Srednjovjekovno plemstvo

Petra Sršić
Bilješke
Feudalno društvo, str. 148-176.

Vazalitet i leno
Vazalsko priznavanje podložnosti
1. Čovjek nekoga drugog čovjeka
 osobna ovisnost sama po sebi (grof kraljev čovjek)

 najviše „feudalizirano“ područje Europe  S Francuska, rajnska i švapska Njemačka

(ex-karolinško C)
 vrhunac 10.- 12. st.
2. Vazalsko priznavanje podložnosti u feudalno doba
 obred priznavanja vazalske podložnosti (fr. Hommage, njem. Mannschaft)  2
čovjeka jedan nasuprot drugom, 1 želi služiti, 2. prihvaća da bude gospodar, 1.sklapa
ruke i udružene ih stavlja u ruke drugoga (simbol podvrgavanja, često klečao), 1.
izgovara priznanje da je njegov čovjek, te se ljube usta (sporazum, prijateljstvo)
 2. – senior, 1. – „čovjek“ toga seniora, „vazal“, poč.12.st. „komendirani“
 Germansko podrijetlo simbolike, bez kršć. obilježja
 kasnije se, vjj. u karolinško doba nadogradio vjerski obred pružanja ruku nad
Evanđelje ili nad svetačke moći  zadavanje vjere (zakletva vjernosti)
 vazalska podložnost ide prva u obredu (ovisnost/zaštita)
 smrt razvrgla vezu, kasnije postala nasljedna,
 obred je morao biti ponovljen svaki put kad se sastav para mijenjao – tjelesni dodir
važan pri uspostavi društvene veze
 u Fr. pravo punomoći u obredu postalo zakonito tek za Karla VII. (1422. – 1461.)
 vazalitet oblik ovisnosti svojstven višim klasama, ratničko i upravljačko znanje
3. Postanak odnosa osobne ovisnosti
 vrijeme nesigurnosti
 pribjegavanje pod okrilje vođe/ preuzimanje zapovjedničke uloge
 najbjedniji- robovi, ostali slobodni (sloboda= pripadati kao punopravni član populus
Francorum)
 antička praksa patronata nije iščezla iz rimskog ili romaniziranog svijeta
 merovinška Galija i Rim, vođa= patron, podložnik mu se komendira ili predaje
servitium, od kraja 4.st. gubi prvobitnu nepoželjnu konotaciju ropstva
 kralj nekad dodjeljivao svoju posebnu zaštitu vladarevi leudi, iznad ostalih
 odnosi podložnosti veoma rano među najnižim slojevima društva, njima najpotrebniji

1
  obred polaganja ruku u ruke spominje se od VIII. st. među osobama višeg položaja, u
upotrebi i vjj. puno prije
4. Kućni ratnici
 Franačka načelo općeg novačenja
 nedostaci: slaba gorljivost i neiskustvo novaka, teškoće u naoružavanju (skup konj,
oklop…)
 opada važnost pješaka konjanici
 klasična sredozemna društva nisu poznavala stremen (vjj izumili Sarmati)- bolji
smještaj na konju, manje umora; i potkovu – olakšalo jahanje i juriše
 male vojne čete s vođom na čelu (gisind), Pjesma o Beowulfu
 kraljeva garda na konjima- trustis
 gasindus – naziv za germanskog ratnog pratioca i druga vazal (Kelt) isprva mladi
dječak, kućni rob
 najuglednija bila vojna služba
5. Karolinški vazalitet
 hijerarhija ustaljena radi lakšeg upravljanja državom, nije bilo para za plaćene
službenike unošenje u zakon, osiguravanje stabilnosti
 najčešće nerazrješiva veza
 davanje zemlje
 klasa kraljevih vazala
 čak se i strane vladare tražilo da se podvrgnu obredu sklapanja ruku
 izgradnja klasičnog vazaliteta
 kmetsko priznavanje podložnosti nije se obnavljalo
 kmetstvo (do 12.st., 'komendirani') vs vazalitet (do smrti traje, obnavlja se, vojnici,
vitez- chevalier, vazalstvo- hrabrost)
 10.st.poljubac
Leno
1. „Beneficij“ i leno: zemljišna čestica kao plaća
 ekonomski smisao odnosa zavisnosti
 pravi gospodar onaj koji je dao dar
 2 nagrade: zadržati čovjeka u svojoj kući; dati mu zemlju (prihode s nje) na dar
 ugovor- precarium precaria (kasnije označavao ustupke zemlje uz davanje daća),
dobročinstvo – beneficium (privremeni dar uz uvjet službe, vazalima)
 Marteli uzimali zemlju svećenstvu, koji su tada ubirali najamninu (prekarij), a kralj
službu (beneficij)
 bilježili beneficij, mislili na fief (feud, leno- pokretna dobra), možda od 9.st.
 lehn ustupiti, posuditi (jer su darovi u načelu privremeni)
 leno  ustupljeno uz radnju dužnost (dodatna platna ponekad)
 lena kao plaće za određenu specijaliziranu dužnost, kuharima, kovačima…
 na kraju je fief ili lehn vitezova plaća
2. Okućivanje vazala
2
 dvije vrste vazala, oni s lenom (okućeni) i oni bez (dostupniji)
 dar što ga je vazal dao senioru, kupovanje zaštite umnažanje lena i feudalnih odnosa
 seljačko leno davanje u naravi ili novcu i ratarski kuluk (villainage- skromne
čestice, pokoravale se kolektivnom običajnom pravu vlastelinstva vs alodiji- slobodni
od svake zavisnosti)
 vazali  časno vazalsko leno
 investitura gruda zemlje, koplje, barjak (ovisi prema ulozi koju budući vazal ima),
obred poslije polaganja zakletve
 vazalska lena u prihodima: desetina, cestarina, mostarina, tržište
 riznička davanja, rente  čvršća ovisnost o davaocu