Kako pobijedit pismeni iz komunikacijskih mreža?

Lako ;)

Na ispitu se pojavljuje nekoliko tipova zadataka, pa krenimo redom:

1. Informacijski kapacitet kanala sa šumom

Dvije pokretne stanice međusobno su povezane radio-vezom. Širina komunikacijskog kanala iznosi 5
kHz. Srednja snaga signala iznosi 2,5 W. Kolika je spektralna gustoda snage aditivnog bijelog šuma na
kanalu ako je maksimalna brzina prijenosa 9,6 kbit/s? Za koliko se mora povedati snaga signala da bi
maksimalna brzina prijenosa bila 12 kbit/s (spektralna gustoda snage šuma ostaje ne promijenjena)?
(pismeni ispit 19.06.2009.)

Prvi korak je izračunat srednju snagu (aditivnog bijelog – ova 2 pridjeva su tu samo da zbune studenta
;) šuma, pa je iz njega lako izračunat spektralnu gustodu šuma…

Sad možemo izračunat potrebnu snagu signala (imamo zadano kapacitet C', širina pojasa je ostala
nepromijenjena, kao i snaga šuma.

3,8412 W

Ovo mislim da ne treba dodatno objašnjavat

Paziti na mjerne jedinice!!! Ako de bit lakše, preračunavati sve u Hz, W, bit,… Ako u zadatku traži (ili
zadaje) spektralnu gustodu nečeg, to znači da ide indeks 0 (signal je S, šum je N). Ili jednostavnije, ako
je mjerna jedinica u W/Hz (ili varijacije na temu), automatski je indeks 0 kod oznake. U zadatku može
tražit „za koliko se poveda kapacitet ako se snaga poveda toliko“, ili „koliko treba povedati snagu
signala ako se kapacitet poveda za 20%“. U zadnjem slučaju, treba prvo kapacitet pomnožit sa 1.20, i
onda koristit formule (koje su napisane gore). Mogude su razne kombinacije, ali uvijek je sve zadano
osim jedne veličine, potrebno je malo pretumbat formulu i to je više-manje to.

Još u zadatku širina propusnog pojasa može bit zadana ovako „…sustav koji propušta frekvencije u
pojasu od 300 do 3400 Hz“. Znači, treba oduzet manju vrijednost od vede i dobiveni rezultat
predstavlja širinu pojasa B.

Omjer signal/šum može bit zadan i u dB (decibel), tada je S/N:

Ili može bit zadan boj kvantizacijskih razina L, odnosno broj bita po uzorku r, iz njih slijedi omjer
signal/šum:

Na kraju zadatka riječima napisat odgovor na ono što se traži.

2. Raspoloživost komunikacijskog sustava

Komunikacijski sustav čine terminal i računalo međusobno povezani modemskom vezom.
Raspoloživost terminala iznosi 80%. Neraspoloživost računala iznosi 25%, a neraspoloživost svakog
modema 10%. Raspoloživost voda koji se sastoji od 3 jednaka paralelno povezana elementa iznosi
98%. Za koliko de se smanjiti raspoloživost cjelokupnog sustava ukoliko se izbaci jedan od elemenata
koji čine vod? (pismeni ispit 19.06.2009.)

Prvo treba izračunat raspoloživost cijelog sustava – radi se o serijskom spoju svih elemenata, pa se
oni jednostavno izmnože:

Zatim treba odredit raspoloživost jednog voda (iz paralelnog spoja)…

Znači, ovo je opdenita formula za n vodova paralelno vezanih, odnosno izvedena (koja nama treba)
je:

Sad kad imamo raspoloživost jednog voda, možemo izračunat raspoloživost 2 paralelno spojena voda
(uvrstimo u formulu malo gore), i dobit demo rezultat:

Sad se vradamo u formulu za raspoloživost sustava, i dobit demo rezlutat:

Odnosno, raspoloživost se promijeni za:

Znači, radi se o serijskom spoju nekoliko uređaja. Njihova pojedina raspoloživost se množi da bi se
dobila ukupna raspoloživost. U zadatku može bit zadana neraspoloživost u promilima (‰). Ako je 1%
= 1/100, onda je 1‰ = 1/1000.

U zadatku se mogu pojavit dva računala, ili dva terminala, ili kombinacija računalo-terminal (kao
gore). U svakom slučaju su u igri dva modema.

Raspoloživost voda može zadat i kao npr. 3 serijski spojena voda, te može tražit „za koliko se
promijeni raspoloživost ako su vodovi spojeni paralelno“. Kod serijskog spoja nekoliko vodova, da bi
se dobila raspoloživost jednog voda, treba izvući n-ti korijen iz ukupne raspoloživosti, gdje je n broj
vodova.

Znači, ako je raspoloživost 3 serijski spojena voda 0,75, onda je raspoloživost jednog voda: ,
odnosno 0,9086. Da bi se dobila raspoloživost ta tri voda PARALELNO vezana, potrebno je koristiti
formulu sa prethodne stranice (sa početka zadatka) – dobije se 0,999. Kod paralelnog spoja nekoliko
vodova, ukupna raspoloživost se računa preko neraspoloživosti…

Također može tražit „koliko je vodova potrebno da se raspoloživost popravi za 20%“. Ovdje isto prvo
treba izračunat raspoloživost cijelog sustava, zatim raspoloživost jednog voda (ako nije zadana), pa
koristit slijededu formulu za broj potrebnih vodova:

Gdje je R'V tražena raspoloživost vodova (raspoloživost koja treba bit se podijeli sa raspoloživostima
pojedinih elemenata). Ovu formulu je mogude izvest iz formule za raspoloživost paralelnog spoja n
vodova. Kad se izračuna n, treba ga zaokružit na prvi vedi cijeli broj, jer ne može se dodat 1,68
vodova, nego 1 ili 2…
I ovdje bi bilo dobro napisat riječima odgovor.

3. IP adresiranje
Nekoj organizaciji dodjeljen je blok mrežnih adresa 149.58.0.0/18. Potrebno je uspostaviti 16
podmreža. Za prve 4 i posljednje 4 podmreže odrediti: adresu podmreže, broadcast adresu i raspon
adresa računala (sve adrese u dekadskom obliku). (pismeni ispit 19.06.2009.)

IP adresa se sastoji od 32 binarne znamenke (32 bita), podijeljene u 4 grupe po osam. Na kraju adrese
de se često nadi kosa crta i neki broj – označava duljinu prefiksa u bitovima. Prvi korak u rješavanju
ovakvih zadataka je zapisati adresu mreže u binarnom obliku:

149.58.0.0/ 18
10010101.00111010.00000000.00000000/18  crveno je označen prefiks
Drugi korak je odrediti broj bitova potreban za realizaciju zadanih podmreža – u ovom zadatku traži
se 16 podmreža. 24 = 16, što znači da je potrebno 4 bita, te je stoga adresa i prve, odnosno nulte
podmreže:
10010101.00111010.00000000.00000000/22
Što je zapisano decimalno:
149.58.0.0/22
Treba primijetiti da se prefiks promijenio, odnosno povedao za 4 – upravo ona 4 bita koja su
potrebna za realizaciju podmreža
Broadcast adresa mreže odredi se tako da se prefiks prepiše (u binarnom obliku), a na preostala
mjesta se napišu jedinice:
10010101.00111010.00000011.11111111/22
Odnosno, to je decimalno
149.58.3.255/22
Kod određivanja broadcast adrese, prefiks se ne smije mijenjat (crveno i plavo ovdje), i uvijek treba
ukupno bit 32 binarna broja (prebrojat ;)
Raspon adresa računala je između adrese mreže i broadcast adrese, odnosno: 149.58.0.1/22 –
149.58.3.254/22
Druga podmreža de izgledat ovako:

#1 10010101.00111010.00000100.00000000/22 149.58.4.0/22
broadcast: 10010101.00111010.00000111.11111111/22 149.58.7.255/22
raspon računala: 149.58.4.1/22 - 149.58.7.254/22
znači, kod svake podmreže mijenja se „plava znamenka“, tj povedava za 1. Jedan od trikova za
rješavanje ovakvog tipa zadatka je pogledat broadcast adresu prethodne podmreže, binarno pribrojit
1 i dobit de se adresa slijedede podmreže. Ovo vrijedi samo kad je prefiks veličine do 24 (uključujudi i
24)
slijedede tražene mreže su:
#2 149.58.8.0/22
broadcast: 149.58.11.255/22
raspon računala: 149.58.8.1/22 - 149.58.11.254/22
#3 149.58.12.0/22
broadcast: 149.58.15.255/22
raspon računala: 149.58.12.1/22 - 149.58.15.254/22
#12 149.58.48.0/22
broadcast: 149.58.51.255/22
raspon računala: 149.58.48.1/22 - 149.58.51.254/22
#13 149.58.52.0/22
broadcast: 149.58.55.255/22
raspon računala: 149.58.52.1/22 - 149.58.55.254/22
#14 149.58.56.0/22
broadcast: 149.58.59.255/22
raspon računala: 149.58.56.1/22 - 149.58.59.254/22
#15 149.58.60.0/22
broadcast: 149.58.63.255/22
raspon računala: 149.58.60.1/22 - 149.58.63.254/22

OBAVEZNO NA KRAJU SVAKE ADRESE NAPISAT DULJINU PREFIKSA!

Ako se u zadatku bude tražila maska mreže – ona se određuje tako da se binarno zapiše onoliko
jedinica kolika je duljina prefiksa, i zatim nadopuni nulama do 32, te se to podijeli u 4 grupe po 8
znamenki i preračuna u decimalni, odnosno za ovaj zadatak maska mreže bi bila:
11111111.11111111.11111100.00000000  255.255.252.0

4. Zaštita podataka od pogreške - CRC

Izračunati zaštitne bitove za niz bitova „1110101101“ koji se štite CRC-om. Zadan je generatorski
polinom G(x)=1+x2+x4. U istom sustavu primljen je niz bitova „10101101101011“. Je li potrebno obaviti
njihovu retransmisiju i zašto? (pismeni ispit 19.06.2009.)

Kod CRC-a svi nizovi bitova tretiraju se kao binarni polinomi – polinomi čiji koeficijenti mogu biti 0 ili
1. Ako niz bitova ima duljinu k, polinom de biti stupnja k-1 – pri tome de krajnji desni bit iz niza
predstavljati najniži stupanj u polinomu.

 iz niza informacijskih bitova formirati binarni polinom P(x) koji predstavlja podatke
  polinom P(x) pomnožiti sa vrijednošdu xp , gdje je p stupanj generatorskog polinoma (najviša
potencija generatorskog polinoma)
 dobiveni umnožak podijeliti sa generatorskim polinomom G(x), pri čemu se dobije količnik
Q(x) i ostatak dijeljenja R(x). Dobiveni polinom ostatka R(x) predstavlja CRC, iz kojih se
formira binarni niz – ako je generatorski polinom stupnja 4, CRC de imat 4 znamenke, gdje de
x3 biti prva s lijeva, a x0 četvrta s lijeva. Ako je ostatak npr. x2, crc de biti 0100 (potrebno je
dodati nule, odnosno koeficijente ostalih „znamenki“.
Sve operacije s polinomima se provode po modulo-2 aritmetici – što znači da kod oduzimanja
rezultat je uvijek pozitivan

Znači, iz

Iz generatorskog polinoma vidi se da je

Odnosno

Dijeljenjem dobije se:

Odnosno, ostatak je , iz čega slijedi da je CRC = 0111, odnosno niz bitova sa CRC-om glasi:

11101011010111
U drugom dijelu zadatka primljen je slijededi niz bitova: 10101101101011. Prvi korak je odvojiti CRC
(crveno obojen), zatim kreirati P(x), pomnožiti ga sa xp, te podijeliti sa generatorskim polinomom. Da
sad ne ispisujem sve ponovno, ispisat du samo najvažnije:

Odnosno, CRC je 1101, što znači da je došlo do greške pri prijenosu, te treba ponoviti retransmisiju.

U ovom tipu zadatka nema puno varijacija na temu, i uvijek treba napisat riječima odgovor – treba ili
ne treba ponoviti retransmisiju.

5.

a. Dijkstrin algoritam
Za mrežu prema slici potrebno je prikazati sve puteve između čvorova, te primjenom Dijkstrinog
algoritma pronadi najkradi put između čvorova A i G. (pismeni ispit 19.06.2009.)

Za prikaz svih putova u mreži poželjno je imat papir sa kvadratidima (lakše je crtat). Zatim, ispišu se u
jedan redak svi čvorovi (A – G), te se prate putovi (strelice) sa slike, i tako ucrtavaju na papir. Iznad
svake strelice treba napisat udaljenost (npr udaljenost B-C je 1). Na kraju se broj strelica na papiru
mora podudarat sa brojem strelica u zadatku.

Kao što se vidi sa slike, neki čvorovi su povezani u dva smjera, npr C i F. Udaljenost od C do F je 3, ali
od F do C je 2. Isto tako, udaljenost od B do C je 1, ali od C do B je ∞ (beskonačno).

Drugi korak je tablica, ali prvo algoritam rječima:

 Nacrtati tablicu sa onoliko stupaca koliko ima čvorova i čvorove upisati u prvi redak
  Odabrati početni čvor i označiti ga sa Φ (ili 0, svejedno je. To de ujedno biti i stalni indeks za
početni čvor), a ostalim čvorovima dati privremeni indeks ∞

 Svaki čvor koji nema stalni indeks dobiva novi, promjenjivi, čija je vrijednost udaljenost od
prethodno promatranog čvora, uvedana za indeks prethodno promatranog. Ako u istom
stupcu postoji manja vrijednost, u tablicu se upisuje najmanja vrijednost stupca. Ako dva
čvora nisu povezana granom, njihov indeks je ∞ (ako je u prethodnoj iteraciji postojao broj
manji od ∞, on se upisuje)

 U posljednje popunjenom retku tražiti najmanju vrijednost indeksa koji nije stalan i označiti
ga sa #

 Prepisati cijeli redak (tako kolega Grgid traži), te zaokružiti prethodno označeni indeks. U
slučaju da postoji više jednakih, treba odabrati jedan. Kad se zaokruži neki indeks – on
postaje stalan. Ako je dostignuto odredište, tada je kraj, inače se vrada na korak 2

Znam da ovako izgleda suhoparno i nerazumljivo, bit de jasnije kad nacrtam tablicu ;)

A B C D E F G komentar

∞ 0 ∞ ∞ ∞ ∞ ∞ Znači, početni je B, ostali imaju indeks ∞

7 0 #1 ∞ ∞ ∞ ∞ Tražimo najmanji

7 0 1 ∞ ∞ ∞ ∞ On postaje stalni

Prepisujemo stalni indeks i gledamo od njega

1+3=4 ostale (znači, od C prema dalje). Ovdje postoje 2
4 0 1 ∞ 1+4=5 ∞
#4 indeksa sa vrijednosti 4 – bez obzira koji odabrali,
rezultat de biti isti

4 0 1 ∞ 5 4 ∞ F dobiva stalni indeks 4, prepisujemo ostatak

Prepisujemo stalne i gledamo dalje. Kako je

udaljenost F-E = 4 i kad pribrojimo stalni indeks 4,
∞ 4+4=8
0 1 ∞ 4 11 dobit demo 8, što je vede od 5 (u prethodnom
#4 5 retku). Upisujemo vrijednost 5. Isti slučaj je i sa F-
A (beskonačno je vede od 4)

4 0 1 ∞ 5 4 11 Prepisujemo redak i obilježavamo stalni

4+2=6 ∞ Gledamo sve putove od A…

4 0 1 4+8=12 4
#5 11

4 0 1 12 5 4 11 Prepisujemo redak i obilježavamo stalni

5+2=7 Prepisujemo stalne i gledamo od zadnjeg koji je

4 0 1 12 5 4 dobio stalni indeks
#7

I došli smo do kraja, udaljenost od B do G je 7, što

4 0 1 12 5 4 7 se može provjerit i na slici. Ne trebaju svi čvorovi
imat stalni indeks.
 U tablici su stalni indeksi obojani crveno, da se u Wordu ne patim sa zaokruživanjem ;)

Slika je uglavnom nepromijenjena na ispitima. Mogude su promjene oznaka čvorova ili njihova
udaljenost, te eventualno koja strelica je okrenuta drugačije.

b. Vigenereova šifra
U postupku šifriranja i dešifriranja koristi se Vigenereova tablica (koja bude isprintana na ispitu). Tu
nemam konkretan zadatak sa pismenog, pa du uzet primjere iz auditornih vježbi…

 Kriptirati otvoreni tekst ELEKTROTEHNIČKIFAKULTET ključem ETFOS koristedi Vigenereovu

tablicu
prvi korak je napisati jedno ispod drugog. Ako je ključ kradi od otvorenog teksta, ponavljamo
ga dok ne „potrošimo“ otvoreni tekst. Zatim uzimamo tablicu i u tablici gledamo stupac E i
redak E, te nađeno slovo zapišemo (crveno). Zatim tražimo L stupac i T redak, pa E i F,… ovdje
možemo zamijenit redak i stupac, dobit de se isti rezultat

ELEKTROTEHNIČKIFAKULTET
ETFOSETFOSETFOSETFOSETF
LĐMŽKXGAVATČIŽBMTSHĆŽŽA

 Dešifrirati (ključ je ETF):

kod dekodiranja gledam stupac ključa i u tom stupcu tražim slovo šifriranog teksta, odnosno
u stupcu E tražim U, te pogledam koji je to redak. Zatim u stupcu T tražim O, pa stupac V i
tražim F,… i ovdje je mogude zamijenit redak i stupac (u retku E tražit U)… UVIJEK gledat
redak/stupac ključa i u njemu tražit odgovarajude slovo šifriranog teksta.

WČTIWŽTBUIUWJ
KLJUČKLJUČKLJ
KRIPTOGRAFIJA

 Kriptirati autoključem, ako je otvoreni tekst KRIPTOLOGIJA, a ključ BROJ. Kod kriptiranja
autoključem, otvoreni tekst zapišemo, i ispod njega zapišemo početak ključa, zatim
nastavljamo sa otvorenim tekstom. Dalje kriptiranje se obavlja na jednaki način kao što je
gore opisano.

KRIPTOLOGIJA
BROJKRIPTOLO
LGYŽDĐVĆBYWO

 Dekriptirati autoključem ako je kriptirani tekst LADJDENYBNNBXNXT, a ključ KOD. Početak je

isti kao i u prethodnom primjeru, prepišemo kriptirani tekst, i ispod njega kod. Dekriptiramo
ono što imamo (kao u drugom primjeru), zatim rezultat prepišemo u redak ključa. Postupak
ponavljamo dok ne dođemo do kraja…

LADJĆENYBNNBXNXT
KODBLAISEDEVIGEN
BLAISEDEVIGENERE
Kod zadataka sa kriptiranjem i dekriptiranjem treba dobro gledat tablicu, jer se lako zabunit. Kolega
Grgid je na AV rekao da kao rezultat dekriptiranja bude „smislena riječ“. U zadnjem primjeru rješenje
je Blaise De Vigenere – ime i prezime francuskog diplomata i kriptografa, čovjeka po kome je
Vigenerova šifra dobila ime.

Ovdje se isto preporuča bilježnica sa kvadratidima – radi lakšeg potpisivanja.

Na pismenom, koliko mi je poznato, pojavljuju se tipovi zadataka od 1 do 4, sa drugačijim brojevima i

malim varijacijama na temu, a mijenjaju se 5.a i 5.b. Nadam se da sam dobro objasnio sve zadatke.
Lijep pozdrav i sretno na ispitu,

dr. Rodney McKay

PS ne odgovaram za eventualnu štetu nastalu zbog krivo riješenih zadataka, postoji mogudnost da
sam i ja pogriješio… ;)

PPS svakako prođite auditorne vježbe ;)