Do XIII st došlo je do obnove novčane privrede što je za sobom povuklo razvoj prometa i trgovine,

oživljavanje zanataa i razvoj gradova.

Zbog građanskih ratova, germanskih i arapskih najezda mnogi trgovački pravci su onesposobljeni.
Oživljavanje trgovine prvo se javlja u Italiji otprilike u IX st. Kako bi se stvorili novi trgovački putevi,
italijanski trgovci započeli su ekspedicije duž obale prema Francuskoj. 87

Razvoj su ubrzali i križarski ratovi koji su također otvorili nove trgovačke puteve prema istoku.
Tkanina šećer začini. Italija bila centar. U Flandriji vunene tkanine. 88

Grofovi Šampanje su prvi započeli osnivati sajmove u XII st. Sajmovi su postajali mjesto gdje su se
sastajali trgovci iz Italije i sa sjevera. 89

Ubrzo se ideja sajma proširila te su velikaši svuda osnivali. Na sajmovima se obavljala veleprodaja. 90

Gradovi kao naselja trgovaca i zanatlija koji se izdržavaju radeći svoj posao uglavnom su iščezli iz
Zapadne Europe tokom germanskih najezdi. Ali i dalje su postojala naselja u kojima je veliki broj ljudi
živio zajedno. Antički rimski gradovi bili su središta svjetovne i crkvene vlasti mada u njima nije bilo
pravog gradskog života. U blizini takvih gradova nastajala su i manja naselja zanatlija koji su radili za
potrebe velikaša. Vremenom su za svoj rad počeli dobivati određene povlastice.91

Osnovne povlastice su sloboda sa pravom vlasništva i neograničenog kretanja. Obično je osnivačkom

poveljom grada koju je izdavao gospodar određivano da svaki stanovnik slobodan i da svako ko u
njemu proživi godinu i jedan dan postaje slobodan. To je obuhvatalo i odbjegle kmetove. Trgovci i
zanatlija htjeli su rentu da plaćaju novcem. Traženo je i ograničenje samovolje gospodara. 92

Gilde su organizacije koje su stvarali građani da služe njihovim zajedničkim interesima. S druge strane
one su nudile različita osiguranja npr pomoć u slučaju nesreće. U početku većina gradova imala je
samo jednu gildu ali su se trgovci i zanatlije počeli razdvajati jer su trgovci mogli više zaraditi. Tako su
nastale gilde za razlitiče zanate Po pravilu, članovi jedne gilde živjeli su u istoj ulici. Gilde su bile neka
vrsta bratstva ali i izvršnog tijela.93

Svaka gilda imala je hijerarhiju šegrt – kalfa – majstor. Vremenom je sistem postao korumpiran pa je
bilo teško kalfama da postanu majstori. 94

Mnogi gradovi nisu nikad stekli širu političku samostalnost. Mogli su se baviti nekim manjim
unutrašnjim pitanjima. Gradovi koji su ipak stekli šira politička prava uglavnom su to učinili silom.
Najrašireniji oblik bio je savez građana povezanih zakletvnom nazvan komuna. Prvo su se pojavile u
Italiji gdje se sačuvala predstava o gradu-državi. Komune su širile svoju teritoriju i ovlasti. 95

Brzo su se u komunama pojavila različite političke stranke, npr u Italiji gvelfi i gibelini. Krajem XI st
komune su se počele pojavljivati u Francuskoj i Flandriji. Trgovci i zanatlije obično su se naseljavali
van zidina stvarajući tzv podgrađe fauburg. Kako bi raslo stvarale su se i zidine oko njega.96

Ulice su bile uske a spratovi gotovo da su se spjali od blizine. Skoro sve građeno je od drveta pa je
moglo lako izgoriti. Crkava je bilo mnogo. Jedan ili više zamak koji se isticao. Razvija se bankarska
djelatnost.97
Razvoj gradova stvorio je i društvene podjele. Bogati trgovci i radnici sirotinja. 100

Goldstein i Grgin prenose mišljenje francuskih historičara da do 1000. nije bilo gradova kao središta
trgovine i zanatske proizvodnje, već da su to bile rezidencije biskupa. Razlika između grada i sela
gotovo da nije bilo.299

Razvoju gradova pomogao i prestanak saracenskih, normanskih i ugarskih napada diljem Europe. 230

Krstaškir atovi.231

Renesansa trgovina nije bila jedini uzrok stvaranja i razvoja gradova. Industrijska proizvodnja igrala je
sve važniju ulogu, a očigledan primjer je proizvodnje vune u Flandriji. 231

Na putevima između Italije i Flandrije nastajali su gradovi. 232

Rast gradova ubrzao je već pokrenute promjene u poljoprivrednoj organizaciji i proizvodnji. Nove
alatke, brže se obrađivalo...233

Građanske slobode. 234 235

Gradovi su bili bogati, u pravilu nalazili su se na strateški važnim mjestima, a neki od njih su razvili
značajne vojne snage te trgovačku i ratnu mornaricu. Francuski i engleski kraljevi su uspjeli ovladati
svojim gradovima što im je omogućilo jake i jedinstvene monarhije. U Holandiji je vlast nad
gradovima bila u rukama feudalnih gospodara koji su postali praktički neovisni prinčevi. Italijanski
gradovi su uz pomoć pape dobili potpunu slobodu.236

Civilizacija srednjovjekovnog zapada

U rimskom svijetu gradovi su bili politička, upravna, vojna i gospodarska sredina. U srednjem vijeku
postupno su se sveli na isključivo političke i upravne službe, a i one su bile umanjene.

Veliki srednjovjekovni gradovi općenito su bili nasljednici malih gradova iz vremena antike i ranog
srednjeg vijeka.100

LeGoff smatra da je Piren pretjerao govoreći o ulozi trgovaca, a potcijenio onu zanatlija.101

Gradovi i trgovina razvijali su se jedno uz drugo. Gradovi su postala čvorišta trgovačke razmjene. Tako
su sajmovi u XIII stoljeću postali glavna stjecišta prodaje. 106

Rođenje europe

Pri kraju XIII st Milano je vjerovatno bio najnaseljeniji grad, praćen Venecijom Firencom i Genovom.
Imali su preko 100k stanovnika. 239

Karakteristike grada su obilje, živost, brzina. Gradovi izvan područja sjevernje i srednje Italije zadržali
su još uvijek seljačko obilježje, iako postaju sve bogatiji. Njihova trgovina vezana je više uz periodične
sajmove nego uz stalne dućane. 241-242
Sajmovi doprinijeli su razvoju ekonomije koja se temelji na dopisivanju, računovodstvu i kreditu.277

U ranome srednjem vijeku većina je ljudi živjela na selu. Obnova i razvoj gradova počinu s
napretkom obrta i trgovine. Gradovi su najčešće nastajali na sjecištima trgovačkih putova ili
u okolici plemićkih utvrda. Gradovi ranoga srednjega vijeka bili su maleni i ograđeni
bedemima. Ulice su bile uske i često u njih nije mogla doprijeti sunčeva svjetlost. Svaki je
grad imao središnji trg. S vremenom su oko trga bogati građani podizali svoje palače.
Gradovi se grade unutar obrambenih zidina, što zbog skučenosti dovodi do mnoštva kućica
duž krivudavih uličica koje se pružaju prema gradskom centru, gdje se obično nalaze
gradska crkva i vijećnica.

Gradovi su često imali i nekoliko crkava jer su pojedini crkveni redovi gradili

crkve uz svoje samostane. Važni su se događaji zbivali na gradskom
trgu ili u najvećim crkvama. Većina kuća bila je od drveta i imala slamnati
krov pa je vatra bila velika opasnost za srednjovjekovne gradove. Unutar
gradskih zidina uzgajala se stoka, a građani su često živjeli gotovo poput
seljaka. Kako se razvijao grad, tako je rastao i broj stanovnika; gradovi su
postajali zagušeniji i prljaviji. Nisu imali kanalizaciju ni odlagalište otpada.
Za gradskog sajma, kad su ljudi iz okolnih mjesta dolazili u grad u kupnju
ili da prodaju svoju robu, gradovi su bili prepuni života, buke, ali su i odisali
mnogim neugodnim mirisima. Ulice su bile zemljane pa su se s dolaskom
kiše pretvarale u blato.

https://www.e-sfera.hr/dodatni-digitalni-sadrzaji/a53e0728-91f0-496c-8e91-ec7edb2bcca1/