Professional Documents
Culture Documents
Koprivčević, Brod Sa Okolicom Pod Upravom Velikog Turskog Carstva Od 1535. Do 1689
Koprivčević, Brod Sa Okolicom Pod Upravom Velikog Turskog Carstva Od 1535. Do 1689
Koprivčević, Brod Sa Okolicom Pod Upravom Velikog Turskog Carstva Od 1535. Do 1689
T u r c i od s t a r e c r k v e s v . Mar/i£a(k o j a j e Dil a z i = (
da na od k a m e n a t s t a j j j a l a j o š i z doba B e n e a i k t a B e r i s l a v i ć a u
B r o d u ( n e g d j e na t e r i t o r i j u d a r . a s n j e poš t e , n a č i n i 4 & i d ž a m i j u
i t a k o od m a lo g B ro da / k o j i j e i ~ a o n e k o l i k o s<boti~a domaćeg
p u č a n s t v a d o l askom ‘J u r a k r. p o s t a d e Brod v e l i k o t u r s k o m j e s t o
( k a s a b a ) . T u r c i su b i l i -<1amo v o j n i c i i n i š t a d^t r g o .P ra v o m e
Jurčinu bilo j e sram ota b i t i trgovac, o b rttik ili ab rag jiv ”ti
zemlju t
J.
Njemu j e d o i i K o v a l o sumo r u c c v a t i , l j e n č a r i t i i u ž i v a t i
ko d s v o j e k u ć e (k a d n i j e b i l o r a t o v a n j a , a n j i h o v i p o d a n i c i
m o r a l i su r a d i t i i s t i c a t i z a nj
TjMrska vo j st- a ^ko j se t a d a n a s t a n i l a u Brodu^
s a s t o j a l a s e od b e š l i j a a z a t a i m a r t o l o z a . Ajtapi su b v l i
r a z n i d e l i k v e n t n i uz p r o s t r a n e t a d a t u r s k e c a r e v i n e s o j i
su s v o j e gr<ehe t r e b a l i o- r a t i d ob ri m i o d u š e v l j e n i m r a t o =
vanjem. B e s l i j i su/vojnički ^ d r e d i od p e t v o j h i k a ^ k o j i su
napose r a t o v a l i ks o l z v - e j f n i e i s v e po p e t o r i c a l j u d i ( z a t o
su s e i z v a l i t a k o (j e r ^suff' b e š s z n a č i t u r s k i p e t .
j^ a p o v j e d n i K y z v a o se # , e š l a g a . Tako j e t a t u r s k a v o j s k a
p o t p u n o i z m j e n i l a l i c e i A j n l i k e B e r i s i a v i č evog s r e d o v j e č n o g
Broda. S t a r o s j e d i o c i u v e ć i n i p o l j o d j e l c i , t e po
koji s itn i p rim itiv n i o b rtn ik ^ z a v u k o š e se u seb e i s v o j e ku=
č i č e (6 ek a j u ć i ^ d a l j n j i r a z v o j d o g a g j a j a , dok i h nm s k® ' p a p a
i n j e m a č k i c e s a r ne i z b a v e t o g a p o l o ž a j a . No p o š t o $e s t a n j e
n i j e m j e n j a l o , brzo se r i v i k n u ^ e / n a s v o j e nove g o s p o d a r e /
posto su i h T u r c i p u s t i l i u m i r a z a ž i v e po s v o j o j v j e r i * -
po s v o j i m s t a r i m o b i č a j i m a . Ka -o su o v e ć i t u r s k i o d r e d i v o j s k e
od g o d i n e 153? do 1536 n e p r e s t a n o i z Bosne p r e l a z i l i Savuf
b i j a š e Brod i Kobaš s a b i r n a t a č k a za d a l j n j e p r o d i r a n j e
. j
ć u r a k a i t o Koba6 z a p r o d i r a n j e p r e m a K o s t a j n i c i i H r v a t s k o j ,
a i z Bro da im j e i š a o p r a v a c prema s j e v e r u na Š t a j e r s k u i
Austi?5"i'u. Svi k r š a & n s k i i z v j e š t a j i i z toga d o b a^u p rav ljen i
na u g a r s k o h r v a t s k o g k r a l j a F e r d i n a n d a ; p u n i su
ć-- v • ■
o s a b i r a n j u i k r e t a n j a J t u r a k a u Brodu i Kobašu ,đfČP su l u r c i
o d l a g j a n a č i n i l i m o s t o v e na S a v i , k o j i m a su v e z a l i S l a v o n i j u
s a src em B o s n e / ) l) M o n u m e n ta
H absburgiea
Razn e l i č n o s t i t o g a d o b a i z v j e š z a / o n d a sve= s t r . 290
moćnog F e r * i n a n d o v o g g e n e r a l a K e c i a n a ^ k a k o i u r c i kane. i z
v 7^
Ko basa p r o v a l i t i u h r v a t s k u (t e da s u V j a k o u t v r d i l i K o b a š ' i
Brod i t u s a k u p i l i v e f l k u v o j s k u . N i j e d a k l e n i k a k v o čudo
da su ’i u r c i bez v e i l k e p o t e š k o ć e o s v o j i l i P o ž e g u g o d i n e 1536;,
kamo s e odmah p r e s e l i o p a š a i z B< poda, je r s e j e k u r c i m a P o ž e g a
č i n i l a mnogo^ft&desnijomVi b i l ^ b l i 4 e 2Msv-vj-e*ju o n i ^ zem^ i^u/L -
k o j e su " J u r c i n a s t o j a l i osvojiti.**
P r v im pašom u BroduY bio j e l u r a t d r u g i v e l i k i p r i j a t e l j
p o z n a t o g b o s a n s k o g /§andž ak--£>ega g a z i H u s r e i a . 1) \1) K e m p f :i o =
' v \ v j e s t Pož ege
M urat j e b i o ^ p o č e t k u k r š ć a n i n (rodom i z Š i b e n i ^ s t r . 134.
k a i zv ao s e j e pr e z im e n o m T a r d i ć i u s v o j o j m l a d o s t i do=
š a o j e u tfcfEkc r o i s t v c ( g d j e s e j e po tanjtčio. imao j e
u Š i b e n i k u ite bfcata s v e ć e nik a ko j i se snjim e o stao , u
b r a t s k i m vezama i p/SMČ&a^kad su n j i h o v i * ^ i v c t n i c i l j e v i
išli s a s v i m p r o t i v n i m p ra vc em « S u d j e l o v a o j e Murat. Tar=
d i ć u svim r a t n i m p r e đ u z e ć i m a H u s r e v b e g o v i m , g đ j e se j e
t o l i k e o d l i k o v a o , d a gs j e H u s r o v bog u č i n i o svojim
v o j vodom jk ao c aka v s u d j e l o v a o j e sa t u r s k o m v o js k o m p r i
osvajanju l a v e n i j e 1535 no u t H - M / t Brodu a k a s n i j e u
"dLcv-lUjO
P o ž e g i n i j e dugo , <3s? g o d i n e 1537. b i o ^ a n d ž a k =
be g u K l i s u u D a l m a c i j i , 2) 2)T ruhelka:
Mk, G l a s n i k B.H.
M ura t b e g j e / F a d i s v o j i h v o j n i č k i h u s p j e h a u muzeuma
‘ v , 1912 god.
S l a v o n i j i b i o imeno vanvl> ašom u ' SI a v o n i j i . ko j u T u r c i s t r . 140 i da=
p r o z v a š e s l a v o n i s t a n Sa ndž ak z a r a z l i k u od „Bosna Sandž a k a .
* 1
K ako j e Mu Btfćr T a r d i ć s p o č e t k a b i o k a t o l i k a na i^itdOta j e
p r e š a o i z l i č n i h i n t e r e s a (p a kako j e b i o u d o b r im ođ4io=
š a j i m a sa s v o j i m b r a t o m Ju ro m ;t s đ a već š i b e n i č k i m ka on ik om ,
p o k a z a o s e j e M ura t p a š a p re m a b r o d s k o m / s t a n o v n i š t v u k a o
č o v j e k i t i m im u v e l i k e k o r i s t i o , j e r su s e o n i pod n j e=
v- I
govom k r a t k o t r a j n o m vlado m o s j e ć a l i p o t p u n o s i g u r n i i t a k o
s e o b i k l i veoma vetiJtc na t u rs ^ c n $ u p r a vu.*'*** /»<—
D ru gi p a š a s i avo nsk o g $ a n d ž ak a ,ko j i j e rezidiraotai
^ POž e g i , b i c £J a h i j a -p aš a ( s i n Me. meda J a o gl i j a , '
v o j s k o v o g j e u p o z n a t o j K a c i a n e r o v c j v o j n i u SI a v o n i ji,*«
g o d i n e 153& 3) 3)ffiammer jGe=
“ sch ich ted es
P o a t o j e p a š a od t a d a s t a l n o s t o l o v a o u Osmanischen Rei
cr~ ehes. •
, P O ž e g i ^ p r o z v a š e t u r e i s i avo.-.ski s a n d ž a k imenrrm p o ž e š =
kim ( Pož e g a j s a n d ž ak ) . U Bro du j e o s t a o k a o p r e t s t a v n i k
t u r s k e c a r e v i n e k a d i j a fč i ^ i t e r i t o r i j tuSMj*ka v r e l a n a z i =
vahu b r o d s k i k a d i l u k brohofflk a d i s ' t ) P o ž e š k i S a n d ž a k d j e l i o
s e na č e t i r i k a d i l u k a : I l o k -O sijek, C e r n i k i Brod 4) 4)S m ičiklas:
oslobogjenje
Kako j e k a d i j a b i o p r e t s t a v n i k civ iln e SI a v o n i j e • i spo d
tu rs k o g jarma
t u r s k e vi a s t i / v o j n i m p o g l a v a r b m b i o j e d i z d a r t . j .
z a p o j e a a d n i k t v r g j e . Komandantom f l o t i l e na Savi' i č u=
J
Čuvarom pontonskog : . t a vb io j e :.:ka fj.e. džamija ,1
’
znači t u r s k i l ^ a , 8 # ' S 2 ^ -
3
Brodski £ u r ć l u gladnome r a s t .m ili su se • ^ i
IWL Cy^
■oko svoje t v r đ e , 1 3 a t e r i t o i - i jumu dan: šnje g
;rga I oko p oče tka d...načnje Mesiocv- i S t a r e t e i ć e = W
va u l i c e ^ u z Sivu i t a u aosobna Lv:..rtova/ zVane, po
t u r s k i mahalđ.D .ni šn; M^.sddšv; u l i c a jo š do r I
p o l a s t o l j e ć a zv 1 sa Rasol,a t c \: d eio a a .^ c ija
tu r sk o r i ’j a č i r o j s u l (m jesto p;dj.a ^tanuju Soči
u v o d n i c i ) . Današnji : stočni s i c Broća. ' r j Gle ovic-e
firrnC
gdje s t b j i i*e#Pfcžfcg-i> 6&2JJ&. ad'ao u to iolš
zajedno- sa okolicom nekoMa ujurčinu imenom Lutvo, ■a
su Njamci dodavši 1. u] aavu u Brodu, r o z v . l i to mja=
sto Lutving, otud .ctal •• LutvinI -a. . ■
Kao', pobožni muslimani ^ u r c i su u. svakoj
s v o j o j .mahali s a z i a 3 i,: sebi sv oju bogomolju (džami«
ja) ta lio ( da j a ođm h i z a dolaska x u r a k ; b i lyo u Brodu
devet ds -.mi j a , a to j . zr:,.a ,d. j . b i l o d,;vet t u r s k i h /j |/y^-
mahala i l i u l i c a j
a. l*~vt tt
K ato ličk o ■u č a n s tv o .u Brodu kao s t a r o s j c d i
n WVU'>-C •Oi/U*jć^
o c i , ž i v j e l i su po svo a a. :., o b ič a ju u a a 0 ^
u svoj ii- malim kućana. ,ćgrać! ani a v elikim drvenim
plotom i 1-i š i b l je a ,/d a tako n buda nikakva vaza iz=
me£u n j i h i n j i h o v i h turska;h s a p e ' đ . a a , ■ au j a d n i
d ru g e K iz b je g a v a li i z c i s t o v j ; r s ’ ih i s'ocijr.Inih
obzira.
Na č e lu sv ih I r š a ć n s k i h zadruga u Broču
bio j a knez i l i k n - č in , k o j i j e sudioru • a:v atnc
pravnim stvarim a, dol a -.■ k a d i j r v r š i o sudovanje
samo nad ^aalaauaaaran,.^ n o ' b i l o jo- s l u č a j a-va , o s o b i t o u -
k a: ;k vr.aaana,da u i k r a č a n i a t a l i l i . r ...vdu
ia 0 J.>.i_vvi X' o1•
t r p i l i svjetovno svećenstvo J e r su d r ž a li da
su ovi ovisn i o Rimu, Kojega-su Turci .. matrali
jedino svojim dcrasl : ;■r o tiv nikom, 2,a fran jev ce
su d r ž a l i rda su oni u _vrL ;^u sv o j. vjor:. 0 ove *
samostulniVs. osim t o f r a n j e v c i su': im ali i privi**
l e g i j a od sultana Mete eda o s v o j i t e l j a Bosne ?fi5ggfe
;■i w -žra r) t d. l-tv («L~ (MĆuMiA'avimml V hT Wc^
Bijahu povrh to g a | r n j .v e i u ono v r i-
toft./Jft b s
jame j e d i n i učeni l j u d i u tursM m :■r a j e v i 12a,koji. su
se b a v i l i svim poslovima k o j i z a s i j e c a h u u j a v n i
'i' ' •' \ / ' ■}' . ' / v*' ‘ ’I.T' '
p r i v a t n i ž i v o t k a t o l i k a , Z a t o su svi. k a t o l l e i onog
vremena b i l i usko’ vezani, ^ f r a n j e v c e k o je j e
narod i z p 0 š t ovanj a i 1 j uh a v i n a z i v a 0 u j ao ima , d akl e
kao svojim n a j b l i ž i m r o đ a c i m a , t o g a b i j a h u
f r a n je v c i o d l i č n i 0 lp 1 ornate,koji su z n a l i svojom
iktikom,/lovcem ,te svojim veselim temperamentom
u g o d i t i .l u r c i m a , a t o j e / g l a v n i r.a-zlOg _da su kroz
gotovo dva s t o l jeo ;ryei. a s i l i svoj n a r o d fa . se n i j e
■ ) a)
o tu p io ’n i . t i o d ' s v o je n a c i j e . n i t i . od sv o je v j e r e . B a t 3n i 6 f r a
Mi jo :Đjelova=
Kroz sve vrijem e turske, v la d a v in e u n j e f-ranjeva»
ca I I .
Brodu c e n t a r ferof.ma bio j a u 'P o a v i n j u ,
g d je su f r a n j e v c i im a li . crkvu sv, Antuna (piastinj aka
'načinjenu od’kamena, a- t.-. j e c rk v a stajale* baš na
onom mjestu gd je i danas s t o j i : odvir^ska župna
crkva.Kraj'- crkve b ila ' je franjevačka r e z id e n c ij a ,
u kojoj j e u v ijek b ilo , vo dva i v iš a franjevaca
a oko crkve b ilo je g r o b lje .gdje a.u se zakapali
. 2) 2)
sv i kršćani i z Broda i njegove okolice' Barle:Po, ia
,/ ’ župa u Do=
Kako j e crkva sv ..Marka u Brodu b i l a n jo j Slavoni.
Ji . .
pretvorena u džamiju a Turci ništi d o zv o lja v a li
g r a d it i novu^to su brodski k a t o l i c i od jedne s t a t e
drvena kućice n eg d je' u 's r e d in i' današnje. Staroevi=
ćev. u l i c e n a č i n i l i so1n^Ž^i&ta#u bez ikakvog
ukrasa sa malenim vr tima^da je Čovjek'jedva mogao
proći kroz nj*!,Mali pomična, o lta r , kojeg su franjev=
e i po dozvoli rimskfe/kuri je mogli i švuda n o s i t i ^
B ilo je s i u. c a j e v a đ a s e j e . p o k o j i
k ršćanin i p o tu reio , a li je to b ilo v i ' l o malo.
s lu č a je .v ^ .J v i k r š ć a n s k i p u t o p i s c i , k o j i .'su
u vrijem e tu rs k e vlade p u to v a li SIavbnijom
i s t i č u , d a 1u B r o d u i n . i e - o v o j o k o l i c i i m a v e o m a 1
5) “ ' 3)
mnogo k r š ć a n a . B a r i o; P g. i
-j up a a D o n j o j
B ilo je i s l u č a j e v a d a su n e k i krsća® S lav o n iji.
n i u B rodu n a pko i r i a i l i isla m ,ali su u d u š i
ip a k o s t a l i k a t o l i c i i p o d 'ta k v im p r il ik a m a
tolieizam .
j e z i k \7 W zv ao i l i r s k i n u c u w u b-<U.
/U/tt/l/Vu i K♦ w//
Od o v i h k r s c ' a n a s t a r o s j e d i o c a r a z l i k o v a h u s e
b f v š i k r š ^ n i ( k o j i su p r e š l i na i s l a m (X, ‘T u r c i r kršeufl&i, zv ah u
i 4 Poturi ( otuda r i j e e p o t o r i c a 3. 1 o v i su n o s i l i i s t o i> d je lo
k a o ^ i k r š ć a n i ( snmo šu š u b a r u omaJTe^i z el e no m i l i crvenom mararaom.
( s a r ^ t i l i ć a l m a ) - $ v i P p t u r i b i j a h u veoma opa&'tU z a s v o j e
k r š ć a n s k e s u g r a g j ane, t e su s l u ž i l i v o j s k u , d o e i m k r š ć a n i su
m orali b i t i samo u s l u č a j u r a t a p r a t n j a t i . wozećx
na s v o j i m dug a čk im kfc lima h r a n u i muni c i j u ' V ^ ' ^ r v o do b a 4oi&/kP\
ć u r a k a u SI a v o n i j i , poć eo s e % g o v o r * domaćeg p u š a n s t v a m j e n j a t i
pod u p l i v o m d o š l j a k a b o s a n a c a j t e j e b o s a n s k o n a r / e ć j e p o č e l o pre =
v l a g j i v a t i u S l a v o n i j i (i fan, *}©-na®oč b r z o p o p r i m i o š t o k a v s k o
n a r j e č j e u m j e s t o p r i j e š n j e g s r e d o v j e č n o g č a k a v s k o g n a r j e č j a , k ako
s e g o v o r i l o oko Kupe i K o r a n e (no - ® k a vš 's ti na j e i p a k o s t a l a t r a j n a
u narodnom g o v o r u fj e r j e i u B os ni n a r o d g o v o r i o i k a v s k i . „
Dakakko^da s e j e g o v o r p o č eo pppu'nj a v e t i sa t u r s k i m i z r a z i m a kao
)ty i
G t o ' ^ p r i j e d o l a s k a ć u r a k a b i o m j e š a n « s a magj a r s k l m K i z r a z i m a 1)
ftr*-/ . . Jh'Lo i£i J l)L opašić:
Kaoupp-o t k r š ć a n u s t a r o s t e d i o c a f ^ j ^ ^ p r ^ v r f f u ^ o i ^ ■ J v a H r v a t s k a
$ n i s e po g o v o r u i 9dflĆjelJ( r a z l i k u j u od o s t a l i h . N o s i l i su
- v , ' /!)' / - ‘ . J.; . ; . 1 ' ./
o d j e l a š iro k o g kroja^ k abanice ( k a f ta n ) crvene i l i z e le n e boje
s a š i r o k i m r u k a v i m a f t e v i s o k u č o b a n u ka p u ( ć u l a h )j r e d o v n o
•• ‘y
omotanu crvenom i l i z e le n o m maramom ,do.k j e ko d j a n j i č a r a t o
u v j e k b i l a b i j e l e b o j e i po tom s a s e odmah na p r v i p o g l e d
«flta*Š^>oz.nave-;Li od d r u g i h . B i l o j e u B®pdu
j o s i ^ č e b e d ž i j a t s j*^ pok r i v e n i h fj e r su na s e b i a o s i l i o k l o p e
cd m a l i h l a n č i ć a ( p a n c i r ) i o r i j e n t a l n u k aci gu vH f
./. %(
i:' v ■
U t u r s k o j t v r g j i u Brodu b i l o j e na bedemu i u n u t r a š n j o s t i
c i p e l egkcui j e : i l o b l a t n o v r i j e m e . 1) 1) I z p u t o u i =
r s a E v l i j e Cei
U tom j e g r a d u s t a n o v a o s p o č e t k a p a š a k o j i s e j e l e b i j e po
/» tto ~ ' S lavoniji-
k a s n i j e i z P p ere e z na o ^ e & š ć e n a v r a t i t i i s t a n o v a t i u Bflrtfdu. 2$
" 2£ S m i c i g i a v
T u r s k i v o j n i c i i b e š l i j e , A zap i i č e b e d ž i j e , b i l i su O slobogjenje
*■ /i« vt , {„ii t-C** Slavo ni j e -
v j e č i t o na r a t n o m p o h o d a ’Vćfok v o j n i c i , k o j i su
s t a l n o č u v a l i f r o d s k u t v r g j avu z v a l i su se <4ieferi i n i s u n i k u d
oJhtuAc'ti1
i z Broda • O tu d a i s a d a u b r o d s k o j o k o l i c i mnogo p o r o d i c a
s a pre z im en om N e f e r o v i ć i . .
/W
B e š l i j e I č e b e d ž i j e b i 1 i«c- #6 j e z g r a t u r s k e v o j s k e u S l a v o n i j i .
Nisu i m a l i p l a ć e ( nego im j e c a r z a v o j n i č k e s l u ž b e davao p o s j e d e
p o j e d i n i h s e l a u S l a v o n i j i ,d a s e i z p r i h o d a t i h se la izdržavaju.
Tako n a s t a d e po S l a v o n i j i t u r s k i l e n s k i s i s t e m * Je dn gf r t a k o s e l o
ka o l e n o , z v a l o se z i j a m e t ( a v i š e s e l a u le n u , z v a lo se i i mar. T u r c i
nisu sm je li s ta ln o p r e b i v a t i na s e l i m a rnego u g r a d u ( z a t o j e B ro d
u t u r s k e o d i j e l o (a d o l a z i o ^ u v a ž n i j a m j e s t a noću ne bude
kurcim a u p a d ljiv . Brod mu ' j e , s e l o s a 500 k u ć a ^ t u r s k i h i sa
9 d ž a m i j a , 6n d a im a d e 40 k u ć a k a t o l i k a , k o j i su s v i j S l o v e n c i .
( Slavi ) . Nad ovim k a t o l i c i m a k a o i nad o k o l i c o m ^ k o j a j e sva
k a t o l i č k a , v r š i duhovnu p a s t v u j e d a n o t a c s v . F r a n j e imenom
P e t a r B j e l a v i ć B o š n j a k od K r e š e v a .
*1'
G rgičević j e kod njega i otsjeo*Sutradan krenuo j e dz Bro
da prema Banja Luci,pa u d a l j i v š i se za jedan h ita c puške
i i Broda prema zapadu ,naišao j e sa svojom pratnjom do ne
kakvih d eb elih z id o v a (k o ji su b i l i napola sru šen i a tamoš
n j i ž i t e l j i r e k l i su mu ,da je tu u p r o š l o s t i s t a j a l a v e l i
ka palača despota Djure i da je od t e palače pa do grada
- J ajca u Bosni jedan dan puta na konju( a da je o d atle daleko
do Jajca 17 m ilja ^lefi^he". j/e ka sredovječna t a lij a n s k a mjera
za daljinu^Putujući odavle prema Savi za jedno 2 m i l j e ,n a i
šao j e na jedan s t a r i grad na Savi,oko kojega je b ilo jedno
25 turskih kuća, a s druge stra a e Save takod§er j e bio jedan
mali gradić imenom Dubočac sa 250 kuća.( medju kojima j e b ilo
oko 20 k a to lič k ih kuća sa jednim fratrom bos ancem, k o ji je
tu v r š io župničku službu.Na i s t o j s tr a n i Save udaljeno od
Dubočea za jednu m ilji/O p e t je b ilo jedno tursko s e lo sa
200 k u ć a fkako su ga u v je r a v a li n jegovi p r a t i o c i , k o j i su po
zn a va li ta j k r a j , a l i G rgičević n ij e n i š t a vidio^.jer je b i l a
pala noć. Putujući ,da|je uz Savu za jedno pola m i l j e , pošto
j e b ilo 11 s a t i noći ;legao je sp av ati sa svojim pratiocima
na p o lju pod vedrim nebom.Sutradan s tig a o je u s e lo S v in ja rsk i
ltfg £ danas Davor selo/z^dakle se j e preko Save prevezao na
bosansku stranu i u p u tio -se prema Banja L u ci.G rgičević je po
tom svom i z v j e š t a j u našao u Brodu 500 turđkih kuća a samo 40
kuća k a to lič k ih dok Merimbegoižićevo iz v j e š ć e spominje samo
80 turskih kuća,a u njihovom putovanju p o s i j e ’ samo 14 god.
razmaka.Teško j e u tv r d iti, k o j i j e i i z v j e š t a j v j e r o d o s t o j n ij i.
Malo k asn ije no i s t e godine p o s t o j i iz v j e š ć e G rgićev ić-
evo o Brodu/ a l i ta®%vrdi(da imade u irj@aa& 800 k a to lič k ih kuća
• *
1. S tar.Ju g.
Akad. XVII
s t r . 116
K arakterističn a su opažanja G rgićevićeva glede palaće
despota Djure u Brodu.Nastaje p i t a n j e , d a l i je G rgičević pod
. i
imenom despota Djure m is lio ime despota Stjepana i ^ to &
b i t i n a j v j e r o j a t n i j e g a je G r g ič e v ić 'k a sn ije p iš u ć i svoje
b ilj e š k e (zamjenio imena ,te mjesto Stjepana metnuo Djureo,
premda po D r.Iviću i po madjarskim vrelim a ž i v i o j e početkom
16 v ijek a u Brodu i .Djuro B e r i s l a v i ć , k o j i je prežitoio katae
str o fu svojega roda dolaskom Turaka u Slavoniju .P o Mesiću
bio je u vrijeme p ropasti Stjepana B e r is la v ić a živ
4edan Djuro B e r i s l a v i ć , a l i t a j je bio v l a s t e l i n u V elikoj
/?
Mlaki u Turopolju, »p Svakako je in t e r e s a n t n o g a su Jrod -
jan i u vrijeme putovanja G rgičevićevog dakle 90 godina
iz a tra g ič n e sm rti zadnjega feudalnoga gospodara Broda i
o k o lice Stjepana B e r i s l a v i ć a rza d rž a li uspomenu na t a j
sla v n i rod pod tudjom vladom i tako uvaženom putniku ka
kav je bio G rgičević, pokazali tada p e t i m jedinu znameni-
t o s t svog j m j e s t a , a bez sumnje da im je i G rgičević
rekao svrhu svoga putovanja zato su mu v a ljd a i pokazali
ruševine toga B e r is la v ić e v o g grada.Interesantno je 4,'itb‘ to
da GrgičeviĆKbrodske ž i t e l j e naziva Bosancima.
U daljnjem svom putopisu o p isu je G rgičević pa t a | i | a n .
jezik u Bosnu oko Banja Luke pa Likuja onda se opet vraća
na opis /gJerničkog iyjpožeškog saridjfaka^pa o p isu je Orahovicu,
Kraljevu V e lik u ,V ir o v itic u i Vukovar,Osijek,Djakovo, pa
opet Brodete o njemu kaj§e,*da ima u njemu 800 k a to lič k ih
kuća, a da može d a ti i v iš e vojnika od. ovoga broja.Ovo dru
go iz v j e š ć e o Brodu .pisao je G rgičević k asn ije i po nećijem
k a z iv a n ju fvjerojatno po iskazu nekoga fra n je v c a ; k o ji je po
znavao ovaj k rajipa pod tako velikim brojem, k a t o lič k ih kuća
u Brodu svakako su ubrojene k a to lič k e kuće iz brodske oko-'
l i c e iz s e l a Slobodniei£,P'-'dvinj«i, Bukovi j e , Vrbia. i R u ščic^ ,
gdje :j e sv& pučanstvo b ilo katoličko«*
Par godina k asn ije i to 16 3 9 .proputovao je kroz Brod
fran jevačk i v i z i t a t o r otac Pavao P e li z z e r r rodom.iz Rovignja,
k o ji se obično naziva po hrvatskim povjesnim vrelima Pavao
Rovinjanin.On je po nalogu rimske k u r ije putovao u Bosnu,
da i z v i d i tamo p r ilik e medju franjevcim a,pošto su u to do-
ba u Bosni(Imenovana 3 biskupa,od k ojih n i jeden n ij e
stanovao u B o sn i;n i t i j e vršioYSiskupsku službu.U tom pu
top isu na talijanskom j e z i kurvao je Pavao Rovinjanin jasnu
s lik u kulturnih p r ilik a u Bosni i S la v o n ij i * to^Boba. f ^
cju V An4L 4\aL f c i , 1. . J Uf ;ođl.
* / Akad. XXII]
L j e t i 1 6 39 vputovao je Rovinjanin iz srednje Bosne pre
ko Modriča,Odžaka i planine Vučjaka, starom B erislavićevom
cestom,koja j e sp a ja la Brod sa /$rebreničkom bano
vinom u srednjem vjeku i doputovao u Brod.Preko Save je pre
šao s k e l o m n a l i j e v u s t r a n u Save pod gra
dom Brodonr i odmah o tiš a o mjesnome žu pniku,koji je s ta
novao u sr e d in i grada.Kod župnika je o tsje o ,p r e n o ć io
sutradan s lu ž io misu u drvenoj c r k v ic i,k o j a se n a l a z i l a
u d vorištu župskoga sta n a ,a d v o r ište b i l o j e ogradjeno
visokim drvenim plotom .Iza mise pošao j e u velikim k o li
ma ;pod koja su b i l a upregnuta ja k i konji put P e ž e g e ^ o
tamo se n ij e smio n a v r a t it i ,j e r su ga n jeg o v i k a t o lič k i
p r a t io c i o d v r a t ili od toga.Za Požegu t v r d i fda je veća
od Broda i da imade 14 d žam ija,te Brod i Požegu naziva
foUfafa t . j.gradovima a za Požegu jo š kaže( da nad gra
dom utvrda /'fcastellum/.
N astaje p ita n je ,g d je je s t a j a l a ta pupnikova kuća
sa crkvom, u sr e d in i Broda. Kako B r lić u svojim |4spomen ama
u 0
na s t a r i Brod i s t i č e fda je sta ra franjevačka crkva u
Brodu s t a j a l a n ešto p oviše od danačnje kuće poro
d ic e S eb a stijan o vica z n a č i, da je s t a j a l a negdj© u sr e
d in i današnje S tarčevioeve u l i c e , a pojam sredine Broda
smatrao je Rovinjanin t a k o fda je u^ Brod^ uračunao
svu k ato ličk u p e r i f e r ij u od Slobodnice do Rušćice i
onda j e dokdta sta ra Jrodska crkva g o d .1639 s t a j a l a u
s r š d in i Broda:kako to Rovinjanin i s t i č e .
Desetak godina k a sn ije i to g o d .1 6 6 0 .p o s to j i opet
op is Broda u i z v j e š t a j u oca Petra N ik o lić a ,fr a n je v c a
Bosne S reb ren e,k oji j e bio član samostana u V elikoj
n .) ■. \ f -v, '* );■ j ,
kod P ožegefa inače je bio duhovni vikar Zagrebačkog
biskupa u kfcajevima izmedju Save i Drave , k o ji su tada
b i l i pod turskom v l a s t i . I otac N ik o lić j e po nalogu
tadanjeg zagrebačkog biskupa Petra P e t r e t ić a obišao
župe u donjoj S la v o n iji i pružio v rlo lijejbu s li k u
tadanjih p r ili k a u S la v o n i j i. Ove krajasve u crkvenom
sm islu svojatao j e za sebe zagrebački biskup; a za n jih
se j e otimao i bosanski biskup otac Matija B enlić f r a -
n je v a c ;j e r mu je rimska k u rija te župe u S la v o n ij i
p o v je r ila radi njegovog la k šeg uzdržavanja i pomaganja
osanskih franjevaca ,koji su tada s t a j a l i u vrlo lošim
m aterijalnim prilikam a.Badi toga je čudno,da se otac
N ik o lić zauzima za j u r is d ik c ij u zagrebačkog biskupa u
•/
I'
> I
župama donje S l a v o n i j e ,a za syoga c'ru:;.. t r a n o vca
b is k u p a .u Dlakavu t v r d i , ć... na t e auj nsna nj i: ako-
vo r'avo.Is i z v j e š t a j a oca,'Ni’ ol i e v i d i
HPirvMi
erli'va iiv. Mut’Iv:. Kod Tur ai-
pr.etvč džamiju ... is v a n Broda u Fodvingu
n a l a z i l a , , se s t a r a c r ’v a ' sy, Antuna, m/c Brodti-Js? bio
gostinjvac f ra n je v a c a .Z u ( a j a b i l a voaaa val ii ?., a
Oko n j e v o d i l i au b r j g a ; dva f r a n j e v c a svedeni
i t o ’ o t a c Buro i z K. t o l a o t a c Pyavao‘ Bo "nj ak.
Obe crkve t , . j f u Brodu i Poj.vinju b i j a h u cpskrbl-jene
A
t a k o v i h k r š ć a n a z a j e d n o u j e d n u č e t u , s a d a v e ću s a d a m a n ju i
N a p a d a t i m ^ u r k e v e ći no m i z z a s j e d e h-i « • * ~
je Q e , ^ a<3 b i o v i p u t o v a l i
— 1
u svoja s e la . Takove k r š ć a n a f u r c i su p r o z v a l i h a j d u c i m a ,,
j e r hajduk j e p e r z i j s k 'a r i j e č i znači r a z b o j n i k k o j i
r o b i na p u t u . S t a r e š i n t t ^ t a k đ v i h h a j d u k a n a z v a l i s|i
a u r c i hars mba šo m t $ j ^ 4 s t a r e š i n o m zulume a r a ^j e r „haram
V r J v .
znači tu rs k i štetam a p s a o-as-^s-u-j e p o g l i v a r a . i l i staresm ft.
I f c ^ r e s a n t n o j e (da su o v i k r š ć n a s k i j u n a c i u S l a v o n i j i
sami s e b e n a z i v a l i h a j d u c i m ; . o d no s no h a ra m b u s ama/'j e r
v a l j d a n i s u z n a l i p r a v o z n a č e n j e t i h r i j e č i / p a su j e d s o =
s t a v n o p r i m i l i cd T u r a k a t e , n a z i v e , Samo š t o te rije č i
k o d k a t o l i č k o g p u č a n s t v a b i l e s m a t r a n i h k ao n e š t o o d l i č n o ^
K o b a š a , o b u č e n a u mu šk e h a l j i n e tda u b i j e p a š u Z l o v i ć a
u P o ž e g i , n o i z g u b i ž i v o t ka o ž r t v a s v o j e s m j e l o s t i , pre m d a
su od n j e z i n e r u k e u ^ a š i n o a k o na k u na pož eškom g r a d u p a l a
t r i t u r č i n a . 2) 2) L o p a g i ć ' J ^ h r v .
j u n a k a s t r . 133
Za p a š e H u s e i n a S u l đ m o v i ć a g o d i n e 1640.
'J ’ \ V '. , ’ ■ • 1; , . ' v
k r s c a n s k i h ju n a k a p r o t i v t u r s k e p r e v l a s t i u si avoni j i
/ f ' '
n i s u n i a k t i v n o n i p a s i v n o su < ( \ e l o v a l i . 1) l ) Š v e a r : ^gle de ii
0 ili^rizm a str.
I z g l e d a v j e r o j a t n o , da i b r o d s k i U u r c i nisu 458.
b ili t a k v i z u l u m ć a r i ka o n j i h e v a b r ać a'^lrugi'h. kraje vA''**^
S l a v o n i j e , pst moguće i z to g a r a z l o g a v l a d a l a j e izm egju
b r o g j a n . . k a t o l i k a i J u r a k a v e l i k a s u s r e t i j i v o s t ^ , d a p ač e
i p rijateljstv o « T u r c i s u p r o g o n i l i u prvom re d u , ono ga ,
kp j i j e o č i t o p r o t i v ' n j i h r a d i o a k r š ć a n i n a ,k o ji j e bio
prema $ j i m a m iran i t ak t i ć an fp u š ' t a l i su na m ir u t j e d i n o
tak o može s e r a s t u m a č i t i č in je n ic a , da su s e m ilijo n i
p ro d a v a ju ći svoje proizvode tu rs k o j v o js c i^ k o ja je
č e s t o k r e t a l a S l a v o n i j o m na kopnu i ^ S a v i l I p a k su s v i
k r š ć a n i u S l a v o n i j i bez r a z l i k e ^ z e l i l i se o s l o b o d i t i
f
t u r s k e v l e s t i / d U ? da d o g j u p o d ' u p r a v u k r š ć a n s k o g t r l d d a r a ^ .
s p e c i j a l n i njemačkom c a r u , k a o n a s l j e d n i k u r i m s k i h c a r e v f i / ^
i z e i f e t o v j e r s k i h r a z l o g a . K r š ć a n i m a po S l a v o n i j i po
agentim a bečkoga dvora b i l o j e o b e ć a v a n o , d a ć e im b o l j e
b i t i p o d k r š ć a n s k i m v l a d a r o m nogo pod T u r c i m a ,da ć e im
b i t i u m a n j e n e s v e d r ž a v n e d a ž b i n e i Po & fcal i v i m pj^LLiJžjBm-a-
'Ht v
s v e b u n e k r š ć a n a V k r o z c i j e l i s e d a m n a e s t i v i j e k u SI a v o n i j i y i
I f r a n j e v c i (k o j i su na oko d r ž a l i sa
iTurcima^jctSst a l i su koncem s o damina a t or, a v i j e k a o d v i š e
a g r e s i v n i p r r m a J u r c i m a i p o d u z i m a l i su u - svakom ’p r a v c u
o z b i l j n e a k c i ^ e f da s e u prvom r e d u S l a v o n i j a , a o n d a Bosna^
o s l o b o d i od t u r s k o g g o s p o d s t v ^ . I f r a n j e v c e j e v o d i o ai*-
prvom nj0aa-e>afctt v j e r s k i moment (p o d š t r e k a v a v n a v l a s t i t o i z
T u r c im a su b i l a s u m n j i v a o v a č e t v o r i c a p u t n i k a samo z a t o
j e r j e j e đ a n t č l f r a n j e v a c a b i o l j e p š e o b u č e n nego o s t a l i pa
o k u p i š e s v e p i t a t i ( t k o j e t a j 1 j.epo o b u č e n i m l a d i ć . P o š t o su m
S u p u t n i c i z n a l i , d a b i o v a j f r a n j e v a c mogao s t r a d a t i | j e r j e
b io u B anja L f c i i n e p p z n a t fn e h tj ede £a n ik o od n jih o d a ti^ n iti
kamo p u t u j e , n i t i ime i n j e g o v č i n . N a š t o im “T u r c i u đ a r i š e
po s t o b a t i n a y i u z r n cd n j i h u i m e g l o b e 110 t a l i r a ,
koju p l a t i š e b a n j a l u č k i k a t o l i c i sak u p ljen im m ilo d arim a i z
s a m i l o s t i p r e - a i z b a t i n i ' a n i m s v o j i m g o s t i m a . 2) 2) B a t i n i ć
/ * d j e lo V 'S ii je
Š t a j e b i l o a a l j e se. o-vim h o d o č a s n i c i m a n i j e z a b i l j e = franjevr.ca
, • I I s t r . 145
ž i l a f o j n i č k a k r o n i k a , a l i j e v r l o v j e r o j a t n o ^ da s u d o š l i u
8 i m (j e r j e F e r e n č e v i ć b i o č l a n im u ć n a b r o d s k e / ^ f a m i l i j e /
itb.
k o j a j e a a / g l a s t b i i a kao d o b r i k o v a č i ;p a s u uz o b r t i m a l i svoj^.
ueml ja_ i v i n o g r a d e , a u Rim ga f r a n j e v c i sigurno nebi p o s i a i i ^
da n i j e imao s r e t s t a v a i da n i j e b i o k u l t u r a n č o v j e k .
Ova a n e g d o t a m a r k i n i a j e u t o l i k o , š t o pok a z u j e (da
su b r o d s k i f r a n j e v c i sa svojim r upi an ima k-r^jem XVII v i j e k a
takogjer s u d je lo v a li u v e lik o j i d e j i oslobogjenje Slavonije
i sa s v o je s t r a n e p o d u z e l i sve o n o ,š to su m o g l i .
F r a n j e v c i su t a d a u Brodu već v o d i l i m a t i c ^ k r š t e n i h ^
p a se i z n j i h može v i d i t i , d a su t a d a u Brodu ž i v i l i pregji
mnogih d a n a š n j i h b r o g j a n a (k a o L o l j ^ S d j e l c i i a k l i o b r t n i c i
r a z n i h s t r u k a i da su k u l t u r n o ek on om sk e p r i l i k e t a d a u B rodu
b i l e o ^ - p r i l i k e i s t e onake
JA
/ . ’
prošloga v ije k a . V e l i k i d i o t i h b r o d s k i h p o r o d i c a iz m ri r s
j e t o k / ’z a d n j. a dva s t o l j e ć a (a j. i j e d e n d i o ostao^/fea s v o j i m
■/ kvk
p o to m c im a do d a n a s « 1) ‘ 1) m a t i c a , krš
H ćenih franje=
M a t e r i j i a n a k u l t u r a i s o e i i s n e p r i l i k a b r c d s k i f c ka= va ć
t o l i k a , p o d t u r s k o " , vla do m s p a d a j u u k u l t u r n i r a d f r a n j e v a c a
u Brodu i o n j i m a ć e b i t i p o s e b i c e g o v o r a .
M aterijalna k u ltu ra b ro dsk ih Ćuraka b i l a je ta k o g je r
v i j e k u ii ‘B r o d u , k o j i su. i g r a l i v i d n u u l o g u m eg ju -Oiavonskim-
^ u r c i m f i ^ ^ J . S p a h i j a J e r k o č e v i ć ;potomak s r e d o v j e č n e k r š ć a n s k e
fa m ilije J e r k o c ija ;č i j i su y r e g j i p r e š l i na i s l a m d ola sk om
^ r a ' a u S l a v o n i j u samo z a t o , d a s p a s u s v o j i m e t a k ^ m a l i dau
v e lik e posjede u ' c i j e l o j S lavoniji. Q ll s p a h i j a bio
g o s p o d a r s e l a . R o ž a n o v c a k o d jy a l p o v a , t e g o s p o d a r s e l a P a k e kod
G r a b a r j a ,od e i g i f t ž i t e l j a p r i m a o j e d e s e t i n u od ž i t a , ~ J---- - ----
mu - ^ - s e l j a n i č i n i l i r a b o t u ,to-^ j e s t o b r a a - j i v a l i k r o z i z =
v je sn^ -§w r.i g.em e u g o d i n i b e s p l a t n o v e ć i d i o n j e g o v o g i m a n j a . 2)
2 ) Sm ičikias
Z e m a l j s k i g o s p o d a r s e l a I m r e k o v e a ko d P o ž e g e d v j e s t o god.
o s i . Sl>avoi j e
b i o j e Mehmedbeg B r o g j a n i n (d a k l e £ i j a n j e t l i j f t ! j e r j.e b i o s t r . 213
g o s p o d a r samo j e d n o g a s e l a « I n t e r e s a n t n o j e i to^ da su
s e i ^ u r c i kar; i k a t o l i c i t e $ J : . v r e m e n a n a z i v a l i ‘pr id j ev k o m
' _ { *’ ) 'v
B r o g j a m n ^ d e t i m s t o - b o l j e i s t a k n ^ s v o j e p o r i j e k l o fk o j e g a ' A*\
l'L
)
p r e t p o s t a v l j a l i d a p a č e svo jem u p o r o d i č n i m p r e z i m e n o j j i ) l j S m i ć i k l a s
<fvTes» g o d i š n j i c a
_ N.osl>d.Sl a v o ^ i j e
V rl o u v a ž e n i član?**«: t u r s k o g a ^ g r a n a n si v a u Eru d u^ s l r . 179,
bio Je s :.a h ija K a ia io v ić .2 } 3) Smići-^i as
d v js to godišnj:
K atatović j e b i c p o to m a k f f e d o v j e č n e j k r š ć a r . s k e po= s t r . 195.
r o d i c e K a t a l a , koj s: s e po s v o j p r i l i c i n a s e l i l a u B rod u
j e č z a d c b a MatfeJe K o r v i n a . Ov~j s p a h i j a imao j e u Br od u
v i ^ e k u ć e ra n j e g o v o J e v l a s n i š t v o b i l o i znam enita v e l ik a
k u ć a k r a j Sa^e n a o b a l i , k o j a J e J o š ptfeđ n e k i h t r i d e s e t
godina s ta ja le , i b i l a v l a s n i š t v o o b i t e l j i M ile r.
s e : - a m n a e s t o g a v i j e k a (a v :l>jđa i p r i j e o v a J e k u ć a
b i l a z i d a n a , t e tj/b p r e k o n j e p r o s i © n e k o l i k e v j e k o v a .
Za vr^eme t u r s k e u p r a v e u Brcd u ( s l u ž i l a J e o n a kao t u r s k i
hotel, k o ji s e ^po t u r s k i * - n a z i v ^ » 'M enzilhana »
U gornjem s p r a t u t e k u ć e b i l e su s o b e z a s t a n o v a n j e i
p re n o ć ište p u tn ik a, a u prizem lju su b i l i dućani i š t a l e
za k o n j e . Tu J e b i l a š t a l . . z a d r ž a v n e k o n j e | k o J i su
L (Vtr»~v^
p o š tu j e r j e preko iB roda l š l a .tursfca državna
p o š t. a za Kanižu i zapadnu U g arsku. T a t a r t o j e š t p o š t a r , na
' %
k o n j u , d o j a h a o b i do h a n a o s t a v i m s v o ^ umo rno g k o n j a ^o dmah
b i t u s v j e ž e g odmo rno g k o n j a s k o j i m b i mogao odmah d a l j e
o d j a h a t i p o š t o s e p r e t h o d n e s v e z a o k a j i š e m ,da u brzom l e t u
ne s p a d n e s k o n j a . Tako j e j a h a o dc d r u g o g a <Menzil ahana^
k o ji j e bio u Požegi i tak o se j e s lu ž b e n e tfcrska p o š t a
Č'B s v i h k r a j e v e t u r s k o c a r e v i n e r a z n a ; " a l a k r o z S l a v o n i j u , u
o s ta le d ije lo v e turskoga c a r s tv a . Takav p u t p o š t a r a na
ko&tfu p ieB eograd a p r e k o B ro d a u Pož e gu do j ^ a n i ž e i l i Budima
t r a j a l i j e t r t do p e t d a n a . SVt
• • • 'v V • ' . . v,1
U tom hanu n o ć i l i su i r a z n i t r g o v c i i p u t n i c i kao
i v o j n i c i (k o j i su p u t o v a l i po S l a v o n i j i ,tu su d o b i v a l i jesti
za s e b e i z a s v o j e k o n j e (t u b i s i k u p i l i z a p u t p o t r e b n e s t v a r i .
O v e kovih h a n o v a im a j o š i d a n a s p o Tjoalk anu (ko j i vanjštinom
i po s v o j o j g r a d i t e l j s k o j s t r u k t u r i potpuno l i č e negdašnjem
Kttiiaio vi o em hanu u B r o d u . Čudno j e . d a s e t a t u r ^ f e a g r a g j e v i n a
r
u z d r ž a l a u Brcdu s v e do n o v i h v r e m e n a , a da j u r.ijje A u s t r i j s k o .
-u^rav': u p o č e t k u o s a m n a e s t o g a v j e k a s r u š i l a ,k ako j e ' t o u č i n i l a
s a s v i ^ t u r s k i m s p o m e n i c i m a u Bsnj^jccSa-.
Spahija K atalović bio je gospodar s e la Miha«*
1 jevca ,Šehovog Dola (Sovski dol) i Tulnice kraj Požege,
te je prema tomu posjedovao v e l i k i imetak.
Vlasnik s e l a Kadanovci kod bio
je Mehmedaga K a r a lić jk o ji je staln o prebivao- u Brodu ^
i dn je bio z ij a m e t lij a t , j . v la sn ik s.amo jednoga se la , Sm ičiklas:
j e r | a takvim označuje dodatakJlCga' kraj njegovog im ena!Svjestogodi
Vlasnik Breznžee kod Makova bio j e Ahmed= • n j ie a Oslo =
JlUfcA1 „ U
beg Niiisfećo^ s e la Žitnjaka kraj Požege Hamdibeg bodjenja
Brodjanin.^ S la v on ije
Gospoda Novog s e la kod Petrovaradina bio S t r . 197.
je Spahija Zaimbeg Brodjanin .^7 ’ ij
r Sm ičiklas:
Gospodar s e la Gradca kod Po;šege bio je a[lis
*v , Ondje:Str.
paša BrodjaniniOn je bio .dizdar t . j . zapovjednik Ilirske
|jd ^ vvlit ■»(VrA' 208,271 1
tvrd j e u BroduVTa to zato .je r mu je uz ime dodana rječ
1 1 ' 299.
npaša.Kako je paša u Požegi bio po rangu tMajakšs
n a jv e ć ifto s to ja n s tv e n ik u požeškom sandžakatu, im ao.j e
kao znali svoga dostojan stva lS*#-££ik sa dva konjska^Tdva
tu g a ),^ lip a š a u Brodu bio je paša sa jednim tugom i
kad bi iša o u ra t i l i na kakvu svečanost njegov Sau
nosio je pred njim t u g .t e se sav s v i j e t bez r a z lik e
tf^niegpvom
morao klanjatiV tugu ^tatfo samom p a ši.
Svi ovi brodski Turci b i l i su sp ahije^ tđ jt^
r a t n ic i na konju i b ila im je dužnost^da idu u rat p
svom trošku.kad ih se pozove.Kako je Turska kroz c i j e l i h
17 v ijek v o d ila neprestano manje i veće ratove na
raznim krajevim ajbijahu brodski Turci vazda ratno ras=
položeni te su l j e t i slabo p r e b iv a li u Brodu; a kada bi
I
n a sta la zima ,v r a ć a li Su se svojim domovima j e r * sred=
njem i na početku novog v ijek a n i j e bio o b ičaj zimi
ra to v a ti ^ uv*' ^ ^
t Dolaskom <4ustro-4ijemacke vojne uprave u Sla=
voniju koncem 17, v ije k a (n e sta lo je t i h <Juraka iz Broda^
tako r e ć i preko noci^ već druga gen era cija ^rodjana;
.8.
b iv š ih turskih podanika;zaboravila je potpuno
Surke u Brodu.Ostalo je od n jih samo po k o ji
jfkirski običaj i po koja r i j e č u dnevnom govoru f što
je o s ta lo sve? do danas/kao je d in i ostata k turskoga
doba u Brodu k oje je t r a ja lo gotovo dva s t o l j e ć a .
BROD SA OKOLICOM
s a srcem B o s n e i ) l)Monum
V '■ ■ 1. , Habsbu
Razne l i č n o s t i t o g a doba i z v j oš t a onda sve= s : r . 290
moćnog F e r ^ i n a n d o vog g e n e r a l a K a c i a n a ^ k a k o T u r c i Kane i z
Kobaša p r o v a l i t i u ^ r v a t t i k u t e da su Jako u t v r d i l i Kobaš i
Brod i t u s a k u p i l i v e l i k u v o j s k u * N i j e d a k l e n ik a k v o čudo
da su J u r c i bez v e l i k o p o t e š k o ć e o s v o j i l i Požegu g o d i n o 1536^
kame s e o d x a h p r e s e l i o p a š a i z Boro da /J e r se. J e J u r c i m a P o ž e g a
č i n i l a mnogo^odesniJom i b i l q b l i ž e zorr.(
7
keje s u ^ u r c i n a s to j a li osvojiti,**
« /-
• •.; ' V« ' ■ *1
ka i zvao se J e prezimenom T a r d i ć i u s v o j o j m l a d o s t i dc=
šao J e u tocgt-sko roi st?vcf g d j e s e J e p o t o f t č i o . Imao J e
u .Šifaeniku ite bteata s v e ć o n i k a k o j i s e s n j i m e o s t a o u
b r a t s k i m vezama i Jjronda ,k ad su n j i h o v i £ i v o : n i c i l j e v i
išli s as vim p r o t i v n i m i ra vc em , S u d j e l o v a o J e Murat Tar=
d i ć u svim r a t n i m p r e d u z e č i m a H u s r ev be govim , g d j e se J e
t o l i k e o d l i k o v a o ! da ga J e Hu sr-V beg u č i r . i c s v o j i m
v o jv c d o m ik a c t a k a v s u d j e l . v 1’.': Je sa t u skom vojskom p r i
os vaj - an ju S l a v o n i j e 1 5 3 ^ ; no u Brodu ,a k a s n i j e u
Pcieg- n i j e dugo jfir&adao ,Jiar tiHkveć g o d i n e 1537. b i -$andžak=
beg u K l i s u u D a l m a c i j i . 2} ■ 2)T ruhelkaj
G l a s n i k B.H.
Murat b e g Jeprtfcli sv -J i v o j n i č k i h us: jo h a u muzeuma
1912 o d.
S l a v c - n i j i b i o .imen ova n vi ašom u S I a v o n i j i , koJu I f u r c i s t r . 140 i da=
p r o z v as; o (5ol a v o n i s t a n Bandiak * z r a z l i k u o d ( Bosna S a n d ž ak a .
Kako j e Muiifit T a r d i ć s t o č e t k a b i o k a t o l i k a na i c ^ a j a j e
p r e š a o i z l i č n i h i n t e r c s a , p a kake j e b i o u dobrim odmo«
š a j i m a sa s v o j i m bra to m Ju r o n , t £S a već š i b e n i č k i m k^ibnikom,
pok a z a o s e j e Murat t a s a prema brodskom s t a n o v n i š t v u kao
č o v j e k i t i m im u v e l i k e k o r i s t i o , j e r eu s e o n i pod nje=
! *•
govOm k r a t k o t r a j n o m vladom o s j e ć a l i p o t p u n o s i g u r n i i t a k o
se o b i k l i veoma l a h k o ns 'tu r s i uf.i jp ravu^’-ut^dn^c ,
Drugi p a š a s i a v o n s k o g ^andč a k a | k o j i j e rl?ezidireoBsfc"
- P°i e g i ,bic J a h i j a - p a š a s i n MeWeda J a & l u b g l i j a ;i4 i3 a a t t> ^ J
vojrkovogje u poznatoj K acinnerovcj vojni u S la v o n iji^
godine 1 5 3 tf 3 ) 3 )fl(ammer *Ge=
u s c h i c h t o des
Po..to j e p a š a o d tada ctilno stolovao u Osrfanische Rei
ehee.
Požegi ti r o z v a š e T u r c i s l a v o s k i s a n d ž a k imenom po?eš*»
kim ( F o ž ega jsand: ak )* U Br du j e o s t a o k ao i r e t s t a v n i k
t u r s k e c a r e v i n e k a d i j a č i ^ i t e r i t o r i j tufc*ka v r e l a n s z i ^
vahu b r o d s k i k vdiluk I broho4(k a đ i s J ) P e ž e š k i Sa nd ž ak đ j e l i o
se na č e t i r i k i đ i l u k a j I l o k -O sijek, C er n ik i Brod 4) 4)Sm ičiklass
0 r' l o b o g j o n j e
' Kako k a d i j a bio - r e t s t a v n i k civilne S l a v o n i j e irpoi
t u r s k o g ja r m e
t u r s . .e v l a s t i l f v o j n i m p og la var ov , b i o j e d i z d a r taj**/-
z a p o ^ & i A n i k t v r g j ^ . Komandantom f l o t i l e na Se v i i č u -
r t
^ lmA>
čuvarom pontonskog mosta ^bio je ćjjžaoiaga, je r džamija
znači turski lađa . 2
Brodski 5u rci u glavnome n a s ta n ili jju se
oko svoje t v r đ e ,te na teritorijum u današnjega
Ke?ga trga, oko početka današnje Mesićeve i Starčeviće=
ve u lioeću z Savu i to u posebne kvartove,zvane po
turski mahale,Današnja Mesićeva u lic a još do pred
pola s t o lj e ć a zvala se Rasol, a to je deformacija
turske r i j e č i r e js u l (mjosto gdje stanuju ,/ožjj.ifc
ugodnici).D an ašnji Istočn i dio Broda kraj Glogovice
gdje s t o j i ^©dni^kuxaixu»^3us(p ri;1adao j e u to doba
Zajedno sa okolicom nekome ‘Jurčinu imenom Lutvo,} a
su Njemci ,došavši na upravu u Brodu prozvali to mjo=
sto Lutving, a otuda n astala Lutvinka.
Kao pobožni muslimani “tu r ei su u svakoj
svojoj mahali s a z id a li sebi svoju bogomolju (džami<=
ja) talio da j e odmah.i z a polasku. Turak b ilo u Broau
11"JlcLi' 4
devet džamija, a to j e znak da j e b ilo dovot turskih 7 [ , u
I u** '<'•>■
mahala i l i u lica? >
Katoličko pučanstva u Brodu,,kao šta ro s:j edi» i/i'
o c i ,ž i v j e l i su po svom starom običaju u zadruga a
u svojim malim kućama,ograđenim, velikim drv nim
plotom i l i sibljem, da tako ne bude nikakva veza iz«
me#u n jih i njihovih turskih sugrćiđana, p a su jodni
drugefizbjegavali i z č i s t o vjerskih i s o c ija ln ih
obzira.
Na čelu svih krsaćnskih zadruga u Brodu
Hh./(sob s
bio j e knez i l i knožin,k oji ja sudioVu privatno
pravnim stvarima,dok je kadijo vršio sudovanje
samo nad 'Musi i mani ma, no b ilo j e slučajeva o sob ito u
kasnija vrjmena,d„ ,;u i kršćani tra žili-p r a v d u
kcd k adije.
Duša brodskih k a to lik a to. vn m' turske
vlade b i l i su |TranjeveiVU njihovim rukama bio j e
sav javni i privatni ž iv o t naroda, Turci nisu
t r p i l l svjetovno svećenstvo je r su d ržali da
su ovi ovisn i o Rimu,kojega su Turci smatrali
jedino svojim doraslim protivnikom,a za fra n jevce,
su d ržali .da su oni u vršenju svoj;j v jere posve
ll> /V iH'n'in&A<t
sam ostalnija osim toga fra n je v ci su imali i p rivi«
l e g i j a od sultana Mehmeda o s v o j it e ! ja: Bocn©rf5s©3*r
Ih L f,' jf'lb'ui 'u'ivn-*/ y
/
f. ' ■
U t u r s k o j t v r g j m u Brodu b i l o j e na bedemu i u n u t r a š n j o s t i
bedema drvan^vkuć® u for mi k u l e b l a t o m o b i j e p l j e n i h i b i j e l o
okr 'ć e n i h f t o j a podavalo t o j t u r s k o j tv rg .jav i o s o b it o zanimiv
i z g l e d ,o u t v r g j i su b i l e s t a z e i o v o g j ene d? skom ,da “T u r c i n e u p r l j a j u
c i L e l e f t k d ^ j o ^ i l o b l a t n o v r i j e m e , 1) 1) I z p u t o i i «
/ s a E v l i j e CeJu
U tom j e gra du s t a n o v a o s o č e t k a p a š a , k o j i se j e l e b i j e po
■ - Slavoniji
k a s n i j e i z 5^©šis^gg-e znao &6Ešće n a v r a t i t i i s t a n o v a t i u B r p d u . S ^
" 2£ Smić l gi r.v
T u r s k i v o j n i c i i be^ l i j"e Azat i i č e b e d ž i j e b i l i su O slobogjenje
S lavonije.
u to v r i j e : v j e č i t o na r a tn o m pohodu ^dok v o j n i c i , k o j i su
s t a l n e č u v a l i b r o d s k u t v r g j & v u , z v a l i uu s e M J ^ f e r i i n i s u n i k u d
ir^i
i z Broda piA&sfcaii« Otuda i s eid a u b r o d s k o j o k o l i c i mne go. p o r o d i c a
s a p rež im eno.. N e f e r - v i ć i *
B e š l i j s I č o b e d ž ije b i l i * su|jezgra t u r s k e v o js k e u S l a v o n i j i ,
jtfisu i m a l i „ l a ć e ( nego im j e e n r za v o j n i č k o e l u ž b e davao p o s j e d e
jOj e d i n i h s e l a u S I n v o n i j i , da se i z p r i h o d a t i h s e l a i z d r £ a v ~ j u .
i '
Tako n a s t a d e po S l a v o n i j i t u r s k i l e n s k i s i s t e m . Jedn&» t a k o s e l o
l.ao l e n o ( zvr-lc s e z i j a m e t f a v i ■ e s e l •• u l e n u z v a l o se ^ i m a r . T u r c i
nisu sm jeli s ta ln o p r e b iv a ti r.: s e l i m a nego u gr a d u , za to j e Brod
za vjerne t u r s i - e l a d a b i o pun J u r a k a . Oni p r e t s t a v l . j a j u gotov o
d v jf - p u č a n s t v o u Brt d u r g d j e j e b i l o nekoliko st. t i n a n jih o v ih
dimova { k u ć a ) # Docim u k a t o l i k a u Br đu z a p rv o vreme t u r s k a b i l o
j e oko 40 do 80 k u ć a . Kad b i g j e s e > n a s t a l o b r a n j e l j e & n e i $ - o b i
■lamo &L j a i l i c i m a n j o t i z Broda s;; ^etfitt^ s v o j i h s l u g a i V o j n i k a
u s v o j a s o l n i p o b i r a o fc»sfe£Č, a l i su z n a l i •k rša ćn sk i s e l j a c i
cova. a t i s v o j i m agama i b e z im a $ Br d os obno u k a l i m a , 3) 3) S m i e i k p a s ;
O slobogjenje
O p i s S l a v o n i j e z a iptvo doba t u r s k e vlafcfavine s ki>= Slavonje.
sad^ifii£' p o l i t i č k o g g l e d i š t a ;n a p i sa- j e 1567. F i o » £ n t i n a e Marko
A n t o n i j i P i f f a g e t t i ^ a k e s n i j e 1 susc vac Bartffil K a š i ć D u b r o v č a n i n
*
g o d i n e 1612 1618. 4) 4) S t a r i n e j u g .
. ii A ka d e m ij e b r .
I z Sk^ijovih p u t o p i s a v i d e se p o t i u n o s o c i j a l n e XXII. ’
kulturno i p o litič k e p r i l i k e k a t o l i k a u S l a v o n i j a . - Svi opi=
s u j u t a j n a r o d kao m a r l j i v p o š t e n i _.remn t a d a n j o m p r i l i k a m a
na visokom k u l t u r n o m s t u p n j u ,š to n i a u p r i m j e t n i kod p r i s t a š a
koY<L (i, tu, eh. U'Ij sUtJU' <?•/*■“'
v j e r e s v . p a v l a t . j . kod p ra vo/1 a v n i h ^ a n a r o č i t o i s t i c - u
privrženostV rim skoj crkvi i ^ a p i. Sv o ja g o s p o d a r e ‘f u r k e
ne v o l o (a l i im s e na oko p o k o r a v a j u . 5) 5) F o r m e n g j i n i
< ■ ' | S e t a Bosne ^
?4f!
T u r s k e p r i l i k e u S l a v o n i j i i z _gVII. vijek a n a jb o lje ocrtao
poznati tu r s k i putopisac E v lija Č e le b ija 1 ) l)A kadem ija
naul. a p c e g r .
N i i o d a n od o v i h p u t o p i s a c a l i č n o n i j e p r o š a o k r o z Bepd Č u p i ć o v a .50-=
d i š n j i c a 19#C
premda su i n a č e i r o p u t o v a l i g o t o v o svu S l a v o n i j u , samo Ev«
l i j a Č e l e b i j a p i š u ć i o P o ž e g i i s t i č e / d a j e u Br^du d o b a r >-
kruh / a l i j e s l a b a vod *.
f r v i o p i s Broda i o k o l i c e z a t u r s k e v l a d e u S l a v o n i j i
p o s t o j e $đ b o s r.ns kog ^ a n d : ' a g b e g a I o r a h i m p a š o M er im beg ović a.
OM j e i z i - o l i t i č k i l i s t r a i e g i j ski^ r a z l o ga p r o p u t o v a o b o s a n s k im
v il a jf e to m g o d i n e 1612,} a i z j e š t a j po - l a o u C a r i g r a d V i s o k o j
(P orti* 2) 2) S m i č i g i a s
^ oslobogj^nje
U M&LJrjbegovićevoii i z v j e & L a j u <? stoji da Brod ( Brohod J s i ^ v c n i j o I I
s t r . 5.
l e ž i 0 požeškom Sandžaku u čarobnom k r a j u , da imađe 80 k u ć a
a isto toliko lju d i s ,-so b n i/z a o ru žje. Tu s t a n u j e k a t k a d
£ a n đ f a k b e g p o ž e š k i m a kdjipfcLj^ s t a l n o njemu p r e b i v a . M er im be /
gc v i ć s?.mo s p o m i n j e t u r s k e k u ć e u B r o d ^ a k r š a ć n e k e n j e g a u o p ć e
n e j i n t e r e s i r a j u • I z g l e d a /da j e ivlennbegovidsa o i i s B ro d a
u p o g l e d u t u r s k i h k u ć r: n e i s i r a v a n / j e r j ć u r a k a b i l o mnogo
v i š e p e g o l i s e s p o m i n j t u n v e ■. vorc i z v j e š t a j u fc, vUAi p l ,6,
£* f^Lo f __ __ Ac«V>' ’
Godine 1626 dao j e ifo&Loo p i s Broda
A n a s t a z i j e G r g i ć e v i ć a S„>lić anin.\/^ On j e po n ' l s g K
c a r a F e r d i n a n d a I I . i r o j u t o v o Ugarskom i SI a v e n i j o m ^ k o j t 39-
b i l i pog ^Turcima o s v o j e n e j j s r j e F e r d i n a n d h t i o i m a t i j a s n u
s l i k u onih k rš ć a n s k ih k r a j e v a ^ o j i eu b i l i nokoć s a s t a v n i d io
z e m a l j a Krune Sv. S t j e p a n a (a s ad s , s© n a l a z i l e 1 od t u rs k o m vlašću^
j e r se nadao da ć e o v i k r a j i v i rij i l i k a s n i j e do ć i 1 cd n je «
govu v l a s t , G r g i ć e v i ć j e bi o v r l o u en č o v j e k , t e ^ p i s a o sve /
š t o J e m i s l i o ,đn njegovome g o s t o d a r a u može dobro p o s l u ž i t i « 3)
3) St a r i no Jug,
Koncem o ž u j k a 1626. k r e n u o j e G r g i č e v i ć i z Budicaa u A k a d e m ij e
- XVII s t r . 116
Si avoni ju« i e s t i dan p u t a i z Budim - , r e k c ^ s i j e k a s t i g a o J e
4 travnja u Brođj, oko 7 s a t i n v e č e r . P u t o v a o j e o b uč en
u tursk o d i j e l o ,a dol azio{‘u v ž n i j ^ m j e s t a noću ,dr: ne bude
J u r c i m a u p a d l j i v . Brod mu J e s l o s a 500 k u ć a , t u r s k i h i s a
9 d r a m i j a ^ n d a imade 40 k u ć a k a t o l i k a , k o j i su s v i j S l o v e n c i .
V i ' . ' L- 'f\ ' ' - } T• ’ V •
( S l a v i ) . Nad ovim k a t o l i c i m a k ao^/ nad o k o li c o m , k o j a j e sva,'
k a t o l i č k a v r š i duhovnu i a s t v u J e an o t a c s v . F r a n j e /imenom
f e t a r Bj el v i ć § o š n j a k od K r e š e v a .
Grgičević je kod njega i otsjeo.Sutradan krenuo je iz Bro
da prema Banja Luei pa u d a lj iv š i se za jedan h ita c puške
Broda prema zapadu naišao j e sa svojom pratnjom do ne
kakvih debelih zidova k oji su b i l i napola srušeni a tamoš
n j i ž i t e l j i r e k li su mu da je tu u p r o š lo s ti s t a ja la v e l i
ka palaca despota Djure i da je od t e palače pa do grada
Jajca u Bosni jedan dan puta na konju a da je odatle daleko
do Jajca 17 m ilja ^Le^he neka sredovječna ta lija n sk a mjera
za daljinu}Putujući odavle prema Savi za jedno 2 m ilje n ai
šao je na jedan s t a r i grad na Savi,oko kojega je b ilo jedno
25 turskih kuća a s druge strane Save takodger j e bio jedan
mali gradić imenom Dubočac sa 250 kuća,medju kojima je b ilo
oko 20 k a to ličk ih kuća sa jednim fratrom bosanoem k oji je
tu v ršio župničku službu.Ka i s t o j stra n i Save udaljeno od
. Dubočca za jednu m ilj a ropet je b ilo jedno tursko selo sa
200 kuća,kako su ga u vjerav ali njegovi p r a t io c i,k o j i su po
znavali taj k rajf a l i Grgičević n ij e n iš t a vidio j e r je b ila
pala noć. Putujući dajje uz Savu za jedno pola m ilje,p o što
je b ilo 11 s a t i noći ;legao je spavati sa svojim pratiocima
na polju pod vedrim nebom.Sutradan stig a o je u selo Svinjarski
& g jC danas Davor selo^odakle se je preko Save prevezao na
Bosansku stranu i uputio se prema Banja Luci.Grgičević je po
tom svom iz v je š ta j u našao u Brodu 500 turđkih kuća a samo 40
kuća k a to ličk ih ;dok Merlmbegočrićevo iz v je š ć e spominje samo
80 turskih kuća,a u njihovom putovanju postfcj© samo 14 god.
razmaka.Teško j e u tv r d iti, k o ji j e i i z v j e š t a j v je r o d o sto jn iji.
Malo kasnije no i s t e godine p o s to ji novo iz v je š ć e G rgićević-
evo o Brodufa l i tu /tv r d i da imade u »#«hu 800 k a to ličk ih kuća
1. Star.Jug.
Akad. XVII
s t r . 116
Karakteristična su opažanja Grgićevićeva glede palaće
despota Djure u Brodu.Nastaje p ita n je d a li je Grgičević pod
imenom despota Djure m islio ime despota Stjepana i j&a, to £
b i t i n a jv je r o ja tn ije ,pa je Grgičević kasnije p išu ći svoje
b ilje šk e zamjenlo imena^te mjesto Stjepana metnuo Djure
premda po Dr.Iviću i po madjarskim vrelima ž iv io j e početkom
16 vijek a u Brodu i Djuro B e r is la v ić ,k o j i je p reživ io katae
strofu svojega roda dolaskom Turaka u Slavoniju.Po Mesiću
bio je u vrijeme orooasti St.ienana B erislavl^ a
jfedan Djuro B e risla v ić ^ali ta j je bio v l a s t e l i n u Velikoj
Mlaki u Turopolju.se ivakako je interesantno/da su Etrod-
jani u vrijeme putovanja G rgičevićevog7dakle 90 godina
iza tragične smrti zadnjega feudalnoga gospodara Broda i
ok olice Stjepana B erislavića^ zad ržali uspomenu na taj
slavn i rod pod tudjom vladom i tako uvaženom putniku ka
kav je bio Grgičević pokazali tada valjda jedinu znameni-
t o s t svog mjesta a bez sumnje,da im je i Grgičević
rekao svrhu svoga putovanja ,zato su mu valjda i pokazali
ruSevine toga B erislavićevog grada.Interesantno je i tox
da Grgičević naziva Bosancima.
U daljnjem svom putopisu opisuje Grgičević na t a j i | a n .
jeziku Bosnu oko Banja Luke pa Liku,a onda se opet vraća
na opis iJerničkog i požeškog sandjakafpa opisuje Orahovicu,
Kraljevu V elik u ,V iro viticu i Vukovar,Osijek,Djakovo pa
opet Brod ,te o njemu kaše da ima u njemu 000 k a to ličk ih
kuća a da može dati i v iše vojnika od ovoga broja.Ovo dru-
go iz v je š ć e o Brodu pisao je Grgičevio /Išasnije i po nećijem
kazivanju,vjerojatno po iskazu nekoga franjevca, k oji je po
znavao ovaj kraj^ pa pod tako velikim brojem k ato ličk ih kuća
u Brodu svakako su ubrojene k atoličk e kuće iz brodske oko
l i c e iz s e la Slobodnica,Podvinje,Bukovlje,Vrbu i Ruščicu
gdje je svo pučanstvo b ilo katoličko*/^*
jjn^rtu. i/0. £c A ~jhti V' đrrJ*— '
Par godina kasnije i to 1639, proputovao je kroz Brod
franjevački vizitator^ otac Pavao P e li z z e r 7rodom i z Rovignja/
koji se obično naziva po hrvatskim povjesnim vrelima Pavao
Rovinjanin.On je po nalogu rimske kurije putovao u Bosnu
da iz v id i tamo p r ilik e medju franjevcima pošto su u to do
ba u Bosn^lmenovana b # a 3 biskupa,od kojih n i jedf-n n ij e
Stanovao u B o s n i ^ i t i je v ršio biskupsku službu.U tom pu
topisu na talijanskom jezik u (dao je Pavao Rovinjanin jasnu
slik u kulturnih p r ilik a u Bosni i S la v o n iji ii-to^Boba^^-
l.SM
3. • tfHfeasr.
jgŽhl?*JJugošl
Akad.XXIII
L je ti 1639 putovao je Rovinjanin iz srednje Bosne pre
ko Modriča,Odžaka i planine Vučjaka ,starom Berislavlćevom
^ J
sćddrijćri cestom koja je spajala Brod sa-^rebreničkom bano
vinom u srednjem vjeku i doputovao u Brod.Preko Savo je pre
šao skelom na lij e v u stranu Save $od gra
dom Brodom i odmah o tiša o mjesnome župniku,koji je sta
novao u sred in i grada.Kod župnika je otsjeojprendičio/
sutradan slu ž io misu u drvenoj c r k v ie i koja se n a la z ila
u dvorištu Župskoga stanaka d v o rište b ilo je ogradjeno’
visokim drvenim plotom .Iza mise pošao j e u velikim k o l i
ma pod koja su b ila . upregnuti ja k i konji put Pežege no
tamo se ni je 4imlo n a v r a titi je r su ga n jegovi k a to lič k i
p r a tio c i o d v r a tili od toga.Za Požegu tv rd i da je veća
od Broda i da imade 14 džam ija,te Brod i Požegu naziva
B itta U j<^gra4ovima( a za Požegu jo š kaže ,da j©- nad gra
dom utvrda /S a stellu m /.
N astaje p ita n je ,gdje je s ta ja la ta Župnikova kuća
aa crkvom u sred in i Broda.Kako B r lić u sv^/im,Uspomenama
na s ta r i Brod i s t i č e , da je stara franjevačka crkva u
Brodu s ta ja la n ešto poviše od danačnje kuće poro
dice S eb astijan ovića znači, da je s ta ja la negdj® ii sre
d in i današnje Starčevićeve u llce^ a pojam sredine Broda
smatrao je Rovinjanin tako^da je u$ Brodu uračunao
svu k atoličk u p e r ife r iju od Slobodniee do Rušćice 1
onda j e d o sita sta ra Brodska crkva god. 1639. s t a ja la u
sred in i Broda, kako to Rovinjanin i s t i č e .
Desetak godina k asnije i to god. 1666, p o s to ji opet
opis Broda u Iz v je šta ju oca Petra N ik o lić a fr a n je v c a
Bosne Srebrene ;k o ji je bio član samostana u V elikoj
kod Požege a inače je bio duhovni vikar Zagrebačkog
biskupa u krajevima izmedju Save i Drave k o ji su tada
b i l i pod turskom v l a s t i . I otac N ik o lić je po nalogu
tadanjeg zagrebačkog biskupa Petra P e tr e tić a obišao
župe u donjoj S la v o n iji i pružio vrlo iije fiu s lik u
tadanjih p r ilik a u S lavon iji.O ve krajsve u crkvenom
sm islu svojatao je za sebe zagrebački biskup7a za n jih
se je otimao i bosanski biskup otac M atija B enlić fra
njevac rje r mu je rimska k u rija te župe u dtfibnj^Slavoniji
p o v je r ila radi njegovog lakčeg uzdržavanja i pomaganja
/Bosanskih fra n jev a ca ,k o ji su tada s t a j a l i u vrlo lo š in
m aterijalnim prilikam a.Badi toga j e čudno,da se otac
N ik olić zauzima za ju r is d ik c iju zagrebačkog biskupa u
/y .
V. • ■’ V ' ^ - ' *r L i
vremena kroz S la v en iju ,uvijok putovali in cognito
u t u r si. om i l i dom "ć om -5J e l u a n i k a k o u o d j o u t ađ n v o
' o v r r t s k a modo p u t u j u r e d - v n noću ^ i z b j e g a v a j u ć i t**fiko- con-
t n v o, Voć r i j e s ' m o n e t i F * v ^ ^ R o v i n j a r i i n , aro], n ž o ć i k r o z
S a r a j e v u um U o da n i j o i .-ginuo mak '-r J o b i c »buć o.a u
C(* JC, T<4/n4Mr
tur-r-K h a l j i n o fj o r su ga cfjeca roi o z n " ! ayt o:; t c n i J o no oi">
tor'idu sJtobfGlšanu na t a rr k i na i n . I f r a n j o v c i n i nu s m j e l i
- - * -
Javno n o s i t i o v c j o r o d ;vnick~ on j e l o , n0go su s a n o ć i l i k o s
o b i č n i f r i v i t m c i ta k- da s'e o b i ć n . g đ v j o t a nisu n iš t" ’
r a z l i k e v • lij* 3L a v n j a r a d . vni o .t, h a l j i n o n o o i l i su s:.u.o
unutar stan a i l i s'i o .c s ta r.a* BoJ4 k r š ć a n ~ za t u r s k e v l r d e
b i l a su c r n q , i . ' i za...: ^ o n i * e n j a , d o a .uu samo “J u r c i „ n j o H .
n e o l ta. c rv o n u i l i zelenu b o ju . l ) l)B atinićj
d j e l a v ^r.jc
I' - i j o fiiraa Oto .sat' /»r - t i v n i k <jf4araka b i l e j e franjevac-
II.str.Ili
njć*4£kfl c a r s t v o * Radi t o g ? c;u ? u r c i _ r e t i v n j ©ga. v o d i l i i cT I j e
voli- v oj -o u •cooaaostO'.T. v,; oku .no u v. ok boz voć oge t.-oli =
tici; ; u{/f j r hr . v Jfo i n j -rma..fce c * r s t v * n i j o e c t a l : c ?ur ein u
du'n.-» . B ro jn i agoniđ'boek' g. c a r a no* rc? t a n r su r o v a r i l i >. ro»
n i s u n i a k t i v n o ni asivn ; id i o lo v l i . 1) l ) Š v o a r : 0 g - r- '
a ^ i l i ^ - r i z :(K t r .
Iz g le d v ^ r e jf-tn o r C f 3 brodski 1 : e i n ic u 4538«
V.
b i l i t i, vi zaluKčrri ka njih ov'’ braća drugih rogova *
S - v o n i j o ,i a nogu*. iz ta j r a z l o g ? vlsđnlov. .. o i o g j u
brog,j«Au k a t - l i k a i ' t u r a k vmi.'. . ' u s r o t l j i v a p t ,d a ać©
i „ r i jčitv>l ja;.vo« T u r c i su i •■*■'•3 n i l i u i-rvom ro d u rnn<$*/
k o j i .J e c č i t j » r a t i v n j i h r ' d i c c- k r š ■<a r.i n" f k j i j o bio
>r?m* r.jin .0 ir.irnr: i t c k t i - * n j u T-'.li .su r m ir u j-,1odi ne
ćaku' !•■.<;!*' o t.a r a n t u ^ a o i t ! 'ui r-^ . n i c a (d 1. t.-v sc* :.;ili.;.oni
k r š ć a n a u v o l i k j t.*.rsko j c a r v i n i r e z r-u'alu: 0' i - s a č u v * l i /
š t o n o b i n glo b i t i ,dn' «u ^ u r c i b i l i s u h i a u l u n u s r i -,r ■•■k ■ i h
j h itu raj a .1 :i. ti ••.•3j u t i w 1 i z I 0'?.. ago -j c u ic o
1650 Iu r a li i m , b : u v r i /» c ^ t a n 1 d o b a r će v,; ek / t o z a '
n j o g vo vi u@ n i j a b i l o n i j e d n o buno k a s ć a n u S l a v o n i j i # 9)
__ 2 )Eerajof 65^ =
B r ’d s k i i', t a l i c i M curcirn** • lc-' a l i » j - t (j’o'ie>ga
s t r . 145.
dana#, i t o ko» ; b r t r n c i 1 ©3 o i gi v -.r in u (
j e o .> dedvo zi . atnq f o r i n t " ' d 5 v a k a Lućei^i ' rv r h to g ' ; n a z -
^ viMV'U',)
n a tn u sv tu m i a o h r r a č a ^ i: jx 0 i š a o u c a r s k u bi-'.g^.jnu