Drugi razred

 Kako se dijeli hemija?

Hemija se dijeli na organsku i neorgansku. Anorganske spojeve izučava anorganska
hemija, a organske organska. Postoji još podjela na analitičku (sastav tvari), fizikalnu,
biohemiju.
 Navedi razlike između organskih i anorganskih spojeva!
Razlika između organskih i anorganskih spojeva je: organski spojevi imaju niske tačke
topljenja i ključanja, ne rastvaraju se u vodi, sagorijevaju, dok anorganski imaju
visoke tačke topljenja i ključanja, rastvaraju se u vodi i ne sagorijevaju
 Značaj organskih spojeva!
Organski spoojevi značajni su u ljudskoj ishrani( bjelančevine, karbohidrati, masti,
vitamini), odjeća i obuća prave se od materijala koji se sastoje od organskih spojeva:
vuna, svila, pamuk..., goriva se sastoje od organskih spojeva: drvo, ugalj, nafta...,
sintezom su dobiveni mnogi proizvodi kojih nema u prirodi kao što su: lijekovi,
eksplozivi, mirisi, boje, sapuni..

 Kako se dijele organski spojevi?

Organski spojevi dijele se: na osnovu elementarnog sastava (karbohidrogeni, derivati
karbohidrogena), prema tipu veze ( zasićeni i nezasićeni), prema obliku molekula
( aciklične i ciklične), prema funkcionalnim grupama ( aldehidi, fenoli, ketoni, estri,
etri..,).

 Predstavi strukturu atoma karbona!Objasni ekscitaciju / pobuđivanje atoma karbona!

 Predstavi na primjeru: reakciju supstitucije, adicije , eliminacije!

 Kako se dijele karbohidrogeni?

Dijele se na aciklične i ciklične.
Aciklični zasićeni -alkani i nezasićeni - alkeni i alkini.
Ciklični zasićeni - cikloalkani i nezasićeni - cikloalkeni i areni.

 Šta su alkani?
Najjednostavniji karbohidrogeni. Imaju jednostruku vezu. Molekuli su otvorenog niza.

 Predstavi sp3 hibridizaciju atoma karbona!

 Šta je jednostruka veze?

Hibridizovane orbitale atoma C su veoma povoljne za preklapanje sa s orbitalom
atoma H, pri čemu nastaje zajednički elektronski oblak koji povezuje oba atoma, a
prostire se simetrično oko ose koja spaja dva jezgra. Ovakva veza je jednostruka.

 Koja je opća formula alkana?

CnH2n+1

 Šta su alkil grupe?

Alkil grupe. Ako se od molekula alkana oduzme jedan atom H dobije se alkil grupa.
 Fizičke osobine alkana
Nalaze se u sva tri agregatna stanja: prva četiri homologa su u gasnovitom agregatnom
stanju, od petog do petnaestog su tečnosti, a preko petnaest su čvrste tvari; nerastvorljivi u
vodi, a rastvorljivi u org.rastvaračima; tačke topljenja i ključanja pravilno se mijenjaju s
porastom broja C atoma.

 Hemijske osobine alkana?

Reakcije halogenovanja, sulfovanja i nitrovanja, reakcije sagorijevanja-oksidacije.

 Navesti neke alkane?

Metan, etan, propan, butan, pentan, heksan, heptan, oktan, nonan, dekan, undekan....
CH4, C2H6, C3H8, C4H10...

 Nomenklatura alkana?
IUPAC pravila, nastavak –an.

 Homologni niz?
Alkani su homolozi metana. Niz spojeva koji se po strukturi ne razlikuju , imaju vrlo
slične hemijske osobine, fizičke osobine se pravilno mijenjaju, dobivaju nazive na isti
način.

 Izomerija i tipovi izomerije kod alkana?

Pojava da dva ili više organskih spojeva imaju molekule sastavljene od istog broja atoma i
vrste atoma, a tipovi veza su također isti, ali se ti spojevi razlikuju po fizičkim i hemijskim
osobinama.
Strukturna izomerija.

 Cikloalkani?
Karbohidrogeni kod kojih su C atomi vezani jednostrukom vezom, a molekuli su
zatvorenog niza ili imaju cikličnu-prstenastu strukturu. (Pr. Ciklopropan, cikloburan,
ciklopentan...)

 Alkeni?
-sp2 hibridizacija
-dvostruka veza u molekulima (nezasićeni spojevi)
-najjednostavniji alken je eten ( C2H4 )
-opšta formula alkena je CnH2n
-nomenklatura: IUPAC PRAVILA , nastavak –en
-izomerija: položajna (prema položaju dvostruke veze) i prostorna (cis i trans)
-fizičke osobine su slične alkanima
-hemijske osobine: reakcije adicije; adicija hidrogena, adicija halogena, adicija
hidrohalogenida, adicija sulfatne kiseline, oksidacija, polimerizacija.
 Dieni?
Spojevi koji imaju dvije dvostruke veze u molekulima.
Konjugovani ( dvije dvostruke veze između kojih se nalazi jedna jednostruka)
Izolovani (dvije dvostruke veze između kojih se nalazi više jednostrukih)
Kumulovani (dvije dvostruke veze na jednom C atomu)

 Cikoalkeni
Karbohidrogeni koji imaju molekule ciklične strukture, C atomi čine jednu dvostruku
vezu; ako imaju dvije dvostruke veze to su dieni, tri trieni... (Cikobuten, cikopenten..)

 Alkini?
-sp hibridizacija
-trostruka veza
-opšta formula CnH2n-2
-nomenklatura: IUPAC pravila, nastavak –in
-najjednostavniji alkin je etin C2H2
-fizičke osobine su slične alkanima i alkenima

-hemijske osobine: reakcije adicije

 Aromatski karbohidrogeni?
Karbohidrogeni koji u svom sastavu imaju molekul benzena.

 Fizičke osobine benzena?

Tečnsot bez boje, karakterističnog i jakog mirisa. Ključa na 80 0C, a mrzne na 5,53 0C. Ne
rastvara se u vodi, ali se rastvara u organskim rastvaračima. Sam benzen je dobar
rastvarač organskih spojeva: masti, ulja, smole...

 Hemijske osobine benzena?

-reakcije aromatske supstitucije
-reakcije adicije
 Supstitucioni derivati benzena?
Mono- , di- , tri supstituirani derivati benzena.
Disupstituirani se javljaju u tri izomerna oblika: orto, meta, para.

 Navesti jednu reakciju dobivanja benzena?

 Alkoholi?
-hidroksilni derivati karbohidrogena, spojevi koji nastaju zamjenom jednog ili više atoma
H sa –OH grupom u molekulu karbohidrogena
-opća formula R-OH
-nomenklatura: IUPAC pravila, nastavak-ol
-izomerija: poziciona i strukturna
-podjela: jedno-, di-, tri hidroksilni alkoholi; primarni, sekundarni i tercijarni
-mogu se dobiti djelovanje vode na alkil halogenide (pr.
-fizičke osbobine alkohola: metanol i etanol se u svim omjerima miješaju sa vodom i to su
bezbojne tečnosti male gustine, alkoholi koji imaju od 4 do 11 C atoma su uljaste tečnsoti
koji se slabije rastvaraju u vodi: dok su alkoholi koji imaju preko 11 C atoma čvrste tvari
koje se ne rastvaraju u vodi.
-hemijske osobine: alkoholi su neutralni spojevi, p H im je oko 7; mogu reagovati sa
alkalnim metalima pa nastaju alkoksidi; alkoholi se lahko oksiduju pa se dobiju aldehidi i
ketoni; reaguju sa kiselinama i pri tome nastaju estri.
-važniji alkoholi su metanol, etanol, etandiol, glicerol...
 Fenoli
-fenoli su hidroksilni derivati benzena, a to znači da su u molekulu benzena jedan ili više
atoma H zamijenjeni sa –OH grupom
-podjela : mono-, di- i tri hidroksilni fenoli
-fizičke osobine: fenoli su čvrste supstance; imaju visoke tačke ključanja i topljenja; u
vodi se rastvaraju ali slabije nego alkoholii rastvorljivost se povećava zagrijavanjem;
imaju karakterističan miris i otrovni su
-hemijske osobine: vodeni rastvori fenola reaguju kiselo; fenoli mogu reagovati sa bazama
i nastaju fenolati (spojevi slični solima)

 Etri
-derivati alkohola
-opća formula R-O-R,
-prosti i mješoviti
-primjer: dimetil eter, metil etil eter (nomenklatura: ako su dvije iste alkil grupe dodaje
sprefiks di, a ako su različite prvo se istakne naziv manje,a onda naziv veće alkilne grupe)
-etri se mogu dobiti: djelovanjem jakih dehidratacionih sredstava na alkohol (pr.

-fizičke osobine: veza između C i O atoma je slabo polarna, tačka ključanja povećava se s
porastom broja C atoma
-hemijske osobine: etri ne reaguju sa alkalnim metalima, razblaženim kiselinama i bazama
i slabim oksidacionim sredstvima, a reaguju sa konc.jakim kiselinama i jakim
oksidacionim sredstvima (

 Aldehidi
-dobivaju se oksidacijom primarnih alkohola
-nomenklatura: IUPAC pravila, nastavak – al
-pr: metanal, etanal, propanal...
-fizičke osobine: aldehidi imaju niže tačke topljenja i ključanja u odnosu na odgovarajuće
alkohole, jer ne grade H veze; dobro se miješaju sa vodom; prvi član homolognog niza je
gas, ostali niži su tečnosti neprijatnog mirisa, a viši su čvrste tvari prijatnog mirisa i slabije
rastvorljivosti u vodi
-hemijske osobine: reakcija adicije HCN, adicije hidrogena, aldehidi reaguju sa
alkoholima i daju poluacetale i acetale.
-važniji aldehidi: metanal, etanal, benzaldehid...
 Ketoni
-sadrže karakterističnu funkcionalnu grupu (keto grupu) koja je vezana za dvije alkil
grupe
-dobivaju se oksidacijom sekundarnih alkohola
-prosti i mješoviti ketoni:

-nomenkaltura: IUPAC pravila, nastavak-on

-primjer: aceton, butanon, acetofenon...
-izomerija: položajna /poziciona
-fizičke osobine: keto grupa je slabo polarna; niži homolozi su tečnsoti dosta prijatnog
mirisa
-hemijske osobine: adicija hidrogena, adicija natrij hidrogensulfita

-važniji ketoni: aceton, acetofenon

 Karboksilne kiseline
-imaju karboksilnu grupu
-podjela: mono-, di-, polikarboksilne kiseline; zasićene, nezacićene...
-nomenkaltura: IUPAC pravila, nastavak – ska kiselina
-primjer: metanska ili metan kiselina, etanska ili etan...
-dobivanje:

-fizičke osobine: karboksilne kiseline imaju vrlo visoke tačke ključanja u odnosu na druge
organske spojeve; prva tri člana homognog niza su bezbojne tečnosti oštrog mirisa, od 4.
do 9. su uljaste tečnosti neprijatnog mirisa, viši homolozi su tvari čvrste bez mirisa; niži
niži homolozi se miješaju sa vodom, u svim omjerima, srednji se slabo rastvaraju u vodi, a
viši se ne rastvaraju u vodi.

-hemijske osobine: vodeni rastvori su kiseli:

-karb.kis. reaguju sa metalima pri čemu nastaju soli i izdvaja se H:

-karb.kis.reaguju sa bazama pri čemu nastaju soli i izdvaja se voda:

-važnije kiseline su: metan, etan, butan, pentan, palmitinska, stearinska kiselina; etan
dikiselina, mliječna, benzojeva, salicilna, pirogrožđana...
 Estri
-nastaju reagovanjem kiselina i alkohola

-neki estri su: etil acetat, etil formijat, amil acetat, glicerolski trinitrat...

 Organski spojevi sa N
Nitro spojevi koji u svom sastavu imaju nitro grupu vezanu za alkil grupu
(nitro metan, nitro etan, nitro butan...)

-podjela: aciklični i aromatični; primarni, sekundarni i tercijarni.

-izomerija: položajna

-nitro spojevi se dobivaju nitrovanjem alkana:

-nitro benzen

Amini
-derivati amonijaka; dobivaju se zamjenom jednog, dva ili tri atoma H u amonijaku sa
karbohidrogenovim radikalima
-podjela: primarni, sekundarni i tercijarni

-anilin – najznačajniji aromatični amin

-amidi – najlakše se dobivaju djelovanjem amonijaka na kiselinske hloride:

-značajan amid je karbamid ili urea