Professional Documents
Culture Documents
Mit o Mašini
Mit o Mašini
Mit o Mašini
Luis Mamford
Organiziran zbog rada ili rata, taj novi kolektivni mehanizam nametao je istu
vrstu sveopće regimentacije, na isti način prisiljavao i kažnjavao, te je
stvamu korist svodio uglavnom na vladajuću manjinu koja je stvorila i
kontrolirala megamašinu. Usput je taj mehanizam smanjio i sferu komunalne
autonomije, osobne pođuzetnosti i samoupravljanja. Svaka njegova
standardizirana komponenta ispod vrhovne razine zapovijedanja bila je samo
fragment čovjeka osuđena da obavlja samo djelić posla i da živi samo
komadić života. Zakašnjela analiza podjele rada iz pera Adama Smitha,
objašnjavajući nam promjene koje su se u osamnaestom stoljeću dogodile u
smislu neelastičnog i dehumaniziranog sistema efikasnije produktivnosti,
osvjetljava nam jednako i tu najraniju »industrijsku revoluciju«.
Kriza savjesti kojom se bavi Breasted, bila bi mnogo hvale vrednija da nije
toliko zakasnila: bilo je to prekasno popravljanje zla, kao kad se francusko
plemstvo odreklo feudalnih privilegija uoči revolucije godine 1789. Ako je
Rječiti seljak napokon zadobio pravdu, na što, čini se, ukazuje dokument na
mjestu gdje se prekida, treba se sjetiti da je dobio zadovoljštinu tek nakon
što su ga njegovi gospodari kinjili i mučili, čak i bičevali, samo da bi više
uživali u njegovoj zabavnoj drskosti što se usuđio prosvjeđovati i braniti
svoje pravo. U jednosmjernom sistemu komuniciranja, koji je karakterističan
za svaku megamašinu, »progovoriti« na taj način značilo je počiniti
nezamislivu drskost prema vladajućim službenicima, a u okvirima vojne
discipline to je još uvijek tako. U pojmu »povrede službe«, moderna država
sačuvala je loše manire i uništavajuća ovlaštenja ranijih suverena. Osnovna
je pretpostavka tog sistema da bogatstvo, dokolica, udobnost, zdravlje i dug
život pripadaju samo vladajućoj manjini, dok težak rad, trajna
obespravljenost i odricanje, bijedna hrana i prerana smrt postaju usudom
velike mase ljudi.