Banka ćelija

1.Navesti zakonska pravila za doniranje spolnih ćelija

 Zakon je definisao da se samo izuzetni mogu donirati spolne celije
 Kada supruznici ne mogu da dobiju dijete na bilo koji drugi nacin
 Kada je iscrpljena i vantjelesna oplodnja kao i mogunocst i kada je to u interesu
zdravlja i zastite djeteta
 Kada je to neophodno radi sprijecavanja i prenosenja teske nasljedne bolesti na
dijete
 Zakonska regulativa-da se donor odrice svih roditeljskih prava na buduce dijete
 Zakonska regulativu nije rijesena u vecini drzava

2.Koje su indikacije za doniranje spermi i indikacije za jajne celije

 Nakon hiruskog uklanjanja testisa
 Nakon hemoterapije zbog malignih oboljenja
 Funkcija testisa moze biti smanjenja do te mjere da se ne proizvode spermiji
 Prerana menopauza zbog koje je doslo do preranog prestanka rada jajnika
 Asko kod zene postoji genetska bolest
 Ako su se nekoliko puta razvijali patoloski embriji za vrijeme vjestacke
oplodnje
 Nakon niza negativnih trudnoca premda su bili uneseni kvalitetni embriji

 Jajne celije se doniraju zenama koje nisu starije do 45-50godina

 Koje nisu u mogunocsti da stvore sopstvenu jajnu celiju

 Radi sprecavanja prenosenja neke nasljedne bolesti

3.Surogat majcinstvo
Surogat majcinstvo u medicinskoj terminologiji oznacava surogat aranzman kojim
zena pristaje da se podvrgne trudnoci u cilju davanja djeteta donoru ili drugom licu.
Surogat majka je definisana kao zenska osoba starija od 18 godina koja bez nadoknade
ili sticanja bilo kakve imovinske koristi,a u cilju davanja djetata po rodjenju nosi
embrion zacet postupkom biomedicinske potpomognute oplodnje.

Surogat majke moraju ispunjavati uslove:

 Izmedju 18 i 35god starosti

 Da ima jedno ili vise svoje djece
  Bez nadoknade ili sticanja bilo kakve imovinske koristi
 Ukoliko je potencijalna surogat majka udata njen suprug mora dati pismeno
odobrenje za ovaj postupak

Indikacije:nedostatak maternice-urodjen ili stecen poslije operativnog tretmana,uz

prisustvo jednog ili oba jajnika,teska oboljenja zene ciji je zivot bio ugrozen
trudnocom.U maternicu surogat majke usadjuje se embrion nastao vjestackom
oplodnjom jajne celije druge celije.Maternica surogat majke narednih 9 mjeseci sluzi
kao inkubator.

Tetatogeno djelovanje lijekova

1.Navesti teratogene lijekove u humanoj populaciji
 Talidomid
 Karbamazepin
 Litij
 Valproična kiselina
 Varfarin
 Testosteron
 Antitiroidni lijekovi
 Metotreksat
 Ace inhibitori
 Tetraciklini

2.Kategorizacija lijekova prema stupnju rizika primjene u trudnoci

A-kontrolisane studije u ljudi,negativne

B-studije na zivotinjama nisu pokazale rizik,iskustva primjene na ljudima,negativna

C-studije na zivotinjama pozitivne ili nisu ucinjene.nedostatak podataka u humanoj

primjeni

D-humani podaci pokazuju rizik(pomjer rizik-korist)

X-animalni i humani podaci pozitivni

3.Od cega zavisi razlika u djelovanju lijekova na fetus

Lijekovi koji se koriste u trudnoci mogu kroz posteljicu doci do djeteta iako odgovor
djeteta na primjenjenu dozi moze biti razlicit.
Prolazak lijekova kroz placentu ovisi od:

 Liposolubilnosti
 Molekulskoj masi
 Vezivanju za proteine
 Koncentracijskom gradijentu
 Metabolizmu u posteljici

Zavise od:

 Prirodi samog lijeka

 Kako cesto se lijek primjenjivao i u kojoj dozi
 Da li se koristio jedan ili vise lijekova
 Svako dijete je jedinstvena osoba ima svoj vlastiti odgovor na primjenjivani
lijek

4.Antiinfektivi u trudnoci-opisati
 Pencilini B
 Cefalosporini B
 Aminoglikozidi(gentamicin) D
 Tetraciklini D

Do sada nije dokazano stetno djelovanje pencilina kao i vecine antibiotika-

cefalosporina na majku i njen plod,sto govori da je njihova primjena u trudnoci
bezbijedna.Tetraciklini mogu da izazovu ozbiljne promjene na jetri i na drugim
organima majke,a kod ploda da dovedu do poremecaja u razvoju kostiju(sili zubi).

Streptomicin izaziva u trudnoci ostecenje slusnog zivca,dovodeci do kasnije gluhoce

rodjenog djeteta. Hlorfenikol moze da osteti elemente kostane srzi,tako da ga treba
davati sa izuzetno velikom opreznoscu i uz obavezno laboratorijsko klinicko pracenje.

Gentamicin je nefrotoksican sto znaci da djeluje nepovoljno na tkivo bubrega pa

njegovu primjenu treba ograniciti najduze na 7 dana.

Eritromicin moze da se upotrebljava u toku trudnoce najvise do 2 nedjelje posebno ako

je dokazana infekcija hlamidijama.Rifadin je takodje veoma toksican i treba ga
izbjegavati izuzev kada to nije moguce npr.kod tuberkoloznih infekcija
5.Opisite djelovanje antiepileptika u trudnoci
 Trudnice sa epilepsijom cine oko 0,5% svih trudnica a uz adekvatnu skrb njih
95% ima povoljan ishod trudnoce. Fenitoin,valproat,karbamazepin i
fenobarbiton imaju FDA kategoriju rizika D. Rizik od nastanka malformacija
raste s obzirom na broj antiepileptika.
 Jedan od mogucih mehanizama je snizenje koncentracije folne kiseline u
serumu na 90%.
 Tri mjeseca prije oplodnje i tokom 1 trimestra trudnoce treba uzimatu folnu
kiselinu u dozi od 5mj na dan kako bi se sprijecila malformacija neuralne
cijevi.Novi antiepileptici nemaju antifolatni ucinak.

6.Djelovanje nesteroidnih antireumatika u trudnoci

 Jedini NSAR koji se moze primjenjivati tokom cijele trudnoce je
paracetamol(kao blagi analgetik i antipiretik) koji ima FDA kategoriju rizika B
u trudnoci. Naime on je vrlo slabi inhibitor ciklooksigenaze u perifernim
tkivima,a njegovo antipiretsko djelovanje objasnjava se inhibicijom
ciklooksigenaze u CNS-U.
 Uzimanje velikih doza aspirina i drugih nesterodinih protivupalnih lijekova
moze odgoditi pocetak poroda a moze takodjer uzrociti da se veza(ductus
arteriosus) izmedju aorte i plucne arterije zu fetusa zatvori prije rodjenja.Ta se
veza normalno zatvara neposredno nakon poroda. Zatvaranje prije rodjenja sili
krv da prolazi kroz pluca,koja jos nisu otvorena zrakom,opterecujuci tako
krvotok fetusa.
 Iako acetilsalicilna kiselina ima kategoriju rizika C primjena visokih doza u
zadnjoj nedjelji trudnoce povezana je s povecanim rizikom majcinih i fetalnih
komplikacija npr.intrakranijalno krvarenje kod prijevremeno rodjene djece.

7.3 perioda vazna za djelovanje teratogenih faktora

a)prvih 12-14 dana nakon zaceca zametak je relativno otporan na razlicite teratogene
uticaje jer su mu stanice totipotentne odnosno imaju sposobnost da stvore bilo koji tip
stanice a time i da zamijene ostecene stanice,u ovom periodu vrijedi pravilo ''sve ili
nista'' sto znaci da je ucinak ili letalan za zametak ili bez djelovanja cime se
omogucuje daljnji normalni razvoj.

b) period izmedju 15-60 dana nakon zaceca(organogeneza) predstavlja najosjetljiviji

''kriticni period'' za razvoj mnogih organa i sistema s posljedicnim strukturnim
defektima stanica buducih tkiva
c)period diferencijacije organa te razvoja organa i sistema tokom kojeg pod
teratogenim djelovanjem moze doci do zastoja u rastu ploda a bez vidljivih anomalija

Prenatalna dijagnostika citologija amnionske tekucine

1.Fizicko-hemijske karakteristike i funkcija amnionske tekucine
 Plodna voda je bistra,blaga zuta tekucina
 Amnionska tekucina sadrzi 98% vode,ostatak cine urea,neorganske
soli,lipidi,veliki broj proteina i malo ugljenih hidrata,takodje sadrzi i
deskvamirane celije ploda sto u savremenoj dijagnostici metodom
amniocenteze koristi da rano utvrdjivanje hromosomskih i metabolickih
poremecaja.

Funkcija:

 Primarno je to medij koji omogucava amortizovanje sile koja bi djelovanjem na

trbusni zid majke mogla izazivati eventualne povrede ploda
 Plodna voda omogucava slobodno kretanje fetusa unutar amnonske supljine,sto
utice na razvoj muskuloskeletnog sistema,te utice na odrzavanje njegove temp.
 Sadrzi antibakterijske agense npr.transferin(veze za sebe Fe,inace potrebno
bakterijama i nekim gljivicama za rast),imunoglobulini,lizozim
 Gutanje je akcija koja se odvija u 3 faze;gutajuci amnionsku tekucinu fetus stice
vazan refleks
 Formiranje mekonijuma,pdoukta GI sistema fetusa,pomognuto je sadrzajem
progutane amnionske tekucine

2.Navesti uzorke koji se koriste u prenatalnoj dijagnostici

 Plodova voda dobivena postupkom amniocenteze u svrhu biohemijskih
pretraga,odnosno stanice plodove vode (amniociti) iz in vitro kulture u svrhu
hromozomske analize i analize DNA i
 Uzorak horionskih resica za hromozomsku analizu,analizu dna i biohem
pretraga

Ostali koji se koriste:

 Uzorci uzeti aspiracijom iz fetalnih organa i tjelesnih supljina od 15.GS
 Fetalna krv uzeta punkcijom pupcane vrpce od 20.GS
 Uzorak fetalna krvi ili organa dobiveni postupkom fetoskopije od 18 GS
 Fetoskopija je metoda ispitivanja koze,krvi
3.Indikacije za prenatalnu dijagnostiku
Opsti faktori rizika

 Starost majke>35(37)godina
 Starost oca>42(45)godina
 Promjene nivoa(snizen ili povisen) AFP (alfa-fetoprotein) u serumu majke
 Patoloski rezultati trz.double ili tripleta testa

Specificni faktori rizika

 Prethodno rodjenje djeteta s invalidnoscu ili hromozomskim poremecajem

 Prethodno rodjenje mrtvorodjenceta ili smrt u neonatalnoj dobi
 Prisutnost urodjenih fizickih poremecaja kod oca il majke
 Pozitivna obiteljska anamneza urodjenih,nasljednih bolesti kao npr.cisticna
fibroza
 Infekcije majke npr.virusom rubeole
 Izlozenost teratogenim agensima,jonizujuce zracenje,antikonvulzivi,alkohol

4.Amniocenteza(indikacije za ranu i kasnu,kada rana, kada

kasna).Postupak i komplikacije
Amniocenteza je dijagnosticki i terapijski zahvat kojim se uzima mala kolicina
amnionske tekucine iz vodenjaka koji okruzuje fetus,odnosno uzimanje plodne vode iz
maternice. U toj se tekucini fetusa nalaze se oljustene stanice koze i organa fetusa
cijom se analizom i u laboratoriju mogu dobiti genetske informacije i otkriti fenetske
poremecaji fetusa odnosno neke abnormalnosti.Danas se provodi u 3 tromjesecju kako
bi se dijagnosticirale ili iskljucile odredjene bolesti djeteta.

Za analizu je potrebno 15-20ml plodne vode a kultivacija fetalnih stanica i

kariotipizacija traje oko 3 sedmice. Kariotipizacija je moguca postupcima kao sto su
biopsija horionskih resica(radi se najscesce od 11-14 sedmice) i amniocenteza(16-18
sedmice).

U prvoj polovini trudnoce amniocenteza se radi ako postoji sumnja da plod ima
povecan rizik za neku abnormalnost hromosoma,genetsku bolesti ili rascjep neuralne
cijevi.

Ovom analizom se mogu otkriti poremecaji kao Downov sindrom,anencefalija ili spina
bifida.

Kasna(ocjena zrelosti fetalnih pluca)

 Ovo je vazno ako se porod desava prije vremena

  Ispitivanjem amnionske tekucine lijecnik moze reci da li su pluca dovoljno
razvijena da bi novorodjence moglo samostalno disati.to testiranje se obavlja u
drugoj polovini trudnoce.
 Zbog odredjivanja kolicine bilirubina u plodovoj vodi kod rh nepodudarnosti

5.Postupak i komplikacije amniocenteze

Tok zahvata

 Prvi je korak uz pretraga sadrzaja maternice kojom se moze prikazati

fetus,plodna voda,posteljica i neki od organa u majcinom trbuhu.Nakon
ciscenja koze trbuha pod kontrolom uz lijecnik uvod tanku suplju iglu unutar
maternice u plodnu vodu.
 Velika paznja se pridaje izbjegavanju dodira fetusa i ostalih organa sa iglom
 Kada igla dodje u dodir s plodovom vodom izvlaci se mala kolicina
tekucine,ponekad je potrebno uvesti iglu nekoliko puta kako bi se dobila
dovoljna kolicina tekucine,Ako se u maternici nalaze 2 ili vise fetusa cesto je
uzimanje 2 ili vise uzoraka. Nakon uzimanja uzorka lijecnik provjeravan jesu li
uredni otkucaji srca ploda.

Komplikacije

 Stres i depresija kod trudnice

 Blagi grcevi nekoliko sati nakon pretrage
 Oskudno krvarenje
 Pucanje plodnih ovoja-kapanje plodne vode nastaje cesce kod zena koje su
obavile amniocentezu.Gubitak tekucine nestaje unutar jedne sedmice,U
slucajevima kada ne prestane istjecanje plodne vode povecan je rizik od
komplikacija poput prijevremenog poroda,poremecaja kostura ploda,plucnih
problema i fetalne smrti.
 Indirektna ozljeda fetusa-npr.iscasenje kuka i disni poremecaji djeteta
 Infekcija
 Gubitak ploda-rijetka komplikacija,veci je rizik ako postoje odredjene
otezavajuce okolnosti kao prethodmo krvarenje tokom trudnoce,povecan majcin
AFP u krvom serumu ili ako je zena prije imala spontane ili umjetno izazvane
pobacaje.
6.Biopsija horionskih resica
 Analiza horionskih resica je najstarija invazivna metoda prenatalne dijagnostike
koja se radi najcesce izmedju 11 i 14 nedjelje trudnoce.
 Kod ovog postupka se tankim kateterom unesenim u maternicu kroz vaginu ili
preko trbuha uz UZ navodjenje aspirira dio posteljicnog tkiva za analizu.
 Horionske resice su prstoliki izdanci posteljicnog tkiva koji su genetski
identicni fetusu,a razvijaju se veoma rano u trudnoci,tako da je njihova analiza
moguca prije analize plodove vode.
 Tipicni poremecaji koji se mogu ovom metodom dijagnosticirati su cisticna
fibroza,talasemija,hemofilija i druge hemoglobinopatije i msiice distrofije
 Jedini test koji daje informacije usporedive sa amniocentezom jest uzimanje
uzorka horinskih resica.tokom ovog testa uzima se uzorak posteljice za
genetske analize.Moze se obaviti ranije nego amniocenteza(najranije u 9
nedjelji),uzimanje uzorka je povecano za vecom mogucnoscu gubitka djeteta
nego amniocenteza.

7.Neinvazivne metode prenatalne dijagnostike

 Ne diraju plod,ovoje ni uterus
 UZ-mogu se uociti anatomija i funkcionalnost ploda, te eventualne
nepravilnosti,Metoda je bezopasna za majku i dijete
 Doppler-sluzi za mjerenje otpornosti djetetovih dijelova
tijela;mozga,zila,pupkovine.
 Pretraga majcine krvi(triple/double test)

8.Prenatalni test za trisomiju 21

 Osnovna uloga prenatalnog biohem testa probira je otkriti trudnice sa najvecim
rizikom za pojavu trisomije u fetusa
 Najzanacajniji test je kombinovani skrining
 Obavezan je u svim zemljama europske unije
 Kombinovani skrining se zasniva na kombinaciji ultrazvucnog skrininga za
odredjivanja uz markera a prije svega debljine nuhalnog nabora i odredjivanja
krvnih parametara i slobodna beta podjednica humanog horionskog
gonadotropina
 Nakon toga se odredjuje stepen rizika za nastanak trisomije 21 u aktuelnoj
trudnoci
 Trudnice se svrstaavju u 3 kategorije
  Trudnice sa niskim rizikom(2%djece sa T21)
 Trudnice sa srednjim rizikom/16% sa T21)
 Trudnice sa visokim rizikom(82% djeca sa T21)
 Trudnicama sa visokim rizikom se preporucuje kariotipizacija
 Ukoliko trudnica se stigne obaviti kombinovani skrining u 2 trimestru trdunoce
mogu se vrsiti biohem testovi pred kraj trudnoce to su triple test i double test

9.Triple test i double test

 Tu se odredjuje u krvi trudnice alfa fetoprotein,slobodna beta podjedinica HCG
i nekonjigurani estriol,dok u dvostrukom testu se probira AFP I FβHCG.
 S obzirom da konc nije konstantna u tom periodu vazno je precizno odrediti
gestacijsku dob
 Koncentracija AFP,HCG I NE3 mijenja se u pojedinim trisomijama,otvorenim
ostecenjima neuralne cijevi

Αlfa-fetoprotein
 Po hem strukturi je glikoprotein,glavni protein plazme u ranom zivotu ploda
 Sistetizira se u maloj kolicini u zumanjcanoj vreci,a nakon njene degeneracije u
fetalnoj jetri u vecim kolicinama
 Povisena konc AFP:ostecenja neuralne cijevi(spina bifida,anencefalija)
 Snizena konc AFP:trisomija fetusa(downow sindrom,edwardsov sindrom)

10.Odredjivanje zrelosti fetalnih pluca i odredjivanje koncentracije

bilirubina u krvi
 Analizom amnionske tekucine moguce je predvidjeti kod trudnica kojim prijeti
prijevremeni porodjaj do kojeg su stepena sazrela pluca njenog ploda
 Otkriveno je da omjer lecitina i sfingomijalina u amnionskoj tekucini odrzava
zrelost pluca i sposobnost sinteze surfaktanta
 Vecina lipida u surfaktantu su fosfolipidi;lecitin i sfingomijalin
 Sredinom gestacije omjer lecitina i sfingomijelina je 1:1 dok od 34 ili 36
nedjeljenje gestacije omjer je 2:1 za lecitin
 Tzv.lecitinsko-sfingomijelinski kvocinejt veci od 2 oznacava dobru sposobnost
sinteze surfaktanta s malon vjerovatnoscu pojave hiposurfaktoze

Odredjivanje konc bilirubina u plodovoj vodi

 Fetalna eritroblastoza uzrokovana je majcinim antitijelima usmjerenim na

antigene na fetalnim eritrocitima aktivira se sistem komplemenata i dodje do
hemolize
  Zahvaljujuci dobroj topivosti u lipidima birilubim lako prelazi iz fetalnog tkiva
u plodovu vodu
 Odredjivanje bilirubina u plodovoj vodi preporucuje se od 22GS ako je titar
majcinih antitijela veci od 1:16

11.Citoloske karakteristike amnionske tekucine

 U ranoj trudnoci(do 12 nedjelja) broj fetalnih stanica je vrlo oskudan,ali
postepeno raste,da bi najveci porast uslijedio izmedju 20 i 30 nedjelje
gestacije;kasnije nema bitnih promjena u ukupnom broju stanica ali se mijenja
procentualni odnos pojedinih oblika,
 Stanice u plodnoj vodi poticu od epitelnih povrsina koje su u kontaktu sa
amnionskom supljinom
 Porijeklo majveceg dijela stanica je fetalna koza iako deskvamiraju i stanice
usne supljine,gornjeg dijela probavnog trakta,respiracijskog trakta,odvodnih
mokracnih kanala i genitalija
 Najvazniji tip stanica na kojima se temelji procjena gestacijske dobi odnosno
zrelosti fetusa jesu anuklearne skvame,one su znak sazrijevanja koze i njihov
broj raste proporcionalna s napredovanjem trudnoce
 Pojaca lipidnih stanica je stalna od oko 30 nedjelje,kada njihov broj ne prelazi
1-2%
 Plodna voda koja se dobije amniocentezom sluzi nam za citolosko odredjivanje
postotka fetalnih stanica sa koze tzv fet cells i kolicine slobodnih lipida sto je
indikator za zrelost ploda
 Fetalne stanice oboje se narandzasto ili sasvim blijedo pa se nazivaju orange
cells
 Stanica s jezgrom oboje se plavo a potjece iz usne supljine rodnice ili dr
sluznica
 Slobodni lipidi,oboje se intenzivno narandzasto i nalazimo ih u vecim
kapljicama ili nakupinama sto se trdunoca vise priblizava porodjajnom terminu.

Vantjelesna oplodnja
1.Indikacije za vantjelesnu oplodnju
 U procesu liječenja neplodnosti, a nakon što su iscrpljene sve druge mogućnosti
liječenja;
 Najčešće indikacije za ovu metodu su neprohodnost jajovoda i patološki nalaz
spermiograma.
  Najčešći uzroci neplodnosti kod žena su: godine starosti, problemi sa
ovulacijom, oštečenja jajovoda, jajnika, endometrioze.

2.Opisati postupak VTO

Hormonska stimulacija jajnika

 Treći dan menstrualnog ciklusa hormonima se stimulira razvoj više od jajnih

folikula.
 Koriste se injekcije analogne FSH, ova stimulacija obično traje oko 10 dana.
 Rast folikula se procjenjuje UZ ali i praćenjem porasta vrijednosti nivoa
estradiola u krvi.

Punkcija jajnih celija

 Kad se procijeni da su folikuli dovoljno zreli, daje se analog luteinizirajućeg

hormona (LH) i izaziva stanje koje odgovara ovulaciji nakon 42 sata.
 Punkcijom se jajne ćelije sakupljaju koristeći transvaginalnu tehniku pod
kontrolom UZ.
 Folikuli se aspiriraju kroz iglu, potom se folikularna tekućina ispituje u
laboratoriju kako bi se identificirale jajne ćelije.
 Može se dobiti do 10-30 jajnih ćelija

Oplodnja i embriotransfer

 Jajne ćelije se očiste od pratećih struktura ,smjeste u Petrijevu posudu s

hranjivim tvarima i pripremaju za oplodnju
 Isti dan partner donira spermu koja se sprema u posude sa specijalnom
otopinom odakle se uzima 1 mililitar i prenosi u Petrijevu posudu.
 U međuvremenu, sjeme se priprema za oplodnju – uklone se neaktivne ćelije i
sjemena tekućina.
 Ako je sjeme donorsko, pripremit će se za upotrebu prije zamrzavanja pa će biti
spremno neposredno nakon odmrzavanja
 U večini slučajeva oplodnja nastaje 4 sata nakon mješanja spolnih ćelija; kada
se uočavaju dva pronukleusa (jezgre).
 Oplođena jajna ćelija stavlja se u poseban medij gdje može rasti i ostavlja se
oko 48 sati kad zametak obično ima 6 do 8 ćelija.

3.Sta su GIFT i ZIFT metode

  Metode predstavljaju posebne oblike potpomognute, asistirane oplodnje gdje se
sam postupak značajno skraćuje;
 Kod GIFT metode – gamete intra fallopian transfer – spermiji i jajna ćelije
samo se pomiješaju i unose unutar jajovoda; do oplodnje i početka razvoja
dolazi unutar jajovoda (jajovodi moraju biti prohodni);
 ZIFT metoda – oplođena jajna ćelija (zigot intrafallopian transfer) se unosi u
jajovod unutar 24 h.
 GIFT metod- jajne ćelije se punktiraju iz jajnika i ubacuju u jedan jajovod
zajedno sa spermom muškarca, što omogućuje da do oplodnje dođe u ženskom
tijelu. Dakle ova varijacija je zapravo in vivo, a ne in vitro oplodnja.

4.Od cega zavisi uspjesnost vantjelesne oplodnje

 Za uspjesan IVF postupak potrebno je imat zdrave jajne celije,spermije koji su
sposobni za oplodnju i maternicu koja moze odrzati trudnocu
 Isto tako u slucaju nedostatka spermija postupak se moze izvesti s doniranim
spermijima
 Dok psiholoski stres koji se osjeca tokom potupka nece utjecati na
ishod,moguce je da IVF vodi stresu i mopze dovesti do depresije
 Životna dob žene je od velike važnosti za uspjeh;
 Dob majke je od iznimne važnosti: dok 30-godišnjakinja ima još 34% šanse za
umjetnu oplodnju, taj postotak u slučaju 45-godišnje je 12%;

5.Koje su komplikacije vantjelesne oplodnje

 Najznačajnija komplikacija IVF-a je rizik višeplodnih trudnoća, što direktno
povezano s praksom transfera više zametaka.
 Višeplodne trudnoće su povezane s povećanim rizikom gubitka trudnoće,
komplikacija na porodu, prijevremenog poroda,visok je procenat
hromozomskih poremećaja u usporedbi sa prirodnom trudnoćom;
 S druge strane, IVF djeca iz jednoplodnih trudnoća imaju povećani rizik od
male porođajne težine zbog, do sada, nepoznatih razloga.
 Spontana cijepanja embrija u maternici nakon prijenosa se mogu dogoditi, ali je
to rijetkost i to će dovesti do identičnih blizanaca.
 Drugi rizik je stimulacija jajnika i razvoj sindroma hiperstimulacije jajnika,
posebno ako se hCG koristi kao "okidač ovulacije".
 Nezeljene posljedice
 Mogućnost zaraze virusom side ili virusom zapaljenja jetre (hepatitis), koristeći
doniranu spermu;
 Korištenje suvišnih zametaka za eksperimentisanje;
 Miješanje srodstva-naročito na Zapadu gdje se ne pridaje važnost srodstvu;
 Prisustvo komercijalnih centara – na legalan način i modernizovano se trguje
maternicama, spermom, jajnim ćelijama i zametcima.

6.Koji su uzroci neplodnosti kod zena i kod muskaraca

 Najčešći uzroci neplodnosti kod muškarca su : razne infekcije, nedovoljna
pokretljivost i smanjenja broja spermija u ejakulatu.
 Morfološki izmijenjeni spermatozoidi mogu nastati za vrijeme proizvodnje
spermatozoida ili tokom skladištenja u epididimisu.
 Proširenje vena u skrotumu, zaušnjaci, hormonski i imunološki poremećaji;
 Prekomjerno pušenje, konzumiranje alkohola i droga.
 Oštećenja testisa mogu nastupiti usljed zračenja (ionizirajuće i elektronsko),
kao i toksičkog djelovanja raznih otrova i lijekova.
 Visoka temperatura na radnom mjestu, kontakt sa određenim hemikalijama
(toluen, benzen, ksilen), olovo, kadmij, živa i drugi teški metali, anestetički
plinovi, pesticidi, herbicidi,dioksin.
 Autoimunost je uzrok neplodnosti u 2 - 13% neplodnih muškaraca.
Autoantitijela mogu se naći nakon virusne infekcije ili operacija testisa.

 Problemi sa ovulacijom-neuredni menstrualni ciklusi, izostanak

ovulacije,upalni procesi, problemi sa prohodnostima jajovoda,endometrioza,
infekcije, hormonski disbalans.
 problemi endokrine prirode obično se liječe stimulacijom ovulacije, primjenom
hormona;
 problemi anatomske prirode liječe se operativnom metodom, najčešće
primjenom minimalno invazivnih operativnih tehnika
 sindrom policisticnih jajnika
 miomi
 rana menopauza
Pusenje u trudnoci
1.Sta je aktivno,a sta pasivno pusenje
Aktivno pusenje predstavlja voljni akt pusaca koji u toku pusenja u svoj organizam
unosi duhanski dim

Pasivno pusenje poznato jos kao i sekundarno pusenje predstavlja nevoljni ili nezeljeni
oblik izlozenosti duhanskom dimu u svom okruzenju od strane drugih pusaca.

2.Posljedice aktivnog pusenja za zdravlje

 aktivni pusac skracuje zivot za 10-15godina povecavajuci za 30-40% rizik od
oboljevanja bolesti srca i krvnih sudova,posebno srcanog i mozdanog udara,rak
grla,rak pluca,rak dojke,rak zeluca i pankreasa,rak mokracne besike.Kod
trudnica koje puse daleko cesce se javljaju problemi da prijevremenim porodom
radjanja djeca sa manjom porodjajnom tezinom i duzinom,kao i sklonost djece
ka uplanim promjenama na disajnim putevima i alergijskim manifestacijama

3.Navedite mehanizam djelovanja nikotima i ugljen-monoksida na

posteljicu i plod
 Nikotin,CO2,cijanid i kadmijum posebno su stetni za trudnice i njihovu djecu
 Ugljen monoksid prolazi kroz posteljicnu barijeru i njihov afinitet za
hemoglobin je 200 puta veci od afiniteta kiseonika,a vezuci se za hemoglobin
stvara karboksihemoglobin bitno smanjujuci kapacitet hemoglobina za prenos
kiseonika u krv
 Nikotin prolazi nesmetano kroz posteljicu, ali u tkivu fetusa dosiže daleko niže
koncentracije. Razgradni produkti iz cigareta prelaze prilikom pušenja
nefiltrirano u krvotok djeteta.

4.Navesti djelovanje duhanskog dima na reproduktivni sistem

Kod mladica

 Povecava opasnost nastanka spolne nemoci(impotencije)

 Remeti erekciju ejakulaciju

Kod djevojaka

 Bolne menstruacije(uz depresiju,glavobolju i grceve)

 Povecani rizik od infekcije HPV-om
 Povecani rizik od raka vrata maternice
 Komplikacije u trudnoci
5.Kako pusenje djeluje na tok trudnoce
 Pusenje u trudnoci je povezano s povecanim brojem spontanih
pobacaja,prijevremenim porodom,cesce krvarenje u trudnoci
 Rizik od izvanmatericne trudnoce u zena koje puse je 1,2 do 2 puta veci u
trudnica koje ne puse
 Iritativno
 Genotoksicno
 Mutageno
 Teratogeno
 Kancerogeno
 Psihoaktivno

6.Kako djeluje pusenje na rast i razvoj ploda

 Utice na zaostajanje rasta fetusa,sto rezultira radjanjem djece male porodjajne

mase
 Djeca pokazuju znakove intrauterine retardacije
 Cesca je hiploglikemija kod majki pusacica,smanjena regulacije tjelesne topline
a zbog osjetljivosti krvnih zila cesca su mozdana krvarenja i kasniji neuroloski
ispadi

7.Navesti karakteristike fetalnog alkoholnog sindroma

 Zastoj u rastu zapocet intrauterino,izrazeniji nakon poroda,visina odrasle osobe
oko 1,60m
 Psihomotorna retardacija(IQ 60) smetnje u finoj motorici i
koordinaciji,tremor,poremecaji ponasanja
 Mikrocefalija,uski palpebralni otvori,hipoplasticna gornja i donja celjust,slaba
pokretljivost zglobova
 Anomaljije mokracnih i spolnih organa
 Ponekad agenesis corporis callosi,srcane mane,ocne promjene,otvoreno
nepce,hipoplasticna labia minora,povecan klitoris,hipertrihoza,kapilarni
hemangiomi