Rad (fizika)

Prije�i na navigacijuPrije�i na pretra�ivanje

Klasi�na mehanika
{\displaystyle \mathbf {F} ={\frac {\mathrm {d} }{\mathrm {d} t}}(m\mathbf
{v} )}\mathbf{F} = \frac{\mathrm{d}}{\mathrm{d}t}(m \mathbf{v})
drugi Newtonov zakon
povijest klasi�ne mehanike
kronologija klasi�ne mehanike
[otkrij]Grane
[otkrij]Formulacije
[otkrij]Osnovni koncepti
[otkrij]Klju�ne teme
[otkrij]Znanstvenici

Kod slobodnog pada rad je jednak umno�ku sile te�e i puta, u ovom slu�aju visine h
ili W = m � g � h.
Rad ili mehani�ki rad (oznaka W) je fizikalna veli�ina koja opisuje djelovanje
sile, odre�ena kao umno�ak sile i prije�enog puta u smjeru du� kojega se obavlja
rad. U op�em slu�aju rad se odre�uje ili skalarnim produktom vektora sile F i puta
s:

{\displaystyle W={\vec {F}}\cdot {\vec {s}}=F\cdot s\cdot cos\alpha }{\displaystyle

W={\vec {F}}\cdot {\vec {s}}=F\cdot s\cdot cos\alpha }
ako je iznos sile konstantan (? je kut izmedu vektora sile i puta), ili integralom:

{\displaystyle W=\int _{A}^{B}F\cdot \mathrm {d} s}{\displaystyle W=\int

_{A}^{B}F\cdot \mathrm {d} s}
ako se iznos sile mijenja du� puta od to�ke A do B. Skalarni produkt je jednak nuli
ako je sila koja djeluje na neko tijelo okomita na put cos ? = 0, to jest sila koja
djeluje okomito na smjer gibanja ne obavlja nikakav rad. Izvr�eni rad tada ovisi
samo o krajnjim to�kama puta i potpuno je neovisan o njegovu obliku.

Rad se razlikuje po vrstama: rad elektri�ki nabijene �estice u elektromagnetskom

polju, rad materijalne to�ke u gravitacijskom polju, rad pri kru�nim
termodinami�kim procesima i drugo. Tako�er se pri primjeni razlikuju strojni rad,
tehni�ki rad otvorenoga ili zatvorenoga sustava, proizvodni rad, i tako dalje.
Mjerna je jedinica rada d�ul (J). Mogu se upotrebljavati i svi umno�ci mjernih
jedinica za silu i duljinu, na primjer njutnmetar (Nm), ili jedinica za snagu i
vrijeme, na primjer vatsekunda (Ws) ili kilovatsat (kWh). [1]

Rad je skalarna fizikalna veli�ina koja je blisko povezana s energijom, te bi se

mogao definirati kao preno�enje energije s jednog tijela na drugo ili iz jednog
sustava u drugi. No, takva je definicija neprikladna ako se pojam rada koristi
prilikom definiranja pojma energije, �to je te�ko izbje�i barem za poja�njavanje
apstraktnijih definicija energije (a u klasi�noj mehanici najjednostavnije je
definirati energiju tijela upravo kao sposobnost tijela da izvr�i rad). Umjesto
toga, mogu�e je (a �esto prikladnije i iz drugih prakti�nih razloga) definirati rad
kao rad sile, jer se i preno�enje energije mo�e opisivati kao proces koji posreduju
sile kojima tijela djeluju jedno na drugo.