejtanić M
Udruga za zaštitu prava psihijatrijskih pacijenata i unaprijeđenje duševnog zdravlja i
lukjernica@hotmail.com
Ključne riječi: mentalno zdravlje, vaninstitucionalna skrb, psihosocijalna podrška,
art terapija, okupacijska terapija
• Predstavljanje Udruge od osnutka do danas
• Razvoj od Udruge za podršku roditeljima do pružatelja usluga osobama s
mentalnim oboljenjima
• Udruga kao primjer dobre prakse vaninstitucionalne skrbi
• Aktivnosti i usluge
• Važnost art terapije i okupacijske terapije u procesu oporavka
• Rezultati kreativnih i likovnih radionica Udruge Lukjernica, izložbe i projekti
Cilj izlaganja je upoznati širu publiku sa radom Udruge Lukjernica koja je dugo
godina egzistirala kao jedini pružatelj vaninstitucionalne skrbi na području
Dubrovačko-neretvanske županije pa i cijele Dalmacije. Od svojih početaka pa do
danas udruga se razvila od udruge za podršku roditeljima do udruge pružatelja
psihosocijalnih usluga korisnicima, osobama sa različitim mentalnim oboljenjima i
smetnjama. Aktivnosti udruge su individualna savjetovanja za roditelje i korisnike,
grupa psihološke podrške, društvene igre, različite kreativne i likovne radionice
kroz koje se provodi art terapija i okupacijska terapija, a sve u cilju bržeg i boljeg
oporavka i socijalizacije korisnika. Poseban interes i dosljednost korisnici pokazuju
za likovne i kreativne radionice koje se provode više puta tjedno u prostoru
udruge. Kreativni potencijal korisnika prepoznat je i od strane javnosti te je udruga
ove godine uključena u projekt Orlandova godina pod pokroviteljstvom Grada
Dubrovnika. Kao rezultat te suradnje udruga je izdala ilustriranu zbirku pjesama
koja će biti predstavljena i na ovom kongresu.
19. - 21. rujna 2019. • Karlovac, Hrvatska 71
 INDEX AUTORA
B Hrvat L . . . . . . . . . . . . . . . . 25, 36
Hrženjak D . . . . . . . . . . . . . . . . 27
Balenović A . . . . . . . . . . . . . . . 49
6NUDÉHQDLQIRUPDFLMDROLMHNX
P Liječi više od raspoloženja
Naziv lijeka: %ULQWHOOL[PJƓOPRPREORĻHQHWDEOHWH%ULQWHOOL[PJƓOPRPREORĻHQHWDEOHWH
Pajtak A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65 Sastav:%ULQWHOOL[PJVYDNDILOPRPREORĻHQDWDEOHWDVDGUĻLYRUWLRNVHWLQEURPLGXNROLÏLQLNRMDRGJRYDUDbPJYRUWLRNVHWLQD
Bauer V . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 J Pap N . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46 YRUWLR[HWLQXP%ULQWHOOL[PJVYDNDƓOPRPREORĻHQDWDEOHWDVDGUĻLYRUWLRNVHWLQEURPLGXNROLÏLQLNRMDRGJRYDUDbPJYRUWLRNVHWLQD
Bekavac-Bešlin M . . . . . . . . . . 52
Jakovac H . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
Pavković Lj . . . . . . . . . . . . . . . . 61 YRUWLR[HWLQXP
Bendeviš K . . . . . . . . . . . . . . . . 71 Peček I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 Indikacija:/LMHÏHQMHYHOLNLKGHSUHVLYQLKHSL]RGDXRGUDVOLK
Jakšić N . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
Benić N . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53 Pranjić V . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
Jančić E . . . . . . . . . . . . 22, 29, 59 'R]LUDQMHLQDÏLQXSRUDEHOdrasli: 3RÏHWQDLSUHSRUXÏHQDGR]D%ULQWHOOL[DMHPJYRUWLRNVHWLQDMHGQRPGQHYQRXRGUDVOLKRVRED
Benjak T . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14
Jendričko T . . . . . . . . . . . . 40, 56 R XGRELPDQMRMRGJRGLQD2YLVQRRLQGLYLGXDOQRPRGJRYRUXEROHVQLNDGR]XVHPRĻHSRYHÉDWLGRPDNVLPDOQRPJYRUWLRNVHWLQD
Bićanić Dobrinić S . . . . . . . . . 36 MHGQRPGQHYQRLOLVPDQMLWLQDPLQLPDOQRPJYRUWLRNVHWLQDMHGQRPGQHYQRStariji bolesnici:1DMQLĻDXÏLQNRYLWDGR]DRGPJ
Jonovska S . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Borko-Ivandić Z . . . . . . . . . . . 34 Radauš S . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 YRUWLRNVHWLQDMHGQRPGQHYQRVHXYLMHNPRUDNRULVWLWLNDRSRÏHWQDGR]DNRGEROHVQLNDXGRELŰJRGLQD
Bošković G . . . . . . . . . . . . . . . . 20 K Rožman J . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 Kontraindikacije: 3UHRVMHWOMLYRVWQDGMHODWQXWYDULOLQHNXRGSRPRÉQLKWYDULLVWRGREQDSULPMHQDVQHVHOHNWLYQLPLQKLELWRULPD
Brajković L . . . . . . . . . . . . 21, 49
Braš M . . . . . . 22, 48, 54, 58, 62
Breček A . . . . . . . . . . . . . . 34, 55
Brečić P . . . . . . . . . . . . 23, 40, 56
Brkanović I . . . . . . . . . . . . . . . . 57
Bronić B . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
Broz Frajtag J . . . . . . . . . . 44, 45
C
Cvitanović H . . . . . . . . 22, 29, 46
Ć Lukin L . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
Ćelić I . . . . . . . . . . . . . . . . 40, 56
Ćulav K . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
Ćurković M . . . . . . . . . 23, 40, 56
D Šušković D . . . . . . . . . . . . . . . . 70
Dujam Vine K . . . . . . . . . . . . . . 37
Đ Milošević M . . . . . . . . . . . . . . . 22
Kalinić D . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Kandić-Splavski B . . . . . . . . . . 49
Kljaić V . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
Kovač Bilić L . . . . . . . . . . . 44, 45
Kovač M . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
Kralj M . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
Kustura A . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
L LOLEXEUHJD
Lugović Mihić L . . . . . . . . 22, 46
Lulić M . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
M Španić I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
Maričić J . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
Matovina K . . . . . . . . . . . . . . . . 26
Matušin A . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
Mihaljević-Peleš A . . . . . . . . . 67
S
Salopek I . . . . . . . . . . . 25, 37, 66
Salopek-Žiha D . . . . . . . . . . . . 38
Sever K . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
Sugnet T . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Š ]DNRMHMHSR]QDWRGDXWMHÏXQDIXQNFLMXWURPERFLWDEROHVQLNDUL]LÏQLK]DSRMDYXKLSRQDWUHPLMHEROHVQLNDVWHĞNLPRĞWHÉHQMHPMHWUH
Šafranec M . . . . . . . . . . . . . . . . 49
Šagud M . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
Šejtanić M . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
Šelendić M . . . . . . . . . . . . . . . . 69
Šendula Jengić V . . . . . . 30, 39
Šućurović S . . . . . . . . . . . . . . . . 53
T 8ÏHVWDOHQXVSRMDYHPXÏQLQDQHXRELÏDMHQLVQRYLRPDJOLFDSUROMHYNRQVWLSDFLMDSRYUDÉDQMHSUXULWXVXNOMXÏXMXÉLJHQHUDOL]LUDQL
Tenšek D . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
PRQRDPLQRRNVLGD]H0$2,LOLVDVHOHNWLYQLP0$2$LQKLELWRULPD
3RVHEQDXSR]RUHQMDLPMHUHRSUH]DSULXSRUDEL1HSUHSRUXÏXMHVHSULPMHQD%ULQWHOOL[D]DOLMHÏHQMHGHSUHVLMHXEROHVQLNDX
GRELPDQMRMRGJRGLQDVRE]LURPGDVLJXUQRVWLGMHORWYRUQRVWYRUWLRNVHWLQDQLVXXVWDQRYOMHQHXRYRMGREQRMVNXSLQL/LMHÏHQMH
YRUWLRNVHWLQRPWUHED]DSRÏHWLRSUH]QRXEROHVQLNDVDQDPQH]RPQDSDGDMDLOLXEROHVQLNDVQHVWDELOQRPHSLOHSVLMRPLSUHNLQXWLDNR
VHQDSDGDMLSRMDYHSUYLSXWLOLDNRSRVWDQXXÏHVWDOLML$NRVHSRMDYHVLPSWRPLVHURWRQLQVNRJVLQGURPDLOLQHXUROHSWLÏQRJPDOLJQRJ
VLQGURPDOLMHÏHQMHYRUWLRNVHWLQRPWUHEDRGPDKSUHNLQXWLWH]DSRÏHWLVLPSWRPDWVNROLMHÏHQMH2SUH]MHSRWUHEDQSULOLNRPOLMHÏHQMD
EROHVQLNDVYLVRNLPUL]LNRPRGVXLFLGDOQLKPLVOLVDQDPQH]RPPDQLMHKLSRPDQLMHEROHVQLNDNRMLX]LPDMXDQWLNRDJXODQVHLLOLOLMHNRYH
Interakcije: =ERJUL]LNDRGVHURWRQLQVNRJVLQGURPD%ULQWHOOL[MHNRQWUDLQGLFLUDQXNRPELQDFLMLVLUHYHU]LELOQLPUHYHU]LELOQLP
QHVHOHNWLYQLP0$2,PDLXNRPELQDFLMLVUHYHU]LELOQLPVHOHNWLYQLP0$2$LQKLELWRULPD%ULQWHOOL[WUHEDRSUH]QRSULPMHQMLYDWLX
NRPELQDFLMLVLUHYHU]LELOQLP0$2%LQKLELWRULPDVOLMHNRYLPDVDVHURWRQHUJLÏNLPXÏLQNRPVOLMHNRYLPDNRMLPRJXVQL]LWLSUDJQDSDGDMD
VVQDĻQLPLQKLELWRULPD&<3'L&<3$VDQWLNRDJXODQVLPDLOLDQWLWURPERFLWQLPOLMHNRYLPD8RYLPVOXÏDMHYLPDÉHPRĻGDELWL
SRWUHEQDSULODJRGEDGR]H
7UXGQRÉDGRMHQMHLSORGQRVW%ULQWHOOL[WUHEDSULPMHQMLYDWLNRGWUXGQLFDVDPRDNRRÏHNLYDQHNRULVWLQDGPDĞXMXSRWHQFLMDOQLUL]LN]D
IHWXV3RWUHEQRMHRGOXÏLWLGDOLSUHNLQXWLGRMHQMHLOLSUHNLQXWLOLMHÏHQMHVX]GUĻDWLVHRGOLMHÏHQMDYRUWLRNVHWLQRPX]LPDMXÉLXRE]LUNRULVW
GRMHQMD]DGLMHWHLNRULVWOLMHÏHQMD]DĻHQX8WMHFDMQDSORGQRVWXOMXGLGRVDGDQLMHRSDĻHQ
SUXULWXVPrijavljivanje sumnji na nuspojavu:1DNRQGRELYDQMDRGREUHQMDOLMHNDYDĻQRMHSULMDYOMLYDQMHVXPQMLQDQMHJRYHQXVSRMDYH
7LPHVHRPRJXÉXMHNRQWLQXLUDQRSUDÉHQMHRPMHUDNRULVWLLUL]LNDOLMHND2G]GUDYVWYHQLKUDGQLNDVHWUDĻLGDSULMDYHVYDNXVXPQMXQD
Milun A . . . . . . . . . . . . . . . 34, 55 Tuškan N . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 QXVSRMDYXOLMHNDSXWHP$JHQFLMD]DOLMHNRYHLPHGLFLQVNHSURL]YRGH+$/0(',QWHUQHWVNDVWUDQLFDZZZKDOPHGKULOLSRWUDĻLWH
Đorđević v . . . . . . . . . . . . . . . . 58 Milutinović L . . . . . . . . . . . . . . 48 +$/0('DSOLNDFLMXSXWHP*RRJOH3OD\LOL$SSOH$SS6WRUHWUJRYLQH
V
Mimica N . . . . . . . . . . . . . . 31, 35 %URMRGREUHQMD]DVWDYOMDQMHOLMHNDXSURPHW%ULQWHOOL[PJƓOPRPREORĻHQHWDEOHWHRGNRPDGD(8%ULQWHOOL[
F PJƓOPRPREORĻHQHWDEOHWHRGNRPDGD(8
Minarik L . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 Vidović D . . . . . . . . . . . 23, 40, 56
Fajt S . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 Miškulin Ž . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 Vlatko J . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71 1DÏLQL]GDYDQMD/LMHNVHL]GDMHQDUHFHSW
Ferenčaba A . . . . . . . . . . . . . . . 24 Vukojević J . . . . . . . . . . . . . . . . 56 ,PHLDGUHVDQRVLWHOMDRGREUHQMD+ /XQGEHFN$62WWLOLDYHM9DOE\'DQVND
N Vuksan Ćusa B . . . . . . . . . . . . . 67
G 3UHGVWDYQLNQRVLWHOMDRGREUHQMD/XQGEHFN&URDWLDGRR+HNWRURYLÉHYDXOLFD=DJUHE
Nejašmić D . . . . . . . . . . . . . . . . 31 Z 3ULMHSURSLVLYDQMDPROLPRSURÏLWDMWH]DGQMLRGREUHQL6DĻHWDNRSLVDVYRMVWDYDOLMHNDL8SXWXROLMHNX
Galetić Žagar I . . . . . . . . . . . . . 25

Gažan S . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
Gvozdanović Z . . . . . . . . . . . . 38
H Oštrek J . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
Hanževački M . . . . . . . . . . . . . 41
Hoblaj V . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
HR-BRIN-2019-09-0006
O 'DWXPUHYL]LMHWHNVWD
Zlatarević Stanić S . . . . . . . . . 41
'DWXPVNUDÉHQHLQIRUPDFLMHROLMHNX
Obradović T . . . . . . . . . . . . . . . 70
Reference:
1. Alvarez E et al. lnt J Neuropsychpharmacol 2012;15(15):589-600; 2. McIntyre R, et al. Int J
Ožura A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
Neuropsychopharmacol 2014;17(10):1557-1567; 3. Christensen MC, et al. J Psychopharmacol
2018;32(10):1086-1097; 4. Mahableshwarkar AR, et al. Neuropsychopharmacology 2015;40:
2025-2037; 5. Chokka PR et al. CNS Spectr 2018.

Datum pripreme materijala: rujan 2019.

72 2. hrvatski kongres psihosomatske medicine i psihoterapije s međunarodnim sudjelovanjem SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE
ĺHOLWHOLXÏLQLWLYLĞH]D9DĞHSDFLMHQWHVGHSUHVLMRP"

Liječi više od raspoloženja

%ULQWHOOL[XÏLQNRYLWRGMHOXMHQDVYH
VLPSWRPH9'3DNRGYDĞLKSDFLMHQDWD

VLPSWRPHUDVSRORĻHQMD1
kognitivne simptome2
WMHOHVQHVLPSWRPH3

%ULQWHOOL[RPRJXÉXMHSDFLMHQWLPDGDIXQNFLRQLUDMXEROMH4,5