ONOMASTIKA

 Imenoslovlje/onomastika –dio leksikologije koji proučava imena

 Onomastik – naziv za vlastito ime
 Apelativ – opća imenica
 Imena djelimo na : antroponime(imena ljudi) i toponime (zemljopisna imena-imena
rijeka,mijesta, planina)
 Onomastički historizmi: Mletci, Carigrad
 Etimologija-znanost o podrijetlu riječi
ANTROPONIMI
 Antroponomastika (antroponimija-imena, prezimena, nadimci; antroponim-ime, prezime,
nadimak)
Podjela imena :
1. Slavenski sloj
 Najstariji sloj hrvatskih imena
 Iz slavenske mitologije; npr.Vesna – božica proljeća, Morana- boginja zime i smrti
 Ostala imena: Buga, Lada, Vida
2. Kršćanski sloj
 Iz Biblije (hebrejska, grčka, latinska)
 David, Sara, Marija, Ana, Ivan, Šimun, Josip, Matej, Marko, Luka, Petar,
Elizabeta
3. Islamski sloj
 Arapska, perzijska i turska imena
 Osman, Aida, Neira, Adnan, Sulejman
4. Sloj posuđenih imena
 Nataša, Igor, Andrej (ruska imena)
 Mia, Mario (talijanska imena)
5. Sloj imena nastala prevođenjem
 Esteban=Stefan, Beata= Blaženka
6. Sloj pomodnih imena
 Elvis, Šeherezada
7. Hrvatska narodna imena
 Borna, Trpimir, Mislav, Domagoj, Branimir, Tomislav
Prezimena
a) Izvedena od osobnih imena (majčino ili očevo): Marić, Lukić. Šimić, Jurić, Anić, Stipić, Milić,
Perica, Roko
b) Izvedena od zanimanja: Kovačević, Mlinarić, Klepac, Lončarić, Pletikapić. Zlatar
c) Nadimci: Naglić, Brzica, Tihić, Žmirić, Rogulja, Zlomislić
d) Imena mjesta, pokrajina, zemalja: Varaždinac, Posavec, Mađarac, Horvat
Načini tvorbe prezimena: ŠKOTSKI (-ić), IRSKI (-o), HEBREJSKI (-ben)

POJMOVI:
Matronimi- prezimena nastala od majčina imena, npr. Anić
Patronimi- prezimena nastala od očeva imena, npr. Jurić
Etnonimi- imena naroda i etničkih skupina (Hrvati, Slaveni)

Latiniziranje, pohrvaćivanje
U periodu humanizma

1
 Ivan Česmički= Janus Panonius
Gajić= Đajić
Galski=Đalski
Pisci latinizirali svoja imena: Marcus Marulus
Za vrijeme hrv. Narodnog preporoda odvijalo se pohrvaćivanje imena; Riter Vezović, Weber,
Tkalčević
TOPONIMI
a) Ekonimi(ojkonimi): imena mjesta
 Varaždin, Sveti Petar u Šumi, Dugo Selo
b) Hidronimi: imena voda
 Sava, Mrežnica, Kupa, Modro jezero
c) Oronimi: imena gora
 Velebit, Medvednica, Ćićarija, Požeška gora, Žumberačka gora

Egzonimi- imena za naseljena mjesta izvan hrvatske, koja se prilagođavaju hrvatskom jeziku; npr.
Beč(Wien), Mletci(Venecija), Jakin(Ancona), Beljak(Villach), Celovec(Klagenfurt), Požun(Bratislava),
Rim(Roma), Prag( Praha)
Etnici- imena stanovnika naseljenih mjesta (Zadranin, Šibenčanin, Požežanin)
Ktetici- posvojni pridjevi izvedeni iz imena naseljenih mjesta(zadarski, šibenski, požeški)

FRAZEOLOGIJA

Frazem- ustaljena veza, najmanje dviju punoznačnih riječi

Frazem isto tako najmanja jedinica, najmanji dio punoznačne riječi
Frazeologiziranje- postupak kojim od slobodne veze riječi nastaje frazem
Frazeologija- grana leksikologije koja proučava ustaljene veze u rječniku (frazeme)
Razlika frazem-fraza; fraza=nešto što ništa ne znači, čisto nešto da kaže, često lažan;
frazem=preneseno značenje, ustaljeni izrazi, ne mogu se mijenjati ili micati

Ustaljeni frazemi
 Ne mogu se mijenjati
 Nevidljiva stabilna forma riječi
 Promatramo preneseno značenje
Perifraze
 Hum- najmanji grad na svijetu
 Zagreb- Hrvatska metropola

FRAZEM
 Sastoji se od izraza frazema i sadržaja frazema
a) Izraz frazema obuhvaća:
o Čine ga najmanje 2 punoznačnice
o Riječi unutar frazema ne mogu zamjenjivati svoja mjesta
o Unutar frazema nijedna punoznačna riječ ne može se izostaviti
b) Sadržaj frazema obuhvaća:
o Unutar frazema dolazi do značenjske preobrazbe- jedna riječ mora promijeniti svoje
značenje, npr. biti u komi što bi značilo loše se osjećati
o Značenje frazem djelomično ovisi o značenju sastavnica

2
Frazemski sinonimi ili istoznačnice – frazemi istog značenja, npr. Suh kao bakalar, tanak kao
čačkalica
Frazemski antonimi – frazemi suprotna značenja, npr. okaljati obraz-osvjetlati obraz, spor kao puž-
brz kao zec
Frazemska jednoznačnica- npr. frazem teče med i mlijeko označava da je svega u izobilju te da vlada
blagostanje
Frazemske višeznačnice- frazem omastiti brk označava najesti se, a označava i „zaraditi“
VRSTE FRAZEMA:
1. Prema središnjoj punoznačnici
A) IMENIČNI FRAZEMI: figa u džepu (prevara), bura u čaši vode, grižnja savjest (grizodušje),
čudan svat (čudak)
B) PRIDJEVNI FRAZEMI: brz kao munja (najbrži), ni živ ni mrtav (polumrtav)
C) GLAGOLSKI FRAZEMI: pokazati zube, dati petama vjetra (pobjeći)
D) PRILOŽNI FRAZEMI: navrat-nanos (brzo), milom ili silom
2. Prema sintaktičkom ustrojstvu
A) FRAZEMSKE SINTAGME: Kamen smutnje (S) nalazio se još uvijek između njih.
B) FRAZEMSKE REČENICE: Svi su znali da vrag ne spava (zavisna objektivna rečenica).
C) FRAZEMSKE SRASLICE: grlom u jagode (nepripremljeno)
3. Prema podrijetlu
A) BIBLIJSKI: nositi svoj križ, palo je kao mana s neba, dolina suza, Judin poljubac
B) FRAZEMI ANTIČKOG PODRIJTELA: kocka je bačena, Ahilova peta, Dođoh! Vidjeh!
Pobijedih!, prerezati gordijski čvor, preći Rubikon
C) NACIONALNI FRAZEMI: ispraviti krivu Drinu, mirna Bosna, mnogo je vode proteklo Savom
D) FRAZEMI IZ KNJIŽEVNIH DJELA: biti ili ne biti, borba s vjetrenjačama, nešto je trulo u
državi Danskoj, cilj opravdava sredstvo
E) FRAZEMI VEZANI UZ RAZLIČITE LJUDSKE DJELATNOSTI: ponoviti nešto iks puta, izazvati
kemijsku reakciju, biti prva violina, stati na loptu, držati u šahu, prva liga, lopta je okrugla