Professional Documents
Culture Documents
Vrednovanje U Saobracaju Funkc Vredn Materijal Za Ucenje
Vrednovanje U Saobracaju Funkc Vredn Materijal Za Ucenje
Materijal za ucenje
1
I. ULOGA VREDNOVANJA U IZRADI STUDIJA
OPRAVDANOSTI IZGRADNJE I POBOLJŠANJA PUTEVA
2
To znači, da je u planiranju infrastrukture po vidovima saobraćaja pretpostavljen
visok stepen usaglašavanja i tehnološkog povezivanja svih vidova saobraćaja,
kroz razvoj mreže robno-transportnih centara i putničkih terminala, kao i kroz razvoj
savremenog sistema prenosa informacija na bazi digitalne tehnike. Zato je
neophodno da za svaki vid saobraćaja postoji osmišljena strategija razvoja mreže,
koja se realizuje kroz odgovarajuće faze i etape u prostoru i dinamici vremena, što je
predmet kratkoročnih planova i projekata pojedinih deonica i putnih pravaca, kojima
su ova Uputstva, kao što je već istaknuto, prvenstveno namenjena.
3
(10) Ekologija.
1
Podrazumeva obradu projektne dokumentacije na nivou idejnih rešenja
2
podrazumkeva obradu projektne dokumentacije na nivou idejnih projekata
4
11. Zaključak
6
1.1. PRIMARNA - AKTIVNA ULOGA
FUNKCIONALNOG VREDNOVANJA PUTNE MRE2E
• vrši se relativno rangiranje projektnih varijanti novog puta ili čvorista, tj.
varijanti poboljšane mreže;
• pruža konkretan odgovor da li projektovane varijante novog puta ili
čvorišta, tj. varijante poboljšane mreže, mogu da udovolje zahteve
perspektivnog saobraćaja na traženom nivou usluge,
• eliminišu iz daljeg procesa projektovanja, i ne uključuju u proces
ekonomskog vrednovanja, varijante koje ne udovoljavaju perspektivne
zahteve saobraćaja na traženom nivou usluge.
7
1.2. SEKUNDARNA - PASIVNA ULOGA FUNKCIONALNOG
VREDNOVANJA PUTNE MREŽE
8
c) mesto spoja puta rampe sa sekundarnom mrežom.
9
2. FUNKCIONALNO VREDNOVANJE DEONICA
VANGRADSKIH PUTEVA
10
(4) Stanje bezbednosti saobraćaja.
Stanje bezbednosti saobraćaja se iskazuje za odseke i deonice kroz BROJ
SAOBRAĆAJNIH NEZGODA GODIŠNJE PO 1 km. Detaljniji pokazatelji bezbed-
nosti se iskazuju kroz:
• broj saobraćajnih nezgoda sa poginulim osobama (ukupno, po 1 km,
po 1 voz.km),
• broj saobraćajnih nezgoda sa povredenim osobama (ukupno, po 1 km,
po 1 voz.km),
• broj saobracajnih nezgoda sa materijalnom štetom (ukupno, po 1 km,
po 1 voz.km).
(5) Dužina puta / (km)
Duzina puta u aktivnoj ulozi funkcionalnog vrednovanja služi uglavnom za
relativno poređenje projektnih varijanti, a u pasivnoj ulozi funkcionalnog
vrednovanja dužina puta direktno se koristi u proceduri ekonomskog
vrednovanja.
(6) Vreme putovanja vozila t (h)
11
• identifikovanje saobraćajnih deonica i odseka na kojima je potrebno izvršiti
odgovarajuće tehnićke intervencije,
• identifikovanje uzročnika nezadovoljavajućih uslova saobraćaja,
• defnisanje projektnih zadataka potrebnih tehničkih intervencija,
• ocena valjanosti projektovanih tehničkih intervencija u pogledu funkcionalnog
zadovoljenja zahteva saobraćajnih tokova i
• relativno rangiranje varijanti.
Ako se citiranim pokazateljima dodele odgovarajuće merne - REPERNE
VREDNOSTI, TADA se citirani pokazatelji transformišu u KRITERIJUME
FUNKCIONALNOG VREDNOVANJA, tj. u KRITERIJUME ZA OCENJIVANJE STEPENA
UDOVOLJENJA ZAHTEVANIH USLOVA SAOBRAĆAJA. Ovi kriterijumi pored uloge u
occnjivanju slabih mesta na postojećoj putnoj mreži, imaju i ulogu u izboru
najpovoljnije projektne varijante tehničkih intervencija, sa funkcionalnog aspekta,
tj. sa aspekta zaliteva saobraćajnih) tokova, dostignutih i perspektivnih.
Budući da kriterijumi funkcionalnog vrednovanja imaju i ulogu normativa -
standarda koje mora udovoljiti putna mreža, to citirani kriterijumi moraju biti,
s jedne strane, u funkciji univerzalnih (svetskih) normativa standarda i, s druge
strane, u funkciji specifičnih uslova i ekonomskih mogućnosti konkretne zemlje.
Veoma je značajno da citirani kriterijumi, koji imaju ulogu jezička na vagi za
odlučivanje u postupcima fuukcionalnog vrednovanja putne mreže, moraju biti
sinhronizovani sa drugim normativnim vrednostima - standardima, koji su utvrđeni
odgovarajućim pravilnicima. kao npr. Pravilnikom za projektovanje puteva i sl.
Veoma je značajno podvući da REPERNE VREDNOSTI POKAZATELJA USLOVA
SAOBRAĆAJA, tj. KONKRETNI KRITERIJUMI FUNKCIONALNOG VREDNOVANJA
moraju zadovoljavati, pre svega, dva uslova:
12
časovnom protoku izražen kroz odnos tok/kapacitet;
II Granične vrednosti prosečne brzine vozila pri merodavnom vršnom
časovnom protoku;
III Granična zastupljenost i adekvatna rasporedenost pregledne daljine za
bezbedno preticanje kod dvotračnih puteva za dvosmerni saobraćaj;
IV Granične vrodnosti broja saobraćajnih nczgoda po 1 km godišnje;
V Dužina puta, kao relativna mera za kompariranje projektnih varijanti;
VI Veličina vremena putovanja, kao relativna mera za kompariranje projektnih
varijanti.
13
(b) Granični stepen iskorisćenosti kapaciteta pri merodavnom vršnom
časovnom protoku izražen kroz odnos TOK/KAPACITET na auto-putevima
14
II KRITERIJUM ZASNOVAN NA POKAZATELJU PROSEČNE BRZINE VOZILA PRI
MERODAVNOM VRSNOM CASOVNOM PROTOKU I OCENA USLOVA
SAOBRAĆAJA PO OVOM KRITERIJUMU
II/1 UPOTREBA KRITERIJUMA ZASNOVANOG NA POKAZATELJU PROSEČNE
BRZINE VOZILA PRI MERODAVNOM VRSNOM ČASOVNOM PROTOKU I OCENA
USLOVA SAOB-RACAJA PO OVOM KRITERIJUMU
A. PRIKAZ KVANTITATIVNIH VREDNOSTI KRITERIJUMA (Ve) ZA OSNOVNE
VRSTE PUTEVA
15
(b) Granične vrednosti prosečne brzine vozila pri merodavnom vršnom
časovnom protoku na auto-putevima
16
2.3.2. Osnovni podaci o SAOBRAĆAJNIM TOKOVIMA
17
(3) MERODAVNI VRŠNI ČASOVNI PROTOK - qm
Veličina qm može biti definisana na bazi uslova da će projektovani put u ciljnoj godini
udovoljiti zahteve saobraćaja na planiranom nivou usluge za X (%) ukupnog
godišnjeg protoka, odnosno da na planiranom nivou usluge neće biti udovoljeni
zahtevi saobraćaja za {100 - X} (%) ukupnog godišnjeg protoka vozila u ciljnoj
godini.
Polazeći od citiranih uslova, a prema svetskim iskustvima, najčešća vrednost X za
vangradske puteve iznosi oko 96%, što odgovara vrednostima qm = 12 - 18% PGDS i
N = 70 - 150 časova. Odnosno qm = Km • PGDS; gde je Km = 0.12 do 0.18, što
predstavlja protok 70-og do 150-og časa.
18
(4) NERAVNOMERNOST PO SMEROVIMA PRI VRŠNIM PROTOCIMA ZA
PUTNI PRAVAC NA DVOTRAČNIM PUTEVIMA ZA DVOSMERNI
SAOBRAĆAJ
Ova karakteristika saobraćajnih tokova značajna je za dvotračne put-eve za
dvosmerni snobraćaj i iskazuje se stepenom zasićenja manje opterećenog smera pri
merodavnom vrsnom časovnom protoku.
Ova karakteristika se utvrđuje na bazi podataka iz automatskog brojanja
saobraćaja. Ukoliko takvih podataka nema, onda se utvrđuje na bazi teorijskihi
vrednosti iskazanih odgovarajućim tablicama, kao:
19
2) Pristup na bazi empirijskih relacija, koji je razvijen na Građevinskom fakultetu u
Nišu, zasnovan na rezuiltatima eksperimentalnih merenja, koje je izvršio prof.dr
Dragorad Damnjanović.
20
(3) BRZINA U KRIVINAMA MERODAVNOG PUTNIČKOG VOZILA
(uticaj prosečne zakrivljenosti i poluprečnika horizontalne krivine)
a) Opšte okolnosti:
• dnevna svetlost
• normalni mikroklimatski uslovi u vozilu
• kolovozna površina suva i dovoljno ravna tako da ne predstavlja
limitirajući faktor za postizanje brzine koju omogućava geometrija puta.
b) Vozilo:
Zastava ZlOl i WW Golf, oba serijske proizvodnje, kao reprezenti najbrojnije
kategorije vozila na putevima u Jugoslaviji.
c) V'ozači:
Iz skupa vozača izdvojen je reprezentativni uzorak od 10 vozača u zrelom
dobu starosti koji su ovladali tehnikom vožnje tako da voze u skladu sa
svojim temperamentom i psihofizickim sposobnostima. i da nisu recidivisti u
saobraćajnim incidentima. Za vreme vožnje im je kontrolisan i sniman rad
srca, a instruisani su bili da se normalno ponašaju i bezbedno voze.
d) Put:
Merne deonice puta su odabrane tako da je bilo moguće meriti kako
uticaje svih elemenata puta zajedno, tako i uticaj samo po jednog
geometrijskog elementa puta uz istovremeno isključivanje uticaja ostalih.
21
Multipla korelacija je izvedena za elemente puta za koje se u multivarijantnoj
regresionoj analizi potvrdila nul-hipoteza.
Napomena:
Tokom eksperimenta je konstatovano nejednako promenljivo kretanje pri čemu vozači stalno
prilagođavaju brzinu vožnje nailazecem, limitirajućem elementu puta. Takođe je zapaženo da vozači
ni kod ubrzavanja ni kod usporavanja ne koriste maksimalne mogućnosti vozila, pa se tako
promenljivo kretanje realizuje prema sledečiin jednačinama:
22
- Ubrzano kretanje:
- Usporeno kretanje:
- Na padu:
23
Uporedni dijagram trajnih brzina na podužnom nagibu nivelete za merodavno
teretno i putničko vozilo dati su u Prilogu 4.
Napomena:
Analogno napomeni koja je data za brzinu putničkog automobila u slobodnom
toku u vezi promenljivog kretanja, u slučaju teretnih vozila važe sledeće
napomene:
• Ubrzano kretanje:
Jednačine za moguće vrednosti ubrzanja u funkciji dostignute brzine i veličine
nailazećeg podužnog nagiba se izvode iz prethodno definisane funkcije
trajnih brzina na usponima kao:
• Usporeno kretanje:
24
Na Prilogu 5. su uporedo prikazane vrednosti akceleracije merodavnog teretnog i
putničkog vozila.
Napomena:
• Kao stil vožnje treba uzeti i činjenicu da vozači ne ubrzavaju da bi zatim
odmah usporavali, ako sve to traje duze od 5 sekundi.
• Profil brzine se može konstruisati i pomoću računara.
25
• Na Građevinskom fakultetu u Nišu je urađen program na "PC" računaru koji
takođe sve radi u pomenuta tri koraka. Uz to se sračunava vreme vožnje, srednja
brzina vožnje, srednje kvadratno odstupanje od srednje brzine i koeficijent
varijacije srednje brzine kao pokazatelj za dinamičku homogenost elemenata
puta.
• Prilog 6.: Situacija, podužni i poprečni profil puta .
• Prilog 7.: Profil brzine u slobodnom toku za PA i TV
26
Profll brzine u slobodnom toku za PA i TV
27
2.3.3.2. Brzine osnovnih vrsta vozila i brzine saobraćajnog toka po odsecima
i deonicama pri merodavnom vršnom ćasovnom toku i brzine osnovnih
vrsta vozila pri svim klasama Casovnog protoka
A. Brzine po odsecima
a) za osnovne vrste vozila:
• BRZINA OSNOVNIH VRSTA VOZILA NA POSMATRANOM ODSEKU
IZRAČUNAVA SE PO SLEDEĆEM OBRASCU:
b) za ukupan tok:
28
OBRAZAC ZA IZRAČUNAVANJE PROSEČNE BRZINE SVIH VOZILA U
TOKU VeF ZA ODGOVARAJUĆU KLASU ZAHTEVA ZA ČASOVNIM
PROTOKOM (qZJ) GLASI:
B. Brzine po deonicama
a) za osnovne vrste vozila:
• PROSEČNE BRZINE OSNOVNIH VRSTA VOZILA PO SAOBIIACAJMM
DEONICAMA IZRAČUNAVAJU SE PO SLEDEĆEM OBRASCU:
b) za ukupan tok:
• PRI NORMALNOM TOKU, tj. PRI qm/C ≤ 1 PROSEČNA BRZINA
SVIH VOZILA NA POSMATRANOJ DEONICI PRI ODREĐENOJ KLASI
ČASOVNOG PROTOKA IZRAČUNAVA SE PO SLEDEĆEM OBRASCU:
A. Brzine po odsecima
a) za osnovne vrste vozila:
• BRZINA OSNOVNIH VRSTA VOZILA NA POSMARANOM ODSEKU IZRAČUNAVA SE
PO SLEDEĆEM OBRASCU:
b) za ukupan tok:
• PRI NORMALNOM TOKU, tj. PRI qm/C≤ 1 PROSEČNA BRZINA
SVIH VOZILA NA POSMATRANOM ODSEKU PRI ODREĐENOJ KLASI
ČASOVNOG PROTOKA IZRAČUNAVA SE PO SLEDEĆEM OBRASCU:
30
OBRAZAC ZA IZRAČUNAVANJE PROSEČNE BRZINE SVIH VOZILA U
TOKU (VeF) ZA ODGOVARAJUĆU KLASU ZAHTEVA ZA ČASOVNIM
PROTOKOM (q zj ) GLASI:
B. Brzine po deonicama
a) za osnovne vrste vozila:
• PROSEČNE BRZINE OSNOVNIH VRSTA VOZILA PO
SAOBRAĆAJNIM DEONICAMA IZRAČUNAVAJU SE PO SLEDEĆEM
OBRASCU:
b) za ukupan tok:
• PRI NORMALNOM TOKU, tj. PRI qm/C≤1 PROSEČNA BRZINA
SVIH VOZILA NA POSMATRANOJ DEONICI PRI ODREĐENOJ KLASI
ČASOVNOG PROTOKA IZRAČUNAVA SE PO SLEDEĆEM OBRASCU:
31
• PRI FORSIRANOM (PRINUDNOM) TOKU, tj. KADA SU ZAHTEVI ZA
PROTOKOM (gz ) VEĆI OD KAPACITETA (C), ODNOSNO ZA qz/C > 1
PROSEČNA BRZINA SVIH VOZILA U TAKVOM SAOBRAĆAJNOM TOKU,
PRI ODREĐENOJ KLASI ZAHTEVANOG ČASOVNOG PROTOKA,
IZRAČUNAVA SE PO OBRASCU:
•
32
Za potrebe pasivne uloge funkcionalnog (tehn.-ekspl.) vrednovanja putne
mreže pokazatelj (t)-vreme putovanja ima značaja za analizu troškova vremena
putovanja putnika (i robe) na postojećoj mreži i poboljšanoj mreži, gde je od
značaja utvrđivanje vremena putovanja osnovnih vrsta vozila pri merodavnom
vršnom protoku u prvoj i ciljnoj godini planiranog perioda eksploatacije puta.
Opšti obrazac za utvrđivanje vremena putovanja glasi:
33
V. FUNKCIONALNO VREDNOVANJE - UTVRĐIVANJE
POTREBA I OPRAVDANOST IZDVANJA
TRANZITNOG SAOBRAĆAJA SA GRADSKIH
ARTERIJA IZGRADNJOM OBILAZNICE
1. UVOD
Predmet ovog rada su delovi mreže drumskih saobraćajnica kojima se ostvaruje
povezivanje mreže vangradskih puteva sa mrežom gradskih saobraćajnica, u koje
spadaju:
34
Pošto su na arterijama uslovi kretanja za sva vozila, u heterogenom saobraćajnom
toku, isti bez obzira o kojoj se kategoriji kretanja radi, to se, pre svega, nameće
pitanje objektivne ocene jesu li na arteriji zadovoljeni zahtevi ukupnog saobraćaja
toka na adekvarnom Nivou Usluge po merilima koja važe za arterije. Budući da se od
valjanosti dijagnoze problema u saobraćaju, na posmatranoj mreži, direktno zavisi
kvalitet I nivo tehničkih mera kojima se planiraju poboljšanja uslova saobraćaja na
istoj, to su problemi ocenjivanja uslova saobraćaja na arterijama stavljeni u fokus.
Kada se radi o (relativno i apsolutno) većem tranzitnom saobraćaju za
argumentovanje odgovora, o nastajanju funkcionalnih (saobraćajnih i ekoloških)
potreba i ekonomske opravdanosti za izdvajanje tranzitnih tokova sa gradskih
arterija, nisu dovoljni samo pokazatelji koji opisuju Nivo Usluge na gradskim
arterijama. U ovakvom slučaju je neophodno, pored neposrednog uvažavanja
pokazatelja Nivoa Usluge za gradske arterije i pokazatelja Nivoa Usluge za
vangradske puteve, u odgovarajućoj meri respektovati i sve druge pokazatelje, pre
svega prostorno-urbanističke i ekološke.
Osnovni zadatak ovog rada je definisanje pogodnih pokazatelja, kriterijuma i
postupaka za objektivno vrednovanje uslova saobraćaja na arterijama radi ocene
njihove sposobnosti da na adekvatnom Nivou Usluge udovolje zahteve (ukupnih i
pojednih kategorija) saobraćajnih tokova.
S obzirom, da se u slučaju izgradnje obilaznice tranzitni i delimično početno-završni
tokovi sele na obilaznicu to se kao zadatak u ovom radu takođe nameće definisanje
pogodnih pokazatelja, kriterijuma i postupaka za objektivno vrednovanje uslova
tranzitnog saobraćaja na obilaznicama.
35
2. IDENTIFIKACIJA ISHODIŠTA ZNAČAJNIH EFEKATA KOJI MOGU
NASTATI PRESELJENJEM DELA SAOBRAĆAJA SA ARTERIJA NA
OBILAZNICE
Najznačajniji efekti koji nastaju kao posledica presljenja tranzitnog i dela početno-
završnog saobraćaja sa arterija na obilaznice zasnivaju se na:
36
3. METODOLOGIJA OCENE SPOSOBNOSTI ARTERIJA DA PROPUSTI
DOSTIGNUTE I PERSPEKTIVNE SAOBRAĆAJNE TOKOVE NA
ZAHTEVANOM NIVOU USLUGE
37
3.2. DRUGI KORAK - Utvrđivanje saobraćajnih tokova po
saobraćajnim deonicama i signalisanim raskrsnicama
38
3.3 TREĆI KORAK - Definisanje merodavnih pokazatelja Nivoa Usluge
za arterije i obilaznice i postupci utvrđivanja merodavnih pokazatelja
Nivoa Usluge
39
(2) VREMENSKI GUBICI na prolazu kroz signalisanu raskrsnicu (dopunski
pokazatelj i kriterijum)
Klasifikacija arterije
I II III
Raspon brzina u
72,40-56,30 56,30-48,30 56,30-40,20
slobodnom toku (km/h)
Tipične brzine u
64,40 53,10 43,30
slobodnom toku (km/h)
Nivo usluge
A >56,30 >48,30 >40,20
B >45,00 >38,60 >30,60
C >35,40 >30,00 >20,90
D >27,40 >22,50 >14,50
E >20,90 >16,10 >11,30
F <20,90 <16,10 <11,30
gde je:
Vm - merodavna veličina saobraćajnog toka u vršnom času
Vm = V/FVS
V - časovni tok
FVS - faktor vršnog časa s obzirom na protok po 15-tominutnim intervalima
Ki - kapacitet prilaza ili grupe traka
Si - veličina zasićenog toka prilaza signalisanoj raskrsnici ili grupe traka na
prilazu signalisanoj raskrsnici (voz/h zelena svetla)
C - trajanje ciklusa u sekundama
40
Zi - trajanje zelenog svetla na prilazima signalisanoj raskrsnici ili grupi traka
na prilazu signalisanoj raskrsnic u sekundama
Opšti obrazac za uvrđivanje zasićenog toka prema HCM-u 1994.god. glasi:
Si = S0 × N × f w × f HV × f g × f p × f bb × f a × f RT × f LT
gde su:
S0 - idealan zasićeni tok po 1 traci, iznosi 1900(PA/h zelenog po 1 traci);
N - broj saobraćajnih traka ili grupe traka;
fw - faktor uticaja širine saobraćajne trake;
fHV - faktor uticaja teških vozila u strukturi toka;
fg - faktor uticaja uzdužnog nagiba kolovoza;
fp - faktor uticaja ivičnog parkiranja;
fbb - faktor uticaja zaustavljanja autobusa na stajalištima;
fa - faktor uticaja tipa zone grada;
fRT - faktor uticaja desnih skretanja;
fLT - faktor uticaja levih skretanja.
Za potrebe proračuna brzina putovanja duž arterije ili odseka, pored utvrđivanja
vremena vožnje arterije ili odseka pojedinačno, neophodno je utvrditi vremenske
gubitke pojedinačno na raskrsnicama usled zaustavljanja vozila uključujući i
usporenja i ubrzanja.
Prema HCM-1994. godine opšti obrazav na prolazu kroz signalisnu raskrsnicu glasi:
D = 1,3 d
gde je:
D - ukupni vremenski gubici na raskrsnicama uključuju i gubitke na odseku (s/voz), i
d - vremenski gubici zbog zaustavljanja vozila na raskrsnici (s/voz).
⎪⎧ X ⎤ ⎪⎫
0,5
⎡
d 2 = 173 X ⎨( X − 1) + ⎢( X − 1) + m ⎥ ⎬ ( s / voz ) ;
2
⎪⎩ ⎣ K ⎦ ⎪⎭
gde je:
d1 - vremenski gubici zboga zaustavljnja na raskrsnici (s/voz)
d1 - uniformni vremenski gubici (s/voz)
d2 - dodatni vremenski gubici usled slučajnog dolaska vozila na raskrsnicu (s/voz)
DF - faktor uticaja kvaliteta progresije i tipa kontrole
C - trajanje ciklusa u (s)
Z - efektivno trajanje zelenog svetla za grupu traka u sekundama
X = V/K - relacija tok/kapacitet na prilazu raskrsnici po grupama traka
K - kapacitet po grupama traka (voz/h)
m - parametar kalibracije koji reprezentuje uticaj tipa dolaska na raskrsnicu i stepen
disperzije plotuna
41
PF - faktor progresije
⎛C⎞
Rp = P⎜ ⎟
⎝Z⎠
gde je Rp - faktor plotuna, a P - procenat svih vozila koja pristižu za vreme zelene
faze
⎡(1 − P ) f p ⎤⎦
PF = ⎣
(1 − Z / C )
(3) Postupak praktičnog utvrđivanja BRZINE PUTOVANJA VOZILA na
saobraćajnoj deonici arterije
0 20 40 60 80 100 0 20 40 60 80 100
A ,15 ,12 ,09 ,07 ,05 ,04 ,15 ,10 ,07 05 ‚04 ‚03
B ,23 ,24 ,21 ,19 ,17 ,16 ,26 ,23 ,19 ‚17 ‚15 ‚13
C ,43 ,39 ,36 ,34 ,33 ,32 ,42 ,39 ,35 ‚32 ‚30 ‚28
D ,64 ,62 ,60 ,59 ,58 ,57 ,62 ,57 ,52 ‚48 ‚46 ‚43
E 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 ,97 ,94 ,91 ‚90 ‚90 ‚90
F - - - - - - - - - - - -
42
Tabela 5. Brzine za osnove odseke DVOTRAČNOG PUTA
Prosečne brzine(km/h)
Nivo Usluge
Ravničarski teren Brdovit teren
A >93,3 >91,7
B >88,5 >86,7
C >83,7 >82,1
D >80,4 >78,8
E >72,4 >64,4
F <72,4 <64,4
43
⎛ Q ⎞ Qi
qi = ⎜ ⎟ (voz / h); FVSi =
⎝ FVS ⎠i 4 × max N (15− min )i
• izvedeni časovni tok iz stvarne veličine toka u merodavnom vršnom
času
Q Qm
qm = m (voz / h); FVS =
FVS 4 × max N (15− min )i
44
Za osnovne odseke na kojima je Vmv(R) > Vco i Vmv (UN)>Vco
C = 2.200 × N × Fv ( Š ) × Fv ( BS ) × Fv ( PS ) × Fg ( PS ) × Fg (a / b) × Fg ( KV ) × Fq (a / b) (voz/h/oba smera)
gde je:
Vmv(R) - brzina merodavnog vozila u funkciji krivinskih karakteristika
Vmv(UN) - brzina merodavnog vozila u funkciji uzdužnog nagiba
N = 2 - broj saobraćajnih traka
Fv (Š) - faktor uticaja širine saobraćajne trake na brzinu toka pri kapacitetu
Fv (BS) - faktor uticaja udaljenosti nepokretnih bočnih smetnji na brzinu toka
pri kapacitetu
Fv (PS) - faktor uticaja pokretnih bočnih smetnji na brzinu toka pri kapacitetu
Fg (PS) - faktor uticaja pokretnih bočnih smetnji na gustinu toka pri kapacitetu
Fg (KV) - faktor uticaja učešća teških vozila u toku na gustinu toka pri kapacitetu
Fg (a/b) - faktor uticaja neravnomernosti tokova po smerovima na gustinu toka
pri kapacitetu
Fg (a/b) - faktor uticaja neravnomernosti tokova po smerovima na brzinu toka
pri kapacitetu
⎧ ⎛q ⎞ ⎫ ⎡ (1 − RP ) ⎤
V = ⎨Vsl − ⎜ m ⎟ [Vsl − Vc ]⎬ ⎢ ⎥ (km/h)
⎩ ⎝C ⎠ ⎭ ⎣ 100 ⎦
gde je:
Vsl - brzina u slobodnom toku u funkciji kapaciteta terena (km/h)
qm - veličina merodavnog toka (voz/h u oba smera)
C - praktični kapacitet odseka dvotračnog puta (voz/h u oba smera)
Vc - brzina pri kapacitetu u funkciji terena (km/h)
P - procenat dužine puta na kojoj ne postoji dovoljna preglednost za bezbedno
preticanje
R - redukcioni faktor uticaja preglednosti na brzinu toka
45
3.4. ČETVRTI KORAK - Definisaje postupka za ocenjivanje sposobnosti
ARTERIJE da propusti dostignute i perspektivne saobraćajne
tokove na zahtevanom Nivou usluge
46
koji mora udovoljiti planirana obilaznica ukoliko se dokaže njena potreba i
opravdanost. Konkterno utvrđene vrednost relacije tok/kapacitet po deonicama, tj., na
uskim grlima - prilazima signalisanim raskrsnicama posmatrane arterije, za
dostignutei perspektivne saobraćajne tokove; upoređene sa praktičnozahtevanim
vrednostima relacije tok/kapacitet predsatvljaju jednu od osnova za ocenu uslova
tranzitnog saobraćaja .
2. Poređenje praktično zahtevanih vrednosti prosečne brzine tranzitnog toka
sa konkretno utvrđenim vrednostima za ukupan tok koje su identične i za tranzitne
tokove na arteriji.
47
Znači i u ovom slučaju odgovori mogubiti vrlo različiti, kao npr.:
• da nisu potrebne nikakve tehničke mere u cilju poboljšanja uslova saobraćaja
(slučaj malog tranzitnog toka koga čine pretežno putnički automobili)
• da su potrebne odgovarajuće tehničke mere u cilju poboljšanja uslova
saobraćaja (od mera regulativnog karaktera i rekonstrukcije do izgradnje
obilaznice).
Rezultati sintezne ocene predstavljaju argumentaciju za definisanje vremenske
dinamike o nastajanju funkcionalnih potreba za odgovarajućim tehničkim merama
radi poboljšanja uslova saobraćaja na posmatranoj gradksoj arteriji. U red
odgovarajućih tehničkih mera za poboljšanje uslova saobraćaja na gradskoj arteriji
spada i izgradnja obilaznice kao najradikalnija mera kojoj je u ovom radu posvećna
posebana pažnja.
48
4. DIREKTNE I INDIREKTNE EKONOMSKE KORISTI KOJI NASTAJU
PRESELJENJEM TRANZITNOG SAOBRAĆAJA SA ARTERIJE NA
OBILAZNICU
49
• broj nezgoda na arteriji bez obilaznice i nakon izgradnje obilaznice po
godinama
• količina aerozagađenja po godinama na arteriji bez obilaznice i nakon
izgradnje obilaznice
• nivo buke na arteriji po godinama bez obilaznice i nakon izgradnje
obilaznice.
Postupak za utvrđivanje navedenih pokazatelja definisan je u Poglavlju 3. u okviru
trećeg i petog koraka, osim postupka za utvrđivanje broja saobraćajnih nezgoda, koji
se radi preko Troskovnih modela u trećoj fazi ovog postupka (oni nisu obrađeni u
ovom radu).
50
VI. SAOBRAĆAJ
6.1. ANALIZA POSTOJEĆEG SAOBRAĆAJA
U ovom poglavlju prikazani su, u opštim crtama, postupci za potpuno opisivanje
postojećih tokova saobraćaja u uticajnom području projekta puta. Tri osnovna
ulazna podatka (input) potrebna su za takav opis: prvo, za dobijanje podataka o
izvoru - cilju, nameni putovanja i robnim tokovima potrebne su ankete (intervjui) na
samom putu; drugo, za priraenu podataka iz anketnog uzorka na siru osnovicu
potrebna su brojanja po vrstama vozila i treće, za prilagodjavanje podataka dobijenih
anketama (intervjuima) na prosečni godišnji dnevni saobraćaj, potrebni su faktori
izvedeni iz postojećih podataka, pilot studija ili tekućih brojanja po vrstama vozila.
U Uputstvima su opisani: postupak snimanja saobraćaja, uslovi za sprovodjenje ankete
o saobraćaju, prilagodjavanje podataka na godišnji prosek, kao i arialize potrebne
za objedinjavanje podataka u podesan i odgovarajući oblik za projekciju saobraćaja i
ekonomsku analizu.
A n a l i z i r a ć e s e s a m o o n a p u t o v a n j a , k o j a s u a n k e t i r a n a (intervjuisana)
za vreme snimanja. Shodno tome bitno je, da anketama budu obuhvaćena glavna
sezonska kretanja. Zbog toga, ako se na mreži koja je predmet studije odvijaju
zimska i letnja turistička putovanja, biće potrebno nešto više snimanja. Pored toga,
najveća tačnost može se postići anketiranjem u vreme kad su sve kategorije putovanja
široko zastupljene. Ukoliko to nije moguće, može se sprovesti veći broj snimanja,
kojima će se zahvatiti svaka kategorija.
Svi podaci snimanja saobraćaja moraju se prilagoditi prosecnom godišnjem toku po
kategoriji putovanja. Ukoliko je sprovedeno više snimanja, tada se pojedine
kategorije putovanja mogu, ili izdvojiti iz svakog snimanja, ili se može izračunati
prosek dobijenih podataka.
Tako, na primer, posle prilagodjavanja godišnjeg proseka, putovanja čija svrha nije
rekreativne prirode, mogu se svesti na godiSnji prosek, dok se rekreativna putovanja
mogu isključiti iz zimskog anketiranja.pod uslovom da su tačno utvrdjena u anketi
izvrsenoj preko leta. Medjutim, ako se u području, koje je predmet studije,
pojavljuju zimska i letnja putovanja u cilju odmora, i jedna i druga treba prilagoditi,
zasebno, njihovom odgovarajućem godišnjem proseku.
Postupak za ovakva prilagodjavanja mora se zasnivati na sezonskim
promenama (varijacijama) roba i namena putovanja, kao što je to objašnjeno za
mesečna prilagodjavanja u tački 6.1.3.5.
Snimanja se mogu sprovesti bilo kojeg dana u sedraici. Ipak, korisćeni postupci za
prilagodjavanje podataka na prosecan dan pretpostavljaju, da su karakteristike
saobraćaja po vrsti vozila za prosečan dan (tj. medjuzonska raspodela, svrha
putovanja i robni tokovi) reprezentativne za sve dane. Očigledno, ova
pretpostavka je pogrešna, naročito u odnosu na nedelju. U načelu, ipak, nije
pogodno sprovoditi posebne ankete nedeljom, sem u slučajevima, kada takav
saobraćaj predstavlja veliki deo sedmičnog saobraćaja i kada je struktura
saobraćaja na taj dan u suštini različita. Otuda, da bi se dobio što veći uzorak
glavnih kategorija putovanja, preporucuje se ograničavanje dana anketiranja na
dane u sredini sedmice, tj. na utorak, sredu i četvrtak. Saobraćaj nedeljom može
biti od znacaja s gledišta kapaciteta i geometrijskog projekta puta. Medjutim,
posebnu anketu tog dana treba sprovesti samo ako takav saobraćaj bitnije utiče u
ekonomskom smislu (na primer, na troškove korisnika).
U nekim slučajevima jasno je kakav je značaj saobraćajnog toka k r a j e m
n e d e l j e . N a p r i m e r s t u d i j a o i z v o d l j i v o s t i p u t a ( feasibility study) koji služi za
rekreaciona putovanja (nije u pitanju turistički put), pokazivaće značajne varijacije
51
u nedelju - otuda je anketa sprovedena u nedelju suštinska anketa. S druge strane,
tacna procena tog značaja, zasnovana na metodama operacionih istraživanja i
statističkog uzorka može se dati tek posle prikupljanja podataka. Zbog toga, u
granicnim slučajevima potrebno je zatražiti mišljenje stručnjaka za
programiranje snimanja saobraćaja, koji će, verovatno, uzeti kao osnovu
dosadašnje iskustvo.
Snimanja se mogu vršiti u bilo kom periodu tokom dana. Medjutim, korišćeni
postupci za svodjenje podataka na 24 časa pretpostavljaju da su
karakteristike saobraćaja po vrstama vozila u periodu kada nije vršeno
anketiranje, slične onima u periodu anketiranja. Otuda, što je period anketiranja
duži, ova pretpostavka je tačnija. Zbog toga treba nastojati da se ankete
sprovode tokom onih vremenskih perioda, kada su značajni volumeni
saobraćajnog toka. Pri bližem odredjivanju minimainih velieina i grupisanih
podataka, tačnost mora biti uvek uravnotežena uloženim analitičkim trudom,
Da bi se kod takvih odluka održala do krajnosti doslednost i tačnost, mogla bi se
sprovesti ceiovita statistička analiza. Ipak, to se retko zahteva i iskustva
stručnjaka, u većini slučajeva, daju zadovoljavajuce rezultate.
Ukoliko se snimanja saobraćaja produžavaju i po mraku, mora se posvetiti
pažnja odgovarajućem rasvetljavanju i bezbednosti saobracaja.
Podaci o svrsi putovanja prikupljaju se samo za putnička vozila. Ovi podaci mogu se
upotrebiti u studiji o izvodljivosti u tri različite svrhe. Zbog toga, podatke o svrsi
purovanja trebalo bi tako odabrati da udovolje tim potrebama.
54
a) Faktori mesečnih varijacija PGDS (prosečni godišnji dnevni
saobraćaj).
Varijacije struktura putovanja putničkih vozila tokom čitave godine zavise od
svrhe putovanja. Medjutim, pošto je dostupno samo malo podataka o svrsi
putovanja, preporučuje se, kod primene ovog postupka, da se izvrše
prilagodjavanja za:
b) Prognoza saobraćaja
putovanja na rad
poslovna putovanja
turistička putovanja
ostala putovanja.
55
su dovoljni podaci o svrsi putovanja dobijeni od samog vozača. Kod autobusa,
ovi podaci zasnivaće se na istim kategorijama svrhe putovanja, i to :
putovanja na rad - autobus poslodavca
poslovna putovanja - iznajmljeni autobus
turistička putovanja - iznajmljeni autobus
ostala putovanja - redovne autobuske
linije.
6.1.2.5. Robe
Opis robe treba da se zasniva na proceni onog koji vrši anketiranje. Ako se
jednim vozilom prevozi više vrsta tereta, tada je obično dovoljno utvrditi teret.
Uzorak registrovanih povratnih putovanja moze se, zatim, ručno analizirati da bi
se pojedine vrste tereta razvrstale u pogodne odgovarajuće grupe. Izbor grupa
roba zavisi od sledećih činilaca:
- S e z o n s k e v a r i j a c i j e . Ako se podaci ankete
prilagodjavaju na PGDS (prosečni godišnji dnevni saobraćaj) pomoću faktora
sezonskih varijacija, tada robe unutar svake pojedine grupe moraju
ispoljavati iste varijacije.
- P o r a s t s a o b r a ć a j a t e r e t n i h v o z i l a.
Ako se prognoze saobraćaja teretnih vozila zasnivaju na porastu roba,
tada vrste roba unutar svake pojedine grupe moraju pokazivati strukturu
rasta.
56
brojanja oja su vršena u vreme ankete o saobraćaju. Očigledno, podaci o
mesečnim varijacijama mogu se dobiti samo na osnovu podataka iz ranijih
brojanja (tzv. istorijski podaci).
Ukoliko se ankete uzoraka vrše po časovima, bitno je da takva brojanja po
časovima postoje za svako mesto brojanja (zbog različitih veličina
prikupljenih uzoraka na različitim mestima brojanja, ne mogu se utvrditi
reprezentativne varijacije).
Prilagodjavanje podataka na 24-časovni period može se izvršiti primenom
reprezentativnih brojanja. Ipak, ovaj postupak je glomazan, izuzev kada su, u
okviru svake reprezentativne grupe, periodi ankete stalni.
Prilagodjavanje na prosečni dan u sedmici zahteva poznavanje sedmičnih
varijacija saobraćaja. U tom cilju su najpogodnije tzv. pilot ankete (orijentaciona
brojanja) na reprezentativrnim pravcima.
Sezonske varijacije saobraćaja moraju se izvesti iz neprekidanih brojanja ranijih
godina. Za ovo su neophodna pilot odnosno orijentaciona brojanja.
Svi podaci o brojanju saobraćaja treba da budu razvrstani po vrstama vozila. Kada
se brojanje vrši automatskim brojačima (koji registruju samo celokupan broj vozila a
ne i broj vozila po pojedinim vrstama), tada se struktura vozila može utvrditi
orijentacionim ručnim brojanjem i zbog toga treba sprovesti takvo brojanje.
Reprezentativna brojanja u suštini znače da su karakteristike saobraćaja utvrdjene
na orijentacionim mestima brojanja, reprezentativne za ove iste karakteristike
saobraćaja na onim mestima brojanja, na koja se primenjuju ove varijacije.
Reprezentativna brojačka mesta razvrstavaju se na gradska ili prigradska, turistička
ili neturistička, kao i prema različitom obimu saobraćaja ili značaja puta.
57
6.1.3.4. Faktori dnevnih varijacija
58
starom putu ili vidu prevoza i novih troškova putovanja po projektovanom putu, kao i
to što nastale koristi od novostvorenog (induciranog) saobraćaja treba izvesti iz
analize ekonomskog viška.
Porast saobraćaja na putnoj mreži neposredno zavisi od potražnje za prevozom putnika
i robe. Ova potražnja stvara se u zavisnosti od ekonomskih karakteristika područja na
početku (izvoru) i kraju (cilju) putovanja, a tokovi saobraćaja zavise od
prostornog razmeštaja ovih ekonomskih karakteristika u celom regionu.
Na primer, u osnovi nastajanja putovanja u cilju kupovine nalaze se stambena četvrt
kao izvor putovanja i trgovački centri kao cilj. Prostorni razmeštaj namene područja
odredjuje kretanje putovanja u cilju kupovine. Slično ovome, izvorišta prevoza
p o l j o p r i v r e d n o g p r o i z v o d a t e r e t n i m v o z i l o m m o g u b i t i poljoprivredno
područje kao izvor i područje tržišta kao cilj putovanja.
Otuda, da bi se prognozirali budući tokovi i kretanja saobraćaja, neophodno je
predvideti porast saobraćaja na izvorištima gde taj saobraćaj nastaje. U zavisnosti od
podataka koji stoje na raspolaganju i od stepena tražene tacnosti, moguće su
mnogobrojne pretpostavke. Ove pretpostavke odnose se na sličnost rasta po
područjima i/ili po vrstama robe, Nivo i obrada analize, prema tome, mogu biti
različiti - od veoma podrobne analize rasta teretnog saobraćaja po vrstama
roba i podzonama područja, do veoma uopštene i grube analize u kojoj se od
pretpostavke sličnog porasta svih roba unutar citavog područja.
Za projekciju (prognoziranje) saobraćaja postoje dva osnovna postupka:
tehnika simulacije, koja obuhvata kalibriranje postavljenog modela prema
podacima o postojećem saobraćaju i društveno-ekonomskim kretanjima, i
tehnika faktora rasta, pri čemu se ovi faktori rasta primenjuju na postojeći
saobraćaj. Dosadašnja iskustva u izradi fizibiliti studija u Jugoslaviji ukazuju
na izrazito veću pogodnost u primeni modela rasta, pa se ovi modeli i preporučuju
u ovim Uputstvima - zasnovani na podacima izvora i cilja putovanja po
zonama.
gde je tij i t'ij oznacavaju postojeća i buduća putovanja iz zone "i" u "j" zonu , dok je
k konstanta.
Vrednost za k može se izračunati iz jednačine
Prema tome
59
odnosno,
Putnička vozila
Vrednosti tijk, i Pik poznate su iz ankete o izvoru i cilju. Jednačinu (1) treba
upotrebiti ukoliko je moguće proceniti porast saobraćajnog toka po zonama i
prema svrsi putovanja.
Inače može se pretpostaviti da je porast medjuzonskih putovanja svih kategorija
saobraćaja jednak porastu registrovanih vozila.
Jednačina (1) tada se svodi na
60
Ako se, isto
tako,
pretpostavi da put izmedju zona "i" i "j" ostaje nepromenjen, tada je
Robni saobraćaj
Ako je porast potražnje za robom stalan u svim zonama, tada se jednačina (1)
prevodi na sledeći izraz
U jednačinama (1) i (5) treba primeniti faktore rasta na tabele kretanja robnih
tokova. Medjutim, stopa rasta u jednačini (6) može se neposredno primeniti
61
na popise putovanja (anketni popis).
Pod pretpostavkom da će put izmedju zona "i" i "j" ostati nepromenjen, faktori
rasta mogu se neposredno primeniti na obime saobraćaja na putu.
Tada je:
62
Slika 1. UTICAJNO
PODRUCJE
PUTA
63
(B) Proračun očekivanog broja registrovanih putničkih automobila na
osnovnom uticajnom području puta, dobija se množenjem predvidjenog
broja stanovnika na uticajnom području i recipročne vrednosti stepena
motorizacije po godinama planskog perioda (vidi sl. 3.).
64
(C) Procena budućeg broja autobusa i teretnih vozila na osnovnom
uticajnom području vrši se na bazi proteklog trenda i očekivanih
stopa rasta ovih vrsta vozila na širem području (regije,
pokrajine, republike i države) ( v i d i sl. 4.).
65
6.2.2.3. Proračun budućeg PGDS na putu po osnovnim vrstama voziia
(PA, A, TV)
A) Prognoza PGDS za PA
C) Prognoza PGDS za TV
66
6.3. RASPODELA SAOBRAĆAJA
Potpuni proces (tok) raspodele za analizu računarom iroa uglavnom tri stepena:
1. Izgradjena mreža - U ovom postupku brojčano se opisuje
celokupna mreza puteva za daljnu analizu.
2. Izbor pravaca putovanja - Analizom putne mreže bliže se
utvrdjuju verovatni pravci putovanja izmedju svih
saobraćajnih zona.
3. Raspodela putovanja - Matrice tokova saobraćaja iz zone u
zonu se rasporedjuju na izabrane pravce i utvrdjuje se
ukupan saobraćaj na svakoj deonici puta.
67
Za odabiranje pravaca putovanja u upotrebi su tri osnovna računarska algoritma.
Svaki postupak ima svoje dobre i loše strane, ali svima je zajednička namena -
da pomognu analitičaru pri simuliranju složenog postupka izbora pravaca od
strane putnika.
68
1. Direktni (najkraći) putni pravac. Na osnovu ovog postupka za svaki tok
saobraćaja iz zone u zonu bira se najkraći put (u odnosu na daljinu, vreme ili
trošak putovanja). Kod ovog izbora usvojeni (spoznajni) troškovi bili bi
idealno merilo. Medjutim, obično je dovoljno povezati usvojene troškove
sa procenom vremena putovanja, koje se zasniva na izmerenim ili
procenjenim brzinama putovanja. Uglavnom, daljina je slaba zamena za
usvojene troškove i trebalo bi je izbegavati.
Ograničenost postupka za utvrdjivanje direktnog (najkraćeg) pravca je u
tome da ne dozvoljava slobodno preusmeravanje na pojedine druge putne
pravce nego samo na najdirektniji pravac. Ipak, ovaj postupak omogućava
analitičaru da bliže utvrdi glavne težnje za putovanjem i pruža mogućnost
za obradu ručnim prilagodjavanjem tao gde je to potrebno.
69
6.4. NOVOSTVORENI (INDUCIRANI) SAOBRAĆAJ
Potražnja za putovanjem je elastična u odnosu na cenu. Samim tim, smanjenje
troškova prevoza prouzrokovaće povećanje saobraćaja. Takvo povećanje se naziva
novostvoreni (inducirani ) saobraćaj. Može se izraziti na sledeći način:
gde je:
70