PONAVLJANJE-SINTAKSA

1. Koja je sintagma u sljedećoj rečenici sročna sintagma?

Oni sigurno znaju da bez dobre pripreme opet neće pobijediti na natjecanju.
A. sigurno znaju
B. dobre pripreme
C. opet pobijediti
D. pobijediti na natjecanju

2. U kojoj je od sljedećih rečenica imenski predikat?

A. Bila je njegova najveća inspiracija.
B. Nije mogla izbjeći njegov pogled.
C. Pjevanjem je izazivala divljenje.
D. Ne zaustavljaj se bez razloga.

3. U kojoj je od sljedećih rečenica podcrtana riječ objekt?

A. Ugodan prostor važan je dio poslovnoga uspjeha.
B. Objavljen je oglas o najmu poslovnoga prostora.
C. U našemu prostoru sklapaju se važni poslovi.
D. Poslovni prostor uredili su kao vlastiti dom.

4. Što je priložna oznaka načina u sljedećoj rečenici?

Na zahtjev obožavatelja sinoć se vratila na pozornicu i radosno zapjevala.
A. na zahtjev obožavatelja
B. sinoć
C. na pozornicu
D. radosno

5. Koja je od sljedećih rečenica složena rečenica?

A. Osim njegova obećanja nismo imali nikakvo drugo jamstvo.
B. Nakon završetka nastave odlučio je pokloniti knjige i torbu.
C. Unatoč lošemu vremenu otišao je na utakmicu.
D. Otišli su na školski izlet iako je padala kiša.

6. Kojoj vrsti zavisnosloženih rečenica pripada sljedeća rečenica?

Bili bismo najsretniji da smo na proslavu mogli pozvati sve prijatelje.
A. dopusnima
B. pogodbenima
C. posljedičnima
D. uzročnima

7. Kojoj od sljedećih vrsta leksema pripada podcrtana riječ u sljedećoj rečenici?

Dundo Maroje dao je sinu pet tisuća dukata kako bi trgovao u Italiji.
A. arhaizmima
B. historizmima
C. neologizmima
D. pomodnicama
 8. Koja je leksikografska odrednica podcrtana u sljedećoj leksikografskoj jedinici?
nòtār m [klas. eur.] <gen. jd. notára> pov. arh., bilježnik, pisar
A. etimološka
B. gramatička
C. normativna
D. stilistička

9. U kojemu su od sljedećih primjera riječi u sinonimnome odnosu?

A. deklinacija – sklonidba
B. fonem – morfem
C. jednoznačnost – višeznačnost
D. leksikologija – frazeologija

10. Koja je riječ u sljedećoj rečenici eponim?

Šiško Menčetić bio je hrvatski petrarkist iz Dubrovnika.
A. Šiško
B. hrvatski
C. petrarkist
D. Dubrovnika

11. Koji je od sljedećih frazema antoniman frazemu držati jezik za zubima?

A. naći zajednički jezik
B. ugristi se za jezik
C. imati dug jezik
D. zaplitati jezik

12. Koja je od sljedećih sintagma sročna sintagma?

A. pobjeći pred požarom
B. zaustavljanje požara
C. bojati se požara
D. ugašen požar

13. U kojoj je od sljedećih rečenica podcrtana riječ subjekt?

A. Njuh ove gospode možemo nazvati nepouzdanim.
B. Pred otvorenim se vratima ukaza sva sila učenika.
C. Sve su te djevojke kruh zarađivale šivanjem.
D. Darovano imanje oni su zapravo prezirali.

14. Koja je od sljedećih zavisnosloženih rečenica atributna rečenica?

A. Župan je objavio izjavu kojom se odrekao iskazane mu časti.
B. Župan je objavio izjavu da bi se odrekao iskazane mu časti.
C. Župan je objavio izjavu iako se odrekao iskazane mu časti.
D. Župan je objavio izjavu jer se odrekao iskazane mu časti.

15. Koliko je surečenica u sljedećoj složenoj rečenici?

Osjećaj ugode malo je kvarila zadihanost od trčanja i uzbuđenosti koju je izazvala
Vladimirova želja da konačno pobijedi u utrci ulicama rodnoga grada.
A. dvije
B. tri
C. četiri D. pet

16. Koja je od sljedećih sintagma u antonimnome odnosu sa sintagmom suho voće?

A. slatko voće
B. svježe voće
C. ukusno voće
D. zrelo voće

17. Koji od sljedećih frazema znači ‘raditi što u svoju korist’?

A. držati uzde u svojim rukama
B. čistiti pred svojim pragom
C. tjerati vodu na svoj mlin
D. nositi svoj križ

18. Kojoj od sljedećih vrsta leksema pripada podcrtana riječ u sljedećoj rečenici?
Centurija je u antičko doba bila osnovna jedinica rimske vojske koja se sastojala
od stotinjak vojnika.
A. arhaizmima
B. historizmima
C. neologizmima
D. pomodnicama

19. U kojemu su od sljedećih primjera riječi u sinonimnom odnosu?

A. pozitiv – komparativ
B. monosemija – polisemija
C. sprezanje – konjugacija
D. fonem – alofon

20. U kojemu su od sljedećih primjera sve sastavnice sintagme istoga roda i broja?
A. grad Velika Gorica
B. kanjon Mala Paklenica
C. naselje Veliki Zdenci
D. planina Mala Kapela

21. U kojoj je od sljedećih rečenica riječ izvor dio imenskoga predikata?

A. Ministar predstavlja novi izvor financiranja malih obrtnika.
B. Izvor rijeke Cetine sada je jezerce velike dubine.
C. Djeca iz Dječjega vrtića Izvor otišla su na izlet.
D. Čokolada je važan izvor energije.

22. U kojoj je od sljedećih rečenica neizravni objekt?

A. Oplovio je otok svojom najvećom brodicom.
B. Pokušao mu je dočarati život u velegradu.
C. Zaboravio ju je nakon prvoga susreta.
D. Uspio je izbjeći poziv na ples.

23. U kojoj je od sljedećih rečenica podcrtana priložna oznaka posljedice?

A. Zbog umora nećemo nastaviti putovanje.
B. Krenuli smo na izlet ranom zorom.
C. Uz veliki trud sigurno ćeš uspjeti.
D. Učili smo do iznemoglosti.

24. Koja je od sljedećih rečenica nezavisnosložena rečenica?

A. Zbog najave lošega vremena nisu isplovili ni do obližnjega otočića.
B. Rekla je da ni najiskrenije isprike neće promijeniti njezine odluke.
C. U samome gradu nije imala ni prijatelja ni rođaka.
D. Nisu ni radili ni zaradili.

25. Koja je surečenica namjerna u sljedećoj složenoj rečenici?

Kad se porječkaju i posvađaju, onda svi redom idu djedu da mu se potuže jer
svatko misli da baš njega ima najradije premda ni sam nije znao tko mu je najmiliji.
A. onda svi redom idu djedu
B. da mu se potuže
C. jer svatko misli
D. premda ni sam nije znao

26. U kojoj je rečenici podcrtana riječ egzotizam?

A. Fildžan je mala posuda koja se u Bosni i Hercegovini upotrebljava za ispijanje
kave.
B. Glunta je stara puška koja se spominje i u Šenoinu romanu Zlatarovo zlato.
C. Kelvin je mjerna jedinica za temperaturu, a dobila je ime po lordu Kelvinu.
D. Zvizdan je izraz kojim se u Dalmaciji opisuje velika vrućina.

27. U kojemu su od sljedećih primjera riječi u sinonimnome odnosu?

A. komparacija – sprezanje
B. bosančica – glagoljica
C. pravopis – ortografija
D. sintagma – sintaksa

28. Kojemu funkcionalnom stilu pripada sljedeći tekst?

Članak 3.
Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova,
mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva,
očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački
sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za
tumačenje Ustava.
A. administrativnomu
B. književnoumjetničkomu
C. publicističkomu
D. znanstvenomu

29. U kojemu su značenjskom odnosu riječi istúpiti ‘učiniti što tupim’ i istúpiti ‘izići
iz reda’?
A. u antonimnome
B. u homonimnome
C. u kohiponimnome
D. u sinonimnome
 30. Koji od sljedećih frazema ima značenje ‘obmanuti/prevariti koga da to i ne
osjeti’?
A. prevesti koga žedna preko vode
B. politi koga hladnom vodom
C. tjerati vodu na svoj mlin
D. mutiti komu vodu

31. U kojoj je rečenici imenica kralj dopunjena nesročnim atributom?

A. Zemljište je darovao kralj Zvonimir.
B. Parlament je smanjio ovlasti kralja.
C. Smatrali su ga kraljem podzemlja.
D. Agamemnon je bio mikenski kralj.

32. Koja od podcrtanih priložnih oznaka odgovara na pitanje kamo?

A. Udobno su se smjestili u obližnjemu hotelu.
B. Čitavim su trgom odjekivali njihovi koraci.
C. Kretali su se Petračićevom ulicom.
D. Krenuli su u obližnju šumu.

33. Koliko je surečenica u sljedećoj složenoj rečenici?

S njezinim se argumentima nitko u dvorani nije mogao složiti jer te priče o
sudjelovanju u žestokim borbama uopće nisu djelovale uvjerljivo.
A. dvije
B. tri
C. četiri
D. pet

34. Koja je rečenica besubjektna?

A. Prijevoz putnika obavljao se danju.
B. Putnicima je prijevoz bio osiguran.
C. Putnike se prevozilo samo danju.
D. Tada smo putovali samo danju.

35. Koja je rečenica zavisnosložena atributna rečenica?

A. Trebao bi susjede zamoliti neka pripaze na njegov stan.
B. Susjedima je rečeno neka pripaze na njegov stan.
C. Rekao je susjedima neka pripaze na njegov stan.
D. Došao je s molbom neka pripaze na njegov stan.

36. Koja je riječ eponim?

A. Nijemac
B. petrarkizam
C. pončo
D. Vukovar

37. U kojemu su primjeru izrazi bliskoznačni?

A. pasti na prosjački štap – pasti na niske grane
B. ići kao pčele na med – ići kao guske u maglu
C. čuvati kao zjenicu oka – čuvati svoja leđa
D. živjeti kao pas i mačka – živjeti kao pas
38. Koja je rečenica napisana u skladu s pravilima o rastavljenome i sastavljenome
pisanju riječi?
A. Izaslanstvo ih je dočekalo na slovensko – hrvatskoj granici.
B. Izaslanstvo ih je dočekalo na slovensko hrvatskoj granici.
C. Izaslanstvo ih je dočekalo na slovensko-hrvatskoj granici.
D. Izaslanstvo ih je dočekalo na slovenskohrvatskoj granici.

39. U kojemu su spoju riječi obje imenice u istome gramatičkom rodu?

A. grad Križevci
B. planina Velebit
C. rijeka Jadro
D. selo Ćelije

40. Koliko je surečenica u sljedećoj složenoj rečenici?

Sve je bilo u redu dok se otočani i njihovi gosti nisu otisnuli od obale kako bi mogli
uživati u plovidbi zaljevom.
A. dvije
B. tri
C. četiri
D. pet

41. U kojoj rečenici instrumental ima funkciju imenskoga dijela predikata?

A. Morali su ih prevoziti motornim brodovima.
B. Nisu bili zadovoljni odnosom prema poslu.
C. Cijelo je područje bilo zaraženo virusom.
D. Proglasili su ga počasnim građaninom.

42. Kojoj vrsti zavisnosloženih rečenica pripada sljedeća rečenica?

Budući da je još kišilo, nismo krenuli na izlet.
A. načinskima
B. namjernima
C. posljedičnima
D. uzročnima

43. U kojoj je rečenici podcrtanoj riječi značenje preneseno metonimijski?

A. Cestu su oprezno prelazili preko zebre.
B. Bavio se upravo tom granom znanosti.
C. Na trgu se okupilo more ljudi.
D. Cijela je škola otišla na izlet.

44. U kakvu su odnosu riječi krma (stražnji dio broda) i krma (stočna hrana)?
A. antonimije
B. hiperonimije
C. homonimije
D. sinonimije
45. U kojemu su primjeru izrazi bliskoznačni?
A. čistiti pred svojim pragom – obilaziti tuđe pragove
B. dati petama vjetra – podbrusiti pete
C. i vuk sit i ovce na broju – pojeo vuk magare
D. postati prah i pepeo – postati kost i koža
46. Koja je od sljedećih sintagma sročna?
A. dugokosa djevojka
B. trčanje dvorištem
C. sviranje flaute
D. malo kruha

47. Koja je od sljedećih zavisnosloženih rečenica objektna rečenica?

A. Dao je prijatelju sve što je imao.
B. Znam čovjeka koji je pošten.
C. Činilo se da će dugo ostati.
D. Pričat ćeš mi kada dođeš.

48. Kojoj vrsti zavisnosloženih rečenica pripada sljedeća rečenica?

Posudit ću ti knjigu jer mi više ne treba.
A. posljedičnima
B. pogodbenima
C. namjernima
D. uzročnima

49. Što je po sintaktičkoj službi podcrtana riječ u sljedećoj rečenici?

Nema više kruha.
A. priložna oznaka
B. objekt
C. predikat
D. subjekt

50. Koja je riječ antonim priloga gore?

A. ispred
B. pored
C. blizu
D. dolje

51. U kojemu su od sljedećih primjera riječi u sinonimnome odnosu?

A. dobro – loše
B. knjižnica – biblioteka
C. mutno – bistro
D. jasna – Jasna

52. Što je gramatička odrednica u sljedećoj leksikografskoj jedinici?

onomàstika ž ‹D L -ici›, grč. onomastikós,1. lingv. grana lingvistike koja proučava
značenje i nastanak vlastitih imena; onomatologija, imenoslovlje; 2. ukupnost
vlastitih imena
A. grč. onomastikós
B. ž ‹D L -ici›
C. lingv.
D. ukupnost vlastitih imena