FIZIOLOGIJA DISANJA/DIŠNI SUSTAV

 površina pluća je 70-90 m4 (unutrašnja površina) – 40 puta veća površina od vanjske površine
tijela
 dišni sustav se dijeli na gornje i donje dišne puteve
 gornji dišni putevi: nos, ždrijelo, grkljan (grkljan i dušnik se nalaze ispred jednjaka)
 donji dišni putevi: dušnik, dušnice, dva lista pluća i poplućnica
 na dušniku prstenovi – prstenaste hrskavice (omogućavaju stalnu otvorenost dušnika)
 na dušnicama se isto nalaze ti prsteni (na mjestima gdje su široke)
 mjesto gdje se dušnik grana u dvije dušnice naziva se HILUS – dušnice i velike krvne žile ulaze u
svako plućno krilo
 disanje, izmjena plinova vrši se u alveolama (plućnim mjehurićima) – mjehurići koji su obavijeni
kapilarama – na kapilarama postoji venski i arterijski dio
 u arterijskom dijelu dolazi kisik, ulazi u alveole i onda u krvotok
 u venskom dijelu je CO2, izlazi iz alveola
 sastav alveolarnog zraka – različit od atmosferskog zraka jer pri svakom udisaju alveolarni zrak
samo djelomično nadomjesti atmosferski
 kisik se neprestano apsorbira iz alveola – kisika ima više u alveolama nego u atmosferskom zraku
 CO2 neprestano izlazi iz krvi u alveole pa je njega više u alveolama nego u atmosferskom zraku
 zbog razlike u tlaku oba plina CO2 izlazi i napušta tijelo, kisik se brže difundira u krvotok
 kisika kad ulazi u krv ima više u alveolama, a CO2 kada izlazi iz krvi u alveole ima više u alveolama
 atmosferski se zrak prije ulaska u pluća ovlaži – u plućima i donjim dišnim putevima zrak mora biti
vlažniji
 bazalna membrana – membrana koja odvaja dva sloja
 kapilarni endotel - jedan sloj stanica
 kisik i svi plinovi se moraju otopiti u sloju tekućine kada ulaze u tjelesne tekućine (u krv tj.
eritrocit)
 CO2 će izlazit iz eritrocita u alveolu
 Kisik je 97-98 vezan
 mora biti veći tlak kisika nego u kapilarama, pa će kisik normalno difundirati iz alveola u kapilare
 manji je tlak CO2 i on napušta kapilare i odlazi u alveole
 pokreti pri disanju – pluća se mogu rastezati i stezati zbog spuštanja i podizanja dijafragme što
produžuje i skraćuje prsnu šupljinu – mijenja se dubina/duljina
 pluća se mogu stezati i rastezati zbog podizanja i spuštanja rebara što povećava i li smanjuje
prednjo-stražnji promjer prsne šupljine (anteriorno-posteriorni promjer) – mijenja se širina
 respiracijski volumen – volumen koji udahnemo i izdahnemo pri svakoj normalnoj respiraciji
 vitalni kapacitet – maksimalna izdahnuta količina zraka, prije toga se mora dobro proventilirati
(duboki udasi i izdasi) – oko 4600 mL (kod muškaraca za 25 veće)
 pluća su zaštićena poplućnicom – dvjema tankim međusobno priljubljenim opnama – jedna
priliježe uz rebra, a druga uz pluća
 desno i lijevo plućno krilo imaju svoju ovojnicu i pleuru
 pleure su spojene i slijepljene na hilusima
 ovojnice olakšavaju pokrete disanja (sluzave membrane)
 između ovojnica nalazi se tvar koja sprječava potpuno sljepljivanje – SURFAKTAN (sprječava
površinsku napetost – ovojnice mogu kliziti jedna po drugoj)
 poplućnica je građena od dvije membrane – poplućnica i porebrica (pleura – sve skupa)
 osim pokreta pri disanju membrane omogućavaju širenje alveola (između poplućnica i pluća je
nizak tlak) – dokaz za to je kada kod sportaša pri udarcu pukne poplućnica