UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET POLITIČKIH NAUKA

ODSJEK SIGURNOSNIH I MIROVNIH STUDIJA

PROBLEM SHVATANJA I DEFINISANJA MIRA U BOSNI I

HERCEGOVINI U PERIODU OD 1995. DO 2015.

(Prijava masters teze)

Kandidat: Mirnes Hamzić Mentor: prof. dr. Akademik Dževad Termiz

Indeks br.: 470/II – SPS

Sarajevo, februar 2020. godine.

SKICA SADRŽAJA

I Uvod

1. Problem i predmet istraživanja

2. Naučni i društveni ciljevi

3. Hipoteze i indikatori

4. Naučni pristup – paradigme i metode

5. Naučna i društvena opravdanost

6. Bitni kategorijalni pojmovi ( definicije i klasifikacija )

II Saznanja o predmetu istraživanja

1. Polazna saznanja o predmetu istraživanja

2. Fundamentalna pitanja koja proizilaze iz predmeta istraživanja

3. Koncept mogućih odgovora

III Zaključna razmatranja

Spisak inicijalne literature

UVOD

Bosna i Hercegovina ušla je u treću deceniju trajanja aneksa 4 Opšteg okvirnog sporazuma za
mir u Bosni i Hercegovini (u nastavku: Dejtonski sporazum), tj. svog savremenog i aktuelnog
ustavn-pravnog poretka. Prošlo je više od 20 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma,
sporazuma koji je potpisan kako bi zaustavio ratna dejstva na prostoru Bosne i Hercegovine i
koji je u tom trenutku predstavljao kompromis svih strana koje su učestvovale u pregovorima.
Danas, a i u doba potpisivanja sporazuma, nije se očekivalo da će takav politički sistem da
˝živi˝ ovako dugo, naročito uzimajući u obzir da tokom dužeg dijela nove postdejtonske
historije, prosperitet života građana u Bosni i Hercegovini ima negativne tendencije ili
najblaže rečeno stagnira. Iako je Dejtonski sporazum ispunio svoj prvobitni i najvažniji cilj –
prekinuo rat, zaustavio direktno nasilje, postavlja se pitanje da li je taj sporazum omogućio
razvoj slobode, pravde, prosperiteta i potreban nivo satisfakcije za građane Bosne i
Hercegovine.
1. PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA

1.1. Problem istraživanja

Temeljni problem ovog istraživanja je problem shvatanja i definisanja mira u Bosni i

Hercegovini je usko povezan sa Dejtonskim sporazumom koji u sebi posjeduje potencijal za
izgradnju Bosne i Hercegovine, ali istovremeno i veliki potencijal za njenu razgradnju koja
može opteretiti region i dovesti do novih kriznih situacija. Radi se dakle, o mirovnom
ugovoru koji kontinuirano šalje poruku integristima da je moguće napraviti BiH kao
samoodrživu političku zajednicu, a istovremeno šalje poruku secesionistima da će se raspasti.
Zbog takve ambijentalnosti vlada situacija da, ustvari, nema ulaganja pozitivne energije u
izgradnju političke zajednice. Sve ovo dovodi do debate da li se u Bosni i Hercegovini rat
nastavio drugim, nenasilnim sredstvima, kao i da li je moguće kreirati budućnost zemlje
poštujući različita mišljenja, odnosno graditi svijetliju budućnost za sve njene građane. uloge
velikosrpske ideologije i politike u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocidu nad
Bošnjacima.

1.2. Predmet istraživanja

Predmet istraživanja ovoga rada je dat u samom naslovu istraživanja, koji glasi ˝Problem
shvatanja i definisanja mira u Bosni i Hercegovini u periodu od 1995. do 2015.˝.

U sklopu šireg analiziranja predmeta istraživanja, rad će govoriti o pozitivnom i negativnom

miru u kontekstu današnjeg dešavanja i onoga što je donio sam Dejtonski sporazum.

1.3. Operacionalno određenje predmeta istraživanja

Opći tipski model operacionalnog određenja predmeta istraživanja

Bitni činitelji su:

1. Uslovi: Područje Zapadnog Balkana, pa tako i sama Bosna i Hercegovina, postalo je

poprište jednog od najvećih konflikata, rata, devedesetih godina 20. stoljeća. Rat, koji je bujao
na području Bosne i Hercegovine, početkom devedesetih, donio je, naravno, potpunu
destrukciju u društvenim odnosima, pokušaje secesije i uništenja kulture, genocidne aktivnosti
i druge razarajuće okolnosti koje rat sam po sebi nosi. Stoga, Bosna i Hercegovina, 1995.
godine, biva uključena u Dejtonski sporazum, koji je značio okončanje rata i pripremu za
konstruisanje mira i normalnog života, ponovni rast vrijednosti i suživota na području koje je,
do tada, bivalo obasuto krvlju i netrpeljivošću među narodima koji i danas obitavaju na
potonjoj. Stvaranje nove države i funkcionisanje iste, odrađeno je uz pomoć Dejtonskog
sporazuma, koji je značio novi i historijski trenutak za građane Bosne i Hercegovine, novo
ustavno uređenje, donekle nove granice i drugačiji pogled na mir i suživot, koji je trebao da se
ostvari kroz godine koje idu. Sporazum je konstruisan kao svojevrsna ad hoc varijanta, sa
potrebnim izmjenama kroz vrijeme i uslove koji nalažu iste, kako bi se konstruisao trajan i
pozitivan, stabilan mir. Međutim, još uvijek osjećamo posljedice istog, manjak političke volje
i društvena razdvajanja, koje je, donekle, donio i sam sporazum, manjak htijenja za
promjenom, iz ovog ili onog, manje-više političkog razloga, doveli su nas u stanje stagnacije i
poteškoća za konstruisanje tzv. pozitivnog mira.

2. Subjekti: – mogu biti pojedinci, grupe, zajednice i institucije. U ovom slučaju subjekti su
države, međ. organizacije, političke partije, te razne druge organizacije zadužene za očuvanje
mira i borbu protiv svakog oblika narušavanja sigurnosti i mira.

3. Motivi, interesi i ciljevi: Različiti subjekti imaju različite motive i interese, a njihova
manifestacija varira u zavisnosti od sredine i situacije. Cilj pojedinih političkih partija u Bosni
i Hercegovini, svakako je, iskazivanje neodrživosti države, te stvaranje uslova za negativan
mir i mogućnost secesionističkih djelovanja. Sa druge strane, društvo trpi, školstvo je
podijeljeno, kao i mnoga mišljenja, posebice kod ljudi koji su jednom bivali uključeni u ratna
dejstva na ovom području. Međunarodne organizacije, ipak, vrše proklamaciju mira i
nametanje političkih rješenja, posebice u godinama nakon samog potpisivanja sporazuma,
ponajviše preko djelovanja visokog predstavnika i ovlasti koje su mu date na korištenje,
odnosno mogućnosti. Također, postoje političke partije koje gledaju na Bosnu i Hercegovinu
kao na trajan i suveren subjekt unutar međunarodnih krugova, te podstiču jačanje suživota i
ostvarivanje političkih benefita za BiH.

4. Aktivnosti: Bosna i Hercegovina, kroz jačanje sigurnosnog sektora, reformu odbrambenog

sektora i spajanje OS BiH, svakako je pridonjela stvaranju bolje sigurnosne slike unutar bh.
društva. Jačanje i povećanje suradnje, dijaloških okvira i djelovanje za mir i sigurnost,
prosperitet, prisutna je, ali, po mnogima, u nedovoljnoj mjeri da bismo mogli reći da imamo
pozitivan mir i sklad.

5. Metode i sredstva: se koriste kako bi društveni subjekti došli do određenih ciljeva i

rezultata. Država Bosna i Hercegovina, kao glavni subjekti pokušava stvaranjem pozitivnih
slika i jačanjem objekata za mir i suživot, ostvariti krajnji cilj - pridruženja najvećim
svjetskim organizacijama za mir i sigurnost, nastoji ostvariti mir i harmoniju među
građanima, preko djelovanja, što unutar civilnog društva i potpomaganja istog, što preko
političke aktivnosti. Postoji težnja da se osnuje sigurnosna zajednica država Zapadnog
Balkana koja će na jednom mjestu objediti sve njihove sigurnosne mehanizme kako bi se
efikasnije borile protiv sigurnosnih izazova prisutnih na tom prostoru, te kako bi se stvorio
valjan i pozitivan mir. .

6. Efekti: Posljedica pomanjkanja stabilnosti i pozitivnog mira, čini građane neodlučnim i

stvaraju nepovjerenje, gubitak nade i vjere u prosperitet i krajnju, konačnu reformu Bosne i
Hercegovine i stvaranje najboljeg oblika mira i suživota, koji bi vodio ka prosperitetnom
djelovanju svih naroda koji naseljavaju ovo područje, stvorio mentalnu i svaku drugu
promjenu slike i razmišljanja naših građana.

Vremensko određenje predmeta istraživanja

Vremensko određenje predmeta istraživanja se odnosi na period od 1995. pa do 2015. godine.

Prostorno određenje predmeta istraživanja

Prostorno određenje predmeta istraživanja jeste područje Bosne i Hercegovine.

Disciplinarno određenje predmeta istraživanja

Ovo istraživanje je interdisciplinarnog karaktera u okviru sigurnosnih i mirovnih studija sa

osloncem na saznanja iz drugih nauka i naučnih disciplina (sociologije, ekonomije).

2. NAUČNI I DRUŠTVENI CILJEVI

2.1. Naučni cilj

Svako naučno istraživanje ima svoje ciljeve koji mogu biti dvostruki, tako u “okviru
određivanja ciljeva razlikujemo dvije vrste (grupe) ciljeva: naučne i društvene.” (Termiz,
2009:220) Naučni ciljevi se odnose na “sticanje naučnog saznanja određenog obima i nivoa”
a društveni ciljevi su oni koji su usmejreni na dobrobit ljudi”. U nastavku izdvajamo naučne i
društvene ciljeve ovog rada. Naučni cilj istraživanja podrazumijeva doprinos razvoju nauke i
teorije o problemu shvatanja i definisanja mira u Bosni i Hercegovini.
Naučna deskripcija

Naučna deskripcija ostvaruje se opisom manifestnih normi. Naučna deskripcija poslužit će

nam za razmatranje teorijskih definisanja pojma mir, implikacije i analizu mira u Bosni i
Hercegovini, karakter i vrste mira, što bi na samom kraju trebalo predstavljati temelj za
identifikovanje i definisanje mira na prostoru Bosne i Hercegovine i realizovanje sljedećeg
naučnog cilja.

Naučna eksplikacija

Ovim naučnim ciljem ćemo prezentirati moguća nastojanja i načine za promjenu slike o
samome miru u Bosni i Hercegovinu te o mogućem konstruisanju novih alata za djelovanje
bosanskohercegovačkih organa uprave, kao i presjek stanja u periodu koji je naveden.

Naučna prognoza

Neosporno je da bi izmjena zakonskih odredbi i uređenja, kao i međudržavni ugovori o

sigurnosnim pitanjima garantovali veću sigurnost i stabilnost na prostoru Bosne i
Hercegovine, te boju suradnju. Svakako, potrebna je i promjena svjesti građana, naročito
mlađe populacije o stanju u državi i djelovanje kroz školstvo, posebice u osnovnom i visokom
obrazovanju. Naravno, jedan od najvažnijih zadataka države Bosne i Hercegovine da, u
saradnji sa nevladinim sektorom, stalno i iznova podsjećaju na važnost očuvanja sigurnosti i
mira, da traže/zahtijevaju i bore se za trajan i stabilan mir i da, u skladu sa međunarodnim
humanirarnim pravom, iz dana u dan, korak po korak, odolijevaju i odupiru se novim
sigurnosnim prijetnjama i izazovima, te stvaraju odlike pozitivnog mira.

2.2. Društveni ciljevi istraživanja

Primarni društveni cilj ove master teze je doprinos razumijevanju i sagledavanju realne slike
stanja u kojem se nalazi mir na području Bosne i Hercegovine. Naučna saznanja o pojmu mira
u svijetu, poznate su bosanskohercegovačkom društvu kroz mnogobrojne nauke, studije,
izjave,eseje, relevantnu literaturu, međutim od značaja će postati i istraživanja na polju Bosne
i Hercegovine, koje će uz naučno saznanje definisati i nastojati da ponudi objašnjenje i
klasifikaciju mira na području Bosne i Hercegovine. Društveni cilj istraživanja predstavljen je
kroz pribavljanje, prezentaciju i tumačenje relevantnih činjenica o teorijskim osnovama pojma
mir, sa dodatnim osvrtom na shvatanje i definisanje mira u Bosni i Hercegovini. Rezultati
istraživanja će obogatiti naučnoistraživački fond mirovnog promišljanja u iznalaženju rješenja
za Bosnu i Hercegovinu, kao stabilnu i funkcionalnu državu. Prepoznavanjem i
razumijevanjem mira, stanovnici Bosne i Hercegovine će doći do zaključaka koji mogu
dovesti do promjene svijesti i inicirati određene društvene promjene s ciljem rješavanja
društvenih problema sa kojima se susreću.

3. HIPOTEZE I INDIKATORI

GENERALNA HIPOTEZA

Generalna, odnosno opšta, hipoteza ovog istraživanja bi bila: Problem shvatanja i definisanja
mira u Bosni i Hercegovini u periodu od 1995. do 2015. godine je jedan od razloga zbog čega
ne postoji konsenzus oko promjene političkog sistema koji će iz negativnog mira proizvesti
pozitvni mir u Bosni i Hercegovini, izgradnjom pravednijeg, slobodnijeg, efikasnijeg i
društveno prihvatljivijeg političkog sistema.

POSEBNE HIPOTEZE

1. Razvojem teorija o miru i mirovnih studija, nauka je diferencirala mir na pozitivni i

negativni.
2. Dejtonski sporazum je zaustavio rat ali nije uspostavio pozitivan mir.
3. Stanje mira u Bosni i Hercegovini uslovljeno je unutrašnjim političkim podjelama,
koje su glavni konstituens odrednica iz Dejtonskog sporazuma.
4. U Bosni i Hercegovini je nizak nivo zastupljenosti slobode i pravde.
5. U Bosni i Hercegovini je na djelu visok nivo strukturalnog i kulturnog nasilja.
6. Jedan od preduslova prosperiteta u Bosni i Hercegovini jeste reforma ekonomske
politike.
INDIKATORI

Pisani iskazi stručnjaka iz oblasti sigurnosnih i mirovnih studija, stručna i naučna literatura su
potvrdili da postoji nebrojeno mnogo problema koje je potrebno riješiti na području Bosne i
Hercegovine, koji se tiču proklamacije mira i uspostavljanja vladavine zakona, te stvaranje
atmosfere za konačan i pozitivan mir i sl.Mnogi podaci su tu, a većina njih nam govori o tome
da, mir u Bosni i Hercegovini je uspostavljen Dejtonskim sporazumom, ali u skladu sa
teorijskim osnovama poimanja mira, postoji prostor za određivanje definicije mira koji je
zapostavljen na ovim prostorima. Od 1995. godine do danas, mir u Bosni i Hercegovini
poprima više karakteristika negativnog Naravno, tu su i problemi političkog i organizacijskog
karaktera, odnosno diplomatskog karaktera, kao i mnogi drugi, koji pridodaju ogromne
probleme u sigurnosnom konsolidovanju. Svakako, ovo su samo neki od inicijalnih rezultata
istraživanja. Pored toga, imamo razna razilaženja, prije svega po pitanju poimanja historije,
školstva, pomirenja i društvenog - međusobnog oprosta, po pitanju ciljeva koji se odnose na
učešće u svjetskim organizacijama i sl.

4. NAUČNI PRISTUP I METODE ISTRAŽIVANJA

VRSTE I TIP ISTRAŽIVANJA

Predmet istraživanja jeste problem shvatanja i definisanja mira u Bosni i Hercegovini od

1995. do 2015. godine. Ovo istraživanje je teorijsko – empirijskog karaktera, teorijsko iz
razloga što se oslanja na teoriska saznanja o problemima shvatanja i definisanja mira u Bosni i
Hercegovini, te raznim izazovima koje donosi stvaranje pozitivnog mira, a empirijsko što se
bavi društvenom stvarnosti tj. empirizmu po pitanju dosadašnjih iskustava o problemu
shvatanja i definisanja mira na području Bosne i Hercegovine.

4.1. Osnovne metode naučnog saznanja

Osnovne metode naučnog saznanja koje će biti korištene u ovom istraživanju su:

Analiza sadržaja, ispitivanje, posmatranje, apstrakcija, specijalizacija, dedukcija, sinteza,

konkretizacija, generalizacija i indukcija.

4.2. Opće naučne metode

Pored osnovnih u našem istraživanju koristit ćemo i neke od opće naučnih metoda, a to su:
 1. Hipotetičko-deduktivna opće naučna metoda - „Hipotetičko-deduktivna metoda je
suštinski saznajno postulirana na selektivnom i provjeravanom, potvrđenom
društvenom iskustvu u razna vremena, na raznim mjestima i od mnoštva subjekata.
Dakle, to je dinamičko, promišljeno, generalizovano iskustvo konstituisano u relativno
istinito saznanje“ ( Termiz, 2009:104 ). Ova metoda nam pomaže da potvrdimo
trenutna saznanja o samom problemu i uzrocima dosadašnjeg konstituisanja mira na
prostoru Bosne i Hercegovine.

2. Analitičko-deduktivna - „Bitna odredba ove metode je domišljanje odnosno apstraktno

mišljenje na osnovu empirijskih podataka“. (Termiz, 2009:116). Koja će nam poslužiti
da otkrijemo „idealizovani zakoni i „unutrašnji uzrok“ koji se mogu i moraju provjeriti
u praksi. Pomoći će nam kod otkrivanja razloga za razilaženje u mišljenjima i
djelovanjima, te da otkrijemo stavove i mišljenja o poimanju mira u Bosni i
Hercegovini.
3. Komparativna metoda - koja će nam pomoći da kompariramo određene društvene
pojave međusobno, ali samo one pojave koje imaju određene“ istosti, sličnosti ili
različitosti“(Termiz, 2009:116-117)

4.3. Metode pribavljanja podataka

Od metoda pribavljanja podataka koristit ćemo metodu ispitivanja i metodu analize sadržaja
dokumenata. Kao tehnika metode ispitivanja primijenit će se intervju i anketa što znači izrada
anketnog upitnika.

Pitanja u anketnom upitniku bit će zatvorenog tipa gdje su modaliteti odgovora unaprijed
ponuđeni i formulirani. Metoda analize sadržaja pomoći će nam da definiramo, otkrijemo i
analiziramo podatke.

Izvori podataka - bitan su faktor koji djeluje na valjanost podataka. Tijekom izrade koristili
smo se literaturom koja govori o konstruisanju mira, pozitivnom i negativnom miru,
Dejtonskom sporazumu, bitnim činiocima koji su utjecali na stvaranje današnje slike mira u
Bosni i Hercegovini te drugim relevantnim sadržajima iz domena problema istraživanja.
5. NAUČNA I DRUŠTVENA OPRAVDANOST ISTRAŽIVANJA

„Naučni i društveni doprinos ne ostvaruje se samo rezultatima istraživanja u naučno-saznajnoj

sferi ili rješavanju društvenog problema već i samim događajem istraživanja“.(Termiz,
2009:238).

5.1. Naučna opravdanost istraživanja

Naučno opravdano istraživanje je ono istraživanje koje doprinosi proširivanju, primjenjivosti i

pouzdanosti naučnog saznanja o predmetu ili metodu nauke, tj. o predmetu ili metodama
istraživanja.

Nauka kao takva, dovodi istraživača i nas da se zapitamo da li ona uopće može pridonijeti
kvalitetnom saznanju o samom značaju fenomena genocida i agresije. Iako postoje ogromna
saznanja i dokumenti o samome Dejtonskom sporazumu i dešavanjima na prostorima bivše
Jugoslavije, kao i o samome miru u Bosni i Hercegovini, svakojakim teorijama i praksama
ovdašnjih političara i sl., ipak, uvijek postoji prostora da izrazimo neka nova saznanja i
činjenice, povežemo iste i samim time, proširimo saznanja javnosti o tim fenomenima. Na
svojevrstan način, bitno je i realistički prići problemu, objektivno prosuđivati i iznositi valjane
podatke, na osnovu činjeničnog stanja i saznanja. Također, kroz projektne aktivnosti potiče
se diskusija između ključnih aktera u ovoj oblasti kako bi se definiralo i iskazalo stvarno
stanje. U naučnom saznanju ovoj se temi daje površna saznanja i to zbog nedostatka,
donekle, valjanih analiza. Ovo istraživanje će ponuditi empirijske podatke koji će
doprinijeti fondu naučno teorijskog saznanja. Korištenjem različitih metoda za
prikupljanje podataka opravdati će ili će negirati trenutna te dati nova naučna saznanja.
Rezultati ovog istraživanja trebaju predstavljati savremenija teorijska i praktična saznanja
o ovoj pojavi, što bi značajno proširilo njene teorijske osnove i doprinijelo ukupnom
fondu naučno -teorijskog saznanja o miru u Bosni i Hercegovini. Ovo istraživanje bi
objedinilo dosadašnji materijal, te poslužio kao platforma za dalje istraživanje. Kako bi
istraživanje bilo naučno potkrijepljeno i opravdano, problem će se obraditi sa sigurnosnog,
politološkog, sociološkog i ekonomskog kao i svih drugih, potrebnih aspekata. Nova
naučna saznanja će pomoći budućem istraživaču da postavi nove hipoteze te da uspostavi
nove smjernice za kvalitetnije znanje i predstavu o miru u Bosni i Hercegovini, te
posljedicama Dejtonskog sporazuma i pridonijeti stvaranju slike političke javnosti.

5.2. Društvena opravdanost istraživanja

Društvena opravdanost procjenjuje se na osnovu rezultata istraživanja u rješavanju
društvenog problema. Od izuzetnog značaja je podrška javnosti u procesu kreiranja novih
i javnih mišljenja, kao i politika i zbog toga se nadležni organi trebaju posvetiti pažnju na
valjano učenje i saznanja o samome problemu ovoga istraživanja. Rezultati istraživanja
doprinijeti će kvalitetnijim saznanjima, te pridonijeti stvaranju stvarne slike o potonjem.
Ovo istraživanje i njegovi rezultati, trebaju omogućiti, sa jedne strane valjano poznavanje
i prezentovanje istraživnog predmeta, a sa druge strane, djelovati na smanjenje društvene
napetosti te orijentisati se ka društvenoj akciji. Upravo su društvene promjene razlog zbog
kojih je ovo istraživanje društveno opravdano i potrebno ga je sprovesti.

6. OSNOVNI KATEGORIJALNI POJMOVI

S obzirom na kompleksnost ove problematike javlja se potreba za definiranjem centralnih

kategorijalnih pojmova, koji se uočavaju u naslovu teme istraživanja. Pojmovi koji
proizilaze iz naslova teme i koji čine teorijsku osnovu istraživanja su:

• Mir

• Rat

• Negativni mir

• Pozitivan mir

• Sloboda

• Pravda

• Strukturno nasilje

• Kulturno nasilje

• Politički sistem

• Mirovni ugovor
Predmet analize će bit i svi drugi pojmovi za kojima se ukaže potreba, a sve u cilju što
efikasnije, jasnije i potpunije elaboracije predmetne teme.

• Mir – ˝U pozitivnom smislu, označava postojanje normalnih odnosa, reda,

harmonije i mirnoće, uspostavljenih nakon perioda nereda, pobune i oruanih sukoba. U
negativnom smislu, mir označava statičnost, nepokretanje, mirovanje, pasivnost, čime se
suprotstavlja promjenama. U međunarodnim odnosima, mir se definiše kao odsustvo ili
prestanak rata među državama.˝ (Hajdarević, 2007: 483)

• Rat – ˝Intenzivan i kompleksan sukob država, vojnih saveza ili antagonističkih

grupa unutar države u kojem se primjenjuje nasilje i vodi oružana borba. Osnovni je
sadržaj rata oružana borba, ali i drugi oblici borbe i otpora koji ga čine totalnim. Prema
definiciji koja je još prihvaćena, a potiče od pruskog generala i vojnog teoretičara Karla
Klauzevica: ˝Rat je produžetak politike, drugim, nasilnim sredstvima.˝˝ (Kasumović,
Huseinbašić, 2000: 311)

• Negativan mir - ˝Odsustvo svih vrsta nasilja. Podrazumijeva odsustvo direktnog

nasilja (rata), ali ako ostane na tom nivou nema prosperiteta.˝ (Galtung, 1969: 167)

• Pozitivan mir - ˝Mir je nešto više od oružja koje miruje: mir se definiše kao proces
koji je usmjeren ka postizanju određenog cilja tokom kojeg se radi o tome da ljudi
pokušavaju svojim angažmanom doprinijeti prevazilaženju konflikatam te njihovom
nenasilnom rješavanju i da poštuju ljudska prava, socijalnu pravdu i demokratiju, te da
svakodnevno rade na njihovom ostvarivanju.˝ (Galtung, 1969: 167)

• Sloboda - ˝Jedan od osnovnih i najsloženijih filozofskih pojmova i pojmova

ljudske misli i prakse uopšte. U uobičajenom smislu, mogućnost čovjeka da, živeći
zajedno sa drugim ljudima, izražava u cjelini i na adekvatan, društveno primjeren način,
sebe i svoje ljudske potencijale i da zadovoljava svoje individualne i društvene,
materijalne i duhovne potrebe. U političkom smislu, pravo čovjeka da čini sve što
zakonom nije zabranjeno i što ne šteti ili ograničava slobodu drugih, jednakost i
ravnopravnost sa njima.˝ (Beridan, 2001: 355)

• Pravda - ˝Prva vrlina društvenih ustanova, kao što je istina prva vrlina sistema
mišljenja. Jedna teorija koliko god bila elegantna i ekonomična mora se odbaciti ili
izmijeniti ako je neistinita; na isti način zakoni i ustanove, ma koliko bili efikasni i dobro
uređeni, moraju se reformisati ili ukinuti ako su nepravedni. Prava poriče da se gubitak
slobode nekih poravnava većim udjelom u dobru ostalih. Ona ne dozvoljava da se žrtve
koje su nametnute nekolicini nadoknade većim zbirom prednosti koje uživaju mnogi.
Prema tome, u pravednom društvu slobode jednakog građanskog statusa smatraju se
riješenim: prava obezbjeđena, pravdom nisu predmet političkog pregovaranja niti račun
društvenih interesa.˝ (Rawls, 1999: 44)

• Strukturno nasilje - ˝Nasilje je prisutno kada se na ljudska bića utiče tako da

njihova stvarna somatska i mentalna shvatanja budu ispod njihovih potencijala shvatanja.
Onu vrstu nasilja u kojoj postoji akter koji vrši nasilje nazvaćemo lično ili direktno, a
nasilje u kojem takav akter ne postoji, nazvaćemo strukturno ili indirektno.˝ (Galtung,
1969: 168)

• Kulturno nasilje - ˝Podrazumijeva one aspekte kulture, simboličke sfere naše

egzistencije – a tu spadaju religija i ideologija, jezik i umjetnost, empirijske i formalne
nauke – koji mogu da se koriste da se opravda ili legitimiše direktno ili strukturno nasilje.˝
(Galtung, 1969: 167-169)

• Politički sistem - ˝organizovana cjelina političkih djelatnosti i odnosa, političkih

organizacija i institucija i političke kulture. Politički sistem je jedan od podsistema
globalnog društva kao relativno samostalne, organizovane cjeline svih društvenih
djelatnosti i odnosa, grupa, organizacija i institucija, kulture.˝ (Ibrahimagić; Seizović;
Arnautović, 2010: 22)

• Mirovni ugovor - ˝Međunarodni akt između zaraćenih strana kojim se uspostavlja

stanje mira. Osim toga, ovim aktom utvrđuju se i druga pitanja kao što su: ustupanje
područja, ratna odšteta, povratak zarobljenika, imovinska pitanja, garancije i dr.
Potpisivanjem mirovnog ugovora prestaju neprijateljstva, a ratno stanje prestaje kada
mirovni ugovor stupi na snagu.˝ (Kasumović; Huseinbašić, 2000: 215)
II SAZNANJA O PREDMETU ISTRAŽIVANJA

1. Polazna naučna saznanja o predmetu istraživanja

1.2. Naučno verifikovano saznanje

Naučno verifikovana saznanja o ovom predmetu ukazuju na naučna saznanja o pojedinim

vrstama izazova po pitanju osiguravanja trajnog i pozitivnog mira, prosperiteta na području
Bosne i Hercegovine, svakako su obilna, zavisno od toga koji se problem/izazov gleda. Bosna
i Hercegovina, nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, biva u raznoraznim problemima,
po pitanju shvatanja samoga mira i konsolidovanja političke i ekonomske, sigurnosne
situacije. Nadalje, teorijski aspekti govore da samo odsustvo direktnog nasilja, ne predstavlja
mir sam po sebi, dok pojedini teoretičari donose kvalifikacije i pojašnjavaju da mir može biti i
negativan. Analizirajući prethodno rečeno, odnosno negativnog mira, prepoznajemo
neophodnost shvatanja i definisanja mira u Bosni i Hercegovini. Problem shvatanja i
definisanja mira u Bosni i Hercegovini je usko povezan sa Dejtonskim sporazumom, koji u
sebi posjeduje potencijal za izgradnju Bosne i Hercegovine, ali istovremeno i veliki potencijal
za njenu razgradnju koja može opteretiti region i dovesti do novih kriznih situacija. Dakle,
naučna saznanja ukazuju na postojanost, problematiku definisanja mira, također i ukazuju na
načine rješavanja pojedinih, što ćemo iskazati u samome radu

2. Fundamentalna pitanja

1. Šta, po Vašem mišljenju, predstavlja osnovnu prijetnju miru u Bosni i Hercegovini?

2. Koliko je, po Vašem mišljenju, Dejtonski sporazum odgovoran za današnju socijalnu
sliku u Bosni i Hercegovini?
3. Koji su, po Vašem mišljenju, osnovni nedostaci za potpuno konsolidovanje pozitivnog
mira u Bosni i Hercegovini danas?

3. Koncept mogućih odgovora

1. Osnovnu prijetnju miru u Bosni i Hercegovini predstavlja međuetnička netrpeljivost i

postojanje pomanjkanja političke volje, uticaj susjednih država na destabilizaciju,
nedostaci Dejtonskog sporazuma i novih reformi i sl.
2. Dejtonski sporazum, svakako predstavlja jedan od najbitnijih aspekata mira u Bosni i
Hercegovini, samim time, snosi veliku odgovornost za postojanje mira, onakvog
 kakav jeste, danas. Ipak, ne trebamo isključiti niti socijalnu i historijsku, ili ipak
političku sliku.
3. Osnovni nedostaci za postojanje pozitivnog mira su: reforme uprave, školstva,
politička volja, prepoznavanje kulturnih sličnosti, zajedničko djelovanje, socijalno
osvještavanje i drugi.
III ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Svakako da ova tema sa sobom donosi mnogobrojna druga polja, te je, kako smo i rekli, zbog
toga i samo istraživanje ocjenjeno kao interdisciplinarno. Mir u Bosni i Hercegovini jeste,
vjeruje se, trajna forma, ipak, pogledamo li historiju, kao i dešavanja u povijesti, potrebna su
mnoga, još veća nastojanja kako bi se on doveo na razinu pozitivnog mira i prosperiteta za sve
građane Bosne i Hercegovine. Prepoznavanje osnovnih značajki i davanje svojevrsnih uputa
građanima, kroz medije, školstvo i obrazovanje, svakako bi doprinijeli stvaranju bolje
socijalne, privredne, sigurnosne, ekonomske i drugih aspekata, koji su potrebni za normalno
funkcionisanje države, te sam napredak društva i nivoa, odnosno životnog standarda.
Objedinjenje svih razmišljanja, kao i slučajeva koji se direktno vežu za mir i poteškoće pri
konsolidaciji istog, kao i recentne događaje koji se vežu za potonji, uveliko će biti obrađene,
te činioci koji ih deskriptuju, biće izraženi u velikoj mjeri samim istraživanjem, kao i kroz
dosadašnje rezultate.
POPIS INICIJALNE LITERATURE

1. A. Kasumović; Ć. Huseinbašić, Enciklopedijski rječnik odbrane Bosne i Hercegovine,

Sejtarija, Sarajevo, 2000.;
2. I. Beridan, Leksikon sigurnosti, DES, Sarajevo, 2001.;
3. J. Galtung, Nasilje, mir i mirovna istraživanja, International Peace Research Institute,
Ohio, 1969.;
4. J. Rawls, Teorija pravednosti, Oxford University Press, 1999.;
5. M. Hajdarević, Enciklopedijski rječnik diplomacije i međunarodnih odnosa,
Connectum, BiH, 2007.;
6. O. Ibrahimagić; Z. Seizović; S. Arnautović, Politički sistem Bosne i Hercegovine,
Promocult, Sarajevo, 2010.
7. Termiz Dževad, Metodologija društvenih nauka, NIK Grafit, Lukavac, 2009.

BIOGRAFIJA